CRVENA HRVATSKA PRAVA CIJENA JE LISTU SA DONASANJEM WU KUĆU ILI S POŠTOM NA GODINU K 6 NA PO ILI ČETVRT GODINE SURAZMJERNO; ZA INOZEMSTVO GODIŠNJE K. 9. KO NE VRATI LIST KAD MU PREDPLATA MINE, SMATRA SE DA JE PREDBROJEN | ZA DOŠASTO POLUGODIŠTE. — PLATIVO I UTUŽIVO U DUBROVNIKU. IZLAZI SVAKE SUBOTE POJEDINI BROJ STOJI 20 PARA. PRETPLATA | OGLASI SALJU SE ADMINISTRACIJI, A PISMA I DOPISI UREDNI- | ŠTVU. — ZA ZAHVALE I PRIOPĆENA PLAĆA SE 30 PARA PO PETIT RETKU, | ZA OGLASE 20 PARA PO RETKU A KOJI SE VIŠE PUTA TISKAJU PO POGODBI | UZ POPUST. RUKOPISI SE NE VRAĆAJU. LISTOVI NEFRANKIRANI NE PRIMAJU SE. | Br. SI4. Rad stranke naše većine. Naše pokrajinske novine osvrćući se na sastanak i rad hrvatsko-slovenskog klu- ba pravom su se zapitale, a što radi stran- ka većine u Dalmaciji i njezin klub. Taj upit probudio je iz zimskog sna organ stran- ke naše većine i on prekida svoju dugo- trajnu šutnju, te odgovara na taj upit. Odgovor je negativan i pobugjuje do- nekle čuvstvo samilosti. Klub nije u sta- nju da šta radi, Halal mu bilo! — Ali »Na- rodni List« hoće da opravda svoju stran- ku, da ona ipak nešto čini i zato nas upu- ćuje na rad našeg Zemaljskog Odbora. »Naši ljudi, koji su na Zemaljskom Odboru, vrše zdušno svoje dužnosti. Nešto je bilo javljeno, a nešto i nije, jer se mo- že raditi i bez razglašivanja«. . »Zemaljski je Odbor poduzeo ta- kogjer koraka i glede političkih pojava, ko- je zasižu u naš javni život, a o kojima se ne možemo podrobnije izraziti«. Da će ovakova izjava odgovarati pot- puno istini, mi ni najmanje ne sumnjamo. Mila nam je skromnost tih naših ljudi, koji rade »bez razglašivanja«, a puno smo ku- rijozni i upravo nestrpljivi, kakvi su to »koraci poduzeti i glede političkih pojava«. Pošto se pak o njima nemože podrobnije govoriti, prisiljeni smo, da se zadovoljimo sa dobrom dozom ustrpljenja. » No jer mislimo, da na Zemaljskom Od- boru ima i čestitih i vrijednih ljudi, koji će znati i htjeti raditi na dobrobit pokraji- ne, to smo opet nekako mirniji. A doći će vrijeme, da će i ti »politički koraci« izbiti na javu, i tad ćemo se s njima poza- baviti. Nego ova nas prigoda potiče, da se osvrnewuo malo na dosadašnji politički 1ad našeg Zemaljskog Odbora, a napose na neke pojedine njegove članove: eksponen- te spljetsko demokratsko-napredne stranke i dubrovačke slavosrpske klike. Gubitci naših protivnika. Ruski gubitci. Broj zarobljenih Rusa u Njemačkoj može se do 1. siječnja označiti sa 320,000, Prema to- me otpada na jedan od pet mjeseci borbe 64.000 zarobljenika. Priračuna li se za mjesec siječanj samo polovica tog razmjernog broja, to iznosi ukupni broj zarobljenika do konca mjeseca si- ječnja 350.000, *) U Austriji iznosio je broj zarobljenih Rusa do 12, prosinca 157.800.*) Priračunamo li i ov- dje za polovicu prosinca, te čitav siječanj polo- vicu poprečnog broja, to iznosi broj zarobljenika do konca siječnja 185.000, dakle u Njemačkoj i Austriji ukupno 535.000, Broj palih Rusa iznosio je prema »Tempsu« do početka mjeseca prosinca 540,000. Priračuna- mo li i ovdje polovicu poprečnog broja, to je do konca siječnja palo ukupno 675,000. Prema iskustvu iz rata god. 1870. i 1871., te iz rusko-japanskog rata računa se na jednog palog vojnika tri do četiri ranjenih, Prema nje- mačkom popisu gubitaka u sadašnjem ratu ot- pada do sada na jednog palog tri i po ranjenih, Uzme li se, da na rusku vojsku otpadaju samo tri ranjena, to ima 2,025.000 ranjenih. Od njemačkih ranjenika opet je sposobno za boj 73 do 75 postotaka. Ta povoljna činjeni- *) Ovaj se broj