PRAVA RVENA HRVATSI / A CIJENA JE LISTU SA DONASANJEM U KUĆU ILI S POŠTOM NA GODINU K 6. NA PO ILI ČETVRT GODINE SURAZMJERNO; ZA INOZEMSTVO GODIŠNJE K. 9. KO NE VRATI LIST KAD MU PREDPLATA MINE, SMATRA SE DA JE PREDBROJEN 1 ZA DOŠASTO POLUGODIŠTE. — PLATIVO I UTUŽIVO U DUBROVNIKU. POJEDINI BROJ IZLAZI SVAKE SUBOTE Ii PRETPLATA I OGLASI SALJU SE ADMINISTRACIJI, A PISMA I DOPISI UREDNI- TVU. — ZA ZAHVALE I PRIOPĆENA PLAĆA SE 30 PARA PO PETIT RETKU, | STOJI 20 PARA. aa MR U DUBROVNIKU, 18. SEPTEMBRA 1915. ZA OGLASE 20 PARA PO RETKU A KOJI SE VIŠE PUTA TISKAJU PO POGODBI i UZ POPUST. RUKOPISI SE NE VRAĆAJU. LISTOVI NEFRANKIRANI NE PRIMAJU SE. l ETANOL DANA. IN AA IAA NAJ i God. XI. i Ruska strategija. Naši su neprijatelji najveće svoje ufa- nje polagali u ruski »parni valjak« i u sil- nu englešku mornaricu. I dok ova još uvi- jek brižno čuva svoje luke, dotle Rusija izlaže svoje milijunske mase. Broj vojnika i broj ratnih lagja puno je imponirao našim protivnicima i oni su matematično proračunali, kako će nas pre- dobiti i na kopnu i na moru. Ali ih je o- vog puta prevarila i matematična tačnost. Ruski se je »parni valjak« slomio na Karpatima i od tada pospješnim se tem- pom valja uvijek nazad. Svoj su poraz htjeli opravdati »strategijskim uzmakom«, dozivali u pamet i 1812. godinu, ali odjednom počele jake i moderne ruske tvrgjave da padaju jedna za drugom, mnogo brže nego li one u Belgiji. Sasvim tim još se je na- stojalo, da se sve to prikaže izvrsnom »stra- tegijom«, kad eto pada i najjača ruska tvr- gjava — vrhovni vojskovogja knez Niko- lajević, u koga je Ententa polagala sve svoje uzdanje. Ovo je sada najjasni dokaz o ruskom porazu, što i sami njihovi sa- veznici već počimlju da javno priznavaju. Velikog je kneza Nikclajevića zamije- nio sam car Nikola, on je preuzeo vrhov- no vodstvo i naredio posvemašnju ofensi- vu, kao zadnji trzaj razbijene ruske armeje. Ali megjutim dogagjaju se u Rusiji ve- like promjene, te duboko zasjecaju u nje- zin organizam, i mogu da budu od najda- lekosežnijih posljedica. Rusija proživljuje sa- da teške dane, u njoj se sada zbivaju veće promjene nego li iza japanskog rata. A ova unutrnja kriza ne ide toliko za tim, da se dogje do svrhe rata, koliko do toga, da se skrši vlast apsolutizma. Ruski parlamenat, Duma, dobija sve to veću vlast, a na uštrb ruskom imperija- lizmu. Zastupnici Dume, osobito opozicija, nastoje da što bolje iskoriste sadašnji kri- tični položaj vlade i da postignu željkova- nu slobodu. Svak se čudio, kako su se u Dumi, gdje je inače dosta ograničena par- lamentarna sloboda, čuli ipak oštri glasovi proti vojnoj upravi. I svesilni ruski car morao je da sluša glas puka. On propušta, da se izabere iz- megju zastupnika posebni odbor, koji će imati pravo da kontrolira i samo vogjenje rata. Tako sada ruski opozicionalci trium- firaju. Ruski se car nalazi u neugodnom po- ložaju. Znade on, da će narod tražiti, na koga da svali sve neuspjehe. I dok se je u jednu ruku riješio Nikolajevića, koji je htio da bude jači od samog cara, dotle na- stoji da odvrati krivnju od sebe, a da je svali na vogje naroda, koji svi hoće da se nastavi rat. Car sam pako postaje mnogo čedniji. Dok je prije sanjao, kako će u Beču i Ber- linu diktirati uvjete mira, dotle se sada za- dovoljava, da neprijatelje potisne sa ruskog tla, i mora da uvjerava narod, da Petrograd nije još u pogibiji! Dok u Rusiji vlada tolika bezglavost, dotle se na ratištima protivnici naši ne mo- gu da pohvale ni najmanjim uspjehom, Pri- siljeni su dapače, da gledaju, kako i nova ruska ofensiva