Pisma iz naroda. SPLIT. Osnutak Društva ,Katoličkih Muževa“. U Nedielju 22. septembra održana je u dvorani ,Ma- rulić“ konstituirajuća glavna skupština ,Društva Kat. Muževa“ Marulić, kojoj je prisustvovao presvij. biskup Dr. Bonelfačić. Odaziv ie bio vrlo dobar, pak je nade, da će ovo mlado društvo biti jedno od najjačih katol. društava učlanjenih u H. K. N. Savezu u Splitu. Za predsjednika je izabran Dr. Miho Poduje, odvjetnik. Na skupštini je prihvaćeno da se pismeno pozdravi = presvij. Dr. J. Carevića, dubrovačkog biskupa, koji je prvi postavio temelje novom društvu Katol. Muževa. Duhovnikom je društva imenovan Mp. O. Dr. Ante Crnica, gvardijan franjev. samostana. KOLOČEP. Smrt uzor-zemljoradnika. Na %23. septembra o. g. na večer ispustio je nakon kratka bolo- vanja na svojem domu u Orašcu svoju plemenitu dušu vrijedni zemljoradnik, uzorni klaštrioc maslina i uspješni mavrtač voćaka, nezaboravni naš Vicko Bratošević Skako u 78 godini svojega zaslužnog života. Nema kuće na ovom našem otoku, kojoj on nije svake godine ure- gjivao maslinjake, a mnogima i vinograde, svegi veselo popjevajući narodne popjevke. Za šezdeset godina nije mu ispadala iz ruka motika, sjekira ni kosjerić. Služio je za dobar primjer u poljodjelskom radu mlagjim naraštajima. Njegovo čestito i pošteno ime vazda će se kod nas spominjati od koljena na koljeno ! Sretan je bio, da ga ni u najvećoj njegovoj starosti nije ostav- ljalo kršno zdravlje i dobar vid. Ostavlja za sobom tužnu udovu, dvije kćeri i sina Luka, koji ga naslije- gjuje u njegovu radu; dočim mu je stariji sin Niko poginuo u svjetskom ratu. Dragi Vice, bila ti lahka rodna zemljica, a duša ti se raja nauživala ! KLIŠEVO. Blagoslov novoga zvonika. Svake se godine u ovoj župi slavi blagdan pokrovitelja sv. Mi- hajla; ali je ljetos ta tradicijonalna svečanost obav- ljena mnogo svečanije nego obično. Nakon punih osam godina požrtvovna rada i svladavanja nebrojenih poteš- koća dovršena je napokon uz božju pomoć gradnja zvonika, koji će trajno resiti ovu župiu crkvu i biti na diku pučanstvu cijele župe. Za ovogodišnji je blagdan sv. Mihajla bio odregjen blagoslov ove lijepe gradnje i otkriće u njoj saziđane spomen-ploče, pa je u tu svrhu ovamo došao preč. kanonik-dekan Dn. Dušan Mičić praćen od .mp. kurijalnog svećenika Dn. Karla Grgur je protiv ovih zaključaka protestirao u Rimu kod pape Ivana X., i ovaj ih nije potvrdio, te se je o tomn riješavalo ponovno na drugom crkvenom saboru u Splitu g. 928. Na novom saboru bila je izrijekom ukinuta ninska biskupija, a o Grguru veli se dalje: Zato treba da bude sam ninski biskup zakonito na- mješten na koju mu drago od onih crkava, koje su u prvašnje doba imale svoje biskupe, i to ili na skra- dinsku ili na duvanjsku ili na sisačku crkvu — — —. Mi ako teži za ogromnim teretom biskupske časti, i nije zadovoljan s jednom biskupijom, neka preuzme službu svih tih triju biskupija, sebi a i njima na pro- past, jer ne će ni narod prema odredbama svetih otaca od njega uzmoći da potpuno prima milosti nje- govoga biskupskog čina, a ni on sam ne će moći da udovolji svojoj dužnosti, budući da ih je zbog ogro- mnoga prostora teško obilaziti“. Papa Leon VI. je potvrdio zaključke drugog splitskog sabora i dodijelio je Grguru jedino skradinsku biskupiju. Daljnje držanje Grgurevo nije nam poznato, pa može biti vjerojatno. da se je on zaključcima drugog sabora i papinskoj naredbi pokorio, Glavno dakle pitanje, o kojemu se je je na splitskim saborima raspravljalo, jest pitanje crkvene jurisdikcije, no na prvom saboru raspravljalo se i o slavenskom jeziku u crkvi, te je donesen za- ključak, koji prema Šišićevu čitanju i prijevodu glasi ovako: ,Nijedan biskup naše pokrajine neka se ni- pošto ne usudi zarediti slovenskoga svećenika ; oni, koji su već regjeni, smiju ipak služiti Bogu kao kle- rici i monasi, ali im biskup ne smije dopustiti, da u crkvi njegove biskupije čitaju misu, osim ako bi bila nestašica ma latinskim svećenicima. Ali