PRAVA

 

  

CRVENA HRVATSKA

 

CIJENA JE LISTU SA DONASANJEM U KUĆU ILI S

NA PO ILI ČETVRT GODINE SURAZMJERNO; ZA INOZEMSTVO GODIŠNJE K. 9.
KO NE VRATI LIST KAD MU PREDPLATA MINE, SMATRA SE DA JE PREDBROJEN
1 ZA DOŠASTO POLUGODIŠTE. — PLATIVO 1 UTUŽIVO U DUBROVNIKU.

POŠTOM NA GODINU K 6.

 

Br. 485.

 

IZLAZI SVAKE SUBOTE

POJEDINI BROJ STOJI 20 PARA.

PRETPLATA | OGLASI ŠALJU SE ADMINISTRACIJI, A PISMA I DOPISI UREDNI-
ŠTVU. — ZA ZAHVALE 1 PRIOPĆENA PLAĆA SE 30 PARA PO PETIT RETKU,
ZA OGLASE 20 PARA PO RETKU A KOJI SE VIŠE PUTA TISKAJU PO POGODBI
UZ POPUST. RUKOPISI SE NE VRAĆAJU. LISTOVI NEFRANKIRANI NE PRIMAJU SE.

 

a

A. LANNIO
U DUBROVNIKU, (i. AUGUSTA 1914.

ANAL ANAL NASLON

God. X.

 

 

UOČI EVROPSKOG POŽARA.

Dubrovnik, 8. augusta 1914.

Nesretno zlodjelo u Sarajevu povuklo
je za sobom dalekih i uprav užasnih po-
sljedica. Malo se je kad u povijesti što
slična dogodilo. Kad je bio naviješten pra-
vedni rat izmegju naše Monarhije i Srbije,
svak je sa nekakvom zebnjom u srcu i sa
pritajenim strahom promišljao, da li će taj
rat ostati lokalizovan, ili će zahvatiti većih
dimensija ; neće li se možda sada narušiti
svjetski mir, to najdragocjenije blago, što
je Europa blizu polu stoljeća brižno čuvala.
I regbi da je ta zebnja, taj pritajeni strah
bio opravdan.

Po svim pripravama izgleda, da je na-
stupio strašan čas, kad će Europa da za-
plamti na sva četiri kraja. Požar, što se je
dao pridušiti za vrijeme skorašnjeg balkan-
skog rata, intervencijom Europe, regbi da
će sada buknuti jačom snagom.

Novije vijesti javljaju, da je izmegju
Rusije i Njemačke planuo rat, da se Fran-
.cuska mobilizuje i da je već započela agre-
sivno čarkanje na Njemačku. Radi toga
treba će, da se i Italija odazove svojoj sa-
vezničkoj dužnosti. Za Englešku pak, koja
se je bila izjavila neutralnom, najnovije vi-
jesti javljaju, da je već odredila mobilizaciju.

Nastaje po tom megjusobni rat izme-
gju svih europejskih velevlasti, čemu se u
povijesti tako lako ne nalazi primjera. A
teško da će i manje države mirovati. Pa da
je zašto! Da se obrani najelementarniji ne-
moral !

A ko je svemu kriv?

Više je svakomu evidentno, da su
srpski državni činovnici i oficiri sudjelo-
vali, podupirali i omogućili ubojstvo pre-
stolonasljednika i njegove supruge, da su
službeni srpski krugovi sarajevske atenta-
tore sokolili, dobavili im oružje i poduča-
vali ih u baratanju istoga, kako će uspješ-
nije zlodjelo izvesti. To je sve više poznato
svakome, pa i Rusiji. To osugjuje vas kul-
turni svijet! Pa kad naše Monarhija ustaje,
da za tako nečuvene povrjede pribavi za-
dovoljštinu, i da već jednom stavi mir,

ko us'aje? Ustaje Rusija, da tobože za- |

štiti Srbiju. Mješte da sa odvratnošću digne
ruku sa Srbije, zauzimlje se za krivce pred
čitavim svijetom i u rat srće. Doista ne-
pojmljivo, a nepojmljivije još većma s toga,
što to čini Rusija, ona Rusija, čiji se je
Car. najviše razmetao »mirom« i mirovnim
sudištem ; ona Rusija, koja je na glasu sa
svog apsolutizma, policajnog sustava, sa-
movolje' i progonstava u Sibiriji; — carska
autokratska Rusija da uzimlje u zaštitu Sr-
biju, onu Srbiju, koja se služi atentatima i
ubijstvima kraljeva, da postigne svoje poli-
tičke ciljeve !

