Br. 40.
GRADSKE VIJESTI.
: Lične vijesti. Utorak veče stigao je u Gruž sa
jahtom Direkcije pomorskog saobraćaja ,Plavnik“ Mi-
_ nistar Saobraćaja g, Radivojević, koji je bio u Splitu
ma svečanom otkriću spomenika Grgura Ninskog. Na
pristaništa dočekao ga je Veliki Župan g. Popović i
poglavice saobraćajnih nadleštva. G, Ministar otputovao
— je juče za Beograd, kamo je bio pozvan. Sinoć je stigao
iz Korčule u naš grad direktor tipografijine štampe u
Zagrebu Dr. Dežman. — Jutros je otputovao za Kor-
"čulu Veliki Župan g. Popović u pratnji g. Turčinovića
= u prvi službeni posjet.
Ovih dana boravio je u na!
predsjednik Saveza udruženja ro E een
i i član Megjunarodnog Holelijerskog Saveza. Pored
_ njegova privatnog posla imao je da se informira o
prilikama naših hotela na Jadranu, te je u društvu sa
_ g. Polačekom razgledao mjesne hotele, Župu Dubro-
vačku, Lopud, Kotor i Hercegnovi. Oduševljen je sa
_ utiscima na našoj rivijeri i kaže da je najpodesniji
_ kraj za modernu hotelijersku industriju, jer ima sve
_ uslove, koji tomu pogoduju, a osobito divnu prirodu
i historijske znamenitosti, koje su na daleko poznate.
_ Obećao je da će pokrenuti živu propagandu za našu
— rivijeru,
E = Mare pl. Mirošević-Sorgo, rogjena pl, Na-
tall, nenadano je umrla u nedjelju večer u 67, godini
_ života. Rogjena od oca pok. Mata pl. Natali i od
_ majke pok. Mare Pozza-Sorgo naslijedila je u krvi
glavnija svojstva ovih triju dubrovačkih domova, koja
_ su opet u prošlosti bila povezana maldane svim vla-
steoskim porodicama staroga Dubrovnika, Od Natalića
odlučnost i odrješitost, od Pozza i Sorgo sigurnost
_ gospodarskog istupa, a istodobno onu umiljatu, dragu
riječ općenja prema svakome, bez razlike roda i ple-
_mena, bogata od siromaha, a što se samo generaci-
jama naslijedi. Mlada udađ& se za pok. Hermana Mi-
_ roševića iz Korčule, kojemu je bila za života vjerna i
odana žena. U braku je imala troje djece: sina Dra
Nika Miroševića-Sorgo, generalnog konsula naše Dr-
žave u Celovcu, kćeri Milu, udatu za liječnika Dra
Mila Katića i Nely udatu Mohr, Svojoj djeci bila je
dobra i ljubezna majka, a unučadi nježna baba. I ako
žena, obuzeta zvanjem kutnje gospogje, Mare Natali
znala je naći vremena, što. rijetko druge žene znaju,
da sve svoje i malo slobodno vrijeme posveti njego-
vanju svega onoga što sačinjava Dubrovnik i njegovu
slavnu prošlost, U posjedu starih isprava i Boškovi-
ćeva arhiva, ona je znala da sve to oživi, da sve to
— blago učini pristupačnim naučenjacima i historičarima
i da svojim ličnim radom i pamćenjem uskrisi svaku
| već zaboravljenu vezu iz prošlosti. Svome domu znala
je udariti pečat dubrovačke kuće, u kojoj su živjele
_ svijetle tradicije Dubrovnika. Gospar Niko, sin ove
_ prave dubrovkinje, slušajući glas krvi djedovske i sam
_ prožet ljubavi prema Dubrovniku, očuvati će sa svojom
dobrom gospogjom Dobrilom, sa svojim sinovima, uz
onu staru djevojku Anicu, koja je kao kamen uzidan
u kuću, i nadalje svu toplinu ovog starog ognjišta
dubrovačkog svijeta i njegove tradicije, Zadnji go-
spari i vladike, zadnji sinovi i kćeri dubrovačkog
puka jučer su je ispratili do Sv. Križa na
Boninovu, onako tiho, jednostavno i veliko kako
su se kroz stoljeća pratili djedovi njezini, a sitna
zvona gospodskih kapela, rastvorenih vrata i upaljenim
voštanicama na oltaru, pozdravljala su je svojim njež-
nim zvukom na prolazu za počinak u Altestijevu baštu.
