RVENA PRAVA HRVATS CIJENA JE LISTU SA DONASANJEM U KUĆU ILI S POŠTOM NA GODINU K 6 NA PO ILI ČETVRT GODINE SURAZMJERNO; ZA INOZEMSTVO GODIŠNJE K. 9. | KO NE VRATI LIST KAD MU PREDPLATA MINE, SMATRA SE DA JE PREDBROJEN I ZA DOŠASTO POLUGODIŠTE. — PLATIVO I UTUŽIVO U DUBROVNIKU Br. 498. IZLAZI SVAKE SUBOTE POJEDINI BROJ STOJI 20 PARA. ZA OGLASE 20 PARA PO PRETPLATA I OGLASI ŠALJU SE ADMINISTRACIJI, A PISMA.I DOPISI, UREDNI. ŠTVU. — ZA ZAHVALE | PRIOPĆENA PLAĆA: SE 30 PARA. PO PETIT RETKU, UZ POPUST: RUKOPISI SE NE VRAĆAJU. LISTOVI NEFRANKIRANI NE PRIMAJU SE. RETKU A.KOJI .SE VIŠE PUTA TISKAJU PO ,POGODBI. PAN INA PES U DUBROVNIKU, 7. NOVEMBRA 1914. kje Novi ratni zapletaji. Već su puna tri mjeseca, da bijesni ovaj najveći i najužasniji rat, što ga povi- . jest poznaje. Cijela je inače kulturna i za opći mir zabrinuta Evropa ve: odavna u bojnom plamenu, a ovaj nemili bič rata regbi da s dana na dan zahvaća sve to više maha. — Isprva se držalo, da ovaj rat neće moći tako dugo da traje ; neki su dapače. računali, da više od tri mjeseca ni- kako trajati ne može, a eto nažalost za- hvatio je već i četvrti mjesec, a do svr- šetka smo ipak još dosta daleko, jer eto nas opet na početku novih ratnih zapletaja. Kroz ovu ratnu perijodu zbili su se razni dogagjaji od ne male znamenitosti, te se je štošta promijenilo, i nastali novi položaji i drugovačiji izgledi, nego se je to na početku mislilo i slutiti dalo. Jer dok su u ovom ratu vlasti trojnog Saveza, Austrija i Njemačka, pokazale naj- jaču: energiju, dotle su vlasti trojnog Spo- razuma, Engleška, Francuska i Rusija po- čele da gube od svoga prestiža, a razlog je tomu jasan, jer je savez izmegju Nje- mačke i Austrije i naravan i prirodan, bu- dući -- one: vezane -megju “sobom 11e. sanio geografskim položajem, već i jednakom kulturom i zajedničkim interesima, dok je sve obratno izmegju Engleske, Rusije i Francuske. . One su do sada bile uvijek jedna proti drugoj, a Engleška je poznata iz povijesti kao najljuća neprijateljica i Fran- cuske i Rusije; a nije ni čuda, kad su ne samo geografski rastavljene, već im se i njihovi interesi križaju, tako da su često do: sada do konilikta dolazile. Kultura im je pak diametralno oprečna. Naši. su se neprijatelji na početku rata nadali, da će lako obračunati sa svojim protivnicima; ta Engleška je kraljica mora i raspolaže najvećom mornaricom na svi- jetu, a Rusija je opet kopneni kolos, da mu para nema; ali su se u računu ljuto prevarile i sad istom uvigjaju, kakovu su PODLISTAK. U aoroplanu nad francuskim bro- dovljem kod Kotora. Fotograf Josip Amigo, :koji je kao :nared- nik bio dodijeljen zrakoplovnom odijeljenju tvr- gjave Kotor, piše svojim rogjacima u Veliki Va- radin pismo o jednom lijetu nad francuskim bro- dovljem kod Kotora, kojeg reproduciraju cenzu- risani listovi, pa ga i mi donašamo u prevodu: Boka Kotorska, 10 listopada. Moram da vas obavijestim o zanimivim stvarima, o: kojima dozvoljava pisati ovdješnja naša cenzura. Na četvrtoga listopada rano u jutro: obavijestila nas naša izvidna straža, da se: morem k mamu približava neprijateljsko. bro- dovlje. Već smo na to priučeni, da se francuske lagje k nama približavaju svake nedjelje u jutro. Obično dolaze do Punta d' Ostro i onda bom- bardiraju našu obalu. S njihovim lošim puca- njem i hitcima, koji ne dosižu naših baterija, postigli su do sada tek to, da su doista nanijeli štete, no tek samo ribama. Naša pako artiljerija načinila je nekoj francuskoj velikoj lagji oveću škulju. Sada su i ako je bila nedjelja, plovili mimo Boke Kotorske i pošli su