u tom slučaju treba im izraditi osobitom molbom od rimskoga pape dopuštenje, da mogu vršiti svećeničku službu“. Nijed- nom riječju se u aktima ne spominje, da je Grgur Ninski branio na saboru slavensku službu božju, niti da se o njoj na drugom saboru raspravljalo. No posve je vjerojatno, da je na njezinu obranu ustao on kao hrvatski biskup; moramo ipak istaknuti, da u hrvat- skoj ninskoj biskupiji nije slavenska služba bila u isključivoj uporabi, već se je uz latinsku službu i ona upotrebljavala. Možda će nam iskapanja, koja se u posljednje vrijeme vrše u Ninu, iznijeti na vidjelo još štogod o Grguru Ninskomu. Vinko Foretić. NAROĐNA SVIJEST Capurso. Uz vanjski nakit crkve, zvonika, župničkog stana i čitave bližnje okoline divno je bilo motriti nepre- gledne mase pobožnog puka iz kliševske i iz susjednih župa kako u krasnoj narodnoj nošnji veselo hrle na ovo diigo očekivano slavlje; a i samo vrijeme — da se ljepšeg ne dade zamisliti — kao da je htjelo uveli- čati opću radost i najugodnije raspoloženje. U 10 sati u jutro započela je svečana sv. Misa, koju je uz asis- tenciju mp. bližnjih župnika Orašca i Trstenoga otpje- vao preč. kanomik-dekan Mičić. Pohvalno je slovo u čast sv. M hajla iza evangjelja svojom poznatom vješ- tinom održao mp. župnik Osojnika Dn. Stijepo Kusi- janović. Nakori službe božie. uputila se je procesija sa svećenstvom i čitavim narodom pjevajući psalme i himne do zvonika, da se oko njega okupi i prisus- tvuje svečanu blagoslovu izvršenu od preč. celebranta. Đivan je bio prizor sabrane pobožnosti i pravoga odu- ševljenja svih nazočnih, pa su mnogim oči bile orošene suzama radosti i ganuća, Sveti je čin bio završen pri- godnim govorom vIč, župnika Dn. Vicka Lisičara, koji je u kratkim potezima razložio značenje ove sveča- nosti, te važnost i potrebu crkvenoga zvonika, na što je bio ispjevan svečani ,Tebe Boga hvalimo“. — Da je kliševska župa dočekala ovo rijetko i ovako uspjelo slavlje, te da je uopće i došlo de gradnje i završetka zvonika, glavna je zasluga mp. župnika Lisičara. koji je neumornim radom, ustrpljivom ustrajnošću i bezpri- mjernim samoprijegorom za punih osam godina oko toga radio i nastojao. Zahvalna će mu uspomena ostati u narodu, a dragi će mu Bog sve žrtve stostruko naplatiti. — Čvrsti i masivni, a ujedno i vrlo ukusni zvonik visok je 27 m. Osam metara nad tlom uzidana je spomen-ploča, na kojoj je naznačeno, da je sagragjen za vlade sv. Oca pape Pija XI. i N. V. Kralja Alek- sandra I, te za biskupovanja presv. biskupa Dr. Jo- sipa Marčelića i župnikovanja mp. Dn. Vicka Lisičara, a u doba tisućgodišnjice krunisanja hrvatskog kralja Tomislava. — Očeviđac. KORČULA. Odlazak vrijednog franjevca. Ovih dana odijelio se iz naše sredine mp. O. Marijan Blažić, vršioc dužnosti direktora franjevačke gimnazije na ,Otoku“, pošto je premješten u Dubrovnik kod tamošnje franjevačke gimnazije. Smatramo za dužnost, da javno istaknemo naše žaljenje za odlaskom vrijednog oca Marijana, jer je on kroz trogodišnje upravljanje sa gimnazijom na ,Otoku“ podigao ovaj zavod do za- mjerne visine, stekavši zato opće priznanje i simpatije. Učen, radišan, poduzetnog duha, finih manira, prijazan i susretljiv prama svakome bio je prava atrakcija za naš ,Olok“, te mu prosimo dobar glas na daleko. Neka je za to dičnom O. Marijanu i ovim putem za- služeno priznanje i hvala u ime svih brojnih prijatelja i štovatelja njegovih, koji se nadaju i žele da ga čim skorije ponovno vide u svojoj sredini. Engleski turisti pohodili su i naš grad dana 24, IX. sa dva velika parobroda i to ,Ranchi“, koji se sadržao od 8 do 15 sati i ,Arandora Star“ od 16 do 24 sata. Izletnici su se iskrcali i razgledali grad, a u večer su prisustvovali koncertu Sokolske Glazbe na obali. Engleska flota od 10 jedinica takogjer je poho- dila naš grad, zadržavši se od 24. do 30. IX, Na čelu je bila krstarica , Cairo“ sa admiralom g. Arthur Dulton, koji je.posjetio sresko načelstvo, općinu i preč. opata, a