V I 4 PRAVA CRVENA HRVATSKA CIJENA JE LISTU SA DONASANJEM U KUĆU ILI s KO NE VRATI LIST KAD MU PREDPLATA MINE, SMA Na Balkanu. Poznat je skorašnji demarchč ententnih Vlasti kod balkanskih neutralnih država. Kad svakovrsno obigravanje i snublje- nje ovih država sa strane četvorne entente nije donijelo željenog uspjeha, da se naime priključe ententi a istupe protiv centralnih Vlasti, udarili su naši neprijatelji drugim putem. Kao da su se posramile, da se one, velevlasti, toliko gube moljakanjem oko neznatnih državica na Balkanu, premda i- maju od njih potrebu, stavile su se u oz- biljniji položaj i stale bezobzirno rasugji- vati balkanske države, kao da su mrtva tje- lesa. Hoće da one nasilne praktike, kojijem Engleška spriječava mirni promet brodova neutralnih vlasti, prenesu i na razdiobu neu- tralnih Balkanaca. Da privuku sebi Bugarsku, koja im je tu najglavnija, stale su plašiti prijetnjama Srbiju i Grčku. Bugarska je naiine tražila od Entente, da se ostvare njezine narodne aspiracije i ispravi nepravda, koja joj je bila namešena mirom g. 1913; da joj se ne naprosto obeća, već tvrdo zajamči ustup južne Macedonije i zalegje Kavale, što je sad .u rukama Srbije i-Grčke. Zato je tre- balo, da velevlasti upru oko ove dvije dr- žave za ocijepljenje tih teritorija. Ali tu je ententa, barem koliko je dosad poznato, naišla na tvrdu kost. Grčkoj se je za zemljište, kcje bi ustupila Bugarskoj, obećavala ošteta u Maloj Aziji, na račun Turske, ali regbi da je sve pre- govaranje i naprezanje u tom smislu kod grčkih političara ostalo bez uspjeha; da- pače zadnje vijesti vele, da je odgovor gr- čke vlade na notu Entente sastavljen u o- bliku prosvjeda. U Srbiji pak, uza sve obećane oštete, i sama pomisao na teritorijalne koncesije u Maćedoniji, uzrujava i najmirnije politi- čare. Mržnja se je Srba prema Bugarima u zadnje vrijeme razmahala jače nego ikad prije, pa se sa srpskim političarima nije do sad moglo raspravljati o macedonskom pi- tanju; kažemo dosad, jer iza skorašnjeg mi- nistarskog vijeća u Nišu pod predsjedanjem Iz rata s Italijom. Naši topdžije. Ratni dopisnik »Fremdenblatt»-a javlja iz glav- nog stana ratnih novinskih dopisnika, dne 14/8, Topnički bojevi, koji su kulminovali u veli- koj bitki na Soči, pospješili su na obje strane najupornija naprezanja, da se što prije dogje do odlučnih resultata, Dok su Italijanci strašnom palj- bom htjeli da izazovu moralnu depresiju naših četa, išla je topnička paljba austro-ugarskih četa za vidljivim resultatima. Tako je ovih dana jedna od naših baterija prouzročila požar u čitavom nizu italijanskih municionih, spremišta kod Trži- ća, a kad se momčad dala na gašenje, naše su je granate dijelom obotile, a dijelom raširile, Naši izvidnici temeljiti su poznavaoci itali- janske fronte, koji neumorno upravljaju vatru ba- terija_ na vojničke predmete, vojarne, časničke stanove i brigadna zapovjedništva, gdje ne pri- jeti samo pogibao materijalne štete, već gdje su i stožeri ugroženi. Jedan ranjeni italijanski čas- nik ocrtao je nedavno uzbugjenje i stravu, koju je kod Italijanaca izazvalo nastojanje našega top- ništva, da uzima pod vatru viša neprijateljska zapovjedništva. S izvanredno preciznim doglednicima pra- | ZA DOŠASTO POLUGODIŠTE. — PLATIVO 1 UTUŽIVO U DUBROVNIKU POŠTOM NA GODINU K 6. NA PO ILI ČETVRT GODINE SURAZMJERNO; ZA INOZEMSTVO GODIŠNJE K. 9+ IZLAZI SVAKE SUBOTE >IVU. — ZA ZAHVALE I TRA SE DA JE PREDBROJEN POJEDINI BROJ prijestolonasljednika Aleksandra oni srpski listovi, koji su do jučer bili nepopustljivi, sad pokazuju neki osobiti mir. Ali zavagjenoj se braći ne može udo- voljiti, ako se ne prikrati jednomu od njih; bez popustljivosti Grčke i Srbije ne može