CRVEN PRAVA A HRVATSKA CIJENA JE LISTU SA DONASANJEM U KUĆU ILI S POŠTOM NA GODINU K 6. NA PO ILI ČETVRT GODINE SURAZMJERNO; ZA INOZEMSTVO GODIŠNJE K. 9. KO NE VRATI LIST KAD MU PREDPLATA MINE, SMATRA SE DA JE PREDBROJEN I ZA DOŠASTO POLUGODIŠTE. — PLATIVO I UTUŽIVO U DUBROVNIKU" O Br. 5(7. Kamaleonti! Već smo se jednom osvrnuli na poli- tički rad stranke maše većine i prikazali, kako je naš Zemaljski Odbor — čast 1ijetkim iznimkama — bio rasadnikom slavosrpštine i liberalizma po pokrajini, te moralni krivac, da su meke ter neke općine bile duboko zabrazdile u tom smjeru. Tom smo zgodom natuknuli, da su se pa osobiti način pri toj raboti isticali neki pojedini članovi, eksponenti spljetsko-de- mokratske napredne stranke i dubrovačke liberalno-slavosrpske klike. Oni su radili punoim parom i znali su ne samo da za sobom povuku većinu na Zem. Odboru, već su i na drugim odlučujućim mjestima tako i toliko uplivali, da su imali padati žrtvom čestiti i vrijedni ljudi, njihovi pro- tivnici, kojima se je jedino moglo upisati u grijeh, da su pravi Hrvati, te ne dopu- štaju, da im se hrvatsko ime nagrgjuje ko- jekakvim primjesama, i da su otvoreni ka- tolici, a da nijesu bili voljni da pregibaju svoju šiju pred kojekakvom komandom. I kako li su ti kamaleonti znali vješto da rade! Jedan — emisar spljetskih demo- krata — vršio je otvoreno i odvažno na- loženu mu zadaću, pak i osobe i institu- cije, te su disale pravaškim i katoličkim duhom, morale su od njega koješta da pretrpe. Drugi je puno lukaviji i izgleda :sa dva lica poput Janusa: jednim je okrenut prema vladi, te znade rad svojih osobnih ambicija, da prati i samog namjesnika i da mu na- zdravice drži, dok mu stranka većine gla- suje pasivnu rezistenciju. Drugim je pak licem okrenut prama dubrovačkom slavo- srpskom generalnom štopu, da ponizno sluša njihove upute i naloge, jer se treba ipak iskazati harnim onima, koji su ga tako visoko podigli. Taj dvolični Janus ne može nikako pak da izgubi s vida cilj svojih želja. Uvi- gjajući, da stolica na Zem. Odboru nije posve sigurna, želi on nešto drugo; zato je on i nadalje pokorni sluga svojih go- spara, nadajući se za protuuslugu, da će mu oni pomoći maknuti s puta po što po to sve ono, što mu ometa, i dati mu novu karijeru, za kojom toliko čezne. I gospari svim silama dolaze u susret, da mu priprave teren. Njihov organ siste- matično napada dotične nepoćudne osobe i alarmuje sva moguća srestva i načine proti istima, da je upravo nemoguće vjerovati, do česa se je bilo došlo. Sipale su se otrovne i žučljive strijele sa svih strana, te je čudo, kako su dotični mogli da se uzdrže, a da takovim navalama ne podlegnu. A da kola brže idu, sdruge strane upire mu kolega, emisar demokrata, na od- lučujućim mjestima, e da mu što prije ja- buka dozrije i u krilo pane. I da nije na- stao slom slavosrpske politike, bili bi si- gurno uspjeli u svom naumu, ali nadošli novi dogagjaji i omeli im _posao.. — Radi svoje otvorenosti i neopreznosti u djelovanju nestalo je sa Zem. Odbora jednog eksponenta, dok drugi još i nadalje lukavo i prekriveno radi, i mislimo, da se nije još odrekao svojih želja. On i sada, tu svrhu poduzimlje sve moguće, te se ćak služi i patriotičnim uglednim osobama za svoje osobne ambicije. Rukama ovakovih ljudi bilo je povje- reno, da vode glavnu riječ u upravi zemlje, i ovi bi htjeli, da se sada odjednom reha- bilitišu i da u najgorem slučaju ostanu na svojim dosadanjim mjestima, kad ne bi mogli da zauzmu ona mjesta, za koja se zahtjeva i jaka značajnost a osobito pra- va kolegijalnost. »Organ za interese hrvatskoga naroda« naći će naravno još