CRVEN

PRAVA

A HRVATSKA

 

 

CIJENA JE LISTU SA DONASANJEM U KUĆU ILI S

POŠTOM NA GODINU K 6.

NA PO ILI ČETVRT GODINE SURAZMJERNO; ZA INOZEMSTVO GODIŠNJE K. 9.

KO NE VRATI LIST KAD MU PREDPLATA MINE, SMATRA SE DA JE PREDBROJEN
I ZA DOŠASTO POLUGODIŠTE. — PLATIVO I UTUŽIVO U DUBROVNIKU"

 

O

Br. 5(7.

Kamaleonti!

Već smo se jednom osvrnuli na poli-
tički rad stranke maše većine i prikazali,
kako je naš Zemaljski Odbor — čast 1ijetkim
iznimkama — bio rasadnikom slavosrpštine
i liberalizma po pokrajini, te moralni krivac,
da su meke ter neke općine bile duboko
zabrazdile u tom smjeru.

Tom smo zgodom natuknuli, da su se
pa osobiti način pri toj raboti isticali neki
pojedini članovi, eksponenti spljetsko-de-
mokratske napredne stranke i dubrovačke
liberalno-slavosrpske klike. Oni su radili
punoim parom i znali su ne samo da za
sobom povuku većinu na Zem. Odboru,
već su i na drugim odlučujućim mjestima
tako i toliko uplivali, da su imali padati
žrtvom čestiti i vrijedni ljudi, njihovi pro-
tivnici, kojima se je jedino moglo upisati
u grijeh, da su pravi Hrvati, te ne dopu-
štaju, da im se hrvatsko ime nagrgjuje ko-
jekakvim primjesama, i da su otvoreni ka-
tolici, a da nijesu bili voljni da pregibaju
svoju šiju pred kojekakvom komandom.

I kako li su ti kamaleonti znali vješto
da rade! Jedan — emisar spljetskih demo-
krata — vršio je otvoreno i odvažno na-
loženu mu zadaću, pak i osobe i institu-
cije, te su disale pravaškim i katoličkim
duhom, morale su od njega koješta da
pretrpe.

Drugi je puno lukaviji i izgleda :sa dva
lica poput Janusa: jednim je okrenut prema
vladi, te znade rad svojih osobnih ambicija,
da prati i samog namjesnika i da mu na-
zdravice drži, dok mu stranka većine gla-
suje pasivnu rezistenciju. Drugim je pak
licem okrenut prama dubrovačkom  slavo-
srpskom generalnom štopu, da ponizno
sluša njihove upute i naloge, jer se treba
ipak iskazati harnim onima, koji su ga tako
visoko podigli.

Taj dvolični Janus ne može nikako
pak da izgubi s vida cilj svojih želja. Uvi-
gjajući, da stolica na Zem. Odboru nije
posve sigurna, želi on nešto drugo; zato
je on i nadalje pokorni sluga svojih go-
spara, nadajući se za protuuslugu, da će mu
oni pomoći maknuti s puta po što po to
sve ono, što mu ometa, i dati mu novu
karijeru, za kojom toliko čezne.

I gospari svim silama dolaze u susret,
da mu priprave teren. Njihov organ siste-
matično napada dotične nepoćudne osobe
i alarmuje sva moguća srestva i načine proti
istima, da je upravo nemoguće vjerovati,
do česa se je bilo došlo. Sipale su se
otrovne i žučljive strijele sa svih strana,
te je čudo, kako su dotični mogli da se
uzdrže, a da takovim navalama ne podlegnu.

A da kola brže idu, sdruge strane
upire mu kolega, emisar demokrata, na od-
lučujućim mjestima, e da mu što prije ja-
buka dozrije i u krilo pane. I da nije na-
stao slom  slavosrpske politike, bili bi si-
gurno uspjeli u svom naumu, ali nadošli
novi dogagjaji i omeli im _posao..

— Radi svoje otvorenosti i neopreznosti
u djelovanju nestalo je sa Zem. Odbora
jednog eksponenta, dok drugi još i nadalje
lukavo i prekriveno radi, i mislimo, da se
nije još odrekao svojih želja. On i sada,

tu svrhu poduzimlje sve moguće, te se ćak
služi i patriotičnim uglednim osobama za
svoje osobne ambicije.

Rukama ovakovih ljudi bilo je povje-
reno, da vode glavnu riječ u upravi zemlje,
i ovi bi htjeli, da se sada odjednom reha-
bilitišu i da u najgorem slučaju ostanu
na svojim dosadanjim mjestima, kad ne bi
mogli da zauzmu ona mjesta, za koja se
zahtjeva i jaka značajnost a osobito pra-
va kolegijalnost.