se Bugarska zadovoljiti. Uostalom pitanje je, na što bi se sa- da, i sa svim jamstvom za Macedoniju, Bugarska odlučila, kad u Bugarskoj nema — javljaju zadnje vijesti ozbiljna čo- vjeka, koji bi vjerovao, da je moguće bra- timstvo sa Srbijom danas, kad se Bugari u Srbiji do istrage progone. tvrnog sporazuma na Balkanu može se ka- zati, da dosad nije uspio, te da sva nje- gova nastojanja i očajna naprezanja nijesu dovela do željenag rezultata. Značajno je, što o obećanim odšteta- ma piše Musolini u jednom od tal. cenzure dobro oklaštrenom članku. »Četvorni sporazum govori na Balkanu o nadi u pobjedu, a centralne Vlasti po- bjegjuju. Ne bude li uspjelo, da se otme Balkanu vjera u nepobjedivost Njemačke, sve je uzalud.« A _o nepobjedivosti Njemačke najbolje govore najnoviji uspjesi na sjevernom rati- štu. — Z. Vrhovni zapovjednik vojske za Vladarev rogjendan, Javljaju iz ratnog novinskog stana 17. kolovoza: Vrhovni zapovjednik vojske nadvojvoda Fri- drik je naredio, da se carev rogjendan prama sadašnjem položaju i obzirom na važnost dana svečano proslavi kod svih zapovjedništva, četa, zavoda i kod vojske pod ratnim zastavama te na svim brodovima ratne mornarice, Na vladarev rogjendan proglasit će se mom- čadi ova zapovjed vrhovnog vojnog zapovjedništva: »Vojnici ! Ima već više od godine dana, što se obrambena snaga Austro-Ugarske na kopnu i na moru nalazi u najvećem hrvanju protiv čitava svijeta neprijatelja. Na bezbrojnim bojištima su se vojska i mornarica borile nepokolebivim ju- naštvom, te su za zastave Austro-Ugarske izvo- jevale neprolaznu slavu. Prokušani u teškoj borbi i pobjedonosni, a u čvrstom pouzdanju u konačnu pobjedu naše pravedne i svete stvari, evo danas po drugi put nilo za neki svečani objed, Zacijelo se očekivalo odlične goste i naše su se baterije tomu rado- vale. Da prevare neprijatelja, otvorile su paljbu u posve drugom smjeru, tato da Italijanci nijesu mogli ni slutiti, da će biti i njima namijenjena. Pošto su izvidnici ustanovili, da se baš nosi jelo na stol, koregovan je smjer paljbe i već prva teška granata pogodila je stol po sredini i ubila čitavo društvo. — Drugom prilikom raspoznali su do- glednikom izvidnici jednog višeg časnika — bio je general — kako svom stožeru daje na karti neka razjašnjenja. Našemu je topništvu s nekoliko hitaca uspjelo pogoditi dotično mjesto i italijan- ski su izvještaji dva dana iza toga potvrdili ju- načku smrt zaslužnoga divizionera, dvojice pot- pukovnika i jednoga majora. Nedavno je jedan od naših obrambenih to- pova oborio neprijateljski aeroplan, koji nam je čitavo prije podne iz velike visine dosagjivao, a | konačno se spustio tako nisko, da su ga naše | baterije mogle uspješno uzeti na nišan. Prije | toga naši su se topnici megjusobno kladili, da li će ga četvrtim ili šestim hitcem oboriti, a kad tamo, već je nakon drugog hitca zasukljao u zraku golem plameni stup, aeroplan bio je obo- ren, te se uz burno klicanje naše momčadi sur- tila je jedna od ovih teških baterija priprave, | koje je neko više italijansko zapovjedništvo či- ' vao na zemlju. ZA OGLASE 20 PARA PO RETKU A KOJI SE VIŠE PUTA TISKAJU PO POGODBI UZ POPUST. RUKOPISI SE NE VRAĆAJU. LISTOVI NEFRANKIRANI NE PRIMAJU SE. STOJI 20 PARA. 21. AUGUSTA 1915. [slavimo na ratištu rogjendan Njegova Veličan- | stva našega najmilostivijega cara i kralja. Ne | možemo mi svi kao inače u mirnim vremenima | | svečano da proslavimo ovaj najveći blagdan za| svakoga vojnika. S oružjem u ruci veći vas broj stoji sučelice neprijatelju. Nu gdje god nas ovaj \svečani dan zatekao — pa bilo to u žestokoj! borbi, na krvavom mejdanu, na hodu lii u ta-| boru, na kopnu ili na moru — odasvuda se sje- | timo