PRAVA CRVENA HRVATSKA CIJENA JE LISTU SA DONASANJEM U KUĆU ILI S NA PO ILI ČETVRT GODINE SURAZMJERNO; ZA INOZEMSTVO GODIŠNJE K. 9. KO NE VRATI LIST KAD MU PREDPLATA MINE, SMATRA SE DA JE PREDBROJEN 1 ZA DOŠASTO POLUGODIŠTE. — PLATIVO 1 UTUŽIVO U DUBROVNIKU. POŠTOM NA GODINU K 6. Br. 485. IZLAZI SVAKE SUBOTE POJEDINI BROJ STOJI 20 PARA. PRETPLATA | OGLASI ŠALJU SE ADMINISTRACIJI, A PISMA I DOPISI UREDNI- ŠTVU. — ZA ZAHVALE 1 PRIOPĆENA PLAĆA SE 30 PARA PO PETIT RETKU, ZA OGLASE 20 PARA PO RETKU A KOJI SE VIŠE PUTA TISKAJU PO POGODBI UZ POPUST. RUKOPISI SE NE VRAĆAJU. LISTOVI NEFRANKIRANI NE PRIMAJU SE. a A. LANNIO U DUBROVNIKU, (i. AUGUSTA 1914. ANAL ANAL NASLON God. X. UOČI EVROPSKOG POŽARA. Dubrovnik, 8. augusta 1914. Nesretno zlodjelo u Sarajevu povuklo je za sobom dalekih i uprav užasnih po- sljedica. Malo se je kad u povijesti što slična dogodilo. Kad je bio naviješten pra- vedni rat izmegju naše Monarhije i Srbije, svak je sa nekakvom zebnjom u srcu i sa pritajenim strahom promišljao, da li će taj rat ostati lokalizovan, ili će zahvatiti većih dimensija ; neće li se možda sada narušiti svjetski mir, to najdragocjenije blago, što je Europa blizu polu stoljeća brižno čuvala. I regbi da je ta zebnja, taj pritajeni strah bio opravdan. Po svim pripravama izgleda, da je na- stupio strašan čas, kad će Europa da za- plamti na sva četiri kraja. Požar, što se je dao pridušiti za vrijeme skorašnjeg balkan- skog rata, intervencijom Europe, regbi da će sada buknuti jačom snagom. Novije vijesti javljaju, da je izmegju Rusije i Njemačke planuo rat, da se Fran- .cuska mobilizuje i da je već započela agre- sivno čarkanje na Njemačku. Radi toga treba će, da se i Italija odazove svojoj sa- vezničkoj dužnosti. Za Englešku pak, koja se je bila izjavila neutralnom, najnovije vi- jesti javljaju, da je već odredila mobilizaciju. Nastaje po tom megjusobni rat izme- gju svih europejskih velevlasti, čemu se u povijesti tako lako ne nalazi primjera. A teško da će i manje države mirovati. Pa da je zašto! Da se obrani najelementarniji ne- moral ! A ko je svemu kriv? Više je svakomu evidentno, da su srpski državni činovnici i oficiri sudjelo- vali, podupirali i omogućili ubojstvo pre- stolonasljednika i njegove supruge, da su službeni srpski krugovi sarajevske atenta- tore sokolili, dobavili im oružje i poduča- vali ih u baratanju istoga, kako će uspješ- nije zlodjelo izvesti. To je sve više poznato svakome, pa i Rusiji. To osugjuje vas kul- turni svijet! Pa kad naše Monarhija ustaje, da za tako nečuvene povrjede pribavi za- dovoljštinu, i da već jednom stavi mir, ko us'aje? Ustaje Rusija, da tobože za- | štiti Srbiju. Mješte da sa odvratnošću digne ruku sa Srbije, zauzimlje se za krivce pred čitavim svijetom i u rat srće. Doista ne- pojmljivo, a nepojmljivije još većma s toga, što to čini Rusija, ona Rusija, čiji se je Car. najviše razmetao »mirom« i mirovnim sudištem ; ona Rusija, koja je na glasu sa svog apsolutizma, policajnog sustava, sa- movolje' i progonstava u Sibiriji; — carska autokratska Rusija da uzimlje u zaštitu Sr- biju, onu Srbiju, koja se služi atentatima i ubijstvima kraljeva, da