»Organ za interese hrvatskoga naroda«
naći će naravno još raznih načina, da brani
i opravda ovakove značajnike, uzor-kolege
— kamaleonte !! !

 

Osvrt na sadašnji položaj.

Dok se borba na Dardanele nastavlja uz
osjetljive oštete bojnih lagja, a sa slabim izgle-
dom u uspjeh, dotle se na političkom obzorju
pokazuju nove diplomatske činjenice od ne ma-
le zamašitosti za daljnji razvoj prilika.

Forsiranje Dardanela ima i svoju političku
svrhu, da izazove naime neutralne države u rat
ima strani Engleške, Ali je diplomacija trojnog
| sporazuma i tu regbi doživjela neočekivani fiasko.
| Uzaludna su bila sva »obećanja« Engleške, jer
| nijesu mogla da zaslijepe ni malenu Grčku, a
kamo li druge neutralne države, a da sve ne u-
vide važnost Dardanela, te kako o riješenju tog
pitanja zavisi i njihova egzistencija, njihova ,biti
ili ne biti“, I tako je navala na Dardanela po-
lučila sve protivno, nego što se je nadala Engleška.

U Grčkoj pada ministarstvo velikog anglo-
fila Venizelosa, koji je hotio proti kraljevoj volji,
da Grčka vojska ide u pomoć Trojnom Spora-
zumu na Dardanele. Novo je ministarstvo za
strogu neutralnost, a njegovi su članovi skloni
Njemačkoj, gdje su izučili nauke. Treba pak spome-
nuti, da je grčka kraljica sestra cara njemačkoga.

Znamenitije je pak to, da netom je palo
ministarstvo Venizelosovo, odmah je Bugarska
digla svoju vojsku sa grčke granice, i da su se
Grčka, Bugarska i Rumunjska dogovorile, da će
prema pitanju Dardanela stupati sve tri spora-
zumno i da neće dopustiti, da Carigrad postane
ni ruski, ni engleški, dapače ni internacijonalni,
već da će do potrebe oružanom silom stupiti u
borbu za »status quo«, to jest da Carigrad ostane
Turskoj uz dosadašnje uvjete, jer tim su zaga-
rantovana njihova prava bolje nego li pod ika-
kvom internacijonalnom komisijom.

Eugleška dakle nije uspjela ni da Grčku
povuče u rat, kako ni Portugalsku, uza svu moć
svojih »vitezova sv. Gjurgja« — zlatnih žutaka,
a kamo li će Italiju.

Talijanski državnici uvigjaju veoma dobro
veliku važnost Dardanela i za svoj razvitak, pak
zato simpatizuju sa odlukom balkanskih državica.
U Rimu su se ovih dana dogodile važne poli-
tičke zgode, Opaža se naime, da njemački po-
klisar knez Billow razvija osobitu djelatnost.
Svagdano konferiše sa poglavitim državnicima,
osobito sa Giolittiem i Salandrom. Izgleda dakle,
da nije Njemačka uzalud poslala u Rim najvr-
snijeg svoga diplomatu.

Dok ovako raste moć i ugled njemačkog
poslanika, to je opozvan ruski poklisar u Rimu,
Krupenski, i to navodno »radi obiteljskih prilika«.
Da li su sada od većeg značenja obiteljske ili
državne prilike, to ne treba ni spominjati.

Uz ovaj neuspjeh ruskog diplomate uzme
li se još na um, da je francuska vlada raspustila
legiju Garibaldinaca, to se sve većma uvjerava-
mo, da Italija neće stupiti na stranu protivnika,
već da će ostati vjerna svojim starim saveznicima,
što će najbolje štititi i njezine interese,

Sa pitanjem Dardanela najviše razočaranja
doživljuje ruska javnost, Najprije su je zavarali,
da će Carigrad bit predan Rusiji, ali se je u
brzo taj san rasplinuo, jer uvidješe, da im sa-

 

| veznici toga ne garantuju. U brzo nastane u_jav-

 

nastoji, kako bi se održao stari sistem i u

nosti silna depresija i zavlada pesimistično shva-

IZLAZI SVAKE SUBOTE

POJEDINI BROJ STOJI 20 PARA.

Lama
U DUBROVNIKU, 20. MARTA 1915.

 

ćanje. Da se pobudi malo više duha, a da se
pridigne donekle ta klonulost, ruska je vlada
dala izjavu, da će im biti osiguran slobodan
prolaz kroz Dardanele, i da će sudbina Cari-
grada biti riješena časno za Rusiju. Hoće li ova-
kova izjava umiriti i zadovoljiti rusku javnost ?

