PRAVA -

VENA HRVATSKA

  

 

mnm

 

e

CIJENA JE LISTU SA DONASANJEM U KUĆU ILI S POŠTOM NA GODINU K 6.
NA PO ILI ČETVRT GODINE SURAZMJERNO; ZA INOZEMSTVO GODIŠNJE K. 9.
KO NE VRATI LIST KAD MU PREDPLATA MINE, SMATRA SE DA JE PREDBROJEN
IZA DOŠASTO POLUGODIŠTE. — PLATIVO I UTUŽIVO U DUBROVNIKU.

 

 

Br. 486.

 

IZLAZI SVAKE SUBOTE

POJEDINI BROJ STOJI 20 PARA.

PRETPLATA | OGLASI ŠALJU SE ADMINISTRACIJI, A PISMA I DOPISI UREDNI-
ŠTVU. — ZA ZAHVALE I PRIOPĆENA PLAĆA SE 30 PARA PO PETIT RETKU,
ZA OGLASE 20 PARA PO RETKU A KOJI SE VIŠE PUTA TISKAJU PO POGODBI
UZ POPUST. RUKOPISI SE NE VRAĆAJU. LISTOVI NEFRANKIRANI NE PRIMAJU SE.

 

naa LL LDL PRN
U DUBROVNIKU, 15. AUGUSTA 1914.

e

God. X.

 

 

EUROPA U PLAMENU.

Dubrovnik, 13. augusta 1914.

Već je gotovo cijela Europa u plame-
nu! Preko dvadeset milijuna ratnika nalazi
se pod oružjem. Krvavo se kolo zaigralo,
a hoće li mu se opseg još proširiti, ne
može se sigurno kazati; o svim mogućim
komplikacijama ne želimo ni napominjati,
Veliki evropski rat, koga su se sve vlasti
toliko bojale, nastao je baš onda, kad mu
se nijesno upravo nadali. Ipak treba pri-
znati, da je do rata moralo doći prije ili
poslije.

Nesretno zlodjelo u Sarajevu, prouz-
rokovalo je, da ono što je vrelo toliko
vremena, sada prekipi.

U Srbiji neodgovorni faktori uživaju u
zadnje vrijeme veliku moć. Srpska rovare-
nja u našoj domovini srpska je vlada i tr-
pjela i pomagala, pa je zato za njih i od-
govorna.

Austro-Ugarska vlada nakon svega o-
noga, što se je o tim rovarenjima uspo-

"gtavilo, nije mogla inače a da ne zatraži
doličnu zadovoljštinu od Srbije ; bila je pri-
siljena i za mač se latiti, kad se ma lijepe
nije dalo. Navijestila je rat Srbiji. Rusiji je
to bila najbolja izlika, da pod plaštem po-
kroviteljstva i obrane Srpstva (a uistinu
pokroviteljstva i obrane gadnih i nemoral-
nih zločinstva) započne rat sa Njemačkom,
saveznicom naše Monarhije. Kad je jed-
nom Rusija u ratu sa Njemačkom, trebalo
je da i ruska saveznica Francuska pograbi
oružje na Njemačku, a ne toliko zbog sa-
vezništva, koliko s toga, ne bi li natrag'do-
bila izgubljene g. 1870-71. pokrajine Elsas
i Lotringiju. Ali ima i treća saveznica Ru-
sije, Engleška, pa i ona ustaje na Njemačku
i tako grabi prigodu, ne bi li stala na put
orijaškom porastu njemačkog ratnog  bro-
dovlja i uopće njemačke svjetske politike,
što: je odavna prijekim okom gledala.

| naša monarhija ima svoje savezničke
dužnosti, pa je trebalo, — ako ćeš i iz
formalnosti, — da navijesti rat Rusiji, prem-
da :se je smatrala u ratnom stanju s njom
već onda, kad se je Rusija zaratila s Nje-
mačkom.

Uz to se i Srbija ojunačila pa i ona
navijestila službeno rat Njemačkoj, a Crna
Gora kao da se zasramila, što se toliko
banila svojom bizantinskom neutralnošću,
pa se najednom digla na noge junačke,

pograbila kabanicu »obrane  ugroženoga
srpstva« i u tonu velesile proglasuje, da
je. i: ona u. ratu sa Austro-Ugarskom.

