PRAVA

CRVENA HRVATSKA

 

Br. 549.

 

Dubrovnik, 29. oktobra.

Uvaženi češki list »Union« objelodanio
je više članaka, koji se. bave unutrnjom
politikom Monarhije poslije rata, osobitom
perspektivom čeških prilika nakon mira.

To je pisanje pobudilo opću pažnju,
pak su se mnoge novine ma to osvrnule,
a neke su naše domaće političke novine
zgodno aplicirale izvode češkog lista na
naše prilike,

Kad se je u našoj pokrajini pozivalo
»stranku većine« (I) i Zemaljski Odbor, da
bi se na kompetentnom mjestu poradilo
štogod za politički i (financijalni boljitak
Hrvata, tada je organ »narodne stranke«
uvijek znao da primjeti, da sad u ratno
doba nije tomu vrijeme, te su naši »patres
patriae« voljeli i vole drijemati zimski san,
nego li se latiti ikakva posla.

Istom rad renegata u tugjini, a još više
bockanje pravaških novina, činilo je, da
Zem. Odbor dade ipak znak života, na što
je slijedio glasni odjek svih naših dpćina,
dok »stranka većine« (l) i njezino glasilo još
su uvijek u letargičnom snu, pak ih ni spo-
menuta zgoda nije probudila, da poduzmu
bilo kakav korak proti članovima stranke,
koji u tugjini vode neku izdajničku politiku.

Modra olovka cenzoreva bdije nam pred
očima, pak se bojimo, da opet ne osva-
nemo u bjelini.

Pitajmo se dakle, je li zgodno i potre-
bito, da se i u sadašnjim ratnim prilikama
bavimo pitanjima domaće politike ?

Bogato iskustvo ovog rata nameće nam
sigurno nove puteve. Sve stranke imaju da
reviduju svoje programe; da ih prilagode
prilikama, koje će se razviti poslije rala.
Lako da je koja stranka postala i anahro-
nistična, Mnoštvo raznih političkih frakcija
ne smije dalje da opstoji, jer sada više
nego ikada potrebit je složan politički rad.

Tako od prilike spomenuti list »Union«,
koji ima toliko jakosti, da iskreno i otvo-
reno prizna slom i poraz dosadanje unutr-
nje češke politike.

Ovakove bi moralne jakosti trebalo i
ster kako i našoj staroj narodnoj stranci, da
prizna svoj poraz i potrebu novog pravca
ili bolje da se povrati na prvodobni svoj
program. Jer političkim priznanjem Srba
narodna se je stranka izrodila i iznevjerila
programu svojih utemeljitelja, a nesretnim
paktom sa demokratima iskopala je sama
sebi grob.

Još prije kao i na početku rata pisali
smo često o tom paktu, a još nemamo do-
kaza, e je narodna stranka uvigjela svoj
kobni korak i da bi ga bila na koji način
požalila.

Njezini su se prvaci sada : povukli na
stranu, i kao da čekaju čas i vrebaju na
zgodu, da se opet popnu na stare im po-
ložaje, odakle će opet :la vedre i oblače,
Neće im se, da slijede razumne češke po-
litičare, da priznaju svoj grijeh i povuku
konsekvencije.

Rat je ne samo raščistio političko ob-
zorje, već donekle označio i nove konture
političke konstelacije. A nigdje se nijesu
mislimo toliko razbistrili politički pojmovi,
kao u našim stranama, osobito glede sla-
vosrpštine. Uzdamo se, da toj rani neće u

CIJENA JE LISTU SA DONASANJEM U KUĆU ILI S POŠTOM NA GODINU K 6.
NA PO ILI ČETVRT GODINE SURAZMJERNO; ZA INOZEMSTVO GODIŠNJE K. 9.
KO NE VRATI LIST KAD MU PREDPLATA MINE, SMATRA SE DA JE PREDBROJEN
I ZA DOŠASTO POLUGODIŠTE. — PLATIVO 1 UTUŽIVO U DUBROVNIKU.

IZLAZI SVAKE SUBOTE

VRAN na DN

njačka stranka doživjela je svoje rasulo, a
»narodna« ostala osupnuta, nezna sama da
se snagje,

Razumijemo, da se nalazi u neugodnom
položaju, jer je teško odreći se najednom
hegemonije i izgubiti tolike sinekure, ali
mislimo, da joj ima više od toga ležati na
srcu ostvarenje narodnih ideala, priznatih
i na višim mjestima. To traži napokon naj-
većma i prolivena krv hrvatskih junaka u
ovom ratu.