Rusiju je zadesila ovih dana i druga go-
lema nevolja: izgubila je najvrsnijeg svog di-
plomatu Sergija Juljevića grofa Witte. Ovaj je
bio uvijek najizrazitiji protivnik, da Rusija stupi
u bilo koji rat. Kamo sreće, da je Rusija poslu-
šala njegove savjete, ne bi bila doživjela onoliko
poniženja i na kopnu i na moru od malenog
Japana, a bila bi poštegjena i od sadašnje bla-
maže. Grof Witte spasio je ruski prestiž kod
sklapanja mira sa Japanom, tu je razvio svu
svoju političku energiju i zaslužio u Rusiji vječnu
uspomenu. Rusija mora da gorko žali njegov
gubitak u sadašnjem kritičnom položaju, a žali
ga i sva Evropa, jer je bio odlučni pristaša mi-
rovne struje.

Ruska vojska na cijeloj fronti ne može da
se pohvali sa nijednim većim uspjehom, jer se
sve njezine navale razbijaju o čvrste mišice naše
hrabre vojske i one naših saveznika. — Engleške
i francuske novine već pripravljuju javnost, da
će Rusi morati napustiti znamenito uporište
Prasznycz.

Poraz Francuza u Champagni opet će za-|

brinuti mirnije elemente, te će se pitati : zašto i
za koga Francuska ratuje ?

Njemačke podmornice odvažno nastavljaju
blokadu Engleške, a na istoku opet se položaj
pogoršao. Amerika se pripravlja, da se umješa
oružanom silom u spor izmegju Kine i Japana,
i tako bi ratni plamen zahvatio cijelu zemlju.

Već je odavna sv. Otac Benedikt XV. po-
duzeo akciju, da bi se za Uskrsa sklopilo pri-
mirje, Pošto ove godine Uskrs spada isti dan
katolicima i grčko-istočnim, to je nade, da će se
i uspjeti. Dao Bog, da to primirje bude početak
i zalog trajnog mira!

 

Austrijskim ratarima !

Primamo od č. k. dalm. Namjesništva :

S teškim trudom i zahvaleć neumornoj sa-
radnji staraca, žena i djece, austrijsko je ratar-
sko pučanstvo diglo i pospremilo plodine lanj-
ske godine; svladavši znatne poteškoće, obavilo
je jesensko obragjivanje polja. Krasni je osjećaj
uzajamnosti pritekao u pomoć gospodarstvima,
koja je rat bio lišio uprave vlasnika i saradnje
najboljih radnih sila.

Nakon zimskog počinka dolazi proljeće i
nosi ratarstvu običajne zadaće; svak se ove go-
dine zabrinuto pita, kako će se te zadaće svla-
dati. Nažalost se još ne smijemo nadati, da će
proljetno sunce ogrijati smirenu Evropu, te zbog
odgovornosti, koju ratari nose kao hranitelji dr-
žavljana, valja računati sa činjenicon, da će se
i u doba nastajne žetve domovina moći hraniti
jedino onijem, čime rodi domaća zemlja.

I stoga su baš s ovogodišnjim proljetnim
radnjama u polju skopčani veći interesi nego li
u mirnim godinama.

Do ratarstva je, do roda je u polju, da
vojska bude spremna na udarac i da gragjani
čekaju s pouzdanjem.

Koji bi u proljeće radili na polju okolo
poljodjelstva, bili su na stotine hiljada pozvani
pod oružje; broja se ne zna, koliko ih je u tu-
gioj zemlji. Dvostruk, da i veći teret leži sada
na manje jakim plećima onijeh, te ostadoše
kod kuće.

Ponajprvo je potrebito, da nl pedalj plo-
une zemlje ne ostane bez upotrebe. Ugar, koga
su se razumni ratari odavno kanili, valja da ove
godine sasvijem isčezne. Trebaće za što upotri-
jebiti svaki komadić oranice, svaki vrt i u šumi
svaku praznu površinu, koja je kadra da baci
kakav rod; što zemlje ne može da obradi sam
vlasnik, nek to poda na teženje drugome, u za-
kup ili na dio,

Prije svega treba gojiti biljke, koje služe
za neposrednu hranu ljudi. Jara pšenica i jara
raž, koje svugdje ne davaju sigurna ni obilata

 

PRETPLATA I OGLASI SALJU SE ADMINISTRACIJI, A PISMA I DOPISI UREDNI- |
ŠTVU. — ZA ZAHVALE I PRIOPĆENA PLAĆA SE 30 PARA PO PETIT RETKU,
ZA OGLASE 20 PARA PO RETKU A KOJI SE VIŠE PUTA TISKAJU PO POGODBI
UZ POPUST. RUKOPISI SE NE VRAĆAJU. LISTOVI NEFRANKIRANI NE PRIMAJU SE

 

AAN A m
God. XI. |

roda, zahtijevaju osobito podobnu zemlju, dolično
podneblje i ranu sjetvu. Nema li ovijeh predu-
vjeta, neka se u prvom redu goje ječam i zob,
pogotovo kad se ovo žito danas mora brojiti u
plodine za kruh.

