PRAVA - VENA HRVATSKA mnm e CIJENA JE LISTU SA DONASANJEM U KUĆU ILI S POŠTOM NA GODINU K 6. NA PO ILI ČETVRT GODINE SURAZMJERNO; ZA INOZEMSTVO GODIŠNJE K. 9. KO NE VRATI LIST KAD MU PREDPLATA MINE, SMATRA SE DA JE PREDBROJEN IZA DOŠASTO POLUGODIŠTE. — PLATIVO I UTUŽIVO U DUBROVNIKU. Br. 486. IZLAZI SVAKE SUBOTE POJEDINI BROJ STOJI 20 PARA. PRETPLATA | OGLASI ŠALJU SE ADMINISTRACIJI, A PISMA I DOPISI UREDNI- ŠTVU. — ZA ZAHVALE I PRIOPĆENA PLAĆA SE 30 PARA PO PETIT RETKU, ZA OGLASE 20 PARA PO RETKU A KOJI SE VIŠE PUTA TISKAJU PO POGODBI UZ POPUST. RUKOPISI SE NE VRAĆAJU. LISTOVI NEFRANKIRANI NE PRIMAJU SE. naa LL LDL PRN U DUBROVNIKU, 15. AUGUSTA 1914. e God. X. EUROPA U PLAMENU. Dubrovnik, 13. augusta 1914. Već je gotovo cijela Europa u plame- nu! Preko dvadeset milijuna ratnika nalazi se pod oružjem. Krvavo se kolo zaigralo, a hoće li mu se opseg još proširiti, ne može se sigurno kazati; o svim mogućim komplikacijama ne želimo ni napominjati, Veliki evropski rat, koga su se sve vlasti toliko bojale, nastao je baš onda, kad mu se nijesno upravo nadali. Ipak treba pri- znati, da je do rata moralo doći prije ili poslije. Nesretno zlodjelo u Sarajevu, prouz- rokovalo je, da ono što je vrelo toliko vremena, sada prekipi. U Srbiji neodgovorni faktori uživaju u zadnje vrijeme veliku moć. Srpska rovare- nja u našoj domovini srpska je vlada i tr- pjela i pomagala, pa je zato za njih i od- govorna. Austro-Ugarska vlada nakon svega o- noga, što se je o tim rovarenjima uspo- "gtavilo, nije mogla inače a da ne zatraži doličnu zadovoljštinu od Srbije ; bila je pri- siljena i za mač se latiti, kad se ma lijepe nije dalo. Navijestila je rat Srbiji. Rusiji je to bila najbolja izlika, da pod plaštem po- kroviteljstva i obrane Srpstva (a uistinu pokroviteljstva i obrane gadnih i nemoral- nih zločinstva) započne rat sa Njemačkom, saveznicom naše Monarhije. Kad je jed- nom Rusija u ratu sa Njemačkom, trebalo je da i ruska saveznica Francuska pograbi oružje na Njemačku, a ne toliko zbog sa- vezništva, koliko s toga, ne bi li natrag'do- bila izgubljene g. 1870-71. pokrajine Elsas i Lotringiju. Ali ima i treća saveznica Ru- sije, Engleška, pa i ona ustaje na Njemačku i tako grabi prigodu, ne bi li stala na put orijaškom porastu njemačkog ratnog bro- dovlja i uopće njemačke svjetske politike, što: je odavna prijekim okom gledala. | naša monarhija ima svoje savezničke dužnosti, pa je trebalo, — ako ćeš i iz formalnosti, — da navijesti rat Rusiji, prem- da :se je smatrala u ratnom stanju s njom već onda, kad se je Rusija zaratila s Nje- mačkom. Uz to se i Srbija ojunačila pa i ona navijestila službeno rat Njemačkoj, a Crna Gora kao da se zasramila, što se toliko banila svojom bizantinskom neutralnošću, pa se najednom digla na noge junačke, pograbila kabanicu »obrane ugroženoga srpstva« i u tonu velesile proglasuje, da je. i: ona u. ratu sa Austro-Ugarskom. 