danas u strahopoštovanju uzvišene osobe | našega premilostivoga gospodara rata. Kao štoj po čitavoj lijepoj otadžbini, tako se i iz viših | |redova u blizini neprijatelja danas dižu najtoplije |molbe k Bogu, koji blagosivlje naše oružje, za| |sreću našega premilostivoga cara i kralja, Naše, [najiskrenije želje u ovom svečanom danu spa- da ćemo vjerno ustrajati u borbi, dok nam s po- moću Božjom ne uspije, da izvojujemo konačnu | |pobjedu i da svježi lovor-vijenac obavijemo oko | časne glave našega miloga cara i kralja ! Neka |nam ga Svemogući štiti i uzdrži na spas otad- |žbine i za dobro njegove obrambene sile. | Ratni maršal nadvojvoda Fridrik«. |Sve bliže Brest-Litowskomu. »Fremdenblatt« piše dne 15. o. mj. : | U različitim su izjavama Rusi navijesti | svoju namjeru, da će u svojoj takozvanoj dru- goj obrambenoj liniji, na fronti Buga s glavnim uporištem Brest-Litowskim, zaustaviti ofensivu |saveznika,..tako, da će za-njih.nastati povoljan | preokret. To je bilo tada, kad su morali priznati skorašnji pad Varšave i Iwangoroda kao neod- | vratnu posljedicu svojih dojakošnjih poraza. Rus- ki, francuski i italijanski listovi prikazivali su pad Varšave i Iwangoroda posve sporednim za odlučne operacije. Varšava, Iwangorod, Lublin, | Holm, Pultusk, Rožan, Ostrolenka i Lomza: to sve nije ništa bilo; to su zapravo bile samo vještački odabrane točke, da se saveznici što du- blje zavuku u Rusiju. Prostor izmegju Visle i Buga ujedared je postao prema sudu pariških i petrogradskih kritičara nedostatno operaciono ratište, unatoč svim cestama, željeznicama, tvr- gjavama ; unatoč industrijskim i gospodarskim pomoćnim sredstvima, unatoč svojim mjestima i gradovima. Naproti tomu se je kao strategijski raj prikazivala linija na Bugu, močvarno, teško prohodno, rjietko nastavano područje. 1 Odtada su se dogagjaji vrlo brzo razvijali. Saveznici su već odavno ostavili za sobom ope- raciono područje izmegju Visle i Buga, tako da se s velikom brzinom primiče prilika, koja bi imala omogućiti Rusima, da na liniji Buga dadu drugi pravac ratnim operacijama. Ali veliki us- pjesi saveznika očevidno su pomrsili ruske račune, | Major o svojim Dalmatincima, »Slovenec« priopćuje pismo, što ga je pi- sao major jednoga dalmatinskoga bataljona na Soči svome bratu, vjeroučitelju u Trstu. Sam ga je major — koji je rodom Slovenac — ovlastio, da objavi njegovo. pismo, da tako junaštvo na- ših Dalmatinaca, posvjedočeno od njihova zapo- vjednika, zasja još u ljepšem svijetlu i da bude zahvalnost Slovenaca spram njihovih branitelja još veća i trajnija. Pismo glasi: Predragi brate! Oprosti, što Ti tek danas pišem; prije nijesam imao vremena, jer sada smo imali vrlo ozbiljne časove, Još sam živ i zdrav. Na 19., 20. i 21, srpnja imali smo u danu i u noći vrlo ljute bojeve, ali svaki nam je put uspjelo, da smo tog bestidnog polentaša bacili natrag. Kao snopovi su ležali mrtvi pred nama; pato je dakako i naših, ali Italijanac ima straho- vite gubitke. Nešta je strašno bombardovanje ita- lijanskoga topništva; takova što svijet još nije vidio. Da se uzmogne držati u toj vatri, treba imati dobre živce; čovjek bude sav omamljen i izmoren; ali naši junački Dalmatinci imadu svete slike i krunicu u jarkovima, i mole se Bogu... Dirljivi su prizori, ako neprijatelju uspije — jer ima ga pet puta više od nas — da dogje u naše jarkove. U takvom slučaju skoče Dalmatinci i "RETPLATA I OGLASI SALJU SE ADMINISTRACIJI, A PISMA I DOPISI UREDNI- PRIOPĆENA PLAĆA SE 530 PARA PO PETIT RETKU, SOVE ANAL AŠ LN e God. XI. Na sjevernom toku Buga sve se dalje pra- ma istoku probijaju njemačke čete, koje su već stigle na liniju Nurec-Slina. Nurec je desna pri- toka Buga, u koji utječe