'Najnovije vijesti javljaju, da su po-
čele“pućati niti izmegju Francuske i naše
Monathije, pa ne fali nego da se još kre:
ne i Italija i istupi, iz neutralnosti, koju je
do. sad, izdržala, pa. nas eto .u.ratnom
vrtlogu; kakva još svijet nije vidio.

Ostale manje europske državice, što
se sada izjavljaju potpuno neutralne, a u-
jedno se za svaki slučaj oružavaju, lasno
mogu. raznim prilikama. biti izazvane, da
se | one dadu u ratno kolo.

 

Već je jedna od tih, Belgija, ostavila
svoju neutralnost, jer povrijegjena, što Nje-
mačka preko nje poslala svoju vojsku na
francusku megju, pa se proglasila s ovom
u neprijateljstvu.

Kako rekosmo, ne možemo se upu-
štati u nagagjanja o uspjehu i posljedicama
svega toga; sada možemo samo da pro-
matramo pojedine ratne dogogjaje.

Nu svakako izgleda, da su na ovaj
rat bile. bolje spremne vlasti Trojnog Sa-
veza nego li one Trojnog Sporazuma; odluč-

nost prvih mnogo je veća nego li kod
drugih.

Uzdajuć se u to, kao i u hrabrost i od: .
važnost naše i savezničke vojske, a još više!

u pravdu Boga istinoga i imajući pred očima
dosadanje uspjehe, možemo se nadati, da
će savezničko oružje pobjedu slaviti!

 

Sa ratišta.

Na crnogorsko-srpskoj granici.
Na_srpsko-crnogorskoj_ granici Crnogorci
nisu dugo čekali, da otvore neprijateljstva. Od-
mah iza navještaja rata prešli su granicu i pošli

 

smjerom prema Trebinju. Naša pogranična voj-

ska ih je nakon kratkog boja potjerala natrag.
Crnogorci su brzo uzmaknuli, ostavivši više mr-
tvih. Kod borbe protiv Crnogoraca podupiralo je
naše čete tamošnje pučanstvo.

Na južnom ratištu počeli su u subolu u 3
sata 40 čas. poslije podne Crnogorci bombar-
dovati Tivat u Boci Kotorskoj. Naši su uzvra-
tili vitru, pa su Crnogorci morali u 6 sati obu-
staviti vatru. Crnogorska kanonada bila je po-
svema bezuspješna. Niti naše čete, niti naše po-
zicije nisu pretrpjele ni najmanju štetu.

Dopisni ured javlja službeno cenzurirano :
Jučer napredovalo je 4000 Crnogoraca prama
pograničnoj postaji istočno od Trebinja. Navala
je krvavo suzbijena. Mi smo izgubili jednog čas-
nika i 21 momka, a Crnogorci ostavili su na
bojištu 200 mrtvih uz mnogobrojne teško ranjene.

Druga crnogorska kolona pokušala je na-

adaj na postaju Grab kod Avtovca, ali je bila
junački suzbijena.

12. kolovoza. Na jugu se nije više ništa
važna dogočilo. Samo je došlo do neznatnih
čarkanja ua granici.

Od ponedjelka u podne nalazi se cijela cr-
nogorska obala blokirana od naše mornarice.

Beč. 12. Crnogorči su i jučer nastavili
bombardovanjem naših utvrda u Boci Kotorskoj,

ali bez ikakva uspjeha. — Duh u našoj vojsci
izvrstan,

»Naše Jedinstvo« javlja :

Trebinje 12. (p. t.) Na više mjesta, osobito
sa strane Lastve (da se ne pomiješa s Lastvom
u Boci) rastjerali nekoliko banda crnogorskih,
koje su dan prije ernogorske vojske navaljivale,
dok im je i vojska bila razbijena i bačena na-
trag, U ovim okršajima se je više carskih voj-
nika odlikovalo vanrednim junaštvom. Dva voj-
nika, oba iz dubrovačke okolice, koji bješe ne-
kako zalutali i zastali, ušančili se izmegju gre-
beni, te su na bandu oko 50 Crnogoraca pucali
preko 4 ure, dokle im je došlo u pomoć odje-
ljenje vojske, koje rastjeralo bandu i našlo 17
mrtvih Crnogoraca od one dvojice ubijenih.

1 sa srpske granice javlja se jedan po-
kušaj Srba, da prodru na naš teritorij, i to iz-
megju Vardišta i Ruda. Ali su taj pokušaj od-
lučno odbile naše pogranične čete, pri čemu su
Srbi pretrpjeli velikih gubitaka.