postigne svoje poli- tičke ciljeve ! Ako: iko drugi, a ono zaisto ruski car imade najviše uzroka, da se boji atentata na: svoj. život, on čije je predšastnike i razne članove Doma ubojito oružje sa zemljom sastavilo. Pa ipak on, taj ruski vlastodržac, uzimlje u zakrilje intrigante, zavjerenike, ubojice kraljeva ! g U tome leži protuslovlje koje se ne | da tako lako objasniti, a po gotovo ne | s kritikom, da to sve Rusija čini zbog sla- | nedogledne, Slika, koja nam se otvara, kad se rat- | na kola otisnu — strašna je, posljedice | no treba im. poći odvažno u t \ xs 3 venske solidarnosti. Jer slavenska solidar- | susret. Potomstvo pako će se nad krvavim | nost — stvar lijepa i brani ubojice? Takova pomisao protivi se najprimitivnijem ćudorednom shvaćanju. Ne | samo, već pošto se sadašnje držanje Ru-| sije i njezina javna obrana Srbije ne da. opravdati, mora se i Rusiji - pripisati su- | odgovornost za Sarajevski atentat; jer ko. zločinca brani, taj se s njim_istovjetuje. | nitor_ >Koros« otplovio je da izvidi položaj. N Kad se Rusija ne stidi pred čitavim svijetom | jeqanput sa Beogradskih utvrda srpski topovi | istupiti u obranu zločinaca, € da ovi izbje- gnu zasluženoj i pravednoj kazni, onda se | može i mora zaključiti, da krivci sarajevskog \atentata nijesu samo u Beogradu, nego D | u Petrogradu. \ Po treći je put ovo, da je Rusija | zazveketala oružjem od aneksije ovamo proti , | Monarhiji...Svaki- je «put: nauckavala Srbiju \na nju, ovaj put je još i uspjelo. No pre- \ varila se je, nadajući se da će se Monarhija | uplašiti toga zveketanja, a prevarila se je | pogotovo nevjerujući u odlučnost Njemačke | kao saveznika njezina. S odlučnim istupom, kojeg je Njemačka upravo iznenadnom | stali su žestoko pucati u obliku pravog napada; | prirodna — smije | stranicama, što se sad počimaju ispisivati, dopirati samo do dozvoljenih granica, ali teškom osudom obraćati onima, odkud da se zbog slavenske solidarnosti | sada ovako lakoumno zamočili u krv, da ilte stranice historije ispišu. koji su | Rat izmegju Austrije-Ugarske i Srbije Atiljerijski boj kod Beograda. Dneva 4. o. mj. u 9 sati izjutra_naš_mo- | a- | \ to je bila, kako se skoro ispostavilo, moderna | brzometna baterija. Već bijahu nekoliki hici po- godili monitor, a da mu srećom nijesu nanijeli štete, kad je naša kopnena artiljerija otvorila va- tru te u malo vremena ušutkala neprijateljsku. Monitor se na to povratio bez ometanja na svoje obično sidrište. "U 4 s. poslije podne otploviše nekoliko na- | ših dunavskih ratnih lagja, megju njima i »Ko- brzinom pokazala, nije Rusija jamačno ra- čunala, baš kao ni Srbija sa odlučnošću Mo- narhije, -— piše »Hrv. Zajednica« u Sarajevu. Sad stoje obje pred teškim činjenicama \ koje su tolikom lakoumnošću izazvale. Srbija | još iscijegjena od krvarenja posljednjeg rata, | Rusija uzdrmana svojim unutarnjim socijal- nim trzavicama, bacile su svoje narode bez | vanjske nužde u tešku nevolju i povukle \za sobom svu Evropu. Ovo su neosporive | činjenice, za koje će one odgovarati pred svim civilizovanim svijetom i sudom ka- snije historije. | ništa ih neće moći izvinuti, |ničim