pod vodstvom samog cara i hiljadama ruskih zarobljenika. To jače ne- go li svi vatreni govori ruskih zastupnika i ministara i samog cara, govore kratki iz- vještaji naše vojne uprave. A što je uzrok ovoj nedaći naših ne- prijatelja? Ili nesposobnost vojskovogja, ili nespremnost vojnika, ili nestašica municije ili slaba željeznička mreža? Sve to može dakako puno da upliva na ispad bitke, ali svemu tomu bilo je vremena i načina da se doskoči ili inače da ne izazivlju rata. Ima pak jedan viši razlog nad svim drugim razlozima. Englezi su sve svoje nade položili u svoje vitezove sv. Gjurgja — u žute sterline, Rusi u svoje mase, dok se Francuzi, kasnije i Italijanci, hvastaju da oni ne trebaju Boga, jer se uzdaju u svoje oružje, pak da će i bez Boga iznijeti sjaj- nu pobjedu. Znali su da izvrgavaju ruglu centralne vlasti što zovu Boga u pomoć i odatle su zaključivali na njihovu slabost. A mi čvrsto vjerujemo u Providnost Božiju, koja sve ovo pripušta. Naš sijedi Vladar dao je prvi tomu najljepši izgled, posvetiv sebe i svoj dom presv. Srcu i po- zvavši nevinu djecu, da mole, uvjeren da je i od mača molitva puno jača. | njemački car Vilim sve počimlje u ime Boga, i na svemu Bogu zabvaljiva, pak pun pouzda- nja reče: »Samo jedan vojnik i Bog, to je ipak većina.« Sad je mislimo i tomu kraj, jer i sami neprijatelji naši dolaze do spoznanja, da ne mogu ni u čemu da se s nami mjere, do li u većem broju. Ali brojžuvijek/(ne pobje- gjuje, već vjera u pravednu stvar i uzda- nje u pomoć Božju. x. Za hrvatski karakter Dalmacije, Po ministarskoj naredbi u nas je italijanski jezik takogjer zvaničan, To je upravo bila kon- cesija prvaka dviju narodnih stranakaj u; zemlji, onako »pro bono pacis«, Poslije one gigantske borbe starih narodnjaka za pravo našega jezika, kada smo bili skoro dospjeli do potpunog mu i jedinog gospostva u uredima, ne treba se čuditi onoj koncesiji, Lo što su, jedino radi stranačkih obzira, malo prije toga prvaci demokratske stranke sporazumno sa nekim narodne, priznavali ltali- jance u Dalmaciji, pa su čak tražili da im mi sami podižemo italij. škole, da se, jadni nebi više žrtvovali za »Legu"Nazionale«, a Il.o bila je ć. kr. vlada po srijedi, izmegju Hrvata i Italijanaca uvijek da štiti i Italijanstvo, radi onih poznatih obzira kako je nedavno priznala i »Smotra Dal.«, Ali vrijeme je, da se preko fatalnih poslje- dica onih obzira, koji su prestali, pogleda istini u oči, i da se hrvatskome narodu hrvatske Dal- macije prizna narodno pravo, bez tugjinske na- truhe, Ni sada nijesmo proti italij. jeziku. Za taj su srednje škole, pa neka ga uči ko hoće, proti tome ne ćemo ustati, Ali jedno je to, a drugo je da taj jezik, tugi našemu narođu, gospoduje i na carsko-kraljevskim manifestima, po drž, ure- dima, ispod drž. grbova, i u svima drž. objava- ma. Jedno priznanje, da je dobro da u nas mla- dost uči i italijanski, drugo je ltalijanstvo zva- nično priznato, kao tm u zdrave oči svakoga Hrvata ove zemlje, Nekoliko smo puta kazali, počimlje. da svršava sa strategijom uzmaka | da bi bilo potrebno da se i sada — baš i sada — nešto učini za hrvatski karakter zemlje, za pravo narodno, a da ministarstvo povuče onu naredbu. Gdje je Z. Odbor? Gdje su gospoda zastupnici ? Gdje načelnici ? »N. J.« Uzroci otstupa velikog kneza Nikolaja Nikolajevića. »N. W. J.