'Najnovije vijesti javljaju, da su po- čele“pućati niti izmegju Francuske i naše Monathije, pa ne fali nego da se još kre: ne i Italija i istupi, iz neutralnosti, koju je do. sad, izdržala, pa. nas eto .u.ratnom vrtlogu; kakva još svijet nije vidio. Ostale manje europske državice, što se sada izjavljaju potpuno neutralne, a u- jedno se za svaki slučaj oružavaju, lasno mogu. raznim prilikama. biti izazvane, da se | one dadu u ratno kolo. Već je jedna od tih, Belgija, ostavila svoju neutralnost, jer povrijegjena, što Nje- mačka preko nje poslala svoju vojsku na francusku megju, pa se proglasila s ovom u neprijateljstvu. Kako rekosmo, ne možemo se upu- štati u nagagjanja o uspjehu i posljedicama svega toga; sada možemo samo da pro- matramo pojedine ratne dogogjaje. Nu svakako izgleda, da su na ovaj rat bile. bolje spremne vlasti Trojnog Sa- veza nego li one Trojnog Sporazuma; odluč- nost prvih mnogo je veća nego li kod drugih. Uzdajuć se u to, kao i u hrabrost i od: . važnost naše i savezničke vojske, a još više! u pravdu Boga istinoga i imajući pred očima dosadanje uspjehe, možemo se nadati, da će savezničko oružje pobjedu slaviti! Sa ratišta. Na crnogorsko-srpskoj granici. Na_srpsko-crnogorskoj_ granici Crnogorci nisu dugo čekali, da otvore neprijateljstva. Od- mah iza navještaja rata prešli su granicu i pošli smjerom prema Trebinju. Naša pogranična voj- ska ih je nakon kratkog boja potjerala natrag. Crnogorci su brzo uzmaknuli, ostavivši više mr- tvih. Kod borbe protiv Crnogoraca podupiralo je naše čete tamošnje pučanstvo. Na južnom ratištu počeli su u subolu u 3 sata 40 čas. poslije podne Crnogorci bombar- dovati Tivat u Boci Kotorskoj. Naši su uzvra- tili vitru, pa su Crnogorci morali u 6 sati obu- staviti vatru. Crnogorska kanonada bila je po- svema bezuspješna. Niti naše čete, niti naše po- zicije nisu pretrpjele ni najmanju štetu. Dopisni ured javlja službeno cenzurirano : Jučer napredovalo je 4000 Crnogoraca prama pograničnoj postaji istočno od Trebinja. Navala je krvavo suzbijena. Mi smo izgubili jednog čas- nika i 21 momka, a Crnogorci ostavili su na bojištu 200 mrtvih uz mnogobrojne teško ranjene. Druga crnogorska kolona pokušala je na- adaj na postaju Grab kod Avtovca, ali je bila junački suzbijena. 12. kolovoza. Na jugu se nije više ništa važna dogočilo. Samo je došlo do neznatnih čarkanja ua granici. Od ponedjelka u podne nalazi se cijela cr- nogorska obala blokirana od naše mornarice. Beč. 12. Crnogorči su i jučer nastavili bombardovanjem naših utvrda u Boci Kotorskoj, ali bez ikakva uspjeha. — Duh u našoj vojsci izvrstan, »Naše Jedinstvo« javlja : Trebinje 12. (p. t.) Na više mjesta, osobito sa strane Lastve (da se ne pomiješa s Lastvom u Boci) rastjerali nekoliko banda crnogorskih, koje su dan prije ernogorske vojske navaljivale, dok im je i vojska bila razbijena i bačena na- trag, U ovim okršajima se je više carskih voj- nika odlikovalo vanrednim junaštvom. Dva voj- nika, oba iz dubrovačke okolice, koji bješe ne- kako zalutali i zastali, ušančili se izmegju gre- beni, te su na bandu oko 50 Crnogoraca pucali preko 4 ure, dokle im je došlo u pomoć odje- ljenje vojske, koje rastjeralo bandu i našlo 17 mrtvih Crnogoraca od one dvojice ubijenih. 1 sa srpske granice javlja se jedan po- kušaj Srba, da prodru na naš teritorij, i to iz- megju Vardišta i Ruda. Ali su taj pokušaj od- lučno odbile naše pogranične čete, pri čemu su Srbi pretrpjeli velikih gubitaka. 9. kolovoza, Ugarski pogranični oružnici uhvatili su na donjem Dunavu dva srpska pa- robroda za osobni promet i jedan parobrod A teretom, koji su se usudili izaći iz zaštićene | luke. Uhvaćeno je kojih 200 srpskih podanika i transport drva. 10. kolovoza. Prekinuta je srpska željeznička sveza iz Niša u Skoplje. Po svoj je prilici do- maće pučanstvo razorilo prugu. Sa sjevernog ratišta. 