E

 

 
   
  
   
  

   

su. 2

savezi brojili deset do dvadeset puta više članica nego
li ih ima naša Zadr, Matica.

Ako se uvaži, đa'se sada nalazimo u sezoni kada
se obično najjače iscrpljuju krediti, pa mnoge, inače
aktivne zadruge za meko vrijeme prelaze u pašiv, onda
treba naročito podvući relativno veliku likvidnost ulo-
žaka kod Zadr. Matice, koja čak i u Ovom momentu

“iznosi 56%, a inače još više.

Takova velika likvidnost diže bez sumnje povje-
renje u Z. Maticu, ali s druge strane joj onemogućuje
veće prihode.

Buđuči se več pojavljuju znakovi, da se prilike u
našim zadrugama vraćaju na oue iz normalnog vre-
mena, to Z. Matica želi da poradi oko sniženja ka-
matnjaka na dugovanja uopće.

Osim toga Z. Matica posvećuje svu brigu se samo
solidnom novčanom poslovanju, nego u prvom redu
kulturnoj i odgojnoj svrsi zadrugarstva, kako će se to
razabrati iz naslova referata, koji su se držali na za-
družnom sijelu o kojemu govorimo niže.

Veliki su to i teški zadatci, još teže prilike u ko-
jima živimo, ali se Matica nada, a to joj mi iskreno
i želimo, da će ih malo po malo prebrditi, i uz po-
moć Boga i njezinih članica postići svoj veliki cili._

Z. Matica sa svojim članicama treba da pokaže
da snaga zadrugarstva nije toliko u broju koliko u
solidnosti, razboritosti i poštenju zadrugara. Zadrugar-
stvo u Dalmaciji ima uvjeta za razvoj i Z. Matica hoće
da ga predigne iz klonulosti, u koju je upao zadnjih
godina, da i ono jednom postane i za nas onako va-
žan faktor, kao što je već davno kod svih naprednih
naroda.

Skupština je nadalje imenovala u Upravno Vi-
jeće za godinu 1929. g.g.: Bojanić Da. Stjepana, Vis;
Bojanić Stjepana p. Josipa. Jelsa; Juras prof. Iva, Split;
Krolo Petra, Sinj;: Lubin kan. Ivana, Split; Mašina
Marka, Preko; Miličić Dr. Iva, Split; Mladineo Petra,
Pučišće; Rabadan prof. Marina, Split; Vodanović Dn.
Jerka, Split; Vuković Stjčpana, Sinj; a u Nadzorni
Odbor: Brnetić kan. Henrika, Silba; Ganza Dn. Bar-
tula, Dicmo ; Ivanišević Dn. Marka, Jesenice; Katalinić
Josipa, Kaštel Novi; Kulić Vladimira, Šibenik.

Nakon glavne skupštine a na poticaj Z. Matice
držalo se istog dana i prije i poslije podne.

Zadružno sijelo
čiji cilj je najbolje presjednik Juras prof. Ivo označio
u svojem lijepom uvodnom govoru, t. j. da se putem
nekoliko referata zacrta program rada Z. Matice, da
njezina uprava ima dobro smišljen plan i putokaz,
kojim joj je ići.

Nije ovo bio sastanak uskog kruga znanaca, već
pravi zadružni kongres, na kojem su se našli pred-
stavnici 52. zadruga. Istina'on je bio u tišini spremljen
i sazvan bez bučne reklame, ali za to nije bio manje
važan ni po sadržaju, ni po raspravama ni po zama-
šitosti svojoj. Na njemu se temeljito raspravilo o toli-
kim vitalnim pitanjima i stvorilo toliko važnih i opsež-
nih zaključaka, da bi njihovo ostvarenje moralo ne-
minovno donijeti velikog, blagotvornog ploda na kul-
turnom, odgojnom i ekonomskom polju.

Misao vodilica, namjere i nastojanja Z. Matice,
da preko zadrugarstva (čiji duh hoće da oživi i učini
djelotvornim) pomogne u prvom redu seljačkom sta-
ležu, te kakvim sredstvima to kani provesti najbolje
se vidi iz naslova pojedinih referata, koji su se držali
na ovom prvom zadružnom sijelu.