raznih načina, da brani i opravda ovakove značajnike, uzor-kolege — kamaleonte !! ! Osvrt na sadašnji položaj. Dok se borba na Dardanele nastavlja uz osjetljive oštete bojnih lagja, a sa slabim izgle- dom u uspjeh, dotle se na političkom obzorju pokazuju nove diplomatske činjenice od ne ma- le zamašitosti za daljnji razvoj prilika. Forsiranje Dardanela ima i svoju političku svrhu, da izazove naime neutralne države u rat ima strani Engleške, Ali je diplomacija trojnog | sporazuma i tu regbi doživjela neočekivani fiasko. | Uzaludna su bila sva »obećanja« Engleške, jer | nijesu mogla da zaslijepe ni malenu Grčku, a kamo li druge neutralne države, a da sve ne u- vide važnost Dardanela, te kako o riješenju tog pitanja zavisi i njihova egzistencija, njihova ,biti ili ne biti“, I tako je navala na Dardanela po- lučila sve protivno, nego što se je nadala Engleška. U Grčkoj pada ministarstvo velikog anglo- fila Venizelosa, koji je hotio proti kraljevoj volji, da Grčka vojska ide u pomoć Trojnom Spora- zumu na Dardanele. Novo je ministarstvo za strogu neutralnost, a njegovi su članovi skloni Njemačkoj, gdje su izučili nauke. Treba pak spome- nuti, da je grčka kraljica sestra cara njemačkoga. Znamenitije je pak to, da netom je palo ministarstvo Venizelosovo, odmah je Bugarska digla svoju vojsku sa grčke granice, i da su se Grčka, Bugarska i Rumunjska dogovorile, da će prema pitanju Dardanela stupati sve tri spora- zumno i da neće dopustiti, da Carigrad postane ni ruski, ni engleški, dapače ni internacijonalni, već da će do potrebe oružanom silom stupiti u borbu za »status quo«, to jest da Carigrad ostane Turskoj uz dosadašnje uvjete, jer tim su zaga- rantovana njihova prava bolje nego li pod ika- kvom internacijonalnom komisijom. Eugleška dakle nije uspjela ni da Grčku povuče u rat, kako ni Portugalsku, uza svu moć svojih »vitezova sv. Gjurgja« — zlatnih žutaka, a kamo li će Italiju. Talijanski državnici uvigjaju veoma dobro veliku važnost Dardanela i za svoj razvitak, pak zato simpatizuju sa odlukom balkanskih državica. U Rimu su se ovih dana dogodile važne poli- tičke zgode, Opaža se naime, da njemački po- klisar knez Billow razvija osobitu djelatnost. Svagdano konferiše sa poglavitim državnicima, osobito sa Giolittiem i Salandrom. Izgleda dakle, da nije Njemačka uzalud poslala u Rim najvr- snijeg svoga diplomatu. Dok ovako raste moć i ugled njemačkog poslanika, to je opozvan ruski poklisar u Rimu, Krupenski, i to navodno »radi obiteljskih prilika«. Da li su sada od većeg značenja obiteljske ili državne prilike, to ne treba ni spominjati. Uz ovaj neuspjeh ruskog diplomate uzme li se još na um, da je francuska vlada raspustila legiju Garibaldinaca, to se sve većma uvjerava- mo, da Italija neće stupiti na stranu protivnika, već da će ostati vjerna svojim starim saveznicima, što će najbolje štititi i njezine interese, Sa pitanjem Dardanela najviše razočaranja doživljuje ruska javnost, Najprije su je zavarali, da će Carigrad bit predan Rusiji, ali se je u brzo taj san rasplinuo, jer uvidješe, da im sa- | veznici toga ne garantuju. U brzo nastane u_jav- nastoji, kako bi se održao stari sistem i u nosti silna depresija i zavlada pesimistično shva- IZLAZI SVAKE SUBOTE POJEDINI BROJ STOJI 20 PARA. Lama U DUBROVNIKU, 20. MARTA 1915. ćanje. Da se pobudi malo više duha, a da se pridigne donekle ta klonulost, ruska je vlada dala izjavu, da će im biti osiguran slobodan prolaz kroz Dardanele, i da će sudbina Cari- grada biti riješena časno za Rusiju. Hoće li ova- kova izjava umiriti i zadovoljiti rusku javnost ? Rusiju je zadesila ovih dana i druga go- lema