_ Crkveni Pjevački Zbor ispjevao je svečano ,Oslobodi
| me“, a sijedi Dum Aatun Liepopili, iz jedne od onih
| porodica pučana, kojih su tradicije veće od tolikih
aristokrata našijeh dana, dao je u Gospi Velikoj po-
_kojnici odriješenje. Vječni joj pokoj, a njezinoj djeci
_ i unučadi naše iskreno žalovanje.
E Epigram, objavljen o njezinoj smrti, diše po sa-
držaju i formi otmenošću staroga ali još živućeg
| Dubrovnika donosimo ga u cjelosti :
Blagoj uspomeni | Mare pl. Mirošević Sorgo ro-
| gjene pl. Natali | dubrovačke vladike | zadnje svoga
_ koljena | žene | duha, volje i vjere | odgojene i prosvi-
_ jetljene | na < prastarima ognjištima | dubrovačkog svi-
jea | kćeri | odane gradu djedova | o čuvanju svake
= stranice | njegove slavne prošlosti | oživljene, uzbugje-
_ ne | snagom i ljubavi | naslijegjenih | vlačenjem leze
od čestitih domova staroga Dubrovnika | po djedu
| Niku Lucu Pozza Sorgo | vjernom sinu i braniocu |
Slobode rodnih mira | po prababama iz krovova | ro-
| monećih pjesmom | Nalješkovića i Ranjine | čuvarice
= svake ispisane hartije | Rugja Boškovića | velike dike
naroda našega | prijateljice | koja je u pradjedovskom
"domu | puna iskone živosti | umjela izazvati i pružiti |
prijateljima naklonim pjesmi | potku igre Sirena i Mo-
oduševljenima za historiju | dirljive retke pisama
u kojima žive mrtvi gospari | kršćanke | pune ufanja
u Gospodina | da se ostavljanjem ovoga svijeta | ulazi |
u život Uskrsnuća. Dubrovčanin.
NARODNA SVIJEST
Zlatni jubilej misništva proslavio je prošli Petak
27, sept. na blagdan sv. Kuzmei Damjana preč. Msgr.
Baro Fantela u svom rodnom mjestu Lastovu. Dični
naš svečar rogjen je 1857. a čudnovati su bili putevi
njegova života, Blagopok. O. Gaudencije Barbić, fra-
njevac rodom iz Lastova, odveo ga.kao dječaka 1870.
sobom put Arbanije, te ga smjestio u sjemenište u
Prizren, gdje je našao Nikolu Masareka i Marka Peru-
čića iz Rijeke Dubrovačke. God. 1879, nadbiskup O.
Fulgencije Carev, kasnije biskup hvarski, sve klerike
iz Prizrena povede u Skadarsko sjemenište, ie ono u
Prizrenu prestade. (No sada je Bogu hvala i to sjeme-
nište opet uskrsnulo, jer biskup Gnidovec gradi novo
sjemenište za 50 klerika uz trošak od milijuna Dinara).
God. 1877. naš Dn. Baro zaregjen je za svećenika,
te je služio u Arbaniji sve do god, 1900, Sjećaju ga
se još dobro sve župe skopljanske nadbiskupije kao
Ipek, Letnica, Prizren, Verisović i druge. Arbanaški
jezik naučio je bolje nego materinski, te se k njemu
još i danas obraćaju mjesni Arbanasi za svoje duhovne
potrebe, Povrativši se u našu biskupiju postao je naj-
prije rektorom svetišta Gospe od Milosrgja, zatim dušo-
brižnikom u Zatonu sve do 1916. kad je stupio u
zasluženu mirovinu, Za svoj rad dobio je priznanje,
te je bio imenovan monsignorom i tajnim komornikom
od Nj. Sv. Lava XIII. Prečasni Dn. Baro svuda je
ostavio najljepšu uspomenu pravog svećenika po srcu
Isusovu. Neka ga dobri Bog uzdrži još za dugo čila
i zdrava u našoj sredini, da nas bude veselio svojom
mlađenačkom svježinom i uvijek veselim i prijaznim
svojim raspoloženjem.