Ako: iko drugi, a ono zaisto ruski car
imade najviše uzroka, da se boji atentata
na: svoj. život, on čije je predšastnike i razne
članove Doma ubojito oružje sa zemljom
sastavilo. Pa ipak on, taj ruski vlastodržac,
uzimlje u zakrilje intrigante, zavjerenike,
ubojice kraljeva ! g

U tome leži protuslovlje koje se ne |
da tako lako objasniti, a po gotovo ne |
s kritikom, da to sve Rusija čini

zbog sla- | nedogledne,

Slika, koja nam se otvara, kad se rat- |

na kola otisnu — strašna je, posljedice |
no treba im. poći odvažno u

t \ xs 3
venske solidarnosti. Jer slavenska solidar- | susret. Potomstvo pako će se nad krvavim |

nost — stvar lijepa i

brani ubojice? Takova pomisao protivi se
najprimitivnijem ćudorednom shvaćanju. Ne |
samo, već pošto se sadašnje držanje Ru-|
sije i njezina javna obrana Srbije ne da.
opravdati, mora se i Rusiji - pripisati su- |
odgovornost za Sarajevski atentat; jer ko.

zločinca brani, taj se s njim_istovjetuje. | nitor_ >Koros« otplovio je da izvidi položaj. N
Kad se Rusija ne stidi pred čitavim svijetom | jeqanput sa Beogradskih utvrda srpski topovi |

istupiti u obranu zločinaca, € da ovi izbje-
gnu zasluženoj i pravednoj kazni, onda se
| može i mora zaključiti, da krivci sarajevskog
\atentata nijesu samo u Beogradu, nego D
| u Petrogradu.

\ Po treći je put ovo, da je Rusija
| zazveketala oružjem od aneksije ovamo proti ,
| Monarhiji...Svaki- je «put: nauckavala Srbiju
\na nju, ovaj put je još i uspjelo. No pre-
\ varila se je, nadajući se da će se Monarhija
| uplašiti toga zveketanja, a prevarila se je
| pogotovo nevjerujući u odlučnost Njemačke
| kao saveznika njezina. S odlučnim istupom,
kojeg je Njemačka upravo iznenadnom

| stali su žestoko pucati u obliku pravog napada; |

prirodna — smije | stranicama, što se sad počimaju ispisivati,
dopirati samo do dozvoljenih granica, ali teškom osudom obraćati onima,
odkud da se zbog slavenske solidarnosti | sada ovako lakoumno zamočili u krv, da
ilte stranice historije ispišu.

koji su |

 

 

 

Rat izmegju Austrije-Ugarske i Srbije
Atiljerijski boj kod Beograda.

Dneva 4. o. mj. u 9 sati izjutra_naš_mo- |
a- |
\
to je bila, kako se skoro ispostavilo, moderna |
brzometna baterija. Već bijahu nekoliki hici po-
godili monitor, a da mu srećom nijesu nanijeli
štete, kad je naša kopnena artiljerija otvorila va-
tru te u malo vremena ušutkala neprijateljsku.

Monitor se na to povratio bez ometanja na
svoje obično sidrište.

"U 4 s. poslije podne otploviše nekoliko na-

| ših dunavskih ratnih lagja, megju njima i »Ko-

brzinom pokazala, nije Rusija jamačno ra-
čunala, baš kao ni Srbija sa odlučnošću Mo-

narhije, -— piše »Hrv. Zajednica« u Sarajevu.