znatno povisuje sa zadnjim ruskim gubitcima na prusko-ruskoj granici, odnosno u Karpatima. U DUBROVNIKU, 27. FEBRUARA 1915. Tunedavno smo upozorili, kako je na- šem Zemaljskom Odboru još uvijek i sada milo, da u svojim oglasima naš jezik na- zivlje ,,srpsko-hrvatskim““, a pravaške su no- vine u pokrajini već dosta raščinile i slavo- srpski duh i javljale o vijanju srpske zasta- ve na zgradi Zemaljskog Odbora. — Žao nam je, da pobliže ne poznajemo svih čla- nova našeg Odbora, pak neznamo, da li to imamo pripisati svim pojedinim člano- vima, ili samo. većini, ili jedino uplivu spomenutih eksponenata. A zar ne pada na Zemaljski Odbor i odgovornost radi slavosrpskog-liberalnog rada mnogih općina po pokrajini? Da ni- jesu imali jako zalegje i obranu na Zemalj- skom Odboru, ne bi sigurno bilo palo na pamet nekim načelnicima, da se toliko za- grijavaju za slavosrpštinu i liberalizam, i da takov duh uvode i u one općine, gdje mu nije bilo mjesta, jer narod za srpsko ime nije htio ni da znade, a zadojen je živim kršćanskim osjećajima. I tako je Zemaljski Odbor nehotice ili hotimice postao rasadnikom srbofilskih-libe- ralnih načela i svojim primjerom, nećemo reći poticajem, mnoge u to kolo zaveo. Zar nije Zemaljski Odbor i moralni krivac; da je duh slavosrpštine i liberalizma zahvatio i sve druge institucije u pokrajini, koje su pod njegovim nadzorom, a ponaj- pače razna školska vijeća? Tu nijesu rijetki slučajevi, da su pravaši katolici, inače vri- jedni i čestiti, bili zapostavljani napredno slavosrpskim elementima. Slučajevi su dosta poznati, o nekim je bilo govora i po no- vinama, pak nam se ne rači, da ih ponav- ljamo. — Kako su i po drugim nekim in- stitucijama a sve pod egidom Zemaljskog Odbora srbofili i naprednjaci slavlje slavili a na uštrb pravaša, javnosti je dostatno poznato. Terorizam slavosrpske klike bio je već postao proverbijalan, a glavno gnijezdo i pravi izvor tomu bio je nedvojbeno na ca ima se na to odbiti, što je njemačka sanitet- na uprava osobito savjesno uregjena, te počiva na znanstvenim temeljima sabranim kroz više desetgodišta, kao i na brzom, te ipak opreznom otpremanju ranjenika i što se vrlo lako stigne u velike gradove, koji imaju osobito uregjene zdrav- stvčne uregjaje. U Francuskoj nisu tako povolj- ne prilike, a u Rusiji su još nepovoljnije, jer su ovdje gradovi vrlo odaljeni jedan od drugoga, a osim toga neznatan je željeznički spoj s ratištima. Uzme li se, da od ruskih ranjenika ozdra- vi 30 postotaka, to iznose trajni gubitci ruskih ranjenika 1,010.000. Računa li se nadalje, da je u ovo šest mjeseci, kako rat traje, uslijed raznih bolesti postalo nesposobno za rat 80.000 Rusa, to se može uzeti, da ukupni trajni ruski gubitci iznose za ovo šest mjeseci 2,300.000. Ruska vojska iznosi prema »France Militai- re« za mira 1,844.000 momaka. Pri tom služi ru- ski pješak tri godine, a ruski konjanik četiri go- dine u djelatnoj službi. Ruska dakle djelatna voj- ska obuhvaća i jedan dio njemačke pričuve. Ako promislimo, da je prvih mjeseci u glavnom ot- pao gubitak na djelatnu vojsku, pak ako prispo- dobimo ruske trajne gubitke /od 2,300.000 s bro- jem ruske djelatne vojske od 1,844.000, to od- mah vidimo, kako je silno oslabljen ovaj za rat najsposobniji dio ruske vojske, Gubitci Francuza. Francuskih je zarobljenika u njemačkim ru- kama bilo do konca prosinca 219.364, Prema to- mu otpada poprečno na jedan mjesec 44.000 za- Zemaljskom Odboru. Odatle je klika crpa- la smjelosti za svoje pothvate. Takav je bio u glavnom politički rad, duh i smjer Zemaljskog