CIJENA JE LISTU SA DONASANJEM U KUĆU ILI S POŠTOM NA GODINU K 6, NA PO ILI ČETVRT GODINE SURAZMJERNO; ZA INOZEMSTVO GODIŠNJE K. 9. KO NE VRATI LIST KAD MU PREDPLATA MINE, SMATRA SE DA JE PREDBROJEN I ZA DOŠASTO POLUGODIŠTE. — PLATIVO I UTUŽIVO U DUBROVNIKU: PRO U DUBROVNIKU, 23. JANUARA 19/5. IZLAZI SVAKE SUBOTE POJEDINI BROJ STOJI 20 PARA. PRETPLATA I OGLASI SALJU SE ADMINISTRACIJI, A PISMA I DOPISI UREDNI- ŠTVU. — ZA ZAHVALE I PRIOPĆENA PLAĆA SE 30 PARA PO PETIT RETKU, ZA OGLASE 20 PARA PO RETKU A KOJI SE VIŠE PUTA TISKAJU PO POGODBI UZ POPUST. RUKOPISI SE NE VRAĆAJU. LISTOVI NEFRANKIRANI NE PRIMAJU SE. PRN pa God. XI. Dubrovnik, 22. januara 1915. Kroz ovo šest mjeseca ratovanja doži- vjeli smo već raznih iznenagjenja, ali nikad se još toliko novih i značajnih pojava nije pomolilo ni na ratnom, ni na diplomatsko- političkom obzorju kao ovih zadnjih dana. Reda je, da se na te novije dogogjaje bar letimice osvrnemo. Nova nas je godina obdarila govorom grofa Tisze, koji je izazvao dosta komenata ne samo u domaćem već i u stranom novinstvu. Kud i kamo je većeg značenja demisija ministra vanjskih posala grofa. Berchtolda. Ta je postala predmetom najraznovrsnijih nagagjanja. Promjena na tako važnom mje- stu znade i u mirno doba i kod normalnih okolnosti da pobudi najvećih senzacija, pak je shvatljivo, kakovo je presenećenje pro- uzročila u sadašnje ratno vrijeme kod ovako ozbiljnih i odlučnih časova, a još više, što je nenadno nadošla i ostala ovita zago- netnom tajnom. Pozvani i nepozvani natječu se sada, da tu zagonetku riješe, i dok jedni hoće, da je to uslijedilo jedino na davnu želju i radi zdravstvenog stanja samog ministra; | dotle drugi nazrijevaju u tomu najzamaši- tiju političku činjenicu i pripisuju joj dale- kosežnih posljedica. Ko pak hladno računa, taj isključuje mogućnost, da bi promjena osobe mogla uplivisati na promjenu vanjske politike u sadašnjim ratnim okolnostima, tim više, što se znade, da je duša vanjske politike naš sijedi Vladar, vrlo iskusan diplomata. Kakova promjena u vanjskoj politici moguća je jedino sa neutralnim nezaraće- nim: vlastima. Poznato je pak, kako su ne- utralne vlasti znale odoljeti i obećanjima i prijetnjama Trojnog Sporazuma i kako one nastoje pod svaki način, da strogo saču- vaju svoju neutralnost. Najviše se sad pazi na držanje Italije, jer se u njoj opaža neka grozničava žurba, što daje povoda raznim maštanijama. Ras- pisala je ratni zajam, zatvorila je granice, i — kako neki hoće — pozivlje pričuve če- tiriju godina, dok neke italijanske novine PODLISTAK. Kako je stradala podmornica ,,Curie“. to sasma oprovrgavaju. — Istina je pak, da Trojni Sporazum već odavna vabi Italiju na svoju stranu, obećavajući joj i ono, što ne može da joj dade, kako je to skoro pono- vila Rusija na usta svogiministra Sazonova. Ali teško da ltalija nasjedne tim siren- skim glasovima o ispraznim obećanjima : prvo radi samog svog interesa, jer, kako priznaju sami njezini državnici, ona se još nije sasvim oporavila od tripolitanskog rata, te bi bilo veoma pogibeljno za nju, da na- pusti svoju neutralnost, a da stupi u novi rat; a s druge strane i poštenje je veže, da ostane u dobrim odnošajima sa našom Monarhijom, jer bi italijanski narod navu- kao na se najgoru ljagu, kad bi u ovim odlučnim časovima pogazio svoju pošte- nu riječ. Da do toga neće"doći, uvjerava nas ne samo izjava ministra Sonnino, koji je ka- zao, da Italiji nalaže poštenje i vjernost, da ostane uz svog tridesetgodišnjeg savez- nika, Od ne male je zamašitosti i spor izme- gju Sjedinjenih Država Amerike i Engleške radi trgovine. Značajno je, što je Unija na početku rata poklanjala svoje simpatije Troj- nom Sporazumu, ali kad je uvidjela, ka- kove joj krive informacije dolaze: o tečaju rata preko Engleške, nastao je u javnom mnijenju silan preokret. Postupanje pak En- gleške sa trgovinom neutralnih država ne samo da je izazvalo pravo ogorčenje već je izoštrilo ozbiljni sukob Unije sa Engleš- kom i na diplomatskom polju. Odgovor pak Engleške nije nimalo za- dovoljio američku javnost, a sama je vlada energično odbila zahtjev engleške note, po kojoj bi se spor radi kontrabanata imao ri- ješiti pred internacijonalnom komisijom. Unija zahtjeva bezodvlačno, da njezini zah- tjevi budu ispunjenisa strane Engleške. Ovaj spor skupo će stajati Englešku ne samo na trgovačkom već i na diplomat- skom