10. kolovoza. Brz. dop. ured javlja službe- no cenzurirano: Na granici istočne i srednje Galicije naše su čete danas odbile više navala Rusa. Naši su gubitci neznatni. Iza žestokog boja natjerane su u bijeg dvije satnije kozaka. Rusi su ostavili 90 mrtvih i ranjenih. S ruske granice stigla je vijest, da_je rusko konjaništvo pokušalo prodrijeti na naš teritorij, te se utaborilo kod Adamovke. Jučer u 8 sati u jutro kozaci su navalili na naše pogranične po- staje, ali su nakon dulje borbe suzbijeni i na- tjerani u bijeg. »Gazelta poranna« javlja iz Krakova: Osam stotina galičkih mladih strijeljaca pod vodstvom satnika Franka navalilo je u noći kod Mjehova. (Taj gradić leži 30 km. sjeverno od Krakova u Ruskoj Poljskoj. Ured.) na 1000 kozaka. Borba je trajala više sati, te je svršila s podpunim uz- makom kozaka. Rusi su imali 400 mrtvih i ra- njenih, na našoj strani ima 140 mrtvih i ranjenih. | Mjehov je u našim rukama. Naše su čete jučer napredovale do Mjeho- va. Do na večer bila su sva mjesta na jedno 40 km. od granice u našem posjedu. U savezu sa tim prešle su i pogranične čete, koje su stajale na Visli, iu rijeku, te su se utaborile na nepri- jateljskoj obali. U istočnoj Galiciji zauzeli smo pogranična mjesta Radzivilov nasuprot Brody-u. Voločisk nasuprot Podwoloczyski i Novosjelica blizu Čer- novica. Svi pokusi neprijateljskih konjaničkih patrola, da prodru u iztočnu i srednju Galiciju, suzbijeni su. Izmegju Brody-a i Tarnopola pala su kod suzbijanja takove navale 4 kozaka i dva su ranjena. Wolfov ured javlja: Treća ruska konjanička divizija prešla je 6 o. mj. kod Hamejkena, južno od Eydikuknena, našu granicu, ali se odmah opet povukla na ruski teritorij, čim se samo po- javilo njemačko: konjaništvo. Marljivo se radi na popravljanju željezničkih pruga, koje su Rusi u Poljskoj razorili. Mostovi kod Šopnica i Šosnovica već se ponovno grade, a pruga izmegju Aleksandrova i Vlozlavska već se može rabiti. Wolfov ured javlja: U subotu na večer na- valile su dvije ruske pješačke satnije s odjelom pušćanih strojeva na tri salnije njemačkog do- mobranstva kod Schmalleningkena, iztočno od Tilsita na rieci Memel tik uz granicu. Domo- branstvo nagnalo je Ruse u bieg prama. Jurbergu. U Berlinu 10, kolovoza. Br2. dob. ured: Naš pogranični odio u Bialli, istočno od Joha- unisburga odbio je napadaj jedne ruske konja- ničke brigade te je zarobio 8 topova s nekoliko municionih kola, 12, kolovoza. Ruske kavalerijske patrulje istočno od rijeke Visle prema rijeci San pokušaše da se opru. Svugdje su odbiveni. 12, kolovoza K. B. Rusi pokušaše da pre- gju našu grauicu Galicije blizu Brody sa tri eskadrone i strojnim puškama, nu su ih naši otjerali preko granice, (Brody se nalazi na granici Galicije nedaleko.od Lawowa, s kojim ga spaja željeznica. Grad je velik kao Spljet). U ruskoj Poljskoj. 9, kolovoza. Prešavši granicu izdalo je vr- hovno zapovjedništvo savezne armađe u njemač- kom i poljskom jeziku proglas na Poljake, u kojemu se govori, da je s pomoću Božjom vojna snaga vrhovnih gospodara udružene vojske prešla granicu, da oslobodi Poljake od moskovitskoga jarma i da im donese pravdu. 