pravcem prama Dubrovniku. Dobili smo odredbu, da poletimo u zrak, Ukrcali smo se ma hidroplan i to linijski poručnik Hugo Ockermiiller i ja. Već za kojih grubu igiu zaigrale. Iz ofensive, kojom su | započele, morale su stupit u defensivu, a | što se dalje ide. to im se pripravlja sve to teži položaj. | Engleška je potpunoma presenećena padom Belgije. Njezina mornarica ne može | da se podiči ni najmanjim uspjehom, a u- | grožena je od nekolicine njemačkih krstaša , i podmorskih lagja. | London već strepi | ratište čak i divlja plemena iz Azije i Afrike, da im brane ,evropsku kulturu“; samo da im se ova igra skupo ne osveti! Glasovi pak, da se i Kina naoružava a da i Sjevero-Američke države prijete, či- ne, da Engleška gubi svoju hladnokrvnost. Strašan je ovaj rat, te će po svoj pri- lici odlučiti ne samo sudbinom pojedinih naroda i država, već bi mogao da mnogo pred cdvažnim Nijemcima i njihovim gvoz-| promijeni i geografske karte, denim spravama. Ali joj eto još i gorega jada: bune se Buri, vrije u Egiptu, a ne| može da se pouzda ni u Indijske čete. 1 Rusija je naišla na tvrd otpor, te zapamtila i skupo platila i Krasnik i Ma- zurska jezera i Pržemysl, a sad se diže i Persija, koja je inače doslije u prijateljskim odnošajima sa Rusijom bila. | Turska kao da će prekinuti diplomatske odnošaje, a njezina mornarica počela je ratnu igru nje- mačkom odvažnošću. I tako ove dvije velevlasti prvog reda uvigjaju sad svoju nemoć i prisiljene su, da traže tugje pomoći. Engleska nastoji da predobije za sebe Portugal, a Rusija obigra- va oko Italije, obe pak zajedno oko Bugar- ske i Rumunjske, ali su i pri tom hude; sreće. Jedino su uspjele, da predobiju za! sebe Japan, ali da [i im je i on iskren sa- veznik, o tom sumnjaju i one same. Najveću presiju prave na Bugarsku i Rumunjsku, koje su ipak uz Austriju i Nje- mačku. Španjolska ih je pak bezuvjetno odbila, netom su joj tlo počeli ispitivati. Njihovim intrigama podlegle su jedino Belgija i Srbija, i pri tome našle svoju pro- past, a i Francuskoj mora da je nekako teško pri srcu, što je u njihovo kolo za- pala, jer ne samo što je pretrpjela toliko materijalnih žrtava, već je puno izgubila i na svom ugledu, da se ona inače toli ra- zvikana sa svojom kulturom i liberalnošću bori skupa sa samosilnom, autokratskom Rusijom i kramarskom Engleškom, a sigur- no ne za nikakvu kulturnu stvar. Sve je ovo dokaz straha i slabosti, a nije im na diku, što dovode na evropsko petnaest časaka letjeli smo tisuću metara nad Punta d' Ostro. Duvao je mizli vjetar, a to nam baš bijaše na ruku, jer smo se brzo dizali u vis, što je za našu zadaću bilo od najveće važnosti, Sa svojim izvrsnim dalekozorima gledali smo daleko u Hercegovinu, gdje snijeg pokriva gore. Megjutim smo poletili nad otvoreno more. Ane- roid je već pokazivao tisuću i dvjesto metara. Sve je bilo mirno, nit jedne lagje na vidiku. Za nekoliko časaka smo opazili, kako se neka po svoj prilici trgovačka lagja, približava luci Bar. No na to se nijesmo obazirali, jer to ne bijaše naša zadaća, već smo morali paziti na francuske lagje s nalogom, da ih fotografišemo. Kad smo letili nekih tri četvrta sata, približili smo se Du- brovniku, U daljini od dvije do tri milje od sli- kovitog otoka Lokruma vidjeli smo pet do šest sivih mrlja i dim. Propeler je živo radio. Brzo smo se: pribli- žavali sivim mrljama. Pred našim očima se sve više razvijala prekrasna, no opasna slika. Sad smo letili u visini od 1600 metara nad francus- kom mornaricofn. Pod nama plovile su moćne tvrgjave po po- vršini morskoj u slijedećem razmjeru : jedanaest linijskih lagja slijede druge u obliku polukruga s teškim topovima, deset oklopnih križara u stri- jelnoj crti, Dvije milje daleko deset torpedo ra- zarača i jedan lagani krstaš, kojeg smo prvog opazili i kol možda straži pred Bokom. Megju- U toliko rat bijesni sve to više, traži svegi novih i većih žrtava, te zahvaća sve to širih dimensija. Hoće li ovi novi ratni zapletaji biti povod što skorijem miru ? Dao Bog! Istočna Bosna očišćena od neprijatelja. »Siidslav. Korr.