Jedinstvo naroda na bojnim poljanama
zadivilo je svijet i bere lovorike na svim
ratištima, pak ima opravdane nade, da će
i jedinstveni rad svih hrvatskih političara
dovesti ispaćeni, ali vijerni i hrabri hrvat-
ski narod do njegovih pravica,

Program stranke prava postaje po tom
jedino aktuelan, u njemu je budućnost
Hrvatske.

Sad il nikad treba za to da poradimo
oko oživotvorenja naših historičnih prava.
Valja da se nagje na okupu sve što zdravo
i plemenito misli i osjeća za hrvatske pravice.

Ako drugdje rade i stranke i vogje i
novine, zašto kod nas, da se makom muči
i ništa ne radi. .?>

Budimo budni i pripravni, da nas po-
lilički dogagjaji ne zateku nepripravne, pak
opet da budemo morali kriviti sami sebe.
Vigilantibus jura !

 

Enteuta u procjepu.

Gotovo bajoslovnom brzinom napreduju
boju vične i u boju prokušane čete savezničkih
vlasti i Bugarske na balkanskom ratištu. U cije-
loj sjevernoj Srbiji, u Podrinju, Podunavlju i u
Krajini, srpske čete uzmiču, po gdjegdje čak u
bijegu, pred navalama naših, njemačkih i bugar-
skih hrabrih vojnika, a u Macedoniji Bugari su
zauzećem Skoplja, toga nekadašnjeg središta pro-
tubugarske agitacije Srba u Macedoniji, onemo-
gućili svaku akciju, koja bi s juga došla u po-
moć Srbiji. Izgubivši timočku, vardaršku i ko-
sovsku željeznicu, srpskoj je vojsci oduzeta svaka
mogućnost, da one djelove svoje vojske, kojima
prijeti obilaženje i opkoljenje, povlači prama
svom središtu u dolinu Morave, pa je i s druge
strane opet za moravsku vojsku, koja ima da
brani Kragujevac i Niš, nestala mogućnost da se
za slučaj poraza brzim uzmakom na jug spasi
od katastrofe,

Položaj je Srbije sustavnim pročišćenjem
sjevernog dijela zemlje, i upravo nevjerojatno
brzim prodiranjem junačkih Bugara, postao tako
očajan, da Srbi već ne vide drugi
situacije, u koju su dospjeli, već taj, da što brže
sklope mir s centralnim vlastima, pa da se na
taj način spase od neizbježive posvemašnje
propasti.

Nije vjerojatno, da bi centralne vlasti u
tom času pristale na mirovne ponude Srbije,
Sada se na balkanskom ratištu ne radi samo o
tom, da se kazni Srbija za svoje podmuklo ro-
varenje, za počinjene zločine i za vjerolomstvo,
već se ide za kud i kamo većim ciljem : za tim,
da se zada smrtni udarac ententi, pa da se za-
jedno s počiniteljem pogodi i začetnik,

Ententni listovi to dobro osjećaju i proci-
jenjuju, oni su već prije početka naglasili, da bi
spoj centralnih vlasti s Bugarskom i Turskom
bio početak kraja, To se shvaćanje učvrstilo i još
jače naglašavalo, kad je počela naša ofensiva i
kad je Bugarska unatoč svim obećanjima i pri-
jetnjama entente stupila na našu stranu, te na-
vijestila Srbiji rat. Ententa morala je slutiti, da
ona sama neće bili kadra, da suzbije taj teški i
sudbonosni udarac, jer je za to već prekasno
došla, pa joj je preostalo samo jedno srestvo :

 

buduće ni klice ostati. Demokratska napred-

da predobije Grčku i Rumunjsku.

izlaz iz one!

POJEDINI BROJ STOJI 20 PARA.

|

 

 

Mada LA LL AL Gt ar
U DUBROVNIKU, 30. OKTOBRA 1915.

Na tom cilju ententa sada grozničavo radi,
te igra na svim registrima svog diplomatskog
umjeća, samo da bi uspjela. Ali mora da i u
tom pravcu stoji vrlo hrgjavo. Ne razabira: se to
samo iz vijesti, što dolaze s mjerodavnih grčkih
i rumunjskih krugova i koje sve suglasno vele,
da su sva nastojanja entente u tom pravcu bez-
uspješna, a još jasnije i očitije to proizlazi iz
najnovijih obećanja, koja ententa presentira tim
dvjema balkanskim državama. Ona nugja Grčkoj
da će joj s mjesta predati Cipar, a Rumunjskoj
da može bez odvlake uzeti Besarabiju.

