Pisma iz naroda.

SPLIT. Osnutak Društva ,Katoličkih Muževa“.
U Nedielju 22. septembra održana je u dvorani ,Ma-
rulić“ konstituirajuća glavna skupština ,Društva Kat.
Muževa“ Marulić, kojoj je prisustvovao presvij. biskup
Dr. Bonelfačić. Odaziv ie bio vrlo dobar, pak je nade,
da će ovo mlado društvo biti jedno od najjačih katol.
društava učlanjenih u H. K. N. Savezu u Splitu.
Za predsjednika je izabran Dr. Miho Poduje, odvjetnik.
Na skupštini je prihvaćeno da se pismeno pozdravi

= presvij. Dr. J. Carevića, dubrovačkog biskupa, koji je
prvi postavio temelje novom društvu Katol. Muževa.
Duhovnikom je društva imenovan Mp. O. Dr. Ante
Crnica, gvardijan franjev. samostana.

KOLOČEP. Smrt uzor-zemljoradnika. Na %23.
septembra o. g. na večer ispustio je nakon kratka bolo-
vanja na svojem domu u Orašcu svoju plemenitu dušu
vrijedni zemljoradnik, uzorni klaštrioc maslina i uspješni
mavrtač voćaka, nezaboravni naš Vicko Bratošević Skako
u 78 godini svojega zaslužnog života. Nema kuće na
ovom našem otoku, kojoj on nije svake godine ure-
gjivao maslinjake, a mnogima i vinograde, svegi veselo
popjevajući narodne popjevke. Za šezdeset godina nije
mu ispadala iz ruka motika, sjekira ni kosjerić. Služio
je za dobar primjer u poljodjelskom radu mlagjim
naraštajima. Njegovo čestito i pošteno ime vazda će
se kod nas spominjati od koljena na koljeno ! Sretan je
bio, da ga ni u najvećoj njegovoj starosti nije ostav-
ljalo kršno zdravlje i dobar vid. Ostavlja za sobom
tužnu udovu, dvije kćeri i sina Luka, koji ga naslije-
gjuje u njegovu radu; dočim mu je stariji sin Niko
poginuo u svjetskom ratu. Dragi Vice, bila ti lahka
rodna zemljica, a duša ti se raja nauživala !

KLIŠEVO. Blagoslov novoga zvonika. Svake se
godine u ovoj župi slavi blagdan pokrovitelja sv. Mi-
hajla; ali je ljetos ta tradicijonalna svečanost obav-
ljena mnogo svečanije nego obično. Nakon punih osam
godina požrtvovna rada i svladavanja nebrojenih poteš-
koća dovršena je napokon uz božju pomoć gradnja
zvonika, koji će trajno resiti ovu župiu crkvu i biti
na diku pučanstvu cijele župe. Za ovogodišnji je blagdan
sv. Mihajla bio odregjen blagoslov ove lijepe gradnje
i otkriće u njoj saziđane spomen-ploče, pa je u tu
svrhu ovamo došao preč. kanonik-dekan Dn. Dušan
Mičić praćen od .mp. kurijalnog svećenika Dn. Karla