9. kolovoza, Ugarski pogranični oružnici
uhvatili su na donjem Dunavu dva srpska pa-

 

robroda za osobni promet i jedan parobrod A
teretom, koji su se usudili izaći iz zaštićene |
luke. Uhvaćeno je kojih 200 srpskih podanika i
transport drva.

10. kolovoza. Prekinuta je srpska željeznička
sveza iz Niša u Skoplje. Po svoj je prilici do-
maće pučanstvo razorilo prugu.

Sa sjevernog ratišta.

10. kolovoza. Brz. dop. ured javlja službe-
no cenzurirano: Na granici istočne i srednje
Galicije naše su čete danas odbile više navala
Rusa. Naši su gubitci neznatni. Iza žestokog
boja natjerane su u bijeg dvije satnije kozaka.
Rusi su ostavili 90 mrtvih i ranjenih.

S ruske granice stigla je vijest, da_je rusko
konjaništvo pokušalo prodrijeti na naš teritorij,
te se utaborilo kod Adamovke. Jučer u 8 sati u
jutro kozaci su navalili na naše pogranične po-
staje, ali su nakon dulje borbe suzbijeni i na-
tjerani u bijeg.

»Gazelta poranna« javlja iz Krakova: Osam
stotina galičkih mladih strijeljaca pod vodstvom
satnika Franka navalilo je u noći kod Mjehova.
(Taj gradić leži 30 km. sjeverno od Krakova u
Ruskoj Poljskoj. Ured.) na 1000 kozaka. Borba
je trajala više sati, te je svršila s podpunim uz-
makom kozaka. Rusi su imali 400 mrtvih i ra-

njenih, na našoj strani ima 140 mrtvih i ranjenih. |

Mjehov je u našim rukama.

Naše su čete jučer napredovale do Mjeho-
va. Do na večer bila su sva mjesta na jedno 40
km. od granice u našem posjedu. U savezu sa
tim prešle su i pogranične čete, koje su stajale
na Visli, iu rijeku, te su se utaborile na nepri-
jateljskoj obali.

U istočnoj Galiciji zauzeli smo pogranična
mjesta  Radzivilov nasuprot Brody-u. Voločisk
nasuprot Podwoloczyski i Novosjelica blizu Čer-
novica. Svi pokusi neprijateljskih konjaničkih
patrola, da prodru u iztočnu i srednju Galiciju,
suzbijeni su. Izmegju Brody-a i Tarnopola pala
su kod suzbijanja takove navale 4 kozaka i dva
su ranjena.

Wolfov ured javlja: Treća ruska konjanička
divizija prešla je 6 o. mj. kod Hamejkena, južno
od Eydikuknena, našu granicu, ali se odmah

 

opet povukla na ruski teritorij, čim se samo po-
javilo njemačko: konjaništvo.

Marljivo se radi na popravljanju željezničkih
pruga, koje su Rusi u Poljskoj razorili. Mostovi
kod Šopnica i Šosnovica već se ponovno grade,
a pruga izmegju Aleksandrova i Vlozlavska već
se može rabiti.

Wolfov ured javlja: U subotu na večer na-
valile su dvije ruske pješačke satnije s odjelom
pušćanih strojeva na tri salnije njemačkog do-
mobranstva kod Schmalleningkena, iztočno od
Tilsita na rieci Memel tik uz granicu. Domo-
branstvo nagnalo je Ruse u bieg prama. Jurbergu.

U Berlinu 10, kolovoza. Br2. dob. ured:
Naš pogranični odio u Bialli, istočno od Joha-
unisburga odbio je napadaj jedne ruske konja-
ničke brigade te je zarobio 8 topova s nekoliko
municionih kola,

12, kolovoza. Ruske kavalerijske patrulje
istočno od rijeke Visle prema rijeci San pokušaše
da se opru. Svugdje su odbiveni.

12, kolovoza K. B. Rusi pokušaše da pre-
gju našu grauicu Galicije blizu Brody sa tri
eskadrone i strojnim puškama, nu su ih naši
otjerali preko granice, (Brody se nalazi na granici
Galicije nedaleko.od Lawowa, s kojim ga spaja
željeznica. Grad je velik kao Spljet).

U ruskoj Poljskoj.

9, kolovoza. Prešavši granicu izdalo je vr-
hovno zapovjedništvo savezne armađe u njemač-
kom i poljskom jeziku proglas na Poljake, u
kojemu se govori, da je s pomoću Božjom vojna
snaga vrhovnih gospodara udružene vojske prešla

granicu, da oslobodi Poljake od moskovitskoga
jarma i da im donese pravdu.