Sad stoje obje pred teškim činjenicama
\ koje su tolikom lakoumnošću izazvale. Srbija
| još iscijegjena od krvarenja posljednjeg rata,
| Rusija uzdrmana svojim unutarnjim socijal-
nim trzavicama, bacile su svoje narode bez
| vanjske nužde u tešku nevolju i povukle
\za sobom svu Evropu. Ovo su neosporive
| činjenice, za koje će one odgovarati pred
svim civilizovanim svijetom i sudom ka-
snije historije. | ništa ih neće moći izvinuti,
|ničim se neće moći opravdat niti mogu sada
\imati na svojoj strani ičijih simpatija. Savez-
| ništvo, koje je uz njih, puki je rezon poli-

| ništa zajedničko, koji se može sutra i proti
njima okrenuti.

Ako je Rusija mislila upotrijebiti ovu
zgodu da obračuna sa vlastima, o kojima
\ drži, da su joj neprijateljske, onda je iza-
brala najgori i najnesimpatičniji momenat.
| Politička je atmosfera Evrope doista već
decenijama krcata oprijekama »sfernih inte-
| resa« koji imadu posljednju svoju pozadinu
u raznim oprjekama slavenskog, german-
\skog i romanskog plemena. Kultura i civi-
\lizacija ide za tim, da te oprjeke izgladi i
| interesne sfere u sklad dovede. A najmanje
| će se tome doprinijeti, ako se nečovječna
i nekulturna djela budu uzimala podlo-
gom za unapregjivanje plemenskih i naci-
\jonalnih ideja i ciljeva. Iznad »interesnih
\gsfera« stoje zakoni humaniteta| i etičke
kulture i samo kruta borba za opstanak
| može da opravda upotrebu surove sile i
| napuštanje etičkih zahtjeva u internacijo-
i nalnoj politici.

\

ros« da osujete pokušaje neprijatelja da popravi
štete nanesene ulvrdama. Na pucanje brodskih
topova slabo se odgovaralo; naši su topovi na-
nijeli novog velikog kvara utvrdama, osobito na
njihovu gornjem dijelu. Oni su pucali i protiv
srpske pješadije koja se bila razmjestila u nekim
zgradama kraj obale, pa tu imala zaštićen po-
ložaj.

U 6 s. u večer naši su se monitori povra-
tili bez gubitaka i bez štete.

U noći čule su se više puta eksplozije, po

kojima, kao i po bljeskanju na mahove, moglo |

se suditi, da su se znatne zalihe municije u tvr-
gjavi zapaljivale uslijed bombardovanja.
U vinogradima kod Zemuna zatečeno je

osmero neprijateljskih špijuna, koji su pomoću

svjetiljaka nastojali, da označe položaj naših to-
pova. Bili su uhvaćeni, pa osugjeni od prijekog
suda na zasluženu kaznu.

Na ostaloj ironti na Dunavu, Savi i Drini
nije se ništa nova zbilo.

Drugih službenih vijesti do danas nema.

"Rat izmegju Njemačke i Rusije.
tičkih interesa, koji sa simpatijama ne ima

29. jula dobio je car Vilim brzojav od cara
Nikole, u-kome se toplo moli, da car Vilim u
ovome tako ozbiljnom času pomogne caru Nikoli,

potvgjena djelom, došao je čas, koji zove nje-
mačku vojsku na djelo.

Kako se u Rusiji neiskreno mislilo, vidi se
iz ove vijesti prije dva dana.

Kada je u Berlin stigla vijest, da je u Ru-
siji proglašena opća mobilizacija, izdan je nje-
mačkom poklisaru u Petrogradu nalog, da po-
zove rusku vladu, neka obustavi mobilizaciju
proti Njemačkoj i proti austrijskom savezniku, i
neka o tome dadne odlučnu izjavu u roku od
12 sati.

Poklisar Pourtales javio je, da je izvršio
taj nalog u pola noći izmegju 31. srpnja i 1.
kolovoza.

Obavijest poklisareva o odgovoru ruske
vlade na njemački opredijeljeni upit nije stigla
ovamo, i ako smo konstatirali, da ruski brzojavni
promet još iunkcijonira. Nasuprot stigla je našem
velikom generalnom štabu ove noći do 4 sata
u jutro slijedeća vijest:

Noćas su ruske patrole napale na naše po-
dručje. Napadaj je odbijen. Na njemačkoj strani
dva su vojnika lako ranjena. Gubitci na ruskoj
strani nijesu konstatirani.