se neće moći opravdat niti mogu sada \imati na svojoj strani ičijih simpatija. Savez- | ništvo, koje je uz njih, puki je rezon poli- | ništa zajedničko, koji se može sutra i proti njima okrenuti. Ako je Rusija mislila upotrijebiti ovu zgodu da obračuna sa vlastima, o kojima \ drži, da su joj neprijateljske, onda je iza- brala najgori i najnesimpatičniji momenat. | Politička je atmosfera Evrope doista već decenijama krcata oprijekama »sfernih inte- | resa« koji imadu posljednju svoju pozadinu u raznim oprjekama slavenskog, german- \skog i romanskog plemena. Kultura i civi- \lizacija ide za tim, da te oprjeke izgladi i | interesne sfere u sklad dovede. A najmanje | će se tome doprinijeti, ako se nečovječna i nekulturna djela budu uzimala podlo- gom za unapregjivanje plemenskih i naci- \jonalnih ideja i ciljeva. Iznad »interesnih \gsfera« stoje zakoni humaniteta| i etičke kulture i samo kruta borba za opstanak | može da opravda upotrebu surove sile i | napuštanje etičkih zahtjeva u internacijo- i nalnoj politici. \ ros« da osujete pokušaje neprijatelja da popravi štete nanesene ulvrdama. Na pucanje brodskih topova slabo se odgovaralo; naši su topovi na- nijeli novog velikog kvara utvrdama, osobito na njihovu gornjem dijelu. Oni su pucali i protiv srpske pješadije koja se bila razmjestila u nekim zgradama kraj obale, pa tu imala zaštićen po- ložaj. U 6 s. u večer naši su se monitori povra- tili bez gubitaka i bez štete. U noći čule su se više puta eksplozije, po kojima, kao i po bljeskanju na mahove, moglo | se suditi, da su se znatne zalihe municije u tvr- gjavi zapaljivale uslijed bombardovanja. U vinogradima kod Zemuna zatečeno je osmero neprijateljskih špijuna, koji su pomoću svjetiljaka nastojali, da označe položaj naših to- pova. Bili su uhvaćeni, pa osugjeni od prijekog suda na zasluženu kaznu. Na ostaloj ironti na Dunavu, Savi i Drini nije se ništa nova zbilo. Drugih službenih vijesti do danas nema. "Rat izmegju Njemačke i Rusije. tičkih interesa, koji sa simpatijama ne ima 29. jula dobio je car Vilim brzojav od cara Nikole, u-kome se toplo moli, da car Vilim u ovome tako ozbiljnom času pomogne caru Nikoli, potvgjena djelom, došao je čas, koji zove nje- mačku vojsku na djelo. Kako se u Rusiji neiskreno mislilo, vidi se iz ove vijesti prije dva dana. Kada je u Berlin stigla vijest, da je u Ru- siji proglašena opća mobilizacija, izdan je nje- mačkom poklisaru u Petrogradu nalog, da po- zove rusku vladu, neka obustavi mobilizaciju proti Njemačkoj i proti austrijskom savezniku, i neka o tome dadne odlučnu izjavu u roku od 12 sati. Poklisar Pourtales javio je, da je izvršio taj nalog u pola noći izmegju 31. srpnja i 1. kolovoza. Obavijest poklisareva o odgovoru ruske vlade na njemački opredijeljeni upit nije stigla ovamo, i ako smo konstatirali, da ruski brzojavni promet još iunkcijonira. Nasuprot stigla je našem velikom generalnom štabu ove noći do 4 sata u jutro slijedeća vijest: Noćas su ruske patrole napale na naše po- dručje. Napadaj je odbijen. Na njemačkoj strani dva su vojnika lako ranjena. Gubitci na ruskoj strani nijesu konstatirani. Prema tome je Rusija napala