Odbora, a to je služilo za direktivu svima njemu potčinje- nim ustanovama. Hoće li i novi poduzeti politički ko- raci biti u istom smjeru, idemo da vidimo. Megjutim se reservišemo, da drugom zgodom bar u kratkim potezima ilustruje- mo rad pojedinih članova, emisara spljet- skih demokrata i dubrovačkih liberala. Bojevi u Karpatima. Sa rusko-galičkog bojišta javlja iz ces, i kr. novinskog glavnog stana posebni izvjestitelj »Berliner Tageblatta« kako slijedi : U razgovoru s jednim generalom ces. i kr. glavnog stana upozorio me je ovaj poglavito na to, kako terrain karpatskoga gorja sprečava sve brze kretnje vojske. Boj uz karpatsku irontu, ko- ji je potrajao kroz tjedne i koji se bio na toj razrovanoj krajini, ostao je i nadalje živo opira- nje, pri čem su saveznici mogli svaku pojedinu prednost samo korak po korak izvojštiti, samo napadajem na neprijatelja sa strane ili obašavši ga. Poznate poteškoče u dovozu dnevne hrane, municije i živeža ograničuju napredovanje naših četa, ma da se na ovom području javlja mnoga dobra ideja o načinu improvizacije. Putevi i vre- menske prilike, poimence nestalna temperatura, usporuju naše napredovanje preko snijegom za- metenih brijegova i preko sad blatnih, sad opet dubokim snijegom pokritih cesta. Ove zapreke naše oferisive omogućile su Rusima, da su di- ljem dvaju tjedna mogli vazda dovući nove pri- čuve svoje vojske, pri čem su im galičke željez- nice vrlo dobro poslužile, Konačni rezultat velike karpatske borbe imat će vanredno veliko znamenovanje za ukupni operativni položaj saveznika uz čitavu rusku frontu. Naše čete pouzdavaju se u pobjedu, pošto sva- ka i najmanja odluka pokazuje premoć savezni- čkog bojnog vodstva nad defensivnim pozicijama ruske vojske. Ne baš mali upliv na općeniti po- ložaj u Karpatima imadu veliki i brzi uspjesi u Istočnoj Pruskoj. I njemačke i austro-ugarske čete saznavši za ovu pobjedu, vrlo su se obra- dovale. — Uslijed toga, što je sjeverno rusko robljenika. Računamo [i na mjesec siječanj samo polovicu, naime 22.000, to iznosi ukupno broj zarobljenih Francuza 240,000. Broj palih Francuza iznosi prema ,Lion Republicain“ do siječnja najmanje 300.000. Kod poprečnogibroja od 60.000 na mjesec raste broj palih na 360,000. Ovaj će broj biti posve oprav- dan, kad pomislimo, da su neprestane navale francuza svršavale uvijek s velikim gubitcima, Uzmemo li, da na jednog palog odpadaju tri i pol ranjena, to dolazimo do broja 1,260.000 ranjenih pak uzmemo li nadalje, da će 65 po- stotaka opet biti sposobno za boj, to će iznositi ukupni broj trajnih gubitaka 441.000. Osobito su radi nepogoda vremene trpjele afričke čete, pak će i broj onih, koji su uslijed bolesti postali ne- sposobnima za ratnu službu, iznositi najmanje 60.000. Prema tome iznosit će ukupni broj traj- nih francuskih gibitaka za prvih šest mjeseci oko 1,100,000. Gubitci Belgijanaca- Zarobljenih je Belgijanaca bilo do konca prosinca u Njemačkoj 37.464. Broj onih, što su internirani u Holandiji, iznosio je do polovice prosinca 32.000, a broj palih 25.000. Uzmemo li, da broj trajno nesposobnih ranjenika iznosi samo 25.000, a trajno nesposobnih bolesnika samo 5000, to će broj trajnih gubitaka do konca pro- sinca iznositi oko 125.000, Taj se je broj u si- ječnju neznatno povećao, te možemo mirno us- tvrditi, da -je ukupni broj trajnih gubitaka oko 180.000, mA In God. XI. krilo tako odlučno potučeno, obećavaju nam na- ši uspjesi nad ruskim najjužnijim bojnim krilom, da ćemo ih moći još i više iskoristiti. Vanredno je radostna činjenica, da je u velikoj bitci u Karpatima baš desno krilo c. i kr. vojske rela- tivno uzevši doseglo najočitije i najbrže uspjehe i svladavši nizinu rijeke Seret potislo neprijatelta prema Prutu i doseglo zauzevši na juriš Kolomeju. Početak blokade Engleške. Pomorski stručnjak piše u »N. Fr. Pressi.