Zaklonište Nike ud. Lopižić u Gružu priregjuje
domaću zabavu u počast: presvij. dubr. biskupa Dr.
J. Carevića u Subotu 5. o. mj. na 6 s. po podne u
školskoj dvorani zavoda. Ista će se zabava opetovati i u
Nedjelju 6. o. mj. na 6 e sati, a posebno će biti za
djecu u Ponedjeljak na 3 sata po popne. Dobrovoljni
prilozi primaju se za zahvalnošću.
Svečana akademlja u počast presvij. biskupa
Dra J. M. Carevića. Prosvjeina društva , Katoličko
društvo Bošković“ i ,Anica Bošković“ priregjuju doj-
duće srijede, dne 9, oktobra, svečanu akademiju u
»dvorani Boškovića“ u počast novom dubrovačkom
biskupu Dru Josipu Mariji Careviću. Izvest će se sli-
jedeći birani program: 1. Proslov, govori veleuč. g,
Dr. J. Posedel. — 2. Perinić- Viculin: Svome Ocu,
bjeva 2-glasni djevojački zbor. — 3, *,* Svijetlom
Angjelu Dubrovnika, deklamacija, — 4. Dr. J. Šlaus:
Serenada, za glasovir, flauto, violin i violu (izvagjaju
g.ca T. Stojan, i gg. A, Brilli, Dr. J. Šlaus i Dr. T. Katić).
5. L Poljak: Hosanna! deklamacija. — 6. Novak
Serenada, Suk — Romanca, Rahmaninoif — Prelude
G moli izvagja na glasoviru g.gja M.a P. Begović. —
7. I. Ev. Šarić: Ecce sacerdos, deklamacija. — 8. a)
Drdla: Vision, b) Wieniawsky : Obertass za violin
uz pratnju glasovira izvode g. Dr. J. Šlaus i g.ca T.
Stojan. — 9. a) Piusuti: Sveta knjiga, b) Peccini:
Molitva iz op. ,Tosca“ za sopran uz pratnju glasovira
i violina odnosno glasovira i kvarteta pjeva ggja M.
Nikolić - Kaer, prati g.ca T. Stojan. Početak tačno u
7%a sati več, Ulaz je slobodan samo članovima pome-
nutih društvava. Djeca se ne smiju ovog puta voditi.
Položio bilježnički ispit s odličnim uspjehom.
Na 20. proš. mj. položio je u Splitu bilježnički ispit
naš sugragjanin g. Marko Šatić i to sa odličnim
uspjehom. Komisiji je predsjedao podpredsjednik višeg
zemaljskog suda g.-Dr. Spalatin. a članovi komisije
bili su viši zemaljski savjetnici Dr. Derado i Dr. Bu-
zolić i bilježnik iz Makarske Dr. Ivo Uglješić. Česti-
tamo novom bilježniku.
Odlikovan. Naš sugragjanin Dr. Mato Pavlović,
advokat u Bijeljini (Bosna), odlikovan je prigodom
svečanog otvaranja doma Crvenog Krsta u Sarajevu
za, zasluge učinjene. Crvenom Krstu u. Bijeljini sre-
brnom medaljom, na čemu srdačno čestitamo,
Izraelska Nova Godina. Prekosutra u subotu,
5. o. mj., Židovi slave svoju novu godinu (I. Tišri 5690),
koja se zato počinje u Oktobru, a ne, kako se to ve-
ćinom dogagja u Septembru, jer je minula godina
5689. bila embolizmička, to jest imala je 1 mjesec više
(prestupni).