nevolja: izgubila je najvrsnijeg svog di- plomatu Sergija Juljevića grofa Witte. Ovaj je bio uvijek najizrazitiji protivnik, da Rusija stupi u bilo koji rat. Kamo sreće, da je Rusija poslu- šala njegove savjete, ne bi bila doživjela onoliko poniženja i na kopnu i na moru od malenog Japana, a bila bi poštegjena i od sadašnje bla- maže. Grof Witte spasio je ruski prestiž kod sklapanja mira sa Japanom, tu je razvio svu svoju političku energiju i zaslužio u Rusiji vječnu uspomenu. Rusija mora da gorko žali njegov gubitak u sadašnjem kritičnom položaju, a žali ga i sva Evropa, jer je bio odlučni pristaša mi- rovne struje. Ruska vojska na cijeloj fronti ne može da se pohvali sa nijednim većim uspjehom, jer se sve njezine navale razbijaju o čvrste mišice naše hrabre vojske i one naših saveznika. — Engleške i francuske novine već pripravljuju javnost, da će Rusi morati napustiti znamenito uporište Prasznycz. Poraz Francuza u Champagni opet će za-| brinuti mirnije elemente, te će se pitati : zašto i za koga Francuska ratuje ? Njemačke podmornice odvažno nastavljaju blokadu Engleške, a na istoku opet se položaj pogoršao. Amerika se pripravlja, da se umješa oružanom silom u spor izmegju Kine i Japana, i tako bi ratni plamen zahvatio cijelu zemlju. Već je odavna sv. Otac Benedikt XV. po- duzeo akciju, da bi se za Uskrsa sklopilo pri- mirje, Pošto ove godine Uskrs spada isti dan katolicima i grčko-istočnim, to je nade, da će se i uspjeti. Dao Bog, da to primirje bude početak i zalog trajnog mira! Austrijskim ratarima ! Primamo od č. k. dalm. Namjesništva : S teškim trudom i zahvaleć neumornoj sa- radnji staraca, žena i djece, austrijsko je ratar- sko pučanstvo diglo i pospremilo plodine lanj- ske godine; svladavši znatne poteškoće, obavilo je jesensko obragjivanje polja. Krasni je osjećaj uzajamnosti pritekao u pomoć gospodarstvima, koja je rat bio lišio uprave vlasnika i saradnje najboljih radnih sila. Nakon zimskog počinka dolazi proljeće i nosi ratarstvu običajne zadaće; svak se ove go- dine zabrinuto pita, kako će se te zadaće svla- dati. Nažalost se još ne smijemo nadati, da će proljetno sunce ogrijati smirenu Evropu, te zbog odgovornosti, koju ratari nose kao hranitelji dr- žavljana, valja računati sa činjenicon, da će se i u doba nastajne žetve domovina moći hraniti jedino onijem, čime rodi domaća zemlja. I stoga su baš s ovogodišnjim proljetnim radnjama u polju skopčani veći interesi nego li u mirnim godinama. Do ratarstva je, do roda je u polju, da vojska bude spremna na udarac i da gragjani čekaju s pouzdanjem. Koji bi u proljeće radili na polju okolo poljodjelstva, bili su na stotine hiljada pozvani pod oružje; broja se ne zna, koliko ih je u tu- gioj zemlji. Dvostruk, da i veći teret leži sada na manje jakim plećima onijeh, te ostadoše kod kuće. Ponajprvo je potrebito, da nl pedalj plo- une zemlje ne ostane bez upotrebe. Ugar, koga su se razumni ratari odavno kanili, valja da ove godine sasvijem isčezne. Trebaće za što upotri- jebiti svaki komadić oranice, svaki vrt i u šumi svaku praznu površinu, koja je kadra da baci kakav rod; što zemlje ne može da obradi sam vlasnik, nek to poda na teženje drugome, u za- kup ili na dio, Prije svega treba gojiti biljke, koje služe za neposrednu hranu ljudi. Jara pšenica i jara raž, koje svugdje ne davaju sigurna ni obilata PRETPLATA I OGLASI SALJU SE ADMINISTRACIJI, A PISMA I DOPISI UREDNI- | ŠTVU. — ZA ZAHVALE I PRIOPĆENA PLAĆA SE 30 PARA PO PETIT RETKU, ZA OGLASE 20 PARA PO RETKU A KOJI SE VIŠE PUTA TISKAJU PO POGODBI UZ POPUST. RUKOPISI SE NE VRAĆAJU. LISTOVI NEFRANKIRANI NE PRIMAJU SE AAN A m