Prema tome je Rusija napala na njemački
teritorij i time otpočela rat.

Njemački je poklisar 'na lo predao mini-
starstvu izvanjskih posala objavu rata, a vlada je
izdala ruskom poklisaru putnice.

Napadaj ruskih patrola.

Kod Prostkena, 300 metara s Ovi stranu
njemačke granice, pucala je jedna ruska vojnička
patrola na njemačku, koja je uzvratila vatru.
Gubitaka nema ni na jednoj ni na drugoj strani.

Zauzeti ruski gradovi

Dne 3 ov. mj. njemačke su čete žauzele
Čenstohov, Kališ, i Bendzin, a ratni ktstaš »Aug-
sburg« javio je u Berlin, da je dan prije bombar-
dirao ratno pristanište Libau i dr je isti već sa-
svim u plamenu.

Državni sabor.

Dne 4 ov. mj. prije podne otvorio je car
Vilem svečano državni sabor, U loži je sjedila
O supruga prijestolonašljednikova i princes-
kinje.

! Car Vilim pročitao je prijestolnu besjedu,
koja je odmah nakon prvih [riječi izazvala burno
»hoch«-klicajne.

Kada je car spomenuo umorstvo nadvojvode
Franje Ferdinanda, uzdrhtao mu je glas od uz-
bugjenjenosti, Kada je govorio o savezničkim

| dužnostima spram Austro-Ugarske, zatalasalo je

klicanje poput orkana kroz dvoranu.

Nakon što je pročitao prijestolnu besjedu,
izrekao je car: slobodno ove riječi:

»Čitali ste, što sam kazao mome narodu

pa da sve učini, da se izbjegne nesreća evropskog | sa balkona svoga dvora. Opetujem : Ja ne poznam

rata, i da zadržava svoje saveznike, da ne idu
predaleko.

| stranaka, ja poznam samo Nijemce, i u znak, da
| ste čvrsto spremni bez razlike stranaka, bez raz-

Istoga dana odgovorio je car Vilim, da rado | like staleža i konfesije, poći samnom kroz vatru
preuzima zadaću posrednika, pa je prema tome i yodu, u bijedu i smrt, ja pozivam pročelnike

odmah otpočeo diplomatsku akciju u Beču. Dok
je diplomatska akcija bila u toku, stigla je vijest,
da Rusija mobilizuje' protiv Austro-Ugarske, Car
Vilim odmah je uputio u brzojavu caru Nikoli,
da će usljed ruske mobilizacije protiv Austro-
Ugarske njegova uloga bili ugrožena, šta više
onemogućena. No pored toga nastavljena je akcija,
koja je otpočela u Beču. Ali prije nego što je
pala odluka o engleskom posrednom predlogu,
stigla je službena vijest o mobilizaciji ruske vojske
i mornarice. Car Vilim uputio je posljedni brzo-
jav caru Nikoli, doglasivši, da je u nastojanju,
da se održi svjetski mir išao do skranje granice
mogućnosti; on ne nosi odgovornosti za nesreću,

'|koja prijeti svijetu. Svjetski mir može se još

održati, ako Rusija prestane ugrožavati Njemačku
i Austro-Ugarsku. Prema tome nije Njemačka
kriva, šta više naprotiv volji Njemačke, koja je

stranaka, da stupe naprijed i da mi to obećaju
u moju ruku.«
Burno, beskrajno »hoch«-klicanje.
Pročelnici pristupe i car stisne svakomu ruku.
Državni kancelar proglasio je državni sabor
otvorenim.
Sabor zapjeva: »Heil dir, im Siegeskranze«,
Car je ostavio sabornicu uz burno klicanje.

Govor državnog kancelara.

Berlin, 4. Augusta.

Poslije podne održavao je Reichstag sjed-
nicu, u kojoj je državni kancelar Bethmann-
Hollweg iznio historijat rata, što je nametnut
Njemačkoj, da ga vodi proti Rusiji i proti
Francuskoj.

Kancelar je istaknuo, da je Rusija sa svo-
jom mobilizacijom u času, kada je njemački car