Grgur je protiv ovih zaključaka protestirao u Rimu
kod pape Ivana X., i ovaj ih nije potvrdio, te se je o
tomn riješavalo ponovno na drugom crkvenom saboru
u Splitu g. 928. Na novom saboru bila je izrijekom
ukinuta ninska biskupija, a o Grguru veli se dalje:
Zato treba da bude sam ninski biskup zakonito na-
mješten na koju mu drago od onih crkava, koje su u
prvašnje doba imale svoje biskupe, i to ili na skra-
dinsku ili na duvanjsku ili na sisačku crkvu — — —.
Mi ako teži za ogromnim teretom biskupske časti, i
nije zadovoljan s jednom biskupijom, neka preuzme
službu svih tih triju biskupija, sebi a i njima na pro-
past, jer ne će ni narod prema odredbama svetih
otaca od njega uzmoći da potpuno prima milosti nje-
govoga biskupskog čina, a ni on sam ne će moći da
udovolji svojoj dužnosti, budući da ih je zbog ogro-
mnoga prostora teško obilaziti“. Papa Leon VI. je
potvrdio zaključke drugog splitskog sabora i dodijelio
je Grguru jedino skradinsku biskupiju. Daljnje držanje
Grgurevo nije nam poznato, pa može biti vjerojatno.
da se je on zaključcima drugog sabora i papinskoj
naredbi pokorio, Glavno dakle pitanje, o kojemu se
je je na splitskim saborima raspravljalo, jest pitanje
crkvene jurisdikcije, no na prvom saboru raspravljalo
se i o slavenskom jeziku u crkvi, te je donesen za-
ključak, koji prema Šišićevu čitanju i prijevodu glasi
ovako: ,Nijedan biskup naše pokrajine neka se ni-
pošto ne usudi zarediti slovenskoga svećenika ; oni,
koji su već regjeni, smiju ipak služiti Bogu kao kle-
rici i monasi, ali im biskup ne smije dopustiti, da u
crkvi njegove biskupije čitaju misu, osim ako bi bila
nestašica ma latinskim svećenicima. Ali u tom slučaju
treba im izraditi osobitom molbom od rimskoga pape
dopuštenje, da mogu vršiti svećeničku službu“. Nijed-
nom riječju se u aktima ne spominje, da je Grgur
Ninski branio na saboru slavensku službu božju, niti
da se o njoj na drugom saboru raspravljalo. No posve
je vjerojatno, da je na njezinu obranu ustao on kao
hrvatski biskup; moramo ipak istaknuti, da u hrvat-
skoj ninskoj biskupiji nije slavenska služba bila u
isključivoj uporabi, već se je uz latinsku službu i ona
upotrebljavala.

Možda će nam iskapanja, koja se u posljednje
vrijeme vrše u Ninu, iznijeti na vidjelo još štogod o
Grguru Ninskomu. Vinko Foretić.

NAROĐNA SVIJEST

Capurso. Uz vanjski nakit crkve, zvonika, župničkog
stana i čitave bližnje okoline divno je bilo motriti nepre-
gledne mase pobožnog puka iz kliševske i iz susjednih
župa kako u krasnoj narodnoj nošnji veselo hrle na
ovo diigo očekivano slavlje; a i samo vrijeme — da
se ljepšeg ne dade zamisliti — kao da je htjelo uveli-
čati opću radost i najugodnije raspoloženje. U 10 sati
u jutro započela je svečana sv. Misa, koju je uz asis-
tenciju mp. bližnjih župnika Orašca i Trstenoga otpje-
vao preč. kanomik-dekan Mičić. Pohvalno je slovo u
čast sv. M hajla iza evangjelja svojom poznatom vješ-
tinom održao mp. župnik Osojnika Dn. Stijepo Kusi-
janović. Nakori službe božie. uputila se je procesija
sa svećenstvom i čitavim narodom pjevajući psalme
i himne do zvonika, da se oko njega okupi i prisus-
tvuje svečanu blagoslovu izvršenu od preč. celebranta.
Đivan je bio prizor sabrane pobožnosti i pravoga odu-
ševljenja svih nazočnih, pa su mnogim oči bile orošene
suzama radosti i ganuća, Sveti je čin bio završen pri-
godnim govorom vIč, župnika Dn. Vicka Lisičara, koji
je u kratkim potezima razložio značenje ove sveča-
nosti, te važnost i potrebu crkvenoga zvonika, na što
je bio ispjevan svečani ,Tebe Boga hvalimo“. — Da je
kliševska župa dočekala ovo rijetko i ovako uspjelo
slavlje, te da je uopće i došlo de gradnje i završetka
zvonika, glavna je zasluga mp. župnika Lisičara. koji
je neumornim radom, ustrpljivom ustrajnošću i bezpri-
mjernim samoprijegorom za punih osam godina oko
toga radio i nastojao. Zahvalna će mu uspomena ostati
u narodu, a dragi će mu Bog sve žrtve stostruko
naplatiti. — Čvrsti i masivni, a ujedno i vrlo ukusni
zvonik visok je 27 m. Osam metara nad tlom uzidana
je spomen-ploča, na kojoj je naznačeno, da je sagragjen
za vlade sv. Oca pape Pija XI. i N. V. Kralja Alek-
sandra I, te za biskupovanja presv. biskupa Dr. Jo-
sipa Marčelića i župnikovanja mp. Dn. Vicka Lisičara,
a u doba tisućgodišnjice krunisanja hrvatskog kralja
Tomislava. — Očeviđac.