Skupština hrvatskog kulturnog društva ,Na-
predak“. U nedjelju 6. ov. mj. u 10 a bit će u pro-
storijama katoličkog društva ,Bošković“ izvanredna
godišnja skupština hrv. kulturnog drušiva ,Napredak“
sa dnevnim redom: Izbor novog odbora. Istoga dana
u 10 sati primat će se i novi članovi, koji se mogu
prijaviti u istim prostorijama kod tajnika profesora
Matković. Preporuča se članovima, da svakako prisu-
stvuju godišnjoj skupštini, a mole se oni prijatelji
društva, koji još nijesu članovi da se začlane. Odbor._
užitak — koncert na orgul ama. _
otkad svaka mudra domaćica znade, da mrlje
od voća može lako i sigurno oprati sa
skupocjenog rublja. Ona će kao uvijek uzeti
Schichtov Radion — on pere sam i čuva rublje.
Gradski ,Ptičji Vrt“. Kađa su ma proljeće ove
godine bili započeti prvi radovi oko uregjenja , Ptičjeg
Vrta“ u parku Gradac, nitko nije ni slutio, da će se
od jednog najzapuštenijeg i nikako iskorišćenog pro-
stora na Gradcu u par mjeseci stvoriti onaj danas ro+
mantičan i upravo ukusan vrt, u kojem se sada već
nalaze razni i rijetki primjeri ptica, Stotine posjetioca,
veseli poklici oduševljene dječice, raznovrsni glasovi i
pijev ptica unijeli su u naš Gradac nov život, Time
je eto jedma oživotvorena ideja doživjela uspjeh i pri-
znanje naišavši na. shvaćanje najširijih slojeva, jer
»Pličji Vrt“ onako kako je zamišljen i upućen pred-
stavlja ne. karikirani ,zoološki vri“ već jednu najpri-
vlačiviju i zanimljivu skupinu bića iz ptičjeg carstva.
Predugo bi se zadržali opisom pojedinosti, ali moramo
istaknuti da je ideja pododbora ,Duba“ bila veoma
dobra. Glavni plan uregjenja vrta izradio je arhitekt
g. Gjanito Ćurlica a izveo ga g. inž. Damjan Roki.
Nema u vrtu jedne vrste ptica, a da im se nije do u
tančine uznastojalo prilagoditi kaveze njihovoj prirod-
i zahtjevima. Osobitu pak pažnju skreću na. sebe ka-
vezi, koji su u lijepoj prirodnoj harmoniji sa roman-
tikom vrta. Izragjeni su isključivo od grana i iskresanog
kamenja, Nacrt i izrada ovih kaveza pripada mladom
absolviranom arhitektu g. Jozu Dražiću, koji je uz
pomoć g. Josipa Kimmel i nekolicine omladinaca dobar
dio ferija posvetio uregjivanju ,Ptičjeg Vrta“. Kako
doznajemo uprava se ,Ptičjeg Vrta“ bori sa financi-
jalnim poteškoćama, da još prije zime dovrši započeta
zimovališta za tropske ptice. Bilo bi i više negn ža-
losno, kad pozvane vlasti ne bi omogućile obilatom
pripomoći konačno uregjenje vrta, koji će rijetkim daro-
vima rodoljubnih dubrovačkih pomoraca doseći zavidnu
visinu, — U toku ove sedmice stići će nekoliko novih
pošiljaka, pa će zbirka biti opet znatno povećana.
O svečanostima u Splitu prigodom otkrića spo-
menika Grguru Ninskom primili smo izvješće pri za-
ključku lista, pak ćemo ga donijeti idući broj.
Sa svečanosti sv. Vaclava u Pragu, koje su već
započele čitamo da se je na koncertu, što se je davao
22,1X. u Smetaninoj dvorani izvagjala po prvi put i
kompoziciju g. Mra Josipa Vruticky : ,Svečani preludij
po koralu sv. Vaclav“ za orgulje solo. Ovaj je komad
izvagjao najbolji česki virtuoz na orguljama profesor
konservatorija g. B. Wiedermann. Vrijednom i zauzet.
nom našem maestru g. Vrutickome na ovakovom pti-
znanju i uspjehu najljepše čestitamo, a izrazujem želju
da bi nam isti priredio jedan za nas rijetki glazbeni