« Dne 18. o. mj. počela se je blokada Engleške, Od bojeva s Nizozemcima po prvi put ugrožava neprijateljsko brodovlje žalove Engleške. Još je Engleška vlada na oko mirna i umije takogjer, da umiri pučanstvo, ali činjenica, da Njemačka još nikad nije izustila isprazne grožnje, zacijelo je već potaknula mnoge engleške državnike na ozbiljno razmišljanje. Izaslan je stopedeset i je- dan engleški brod, da potraže tajna skrovišta Ni-- jemaca na engleškoj obali. O uspjehu se ovog pothvata dosle još ništa ne zna. Engleška je na- ložila svojim trgovačkim brodovima, da izvjese neutralne zastave, ali time ne pogagja Njemačku, već same neutralce. Da će Njemačka izbjegavati sve, što hi mo- glo oštetiti neutralce, o tome nema sumnje. Ali ova se namjera Njemačke izvanredno oteščava namjerom Engleza, da naoružaju svoje trgovačke brodove. To se je već dogodilo. Raspisane su dapače nagrade za trgovačke brodove, koji uni- šte koju njemačku podmornicu. Sad neka i čo- vjek zamisli, da se trgovački brod s neutralnom zastavom pokaže u većoj udaljenosti pred nmje- mačkom podmornicem. Ova mora ponajprije sa- svim izroniti, da zasvjedoči svoju nazočnost.[Po- zvat će trgovački brod, da stane, Pozivajući se na neutralnu zastavu, brod će zahtijevati, da bu- de pretražen i da se ustanovi njegova narodnost. U tu svrhu mora podmornica prilično blizu do- ploviti. U tom se času razotkriju topovi trgovač- kog broda i počinju sipati vatru na podmornicu, Sad se je naravno uglavio neprijateljski značaj broda, ali jedan hitac može da potopi podmor- nicu, U takvu se pogibelj ne smije upuštati pod- mornica, pa nijedna neutralna država ne može tražiti od Njemačke, da izvrgne svoje mornare takovoj pogibelji. Jedno će od engleških pomoćnih srestava zacijelo biti polaganje mina. Nitko neće znati, gdje su položene, pa će mnogi neutralni trgo- Gugitci Engleza i Srba. Do konca prosinca bilo je po Nijemcima zarobljeno 19,316, a osobito su mnogo stradale izvaneuropske čete. Kitchener je sam priznao, da ukupni engleški gubitci iznose 104,000 momaka. Glede srpskih gubitaka nema uopće sigurnih podataka, pak ih stoga ne možemo ni u obzir uzeti. Prema svim tim podatcima proizlazi, da traj- ni gubitci naših protivnika iznose za prvih šest mjeseci rata oko 3,600.000. Ovi se podatci osniva- ju na službenim njemačkim izvještajima neprija- teljskog novinstva, te na iskustvu piijašnjih ra- tora. Nastojali smo, da gubitke protivnika pri- kažemo prije manjima nego li prevelikima. Ako ipak možda ne bi odgovarali ti brojevi potpuno činjenicama, pa neka je razlika i za kojih stotina tisuća, to ipak moramo priznati, kako je Nje- mačka i Austro-Ugarska za ovo vrijeme rata o- slabila ;protivnike svoje. Podjelimo li ruske gu- bitke na njemačku i austrijsku vojsku i to tako, da odgovaraju onom broju ruskih zarobljenika, kako su pali u njemačko te austrijsko robstvo, to odpada od 2,300,000 ruskih trajnih gubitaka na njemačku vojsku oko 1,500.000. Gubitak naših protivnika tolik je, da je nji- hova sadašnja djelatna vojska tek dio predjašnje, te su oni više nego mi upućeni na pričuvu. Zanimivo je najzad još i to, da od ukup-. nog onog broja od 3,600.000 trajnih gubitaka. Englezi sudjeluju samo sa 70,000, a to ne iznosi ni dva postotka od gubitaka njezinih saveznika.