God. XI. | roda, zahtijevaju osobito podobnu zemlju, dolično podneblje i ranu sjetvu. Nema li ovijeh predu- vjeta, neka se u prvom redu goje ječam i zob, pogotovo kad se ovo žito danas mora brojiti u plodine za kruh. Osobitu pažnju zaslužuje ;gojenje graha i graška (fažola i biža) za sočivo, tijem više, što su ove biljke vrlo čedne u pogledu biranja zemlje. Gdje podneblje i zemlja dopuštaju gojenje povrća na polju, biva na veliko, neka se, ko- liko se god može, goje rani krumpiri i rano povrće, da bi tržište i prije žetve žita bilo obi- lato opskrbljeno poljskim plodinama. Osobito se južni krajevi države moraju svoj- ski latiti gojenja ranih krumpira i ranog povrća. Mnogo bi se moglo učiniti valjanom njegom kućnijeh vrtova na selu: kad bi :se posijalo u pravo vrijeme, te kad bi se, gdje sezna i može raditi, upotrijebila priprosta vrtlarska srestva, kao što su klila za gojenje prijesada, zatijem nata- panje i t, d., time bi se mogle u pomenutim vrtlima odgojiti tolike vrste i količine povrća, da ga bude na pretek za kućnu upotrebu, .a po- red toga, moglo bi se postignuti da povrće i dozre za trošnju ranije neg obično. S obzirom na velike zalihe šećera u državi, s gospodarstvenog je gledišta opravdano zama- šito ograničenje gojenja šećerne repe; ovo<se pak ograničenje i nameće kao nužda -već poradi oskudice dušičnijeh gnojiva, zbog koje bi i onako prirod bio mnogo slabiji. Površine, koje s ovog razloga ostanu prazne, imaju se prije svega upo- trijebili za gojenje žita i povrća. Megjutim se baš velika pažnja mora po- svetiti i gojenju krumpira, koji prilično rode i na manje dobroj zemlji, Štedite sjeme, te sijte, koliko vam je god mogućno, sijalicom. Nijedna sijalica ne smije da u doba sjetve počiva ni cigli dan. Neka pak stroj za sijanje ne bude za sama vlasnika, već neka se njime služe i komšije, Držite se ovog osnovnog načela: dobro obragjivanje, rijetka sjetva, jako guaojenjel Biljke, koje služe za krmljenje blaga, imaju se gojiti samo u razmjeru sa brojem životinja. Površine za krmu, koje nijesu više u jeku pro- izvodnje, treba preorati, te po mogućuosti upo- trijebiti za gojenje plodina, koje služe za hranu ljudi. Megjutijem je ratarstvo pozvano, da priteče u pomoć i glavnijim granama industrije, proizvo- deći surovine za pokriće najprečijih potreba. S toga se ove godine mora posvetiti veća pažnja i gojenju uljanog i predivnog bilja, gdje god za to postoje prirodni preduvjeti. Gojite dakle, gdje je shodno, i jaru repicu i jaru ogršticu. Ove biljke neće poslužiti samo za vagjenje ulja i masti, bez česa se čovjek ne može hraniti, već i za pravljenje uljanih pogača, biva krepke krme prvog reda. Poradi zabrane uvoza ulja iz inozemstva, može se sigurno oče- kivati povišenje cijena. Gojite takogjer, gdje prilike dopuštaju, ko- noplje i lan, da se pokrije potreba vlakna za pregju za domaću industriju. Gojenjem konopalja biće ublažena i oskudica vreća i konopa, a to će gojenje nanovo lako oživljeti osobito u oni- jem krajevima, gdje ga se još sjećaju. Austrijski ratari! Slušajte savjete vaših zemaljskih vijeća i zadruga, koji su pozvani, da vam pomažu zborom i tvorom ; radite voljno, kako vas upućuju poljo- privredna povjerenstva i općine, kojima je s 'Pre- višnjim ovlaštenjem bila povjerena glavna briga za obragjivanje polja; vršite vjemo prokušanu dužnost hranitelja države, pak će Bog, Gospodar svega, blagosloviti vašu sjetvu ! U BEČU, veljače 1915. Ć, k. ministar poljodjelstva : Zenker s. r Iz ratne statistike. Prema popisu, što ga je priopćio megjuna- rodni. središnji ured »Crvenog Križa« u Bernu, iznosili su sveukupni gubitci. Trojnog Sporazi;-