Prostor nam na žalost ne dopušta da u cjelini
iznesemo pojedine referate, šlo.bi trebalo gledom na
njihov sadržaj i važaost problema uzetih u pretres.
Ograničit ćemo se zato da ih samo u natpisnoj formi
spomenemo, da bi se barem nekako saznalo koja je
sva pitanja Z. Matica, već pri samom početku svojeg
rada, sebi stavila u program.

Gosp. Dr. Tripo Ciko, ravnatelj Z. Matice, du-
gogodišnji pobornik zadružne misli te odlični organi-
zator zadrugarstva, držao je vrlo opsežan referat ,O
zadružnim tečajevima“ ističući apsolutnu potrebu sprem-
nih narodnika bez kojih se dobro. zadrugarstvo ne da
ni zamisliti. On je stvorio plan o tečajevima, koje bi
Z. Matica imala držati u prvom redu za zadružne taj-
nike i poslovogje, zatim o usavršavajućim tečajevima,
pa o tečajevima za članove uprave i madzornog od-
bora, te o posebnim tečajevima za učiteljske priprav«
nike i bogoslove. — Iscrpivi referat, sastavljen dubo-
kim poznavanjem naših prilika uopće, a posebno onih
našeg zadrugarstva odava učenog, zanesemog, ali i
praktičnog zadrugara. a

Gosp. Frano Tabain, inž. agronomije i poznati
širitelj poljoprivredne pouke, održao je vrlo lijepi i
statističkim podatcima bogato popraćeni referat ,0

zimskim poljoprivrednim tečajevima“ ističući prijeku

 

»NARODNA SVIJEST“

potrebu da se naša poljoprivreda privede racionalnom
shvačanju iste.

Gosp. predsjednik Z. Matice, prof. Ivo Juras je .
na popodnevnom sijelu održao, sebi sopstvenim, za-
nimivim, a istodobno znanstvenim, ali vazda praklič-
nim mačinom referat ,O analfabetskim tečajevima“ u
kojem je istakao nekoliko vrlo praktičnih načina da se
to zlo suzbije.

Gosp. Pavao Doko, potpresjednik nadzornog od-
bora Z. Matice i faktični ravnatelj cvatuće Gospodar-
ske Štedionice u Splitu, održao je referat ,O opskrbi
članica na gospodarskim potrebštinama.“ Iz svake
misli ovog referata izbija duboko pozuavanje naših
gospodarsko - privrednih prilika, te trezmeno vaganje
privrednih potreba i zdravo shvaćanje financijalno-eko-
nomskih problema i zadaća naših zadruga.

Potpresjednik Z. Matice, plamteća duša našeg
zadrugarstva i isprobani novinar Don Jerko Vodanović
održao je referat ,O zadražnom glasilu“. On je svojom
posebnom točnošću izradio ovaj referat do u najmanje
tančine. Sve je izvagao, sve predvidio, te problem
rekao bi amatomskom vještinom, kao u jednom glat-
kom ogledalu, projicirao prisutnima. — Sama pak
zamisao je bez svake sumnje odlična, te bio necpro-
stiv grijeh da se je zapusti.

Referat sud. savjetnika Rugjera Bracanović, koji
je bio obiteljskom žalosti spriječen da lično održi,
pročitao je Dr. Ciko. Iz referata ,O odsjeku pravnog
savjetnika“, koji bi se imao osnovati kod Z. Matice,
vidi se da je referent, kao dugogodišnji sudac, dobro
shvatio rak-ranu parničenja i melem koji joj treba
pružiti, Misao pravnog savjetnika kod Z, Matice, od
kojeg bi svi zadrugari mogli budava da prime u svim
pravnim pitanjima stručni i nepristrani savjet odlična
je, kao i idea provedenja u najširem opsegu zadru-
garskih obraničkih sudova.

Iz debata, koje su se poslije svakog referata
razvile, očito izbija velik interes svih zadrugara za u
referatima iznesene probleme, te važnost samih refe-
rata i uopće ovakovih zadružnih kongresa ili, da se
poslužimo izrazom skromnih organizatora, sijela.