oni su mu uzvratili posjet na brodu. Općina je u počast izvjesila zastave i priredila rasvjetu uz bacanje vatrometa a Sokolska Glazba je tri puta koncertirala. Jedan put je koncertirala na obali i glazba sa admi- ralskog broda. Suša — nestašica vode. Već toliko mjeseca da naš otok nema kiše, Povrće se sve osušilo, a i ma- sline, koje su prikazivale obilan rod, puno trpe. Od ovako duge suše velika je šteta za sve naše poljodjelce, a u svim mjestima osjeća se nestašica vode. Strašni požari. Radi jake suše nastaju česti po- žari šuma. Oltrag dana bio je jaki požar na Dubovu, a prošle sedmice zapalio se je Šakan-rat, jaka šuma izmegju Veleluke i Blata. Strašan je to prizor, U Blatu i Velojluci zvonila su zvona na uzbunu, auti su letili od Blata do Veleluke a motori iz Veleluke put Potirne. Jednom je vatra opkolila nekoliko ljudi koji su gasili i preostalo im je samo, da pred bijesom vatre skaču u more. Za nesreću puhala je jaka bura, te je još više raspirila vatru. Istodobno je bio požar i na Lastovu i na Mljetu. Štete su ogromne. Pred nekoliko vremena dolazila je jedna njemačka komisija, da bi kraj Šakan- rata prema jugu sagradila jedan sanatorij, a sad elo od najjače šume na našem otoku pusto garište. Iz okolice NINA. Blagoslov novih zvona u Pri- glaci. Kićena i ravna Privlaka svečano slavi svake go- dine blagdan Male Gospe. Tog se dana održava i sajam. Ljetos osim svečane Mise, propovijedi i ophoda OI Piro, Sa vedrim i veselim licem otpočinje sa pranjem samo ona domaćica, koja | je uvjerena, da će njen rad biti okrunjen uspjehom, | Zato uvigjavna domaćica pere samo sa dobrim sapu.. nom. Izbjegava štetne kemijske preparate jer zna, da | rublje skupo. Sapun, koji je u svakom pogledu naj. | bolji, jer pravi domaćinski sapun sa klasom, | zato ga zahtjevajte kod Vašeg trgovca. i blagoslovljena su i na zvonik postavljena tri krasna | nova zvona od preko 1,000 kg. težine. Svaka čast | župniku vlč. Dn. Tomi Segariću, koji je toliko brige | uložio, dok je ovaj krasni nakit mjestu pribavio. Mjesto | Privlaka na našem plavom Jadranu broji do 1,600 duša, a traži još novu školsku zgradu, produljenj gata i krasne ali pretjesne župske crkve, te pošumljenje, | Starodrevni naš Nin, sijelo glasovitih biskupa | Grgura pl. Dobre iz Zadra i Teodozija Dimića iz Šibe. | nika, koji je uredio svetkovanje Gospe od Zečeva, proslavio je svoje nebeske zaštitnike sv. Marcelu, kućnu prijateljicu evangieoskih sestara Marte i Marije, te sv. Anselma, prvog ninskog biskupa na 25. i 26. kolo. voza. Oba ta dana velika crkva sv. Anselma bila jel pina pobožnog naroda, koji je prisustvovao svečanim j obredima. Svaki rodoljub želi starodrevnom Ninu što! ljepši promet e da nam nadoknadi izgubljeni Zad; Petrčani mjesto na idealno zaštićenoj obali našeg Jadrana — svečano je proslavilo svog zaštitnika sv, Ma. tiju ap. na 21. i 22. sept. Ovom mjestu fali župnički | stan a od prošlog maja nema ni svog stalnog župnika, | Uza sve to svetkovina je obavljena po starom običaju, svečana misa, pohvalni govor, ophod sa svečanim ki. pom uz brojno učešće pobožnog naroda. 1 Nova cesta. Donapokon na 3 sept. započela j radnja oko nove ceste od 6 km. iz Kožina do novog bude dovršena. Iz okolice Zadra. Javne radnje. Brzo imadu zapo eli državni javni radovi u zadarskoj pokrajini. Trošak za te radove iznaša 5 milijona i 717 tisuća lira. Glavniji radovi u Zadru su ovi: gradnja nove klaonice 1 mis lijun i 200 tisuća lira, uredjenje općinske zgrade mi. lijun lira, gradnja nove školske zgrade i popravak starih 1 milijun i 400 tisuća lira. Na Lastovu bit će megju ostalim sagragjema nova školska zgrada, koja će sta. jati 650 tisuća lira. Radovi će započeti doskora. ITO pasta za zube je najbolja. (U KUPAONSKE KADE, PEĆI, UMIVA- YW| ONICI, KLOSETI, FAJANSKE PLOČICE ELERTA. MATERIAAU i LOSTERI Gramofoni, ploče, Radio Aparati i djelovi na otplatu MIRKO M. ZEC trgovina gvožđem, tehničkim i elektro- tehničkim materijalom. HRASTOVI SLAVONSKI i PARKETI!