« javlja iz Sarajeva 29/10.; |O upadu srpskih i crnogorskih četa u istočnu Bosnu, koji je svršio potpunim + porazom nepri- jatelja i protjeranjem njegovim preko Drine, pred- \leži na osnovu službenih vijesti ovaj izvještaj: Zadnjih dana prošlog mjeseca upali su jači odjeli srpskih i crnogorskih trupa preko Drine i preko Crnogorske granice u Bosnu. Srpsko- crnogorske čete dijelile su se u tri kolone. Gla- vna sila pod zapovjedništvom bivšeg crnogor- skog ratnog. ministra Božanovića prodrla je kod Mokre-gore i Uvca, te napredovala preko Više- grada i Rogatice prama Romanja-planini prav- cem prama Sarajevu. Druga kolona upala je kod Srebrenice, te je marširala takogjer prama Ro- manja-planini, dok su s juga dvije crnogorske brigade pod zapovjedništvom generala Vukotića i Rajačića prodirale preko Foče u istom pravcu. Obranbena akcija proti neprijateljskim ko- lonama, koje su bez bojeva prešle granicu, pro- vedena je u tri dijela. Prva akcija započela je dne 1. o. mj. protiv one dvija crnogorske bri- gade, koje su napredovale s juga. U žestokim dvodnevnim bojevima obje su brigade hametom potučene, te su se u divljem bijegu spasile preko granice, izgubivši sav svoj train, mnogobrojno topništvo i veliki broj zarobljenika. U neposrednom savezu s time naše su čete napredovale proti srpskim odjelima, koji su na sjeveru pljačkajući prodrli. U prostoru oko Sre- brenice naši su ih zaustavili, porazili i bacili preko granice. Neprijateljske čete, kojima je zapovijedao tim priredim fotografski aparat i za nekoliko ča- saka folografisane su sve irancuske rathe lagje. Fotografišem dalje što brže možem. Ćutim ne- koliko moćnih udaraca i snažan pritisak zraka. Sa svojim dalekozorom na najveće začugjenje — jer od štropota motora nije ništa čuti — vi- dim, da su sve francuske ratne lagje ma nas o- tvorile vatru. I pilot opazi opasnost, u kojoj se nalazimo,:pa počme brzo raditi s kormilom za dizanje. U brzo smo bili izvan svake opasnosti, jer smo sada letili u visini od tisuću devet sto- tina metara. Ipak smo ostali preko po sata nad neprijateljskim brodovljem, kojeg smo neprestano obilazili u velikim okruzima. Neprijatelj je konačno bio prisiljen da obu- stavi vatru, jer sa svojim topovima nije mogao pucati u strijelnom kutu od 85 do 90 stupnjeva. Tad na veliko svoje začugjenje opazimo nešto novoga. Brodovi su najednom dali signale i ot- ploviše smjerom prama Visu. Nijesu nikako mo- gli podnašati, da letimo nad njima, jer-su se o- čito bojali, da će mo ih bombardovati, i ako naš hidroplan nije de im drugim oboružan, nego mojim — fotografskim aparatom, Već je i jedanaest sati do podne, Približa- vamo se Boki Kotorskoj. Sunce nas silno peče. Već vidimo Putita d' Ostro i za nekoliko časaka opasniim.no lijepim lijetom spustili smo se kraj našega hangara. »Hroatska«, general Božanović, ušančile su: se:na vrhovima Romanje-planine u dobrim pozicijama, u kojima su postavile i teže topništvo, da odavle: prodru prama Sarajevu. U dvodnevnoj bitki Srbi su bili hametom poraženi, pa je tom prilikom natočito 11. srpski puk Il, poziva pretrpio: goleme gu- bitke. Jedan cijeli bataljun toga puka zarobljen je od dvije naše satnije. Samo prenagljenim. bi- jegom, kod kojeg su Srbi izgubili sve svoje top- ništvo i train, pošlo je Srbima. za- rukom, da. se spase od opkoljenja po našim četama, koje su nastupile vanrednom bravurom., Srbi su, bježali preko Kule, te pokušali da zauzmu nove. pozi- cije kod Gosinpolja, ali naši su ostali tik: za tragom neuredno se povlačećih; srpsko-crnogor- skih sila, te su ih,t zadavši im. ponovno. teške gubitke, prisilili, da. napuste nove položaje Ge- neral Božanovic morao se ponovao bijegom; po- vući prama Drini, Napokon su srpsko-cmnogor- ske čete potisnute preko Drine pa je: time isto- čna Bosna bila očišćena od neprijatelja: Najveći dio plijena, koji su neprijateljske čete na prodiranju u Bosnu sabrale, opet su: im oni oteli. Srbi i Crnogorci platili su posvema neuspjeli pokus prodiranja prama bosanskom glavnom gradu užasnim gubitcima ljudii ratnog materijala. Broj zarobljenika, koji su pali u naše ruke, vrlo je velik. U Sarajevu i u svim mjestima, koja su bila usljed toda upada ugrožena, vlada neopisivo ve- selje nad potjeranjem neprijatelja. General Po- tiorek prima neprestano brzojavne zahvalnice; Emden“. »Tribuna'* doznaje, da je. broj engleških, francuskih i ruskih lagja, koje. je: krstarica: ,Em- den“ pohvatala i, potopila, kud i kamo veći, ne- go li se isprva mislilo. Guverner u Bengalu veli, da se ,,Emden“ protukao kroz konbinovanu. po- tragu engleških, francuskih, ruskih i japanskih parobroda vanrednom i nevjerojatnom. bravuro- znošću, a to mu je samo: tako uspjelo, da je hvatao bezžićne brzojave protivničkih brodova. Svi su se dakle vrijedni reprezentanti njemačkih protivnika na vodi složili, da uhvate ,,Emdent“, no čitav je dičmi. konsorcij uzalud vrebao, No nije samo posljedica rada ,,Emdena“ propast tih mnogih brodova. Ima i dalekosežnijih, Tako. je radi zadnjih njegovih uspjeha. povukla Amerika svoje naloge glede sajma jute dne 21. listopada, a boje se, da će izostati i argentinske naručbe. Sad traži engleško-indijsko novinstvo, da se povede ozbiljna akcija, kako. da se spriječi daljnje pogubno djelovanje ,,Emdena“ i osigura brodarenje u Indiju, jer je ,,Emden“ jedina za- preka, s koje trpi štetu indijsko narodno gospo- darstvo. Tako pokazuje indijska trgovačka sta- tistika za mjesec rujan ove godine prema rujnu od prošle godine veliki nazadak, komu je više kriva akcija ,,Emdena“, nego čitavo ratno stanje. Tako je samo import pamuka iz Manchestera pao u rujnu za čitava dva milijuna. Kakuta stra- da silno uslijed zastoja izvora surove jute i nje- zinih produkata, koji je nazadak u izvozu. izno- sio sam preko tri milijuna funti sterlinga. Izvoz riže, pšenice, kože i krzna pao je pojedinačno za po milijuna, a surovog pamuka i pamučnog konca za poldrugi milijun, te sjemenja za 900,000 funti sterlinga. Iste tužbe čuju se i iz unutraš- njosti zemlje. Promet stranaca, naročito turista, je posve prestao. »Times of India“ javljaju, da će ovi silni uspjesi ,,Emdena“ djelovati i na raspoloženje urogjenika. Eto, takovi su uspjesi jedne. jedine njemačke krs a što Engleška ? Kapetan ti koga parobroda »Loredano«, koji je plovio iz. ka u Kalkutu, sastao se je neke nedjelje sa ,,Emdenomt na debelom moru, te taj sastanak opisuje ovako : : Kad su sa »Emdena« opazili »Loredana«, dade »Emden« hitcem iz topa znak, da stane. »Leredanov« kapetan je u početku mislio, dase radi o engleskom ratnom. brodu, te: istom. kad se je primaknuo, vidio da je to »Emden«, dakle onaj brod, kojega se svi toliko boje, Bilo: je. to