10. kolovoza. Proglas vrhovnog zapovjed-
ništva savezničke vojske na poljački narod po+
svuda fje primljen s najvećim ushitom, te je u
mnogim mjestima dao povoda zanosnim mani-
festacijama.

Sa zapadnog ratišta.
10. kolovoza. Wolffov ured javlja: Ličge

(Liittich) čvrsto je u našim rukama. Gubitci ne- ,

prijatelja veliki su, naši će se odmah priopćiti,
čim budu točno ustanovljeni. Po pouzdanim vi-
jestima borila se proti nama jedna četvrtina bel-
gijske vojske. Zarobljeno je 4000 momaka, koji
se već odpremaju u Njemačku.

U gornjoj Alzaciji navalile su franceske čete,
koje su dolazile iz Belforta, na njemačke pogra-
nične odjele. Napredovanje firanceskih četa ubrzo
je suzbijeno, te su se kod Altkirchena opet po-
vukle pravcem u Beliort.

BERLIN, 12. Mješovite brigade francuske
prodriješe preko granice u pravcu Lagarde i to
15. vojničkih zborova. Njemačke sigurnosne trupe
kod Lagarde (u Lotaringiji) navališe na franceske
čete. S neprijateljske su strane teški gubitci. Nje-
mački vojnici poturiše neprijatelja u francusku
šumu kod Parroy sjeveroistočno od francuskog
grada Luneville. Njemačka je vojska zauzela je-
dnu zastavu, četiri strojne puške i 2 baterije.

U bitci kod Lagarde zarobila je njemačka
vojska 700 francuskih vojnika a pao je jedan
francuski general. Neopisivo oduševljenje u nje-
mačkoj vojsci.

Na moru.

U RIMU, 9. kolovoza. »Corriere della Sera«
donosi iz Stockholma ovaj brzojav: Po vijestima
iz dobrog izvora došlo je 3. o. mj. kod otočja
Alanda do žestoke bitke izmegju ruske i nje-
mačke flote. Rusko brodovlje potisnuto je od
njemačkoga u Finski zaljev. Otok Aland zapo-
sjednut je po njemačkim četama. Kako se glasa,
jedan je ruski krstaš znatno oštećen, te je pao
Nijemcima u ruke,

U BEČU, 9. kolovoza. Njemačkim krstari-
ricama »Breslau« i »Goeben«, koje su u Sredo-
zemnom moru bombardovale razne franceske
utvrgjene luke, uspjelo je umaknuti kroz lanac
engleskoga brodovlja i sklonuti se u sigurnu Iuku.

U MESINI, 9. kolovoza. Njemačke krstarice
»Breslau« i »Goeben« doplovile su ovamo. Usta-
novljeno je sada, da su srednjomorske luke Bo-
ne i Philippville uništene, njihove utvrde razo-
rile, gradove same bombama upalile.

Izmegju Austro-Ugarske i Francuske.

BEČ, 12. K. B. Francuska vlada dostavila
je putnice austro-ugarskom poslaniku u Parizu
grofu Szeessen-u. Isto tako francuskom poslaniku

u Beču Dumaine-u na njegov zahtjev biše dane
od naše vlade putnice.

 

Cesareva dnevna zapovjed
vojsci i mornarici,

»Wiener Zeitung« donosi Cesareru dnevnu
zapovijed vojsci i mornarici, u kojoj piše:

»Svi koji su podložni vojničkoj dužno-
sti Mojih naroda, hitaju ushićeno pod zastave.
Bojni redovi dosegli su ratno stanje prije ne-
go se očekivalo. Svaki od Mojih junačkih voj-
nika zna, da moramo odbiti napade ispunjene
mržnjom, te zajedno sa Našim slavnim sa-
veznikom boriti se za pravednu stvar.“

U zapovijedi stoji dalje:

»Sjećajte se otaca svojih, koji su u ne-
brojenim bojevima i jurlišima prodičili ba-
rjake i zastave, | odnijeli pobjedu. Takmite
se s njima revno, i pokažite neprijateljima,
što mogu da učine Moji narodi, ispunjeni naj-
većom domovinskom ljubavi i složa! jedni
uz druge.

Bog vas poveo k pobjedi i slavit

Beč, 6, augusta 1914.

Franjo Josip.

,