Korist i važnost ovakvih sijela je tako velika, da
bi bio meoprostivi grijeh kad se nebi barem jednom
svake godine držala. — Z. Matica pak je skupila oko
sebe toliki broj stručno spremnih i sposobnih ljudi,
da se punim pouzdanjen+ mora očekivati te će sijela
biti vazda na visini ovog prvog, što mi Z. Matici, u
interesu našeg zadrugarstva i uopće našeg naroda, od
svega srca želimo radujući se na ovako divno i oz-
bilno započetom radu. B.

 

Dalmatiuski buhač.

U br. 23. od 6. juna objelodanjen je članak M.
Kesovie pod naslovom ,Japanski buhač“, iz kojega
izgleda, da se uopće. u Dalmaciji, kolijevki buhača,
niko ne zanima priregjivanjem istoga, iako je prvo-
klasni, te sposoban da konkurira Japanskom. Istina je,
da se naš buhač većinom eksportirao u cvijetu i to
preko Tršćanskih trgovaca, te u inostranstvu priregji-
vao i miješao sa Japanskim, a tu pod tugjim imenom
dolazio u promet, Megjulim u tom pogledu pošlo se
je na bolje, što sjegurno piscu navedenog člaoka nije
poznato, te se je već započelo sa priregjivanjem bu-
hačevog praška iz samog cvijeta bez ikakve druge
primjese, a za koji prašak se je utvrdilo, da je kudikamo
bolji i djelotvorniji od svih mješavina buhača, nafta-
line i drugih primjesa, te se je sve više počela i da
širi upotreba istog.

Megju ostalim proizvagjačima buhačeva praška
u zadnje vrijeme se je osobito istakla tvrdtka P. Ber-
tapelle u Vrbovskoj na otoku Hvaru, gdje se je sa
gojenjem buhača počelo skoro majprije u Dalmaciji i
gdje se goje najbolje vrsti.

Pomenuta tvrdka raspačava buhačev prah sa
veliko, kojeg sama melje u svojim mlinovima, a sta-
vila je u promet u naročito udešenim kutijama, her-
metički zatvorenim za konserviranje svježine buhačev
prašak. pod nazivom ,Pyrethrin“, udesivši sa istim
kutijama prašenje sa buhačem. Prema tome vidi se,
da i kod nas ima razumijevanja za preradbu buhača,
a do nas je konsumenata, dato podupremo i da se time
oslobodimo raznih ,Sacherlina“ i sličnih preparata,
koje nam lukavi stranac zgodnom reklamom nugja i
na naš račun se obogaćuje.

Izazvan člankom g. Kesovie smatrao sam se duž-
nim da ove istaknem. S.

 

FIGOL pospješuje usporeno micanje i usporeni
1ad crijeva, pa se stoga uzimlje kod raznih neurednosti
probave i neuredne stolice, Cijena boci 35 Din. Do-
biva se u Apoteci u Gružu.

nu SIS

PGS EARN 1 Pi
tz e

Br. 27.

Pisma iz naroda.

KOTOR. Epilog ,afere“ društva ,,Boka“. Polo-
vinom januara 1927. g. iz Kotora bila je rasturena
po svim našim novinama tendenciozna i lažna vijest, |
u proračunatu svrhu, o tobožnjem pronevjerenju od
trideset i sedam milijuna dinara u parobrodarskom
Društvu ,Boka“. — Mjesna politika u ovom pitanju 1
igrala je veliku ulogu i samo zbog politike bila je I
pokrenuta ova ,afera“. Istraga se je vodila dugo,
preko dvije godine dana. Dopisnici su svako malo |
vremena najavljivali ovaj veliki proces protiv bivših |
upravitelja Društva ,Boka“ i to samo protiv trojice, |
jer su ostali upravitelji ostavljeni u miru, Od prvobit-
nih 37 milijuna tobož pronevjerenih, došlo se je tekom |
vremena na 5 milijuna, pak napokon od 5 milijuna |
na svotu malo veću od po milijuna. — I ovaj toliko |
rastrubljeni proces napokon je započeo pred porotnim |
Sudom u Kotoru dne 10. juna i potrajao je cijele dvije_|
sedmice, naime do subote 22. juna uključno, ovaj je li
proces svršio onako, kako je morao svršiti, porazom ||
laži i klevete, a pobjedom pravde i istine, Na temelju |
pravorjeka porotnika presudom Suda potpuno su bili |
riješeni svake krivnje bivši predsjednik društva ,Boka“ ||
g. Rade Žutkić i oba člana bivše uprave pom. kape. |
tani g. Luka Milošević i g. Simo Petković. Ova duga
parnica očevidno je dokazala, da su bivši optuženici,
koji su utemeljili Društvo ,Boka“, bili samo žrtva i
zavisti i velike pakosti. Zato im je pravorjek porotnika,
u ime naroda u Boki Kotorskoj dao najveću zadovolj- |
štinu i obradovao je sve poštene i dobromisleće Bokelje, |