na sjeveru Siedlca; Slina teče prema sjeveru i na istoku Lomze utječe u Narev. Tako se odsječak Nurec-Slina prostire od prilike 30 kilometara na zapadu Byalistoka, gdje se željeznica, što vodi iz Brest-Litovska prema sjeveru, sastaje sa željezničkom prugom Varšava- Petrograd. Stoga takogjer nastoje Rusi, da se odupru u ovom odsječku, kako bi zaustavili pro- diranje njemačkih sila protiv sjevernih sveza Brest- Litovska. Ali s jugo-zapada iz područja Sokolova, na sjeveru Siedlca, već se približuju čete princa Leopolda Bavarskog. Dalje na jugu prodrli su saveznici do Losice, što leži 30 kilometara na Prama tomu, za posljednji korak če- |Jamo s ponovnim zakletvama : što bilo, da bilo, | sjeveroistoku Siedlca, a samo 10 kilometara da- , leko od Buga, te do Miendzyrzecza, 55 kilome- tara na zapadu Brest-Litovska. S jugozapada pro- bili su saveznici već do Višnjice, samo još 40 kilometara od Brest-Litovska, dok se duž Buga savezničke kolone primiču preko Vlodave Brest- Litovsku. Ruska se linija na Bugu dakle sve vi- še sužuje i sve se jače sapinje željezni obruč oko njihovog glavnog uporišta. U Varšavi. Krakovske novine javljaju iz Varšave: La- gano počinju isčezavati iz grada tragovi ruskog gospostva. U javnim lokalima, u kojima su prije boravili činovnici i ruski časnici, često izazovno i široke volje raspravljali o dnevnim dogagjaji- ma, vide se sada kao stalni gosti samo njemački činovnici i časnici, koji su mirni i obzirni. Ruski jezik nigdje nije više ni u porabi. Kako se pogovara, ostalo je u Varšavi 400 agenata zloglasne obrane. Njemačke su oblasti izdale oglas, da će se potegnuti pred ratni sud oni stanovnici, koji sakrivaju ruske vojnike ili časnike, ili se bave s uhodarstvom u prilog rus- koj vojsci, pa će se kazniti smrću, ako bi se is- postavilo da su krivi, U gimnazijskoj zgradi, u predjelu Krakov- skie Przedmiscie, uregjena je njemačka bojna pošta. Poslije 9 sati u večer zabranjen je svaki promet po ulicama. Kinematografi moraju tako- gjer u isto vrijeme svršiti svoje predstave. Mnogobrojni se bjegunci iz okolice Varšave vraćaju svojim domovima. Od odličnih poljskih osoba ostavili su sa Rusima Varšavu presjednik štedione knez Czetwertynski i grof Ksaver Bra- nicki, Odvjetnik Dunin, koji je slovio kao ne- prijatelj Rusa, otpremljen je prije odlaska ruskih četa u Sibiriju. U gradskim se ulicama vide sada mnogi uniformisani poljski djaci, koji su stupili u polj- sku legiju. Slovenci na neprijatelja bajunetom, kamenjem, šakom, zubima, i to traje dotle, dok neprijatelj ne bude izbačen; onda bježi natrag, a megjutim udara naše topništvo pa ga uništi. U našoj je pukovniji zaista svaki pojedini časnik i pješak junak, Svi se naši stariji dive našoj pukovniji, Vojnici idu za mnom i drže se uza me, kao pas što slijedi svoga gospodara. Više im puta držim govor i dogju mi suze u oko, a od njih mi svaki prisiže, da će se junački držati do skrajnosti. U srcu mi bude lakše, jer imam veliku odgovor- nost; ali Bog će nam pomoći i nadalje. Sada i- mamo dva dana odmora, da se malo okrijepimo, a drugi nas zamijenjuju. — Jadni slovenski sve- ćenici, koje su polivatali Italijanci, Sigurno si či- tao u novinama, da su više njih objesili ili ustri- jelili kao izdajice. Ali ja se nadam, da ćemo im to već naplatiti! — Vodu nam nose ovamo u buradima; što se tiče hrane i vina, opskrbljeni su vojnici dobro. Pa to i jest glavno, da vojnici ne iznemognu. Ručamo samo u noći, jer preko dana ne mcže se donositi hrana radi neprijatelj- ske topničke pucnjave. — Dirljivo je, što svi austrijski narodi tako dragovoljno i strpljivo po- dnose sve tegobe. Zato pobjeda mora da bude, naša, a i naša ju je vojska zavrijedila | ———— G6 1 \ )