polju, a dogje li do preloma, mogla bi Engleška staviti na kocku i svoj opstanak. Engleška je pak zabrinuta ne samo radi toga, što njezina fldta, i ako još brojem jača, to ipak mora da strepi pred odvažnim nje- mačkim podmornicama, nego se još više boji eventualne njemačke invazije na samo engleško tlo, što je za Engleze vječito stra- šilo, i zato se izdaju najstrože mjere o- preznosti. Engleškoj je bio nepoćudan i sastanak triju kraljeva, Danske, Švedske i Norveške, koji je ove državice doveo do uže sveze i do jače odluke, da najstrože očuvaju svoju neutralnost i da zahjevaju od Engleške slo- bodu trgovine. Pitanjem Dardanela mislila je Engleška, da turi nož u srce Turskoj, ali je Turska po savjetu njemačke pomorske vrhovne u- prave zatrpala svaki prolaz, potopivši preko stotine starih br&dova, a tu je i jedna fran- cuska podmornica platila glavom svoju smionost. Glasovi o miru izbijaju ovih dana sve to više na površinu, osobito u Rusiji. Tamo ne samo da vlada očito nesuglasje imegju cara i vrhovnoga zapovjednika vojske Ni- kolaja Nikolajevića, već Rusija ćuti nesta- šicu oružja i financijalnu iznemoglost. Zna- čajno je, kako ,Ruskoje Slovo“ poručuje Engleškoj, da će Rusija biti primorana sklo- piti posebno mir s Njemačkom i s Austro- Ugarskom, ako joj ne pruži čim prije fi- nancijalnu pomoć. Rusiju glede toga ne obvezuje nikakav ugovor o zajedničkom sklapanju mira, jer se Engleška ne prika- zuje pripravnom da snosi zajedničke troš- kove rata, a opet jer Rusija mora da ratuje i sa Turskom, što nije bilo predvigjeno u onom ugovoru. Iz svega se dade zaključiti, da Rusi po- čimlju uvigjati, da se bore ne za sebe, već za egoizam Engleške, i odatle ona malo- dušnost u vojsci. Uvidi li to i Francuska, onda je Engleška potpunoma proigrala karte ovog puta. Unaprijed najavljena pobjeda francus- kog generalisima svršila je sa porazom Fran- cuza. U Parizu raste sve to više nezado- voljstvo za rat, i vlada, da umiri javnost, osnovala je posebnu kotnisiju, koja će se baviti istraživanjem njemačkih ,okrutnosti“, iza kako su Francuzi doveli i divljake na ratište i ne htjeli da spase brodolomce sa junačke ,Zente“. Hoće li ta komisija odu- ševit Francuze za dalje ratovanje, malo je izgleda. Dok ovako grozničavo stanje vlada kod naših neprijatelja, dotle naša i saveznička njemačka vojska, ne samo da hrabro uz- drže navale brojem nadmoćnijih neprijatelja, već mu svagdano zadavaju i osjetljivih gu- bitaka, te se primiču sve to više konačnoj pobjedi. Uskorio Bog ! Narodnosti u vojsci Monarhije. Vrijedno je znati, kako su narodnosti za- stupane u zajedničkoj vojsci i u kojeg oružja četama imade koje narodnosti više, Brojčano se to dade ovako odrediti (dakako tek približno): U pojedinim četama služi: kod pješaštva 25 po- stotaka Nijemaca, 17 postotaka Magjara, 14 po- stotaka Čeha, 9 postot. Poljaka, 5 postot. Slo- vaka, 9 postot. Rusina, 9 postot. Hrvata, 7 po- stot. Rumunja, 3 postot. Slovenaca i 1 postot, Talijana; kod Zovačkih četa: 46 postot. Nijemaca, 6 postot. Magjara, 14 postot. Čeha, 4 postot. Slo- vaka, 5 postot. Poljaka, 5 postot. Slovenaca, 4 postot. Hrvata, 12 postot, Talijana, 3 postot. Ru- munja, 1 postot. Rusina; kod komjaništva: 19 postot. Nijemaca, 33 postot. Magjara, 15 postot. Čeha, 13 postot. Rusina, 11 postot. Poljaka, 5 postot. Hrvata, 2 postot, Slovenaca, 1 postot. Slovaka, 1 postot. Rumunja; kod topništva: 40 postot. Nijemaca, 14 postot. Magjara, 14 postot. Čeha, 9 postot. Poljaka, 6 postot. Slovaka, 5 postot. Rusina, 4 postot. Slovenaca, 4 postot. Hrvata i 4 postot. Rumunja; kod pionirskih četa: 50 postotaka Nijemaca, 26 postot, Čeha, 13 po- stot. Magjara, 3 postot. Slovaka, 3 postot. Po- ljaka, 2 postot, Slovenaca, 2 postot. Hrvata i 1 postot. Rusina. Nađalje služi kod vozarskih četa: 25 postot. Magjara, 19 postot. Nijemaca, 13 po- stot. Rusina, 12 postot, Čeha, 10 postot. Poljaka, 8 postot, Hrvata, 6 postot. Slovaka, 3 postot. Rumunja, 2 postot. Slovenaca, te kod samitetskih četa: 40 postot. Nijemaca, 14 postot. Čeha, 14 postot. Magjara, 7 postot. Slovaka, 7 postot. Po- ljaka, 6 postot. Rusina, 5 postot. Hrvata, 4 po- stotaka Slovenaca, 2 postot. Talijana. Ovamo pri- pada i c. i kr. ratna mornarica, sod koje služi: 46 postotaka Hrvata, 27 postot. Talijana, 10 po- stot. Nijemaca, 7 postot. Magjara, 5 postot. Čeha, 4 postot. Slovenaca i 1 postot. Poljaka. Ukupno