10. kolovoza. Proglas vrhovnog zapovjed- ništva savezničke vojske na poljački narod po+ svuda fje primljen s najvećim ushitom, te je u mnogim mjestima dao povoda zanosnim mani- festacijama. Sa zapadnog ratišta. 10. kolovoza. Wolffov ured javlja: Ličge (Liittich) čvrsto je u našim rukama. Gubitci ne- , prijatelja veliki su, naši će se odmah priopćiti, čim budu točno ustanovljeni. Po pouzdanim vi- jestima borila se proti nama jedna četvrtina bel- gijske vojske. Zarobljeno je 4000 momaka, koji se već odpremaju u Njemačku. U gornjoj Alzaciji navalile su franceske čete, koje su dolazile iz Belforta, na njemačke pogra- nične odjele. Napredovanje firanceskih četa ubrzo je suzbijeno, te su se kod Altkirchena opet po- vukle pravcem u Beliort. BERLIN, 12. Mješovite brigade francuske prodriješe preko granice u pravcu Lagarde i to 15. vojničkih zborova. Njemačke sigurnosne trupe kod Lagarde (u Lotaringiji) navališe na franceske čete. S neprijateljske su strane teški gubitci. Nje- mački vojnici poturiše neprijatelja u francusku šumu kod Parroy sjeveroistočno od francuskog grada Luneville. Njemačka je vojska zauzela je- dnu zastavu, četiri strojne puške i 2 baterije. U bitci kod Lagarde zarobila je njemačka vojska 700 francuskih vojnika a pao je jedan francuski general. Neopisivo oduševljenje u nje- mačkoj vojsci. Na moru. U RIMU, 9. kolovoza. »Corriere della Sera« donosi iz Stockholma ovaj brzojav: Po vijestima iz dobrog izvora došlo je 3. o. mj. kod otočja Alanda do žestoke bitke izmegju ruske i nje- mačke flote. Rusko brodovlje potisnuto je od njemačkoga u Finski zaljev. Otok Aland zapo- sjednut je po njemačkim četama. Kako se glasa, jedan je ruski krstaš znatno oštećen, te je pao Nijemcima u ruke, U BEČU, 9. kolovoza. Njemačkim krstari- ricama »Breslau« i »Goeben«, koje su u Sredo- zemnom moru bombardovale razne franceske utvrgjene luke, uspjelo je umaknuti kroz lanac engleskoga brodovlja i sklonuti se u sigurnu Iuku. U MESINI, 9. kolovoza. Njemačke krstarice »Breslau« i »Goeben« doplovile su ovamo. Usta- novljeno je sada, da su srednjomorske luke Bo- ne i Philippville uništene, njihove utvrde razo- rile, gradove same bombama upalile. Izmegju Austro-Ugarske i Francuske. BEČ, 12. K. B. Francuska vlada dostavila je putnice austro-ugarskom poslaniku u Parizu grofu Szeessen-u. Isto tako francuskom poslaniku u Beču Dumaine-u na njegov zahtjev biše dane od naše vlade putnice. Cesareva dnevna zapovjed vojsci i mornarici, »Wiener Zeitung« donosi Cesareru dnevnu zapovijed vojsci i mornarici, u kojoj piše: »Svi koji su podložni vojničkoj dužno- sti Mojih naroda, hitaju ushićeno pod zastave. Bojni redovi dosegli su ratno stanje prije ne- go se očekivalo. Svaki od Mojih junačkih voj- nika zna, da moramo odbiti napade ispunjene mržnjom, te zajedno sa Našim slavnim sa- veznikom boriti se za pravednu stvar.“ U zapovijedi stoji dalje: »Sjećajte se otaca svojih, koji su u ne- brojenim bojevima i jurlišima prodičili ba- rjake i zastave, | odnijeli pobjedu. Takmite se s njima revno, i pokažite neprijateljima, što mogu da učine Moji narodi, ispunjeni naj- većom domovinskom ljubavi i složa! jedni uz druge. Bog vas poveo k pobjedi i slavit Beč, 6, augusta 1914. Franjo Josip. ,