« piše: Službene vijesti saopćuju, da je car Nikolaj osobno preuzeo vrhovno za- | »povjedništvo nad ruskom vojskom. Ove nas vi- | jesti podsjećaju na glasove, koji su kolali po-| sljednjih dana prigodom izvanrednog ratnog vi- | jeća u Carskom Selu. Tada se je govorilo, da je| car Nikolaj izrazio želju, da s velikim knezom Nikolajem Nikolajevićem osobno govori o mo-| gućim promjenama u vrhovnom zapovjedništvu. | U dumi samoj bilo je žestokih navala na visoke vojničke funkcionare, kao i na velikog kneza, ali je predsjednik, kako javljaju službena sjednička | izvješća, u ovim slučajevima zabranio govorni- | cima, da govore o tome; s toga nijesu prodrle u javnost nikakove pojedinosti. Govori se tako- gjer, da se je general Ruskij nećkao, da opet! preuzme zapovjedništvo, kad bi time bio s nova podregjen velikom knezu, s kojim je imao že-| stokih razmirica. Odluka se careva mora tako tumačiti, da je | Nikolaj u jednu ruku htio prištediti svomu stricu poniženje, da ga niži general istisne od vrhovnog zapovjedništva, a u drugu je ruku pod utiskom pretrpljenih poraza i ogorčene opozicije, koja, se je pojavila takogjer u visokim vojničkim krugo- vima proti Nikolaju Nikolajeviću, car je stekao uvjerenje, da bi moglo doći do velikih zapletaja, kad bi veliki knez i dalje ostao na svojem mjestu. Stanovita je protivština izmegju cara i ve- likog kneza izbila na površinu takogjer kod po- sjeta bivšeg francuskog ministra izvanjskih po- sala, Cruppi-a, kojeg je Nikolaj II. toplo primio, dok je veliki knez vrlo hladno dočekao Cruppi-a. Dalnje su nesuglasice izmegju cara i Nikolaja Nikolajevića možda nastale i tim, što se sada takogjer kod dvora pripisuju u grijeh velikomu knezu porazi, koji su zadesili rusku vojsku, pa se stoga otpuštaju njegovi privrženici, koji za- premaju visoka vojnička mjesta. Carev korak pokazuje, da je takogjer u ru- skim časničkim krugovima prevladala uzrujanost, pa se car mada, da će spriječiti provalu ovog nezadovoljstva tim, ako sam preuzme vrhovno zapovjedništvo. Uhodarska affaira u Ateni. »Berliner Tageblatt« javlja iz Atene ove pojedinosti o brzojavnom irancuskom-ruskom uhodarenju u Ateni, radi kojeg su uapšena oba francuska novinara Papas i Marion. Istragom se je ustanovilo, da je uhodarstvo bilo daleko više razgranjeno, nego li se je prvobitno činilo. U svibnju je ukradeno 90 brzojava njemačkog po- slaništva, 5 engleškog poslaništva, 10 grčke vla- de, 5 ruskog i 2 austro-ugarskog poslaništva, u lipnju ukupno 236 brzojava, megju kojima je bilo 200 brzojava njemačkog poslaništva, a u kolovozu 83 brzojava. Iz Atene se javljaju daljnje pojedinosti o otkriću uhodarstva s brzojavima, što se ondje smatra velikom političkom aferom. To se dogo- dilo ovako: Poglavici glavnog stožera Dusmanisu i njemačkom poslaniku grofu Mirbachu došao je brzojavni činovnik Legakis, koji je saopćio, da su kraljevi brzojavi, kao i brzojavke prijašnje vla- de, te njemačkog i austro-ugarskog poslaništva mjesecima dvojica brzojavnih činovnika, posred- stvom novinara Papasa, saopćivali interesiranim osobama. Poglavica glavnog stožera smjesta je o tom obavijestio kralja. Njemački je poslanik prosvjedovao kod vlade i zahtijevao, da se odmah provede najstroža istraga, Obadvojica činovnika i Papas uapšeni su. Još se ne zna za uspjeh preslušavanja, koje je potrajalo čitavu noć, Sud- benu zgradu, u kojoj se vodi istraga, čuva jaka straža. Ova je vijest, kad su je saopćili jutarnji listovi, obratila na sebe veliku pažnju. Istragom se ustanovilo, da se je uhodarenje s brzojavime tjeralo u većem opsegu, nego lise o tom u prv: mah mislilo. Osim Papasa uapšen je takogjer francuski novidar Marion, koji je posredovao iz megju interesiranih osoba i okrivljenih brzojavnil činovnika. I brzojavke italijanskog poslaništva bi le su ili prepisane, ili naprosto