KORČULA. Odlazak vrijednog franjevca. Ovih
dana odijelio se iz naše sredine mp. O. Marijan Blažić,
vršioc dužnosti direktora franjevačke gimnazije na
,Otoku“, pošto je premješten u Dubrovnik kod tamošnje
franjevačke gimnazije. Smatramo za dužnost, da javno
istaknemo naše žaljenje za odlaskom vrijednog oca
Marijana, jer je on kroz trogodišnje upravljanje sa
gimnazijom na ,Otoku“ podigao ovaj zavod do za-
mjerne visine, stekavši zato opće priznanje i simpatije.
Učen, radišan, poduzetnog duha, finih manira, prijazan
i susretljiv prama svakome bio je prava atrakcija za
naš ,Olok“, te mu prosimo dobar glas na daleko.
Neka je za to dičnom O. Marijanu i ovim putem za-
služeno priznanje i hvala u ime svih brojnih prijatelja
i štovatelja njegovih, koji se nadaju i žele da ga čim
skorije ponovno vide u svojoj sredini.

Engleski turisti pohodili su i naš grad dana
24, IX. sa dva velika parobroda i to ,Ranchi“, koji

se sadržao od 8 do 15 sati i ,Arandora Star“ od 16

do 24 sata. Izletnici su se iskrcali i razgledali grad, a u
večer su prisustvovali koncertu Sokolske Glazbe na obali.

Engleska flota od 10 jedinica takogjer je poho-
dila naš grad, zadržavši se od 24. do 30. IX, Na čelu
je bila krstarica , Cairo“ sa admiralom g. Arthur Dulton,
koji je.posjetio sresko načelstvo, općinu i preč. opata,
a oni su mu uzvratili posjet na brodu. Općina je u
počast izvjesila zastave i priredila rasvjetu uz bacanje
vatrometa a Sokolska Glazba je tri puta koncertirala.
Jedan put je koncertirala na obali i glazba sa admi-
ralskog broda.

Suša — nestašica vode. Već toliko mjeseca da
naš otok nema kiše, Povrće se sve osušilo, a i ma-
sline, koje su prikazivale obilan rod, puno trpe. Od ovako
duge suše velika je šteta za sve naše poljodjelce, a u
svim mjestima osjeća se nestašica vode.

Strašni požari. Radi jake suše nastaju česti po-
žari šuma. Oltrag dana bio je jaki požar na Dubovu,
a prošle sedmice zapalio se je Šakan-rat, jaka šuma
izmegju Veleluke i Blata. Strašan je to prizor, U Blatu
i Velojluci zvonila su zvona na uzbunu, auti su letili
od Blata do Veleluke a motori iz Veleluke put Potirne.
Jednom je vatra opkolila nekoliko ljudi koji su gasili
i preostalo im je samo, da pred bijesom vatre skaču
u more. Za nesreću puhala je jaka bura, te je još više
raspirila vatru. Istodobno je bio požar i na Lastovu
i na Mljetu. Štete su ogromne. Pred nekoliko vremena
dolazila je jedna njemačka komisija, da bi kraj Šakan-
rata prema jugu sagradila jedan sanatorij, a sad elo
od najjače šume na našem otoku pusto garište.