Ovo je prvi put za šestnaest mjeseci ovog
rata, što je ententa ponudila komad vlastitog
mesa kao cijenu za pomoć. Do sada se je zado-
voljavala time, da je velikodušno priznala onima,
koje je htjela nasnubiti, komad Austro-Ugarske,
Njemačke ili Turske. Srbija i Italija nasjele su
tom triku, ali nije nasjela Bugarska, te se nijesu
s njime dale uhvatiti na udicu ni Grčka ni Ru-
.munjska. One su posvema realno i trijezno ra-
čunale, da treba prije svega imati ono, s čim se
hoće nagraditi usluge u krvi i novcu. A kako se
je ententa sve više i više odalečivala od toga,
da bi dobila pod svoju vlast one krajeve, s ko-
jima je htjela primamiti neutralce, nije ni čudo
da su Grčka i Rumunjska s nepovjerenjem gle-
dale u ta obećanja.

Došao je poraz na balkanskom ratištu, a
ententi je, što no riječ, voda dospjela do grla.
Kako je istrošila sve prijetnje i grožnje, kako ni-

| jesu uspjele ni ponude s dijelovima kože još ži-

uućeg medvjeda, tako je morala seguuti za no-
vim srestvom, te obećati, da će dati iz svoga.
Nema sumnje, da je ta odluka ententi došla na-
dasve teško. Ona, koja se bahato razmetala s ne-
predobivim plijenom, morala je napokon doći do
spoznaje, da niko njezinim uvjeravanjima i obe-
ćavanjima naprosto ne vjeruje, pa se gorda i o-
hola ententa morala tako poniziti, da ponudi
stvari, s kojima zaista raspolaže,

Ne ćemo istraživati, da li su te najnovije
ponude ozbiljne i izbiljno mišljene, Ali već sama
činjenica, da je ententa morala saći sa svog u-
mišljenog pjedestala i stati na tlo realne zbilje,
dostatnim je dokazom, u kakovoj se sitauciji na-
lazi ententa. Baš kao zmija u procjepu! _N, N,

 

Balkansko ratište.

»Die Zeit« piše o balkanskom ratištu ovo :
U gorovitoj zemlji, kao što je Srbija, mora se
dobro promisliti i proučiti, kako će se voditi rat;
bezbrojne zaprjeke stavljaju najveće zahtjeve na
obzirnost i pronicavost vodstva, na ustrajnost,
žilavost i hrabrost četa, a pogotovo spram tako
tvrdokornog i smionog protivnika, kao što su Srbi.

Dunav, Sava i Drina, kao i visoki lanac
gora spram Bugarske, stavljali su već na po-
četku operacija najveće poteškeće, a niz gorskih
bila, koja se uzdižu prema unutrašnjosti i uske
doline otešćavaju daljnje prodiranje, dok van-
redno olakšavaju obranu, koja je provigjena svim
modernim ratnim srestvima,

Tok rijeka Morave i Vardara dijeli zemlju
u istočni i zapadni otsjek, od kojih potonjega
u srednjem dijelu zemlje odvajaju doline Ibara i
Sitnice, dok u sjevernom dijelu zemlje poprijeko
protiču Goliška, Morava i Nišava, a megju njima
su najvažnije rijeke Kolubara i Timok. Tim ve-
likim vodenim žilama pritječe sa svih strana či-
tav niz manjih rijeka, koje dijelom protiču uskim
dolinama, a dijelom su, osobito u Mačvi i Po-
savini, močvarne, pa te silne vode s mnogobroj-
nim šumovitim visočinama i glavicama zaštićuju
čitavu zemlju. Sve te nuzformacije glavnih do-
lina tvore znatne zaprijeke, otešćavaju svezu, o-
mogućuju komitama ratovanje, te iziskuju za
svladanje takvih četa izvanredne mjere i veliku
opreznost za zaštitu bokova, kao i osiguravanja
prodiranja i doprema pojačanja. Glavnim doli-
nama protežu se velike spojne linije, kojih pra-
vac, kao primjerice kod Morave, pogoduje pro-
vali i napredovanju ofensive u unutrašnjost zem-
lje, a i postignuću važnih mjesta, koja se nalaze
na točkama križišta i tvore cilj operacija. Takva

PRETPLATA 1 OGLASI SALJU SE ADMINISTRACIJI, A PISMA I DOPISI UREDNI-
TVU, — ZA ZAHVALE I PRIOPĆENA PLAĆA SE 30 PARA PO PETIT RETKU,
ZA OGLASE 20 PARA PO RETKU A KOJI SE VIŠE PUTA TISKAJU PO POGODBI
UZ POPUST. RUKOPISI SE NE VRAĆAJU. LISTOVI NEFRANKIRANI NE PRIMAJU SE.