ukradene i u Pe trograd poslane. Isto su se tako krale i chifriran« brzojavke njemačkog poslaništva i kralja, kao i brzojavi austro-ugarskog poslaništva. Čini se, da se je uhagjalo i protiv Engleške. Nagjene su chi frirane brzojavke, što ih je kralj slao svojoj rod bini u inozemstvo. Kod Papasa su zaplijenjeni prepisi raznih spisa, koji odaju njegove sveze s anarhističkim krugovima. Pokušaj Venizelosevi štampe, da prikažu čitavu stvar naručenim djelom u službi njemačkog poslaništva, posve se izjalo vio. Općenito je negodovanje i zgražanje protiv osoba, koje su u tu stvar upletene. Venizelosevljev list »Hestia« zahtijeva, da jedna od kompromi- tovanih osoba smjesta ode iz Atene. U Ateni su uslijed ove afaire tim više potreseni, što bi ova- ko pojedini slučajevi mogli čitavu grčku upravu prikazati u krivom svijetlu. Stanje srpske vojske. Kako »Siidsl. Korresp«. javlja iz Atene, i zjavio je neki član srpskoga povjerenstva za preu zimanje vojničkih dobava u Solunu o sadašnjem stanju srpske vojske, te je o njoj rekao, da jev svojoj ofensivi i u austro-ugarskoj protuofensiv. mnogo pretrpjela, ali da se je u svojim djelovi- ma nadopunila i obnovila. Ruskoj i francuskoj pomoći ima se zahvaliti, da se je sav u prvo, kampanji potrošeni ratni materijal mogao nano- vo nadopuniti, a osobito nabaviti teško topništvo i streljivo, kao i puške. Ti su transporti dolazil dijelom Dunavom, a dijelom preko Soluna. U srpsku vojsku uvršten je broj teških engleških topova s engleškom momčadi, a srpska vojske. raspolaže sad i ovećom automobilnom i avijati- čarskom spremom. Aeroplanima upravljaju ruski i francuski piloti, koji su u srpskoj službi. Sta- noviti broj engleških i francuskih generalštopskih časnika nalazi se u štopu kraljevića Aleksandra, komu su dodijeljeni i ruski časnici, Inostrane momčadi ima samo kod topništva i kod tehnič. kih četa. Dosta znatne praznine, koje su bile na- stale kod stanovitih saveza, sad su popunjene. I sa sanitetom sad je već znatno bolje, a broj liječnika nadopunjen je grčkim i engleškim me- dicinarima. Zdravstveno stanje četa znatno se je popravilo, a pošasti je skoro posvema nestalo. Časnik, koji je sve to pripovijedao, bio je očito dobro upućen, te je na koncu rekao: Srpska je vojska svijesna, da mora, ako se to od nje zahtijeva, sve svoje staviti na kocku, ali da joj se u najboljem slučaju može pripisati samo de- fensivna uloga. Nevrijeme u južnoj Italiji. Vijesti, koje su pred nekoliko dana stigle iz južne Italije o velikom nevremenu, sada se upotpunjuju točnijim izvještajima, iz kojih se mogu ocijeniti strašne posljedice katastrofalne oluje. Dne 5. o, mj., oko 9 sati u večer, prolo- inio se nad Bari-em i okolicom oblak, te se za čas počeše niz brda i proplanke slijevati vodene mase na grad. Po tamnim ulicama čuo se tajin- stveni šum vode, koji se je ubrzo pretvorio u strahovitu buku i lomljavu, Bujica je rušila sve pred sobom. Kuća se rušila za kućom, ubijajući stanovništvo i živolinje. Na jednom se potrese zrak i grad od silnih eksplozija, Eksplodirale su mine, što su bile pričvršćene u luci. Malo kaš- nje srušila se dva željeznička mosta, a skoro za tim i kolodvor, Bilo je kao da je sudnji dan. U jutro je priskočila u pomoć vojska, kopajući kanale i prokope, da voda odteče u more, te pomažući gragjanstvu, koje je ostalo bez krova. Još se ni sada nije točno ustanovilo, koliko je mrtvih i ranjenih, a bez krova je ostalo 12.000 ljudi. Iste je noći bujica razorila sela Cappurso, Triggiano, Montone, Vallenzano i Canetto, Uslijed toga je pučanstvo cijele Apulije silno potišteno.