KORČULA. Opet kriza na opčini. Ponovno |
postavljeni načelnik g. Dr. Baldo Cviličević dao je |
ostavku na časti a š njim i svi pristaše bivše HSS. kao
i član bivše Hrvatske Pučke Stranke. Ovi žele da se
u općini uspostavi stari razmjer pojedinih stranaka, |
kako je bilo prije 6. januara 0. g. Izgleda da će ovog
puta doći do temeljite rekonstrukcije općin. vijeća,
a da se neće samo popuniti mjesta onih, koji su |
dali ostavke. i :

Priprave za proslavu sv. Todora, zaštitnika grada
Korčule, ove se godine čine u većem stilu. Sastao se
je posebni odbor, te je uputio apel na sve Korčulane,
ma gdje se nalazili, da bi moralno i financijalno nešto
doprinijeli, da proslava što svečanije ispane. Po prvi.
put ove godine bit će električno rasvijetljen zvonik
sv., Marka, igrat će se tombula i starinska ,Moreška«, ||
Po dosadašnjem odazivu već se može računati, da će
i crkvena i vanjska svečanost biti ove godine što sjaj.
nija. Razni izleti iz bliže i daljne okolice još će dati
jačeg života ovogodišnjoj proslavi. Odbor koji sači..
njava predsjednik g. Vicko Kapor, redatelji Dr. Ante |
Mirošević i Mladen I, Foretić, tajnik Andro Peručić |
radi u tom smislu punom parom. Čast mu!

PRIDVORJE. Školska zabava. Kao prošla tako |
i ova školska godina završila je zabavom, koju su
priredila djeca svih razreda. Zabava se sastojala od
deklamacija rodoljubnih pjesama, dječjih želja, poučne |
prestave, narodnog kola, pjevanja i šaljive igre. Sve s
djeca radila veselo i slobodno sa potpunim razumije.
vanjem, prateći izricaj misli i čustava sa odgovarajućim
kretnjama. Neka je čast učiteljicama g.gji F. Burgjelez
i g.gjici N. Margaritoni, koje su uložile dosta brige
i vremena a najviše ljubavi, koja svladava sve zapreke |
i postiže uspjeh. A kao neznatna nagrada, neka im |
bude naša javna hvala, moleći ih, da i unaprijed ne
žale truda ni žrtava u odgoju naše djece. :

Ljetina. Poslije više nerodnih i poraznih godina |
ova je do sada vrlo dobra, Zelen usljed čestih kiša, |
izvrsna, loza dobro iznijela i napreduje a i rod je
maslina priličan. Samo, ako Bog dade, sada vedri.
nu i toplinu. :

Popravak puta. Popravak puta kroz polje lijepo |
napreduje, te se nadamo, da ćemo već ove jeseni |
imati i automobilsku prugu za Dubrovnik, koju ova |
gornja strana odavna očekuje.

 

 

 

KUPAONSKE KADE, PEĆI, UMIVA-
ONICI, KLOSETI, FAJANSKE PLOČICE

ENI, MATERIAMK i NOSTER

Gramofoni, ploče, Radio Aparati i
djelovi na otplatu

MIRKO M. ZEC

trgovina gvožđem, tehsičkim i elektro-
tehničkim materijalom.

HRASTOVI SLAVONSKI ||