Osobitu pažnju zaslužuje ;gojenje graha i
graška (fažola i biža) za sočivo, tijem više, što
su ove biljke vrlo čedne u pogledu biranja zemlje.

Gdje podneblje i zemlja dopuštaju gojenje
povrća na polju, biva na veliko, neka se, ko-
liko se god može, goje rani krumpiri i rano
povrće, da bi tržište i prije žetve žita bilo obi-
lato opskrbljeno poljskim plodinama.

Osobito se južni krajevi države moraju svoj-
ski latiti gojenja ranih krumpira i ranog povrća.

Mnogo bi se moglo učiniti valjanom njegom
kućnijeh vrtova na selu: kad bi :se posijalo u
pravo vrijeme, te kad bi se, gdje sezna i može
raditi, upotrijebila priprosta vrtlarska srestva, kao
što su klila za gojenje prijesada, zatijem nata-
panje i t, d., time bi se mogle u pomenutim
vrtlima odgojiti tolike vrste i količine povrća,
da ga bude na pretek za kućnu upotrebu, .a po-
red toga, moglo bi se postignuti da povrće i
dozre za trošnju ranije neg obično.

S obzirom na velike zalihe šećera u državi,
s gospodarstvenog je gledišta opravdano zama-
šito ograničenje gojenja šećerne repe; ovo<se
pak ograničenje i nameće kao nužda -već poradi
oskudice dušičnijeh gnojiva, zbog koje bi i onako
prirod bio mnogo slabiji. Površine, koje s ovog
razloga ostanu prazne, imaju se prije svega upo-
trijebili za gojenje žita i povrća.

Megjutim se baš velika pažnja mora po-
svetiti i gojenju krumpira, koji prilično rode i
na manje dobroj zemlji,

Štedite sjeme, te sijte, koliko vam je god
mogućno, sijalicom. Nijedna sijalica ne smije da
u doba sjetve počiva ni cigli dan. Neka pak stroj
za sijanje ne bude za sama vlasnika, već neka
se njime služe i komšije,

Držite se ovog osnovnog načela: dobro
obragjivanje, rijetka sjetva, jako guaojenjel

Biljke, koje služe za krmljenje blaga, imaju
se gojiti samo u razmjeru sa brojem životinja.
Površine za krmu, koje nijesu više u jeku pro-
izvodnje, treba preorati, te po mogućuosti upo-
trijebiti za gojenje plodina, koje služe za hranu
ljudi.

Megjutijem je ratarstvo pozvano, da priteče
u pomoć i glavnijim granama industrije, proizvo-
deći surovine za pokriće najprečijih potreba. S
toga se ove godine mora posvetiti veća pažnja
i gojenju uljanog i predivnog bilja, gdje god
za to postoje prirodni preduvjeti.

Gojite dakle, gdje je shodno, i jaru repicu
i jaru ogršticu. Ove biljke neće poslužiti samo
za vagjenje ulja i masti, bez česa se čovjek ne
može hraniti, već i za pravljenje uljanih pogača,
biva krepke krme prvog reda. Poradi zabrane
uvoza ulja iz inozemstva, može se sigurno oče-
kivati povišenje cijena.

Gojite takogjer, gdje prilike dopuštaju, ko-
noplje i lan, da se pokrije potreba vlakna za
pregju za domaću industriju. Gojenjem konopalja
biće ublažena i oskudica vreća i konopa, a to
će gojenje nanovo lako oživljeti osobito u oni-
jem krajevima, gdje ga se još sjećaju.

Austrijski ratari!

Slušajte savjete vaših zemaljskih vijeća i
zadruga, koji su pozvani, da vam pomažu zborom
i tvorom ; radite voljno, kako vas upućuju poljo-
privredna povjerenstva i općine, kojima je s 'Pre-
višnjim ovlaštenjem bila povjerena glavna briga
za obragjivanje polja; vršite vjemo prokušanu
dužnost hranitelja države, pak će Bog, Gospodar
svega, blagosloviti vašu sjetvu !

U BEČU, veljače 1915.
Ć, k. ministar poljodjelstva :
Zenker s. r

 

Iz ratne statistike.

Prema popisu, što ga je priopćio megjuna-
rodni. središnji ured »Crvenog Križa« u Bernu,
iznosili su sveukupni gubitci. Trojnog Sporazi;-