na njemački teritorij i time otpočela rat. Njemački je poklisar 'na lo predao mini- starstvu izvanjskih posala objavu rata, a vlada je izdala ruskom poklisaru putnice. Napadaj ruskih patrola. Kod Prostkena, 300 metara s Ovi stranu njemačke granice, pucala je jedna ruska vojnička patrola na njemačku, koja je uzvratila vatru. Gubitaka nema ni na jednoj ni na drugoj strani. Zauzeti ruski gradovi Dne 3 ov. mj. njemačke su čete žauzele Čenstohov, Kališ, i Bendzin, a ratni ktstaš »Aug- sburg« javio je u Berlin, da je dan prije bombar- dirao ratno pristanište Libau i dr je isti već sa- svim u plamenu. Državni sabor. Dne 4 ov. mj. prije podne otvorio je car Vilem svečano državni sabor, U loži je sjedila O supruga prijestolonašljednikova i princes- kinje. ! Car Vilim pročitao je prijestolnu besjedu, koja je odmah nakon prvih [riječi izazvala burno »hoch«-klicajne. Kada je car spomenuo umorstvo nadvojvode Franje Ferdinanda, uzdrhtao mu je glas od uz- bugjenjenosti, Kada je govorio o savezničkim | dužnostima spram Austro-Ugarske, zatalasalo je klicanje poput orkana kroz dvoranu. Nakon što je pročitao prijestolnu besjedu, izrekao je car: slobodno ove riječi: »Čitali ste, što sam kazao mome narodu pa da sve učini, da se izbjegne nesreća evropskog | sa balkona svoga dvora. Opetujem : Ja ne poznam rata, i da zadržava svoje saveznike, da ne idu predaleko. | stranaka, ja poznam samo Nijemce, i u znak, da | ste čvrsto spremni bez razlike stranaka, bez raz- Istoga dana odgovorio je car Vilim, da rado | like staleža i konfesije, poći samnom kroz vatru preuzima zadaću posrednika, pa je prema tome i yodu, u bijedu i smrt, ja pozivam pročelnike odmah otpočeo diplomatsku akciju u Beču. Dok je diplomatska akcija bila u toku, stigla je vijest, da Rusija mobilizuje' protiv Austro-Ugarske, Car Vilim odmah je uputio u brzojavu caru Nikoli, da će usljed ruske mobilizacije protiv Austro- Ugarske njegova uloga bili ugrožena, šta više onemogućena. No pored toga nastavljena je akcija, koja je otpočela u Beču. Ali prije nego što je pala odluka o engleskom posrednom predlogu, stigla je službena vijest o mobilizaciji ruske vojske i mornarice. Car Vilim uputio je posljedni brzo- jav caru Nikoli, doglasivši, da je u nastojanju, da se održi svjetski mir išao do skranje granice mogućnosti; on ne nosi odgovornosti za nesreću, '|koja prijeti svijetu. Svjetski mir može se još održati, ako Rusija prestane ugrožavati Njemačku i Austro-Ugarsku. Prema tome nije Njemačka kriva, šta više naprotiv volji Njemačke, koja je stranaka, da stupe naprijed i da mi to obećaju u moju ruku.« Burno, beskrajno »hoch«-klicanje. Pročelnici pristupe i car stisne svakomu ruku. Državni kancelar proglasio je državni sabor otvorenim. Sabor zapjeva: »Heil dir, im Siegeskranze«, Car je ostavio sabornicu uz burno klicanje. Govor državnog kancelara. Berlin, 4. Augusta. Poslije podne održavao je Reichstag sjed- nicu, u kojoj je državni kancelar Bethmann- Hollweg iznio historijat rata, što je nametnut Njemačkoj, da ga vodi proti Rusiji i proti Francuskoj. Kancelar je istaknuo, da je Rusija sa svo- jom mobilizacijom u času, kada je njemački car