Iz okolice NINA. Blagoslov novih zvona u Pri-
glaci. Kićena i ravna Privlaka svečano slavi svake go-
dine blagdan Male Gospe. Tog se dana održava i
sajam. Ljetos osim svečane Mise, propovijedi i ophoda

 

    
    
  
 
 
   
  
  
   
      
 
      
     
   
    
 
 
   
    
  
   
   
   
  
 
 
  
  
 
  
 
 
  

OI
Piro,

 

Sa vedrim i veselim licem

otpočinje sa pranjem samo ona domaćica, koja |
je uvjerena, da će njen rad biti okrunjen uspjehom, |
Zato uvigjavna domaćica pere samo sa dobrim sapu..
nom. Izbjegava štetne kemijske preparate jer zna, da |
rublje skupo. Sapun, koji je u svakom pogledu naj. |
bolji, jer pravi domaćinski sapun sa klasom, |
zato ga zahtjevajte kod Vašeg trgovca. i

 

blagoslovljena su i na zvonik postavljena tri krasna |
nova zvona od preko 1,000 kg. težine. Svaka čast |
župniku vlč. Dn. Tomi Segariću, koji je toliko brige |
uložio, dok je ovaj krasni nakit mjestu pribavio. Mjesto |
Privlaka na našem plavom Jadranu broji do 1,600
duša, a traži još novu školsku zgradu, produljenj
gata i krasne ali pretjesne župske crkve, te pošumljenje, |
Starodrevni naš Nin, sijelo glasovitih biskupa |
Grgura pl. Dobre iz Zadra i Teodozija Dimića iz Šibe. |
nika, koji je uredio svetkovanje Gospe od Zečeva,
proslavio je svoje nebeske zaštitnike sv. Marcelu, kućnu
prijateljicu evangieoskih sestara Marte i Marije, te
sv. Anselma, prvog ninskog biskupa na 25. i 26. kolo.
voza. Oba ta dana velika crkva sv. Anselma bila jel
pina pobožnog naroda, koji je prisustvovao svečanim j
obredima. Svaki rodoljub želi starodrevnom Ninu što!
ljepši promet e da nam nadoknadi izgubljeni Zad;
Petrčani mjesto na idealno zaštićenoj obali našeg
Jadrana — svečano je proslavilo svog zaštitnika sv, Ma.
tiju ap. na 21. i 22. sept. Ovom mjestu fali župnički |
stan a od prošlog maja nema ni svog stalnog župnika, |
Uza sve to svetkovina je obavljena po starom običaju,
svečana misa, pohvalni govor, ophod sa svečanim ki.
pom uz brojno učešće pobožnog naroda. 1
Nova cesta. Donapokon na 3 sept. započela j
radnja oko nove ceste od 6 km. iz Kožina do novog

bude dovršena.

Iz okolice Zadra. Javne radnje. Brzo imadu zapo eli
državni javni radovi u zadarskoj pokrajini. Trošak za
te radove iznaša 5 milijona i 717 tisuća lira. Glavniji
radovi u Zadru su ovi: gradnja nove klaonice 1 mis
lijun i 200 tisuća lira, uredjenje općinske zgrade mi.
lijun lira, gradnja nove školske zgrade i popravak starih
1 milijun i 400 tisuća lira. Na Lastovu bit će megju
ostalim sagragjema nova školska zgrada, koja će sta.
jati 650 tisuća lira. Radovi će započeti doskora.

 

ITO pasta za zube je najbolja.

 

 

 

 

(U KUPAONSKE KADE, PEĆI, UMIVA- YW|
ONICI, KLOSETI, FAJANSKE PLOČICE

ELERTA. MATERIAAU i LOSTERI

Gramofoni, ploče, Radio Aparati i
djelovi na otplatu

MIRKO M. ZEC

trgovina gvožđem, tehničkim i elektro-
tehničkim materijalom.

HRASTOVI SLAVONSKI
i PARKETI!