 

,

A. NIL ODA aa NA E AaJ aSČ
God. XI.

 

su mjesta uz Šabac, Beograd, Smederevo i Ne
gotin, još osobito Paračin, Niš i Skoplje, nadalje
Valjevo, Užice i Kragujevac.

Budući da se Srbija od sjevera prama jugu
razsegnula u mnogo većoj dužini nego li širini,
a operativni cilj nalazi se duboko u unutrašnjo-
sti zemlje, to proizlazi, da je već samo prodira-
nje sjevernim pravcem preko Dunava i Save, a
naročito s obzirom na terrainske poteškoće, vrlo
škakljiv pothvat, koji bi mogao biti izvršen mno-
gim nedaćama, poradi čega se je moralo pred-
vigjati provala u isti mah s istoka i sa zapada.

Na zapadu dolaze: pri tome poglavito tri
linije u obzir, naime ona preko;Šabca na desnoj
obali Save, onda ona preko Valjeva u dolini
Kolubare i ona preko Užica u dolini Golijske
Morave. Budući da ove linije zbog svoje kratke
baze ne mogu dostajati, ta se pažnja obraća na
one, koje od istoka vode iz Bugarske, te obu-
hvaćaju čitavo područje, uslijed čega je koope-
racija Bugarske od velikog zamašaja. Konačnim
je ciljem operacija na Balkanu sjedinjenje s bu-
garskom vojskom, te direktni spoj s Bugarskom,
a preko ove s Turskom.

Uslijed toga idu operacije u prvom redu za
tim, da osiguraju željezničku prugu u dolini Mo-
rave, što teče preko Niša u Sofiju, kao i spoj s
Dunava preko Negotina i Zaječara prema pruzi
Lom-Palanka-Sofija i konačno spoj preko Šabca
s Bosnom, kao i s glavnom linijom u dolini
Morave.

Bugari imaju osim toga zadaću, da sprije-
če posredovanje ententinih četai zaposjednu Ma-
cedoniju, kao i Skoplje, najvažnije stjecište pru-
ge prama Mitrovici,

Iz dosadašnjih službenih izvještaja se razabi-
ra, da ofensiva posvuda snažno napreduje, Ovi
sjajni uspjesi, koji su se postigli u tako kratko
vrijeme, opravdavaju nadu, da će se središnje vla-
sti i njihovi saveznici u dogledno vrijeme dovi-
nuti do svojega ratnoga cilja na Balkanu, a ti-
me će se izvojevati velevažan faktor za konačnu
pobjedu.

 

Treća talijanska ofensiva,

Izdajstvo Italije regbi da nije donijelo samo
njoj proklestvo nego i njezinim novim savezni-
cama. U pet mjeseca stoje njezine vojske na is-
tom mjestu, gdje su na početku bile i gdije je
pokopano toliko njezinih ponajboljih četa,

Da pomogne svojim saveznicima, nije Italija
htjela, da im pošalje svojih sila na Balkan, ali
im je za to obećala, da će ih pomoći na drugi
način, da će izvesti nešto nečuvena, što će više
vrijediti nego li sva dvojbena ekspedicija na
Balkan. Mislila je na ofensivu na cijeloj austrij-
skoj fronti, koju da će po što, po to probiti i
provalili u unutrašnjost monarhije.

I počela je prošle sedmice novu ofensivu u
velikom stilu. Snažna ofensivna akcija i po na-
stupu novih vojnih zborova sa stotinama hiljada
vojnika i po prostornom opsegu natkriljuje sve
dosadašnje. Ovaj talijanski pothvat počeo je na
našoj fronti na Soči..., Vodile se strašne, ne-
vigjene bitke više dana, a vode se i danas....
Pa sve te hiljade svježe vojske, sve gomile tali-
janskih lješina, svi potoci prolivene krvi nijesu
mogli da osvoje ni pedlja naše zemlje! Pa da
nijesu lavovi ti naši stražari na Soči! Pa da iz-
dajstvo ltalije ne nosi sobom proklestvo i njoj
i njezinim ortacima! Dosta im je pomogla!!

O toku ovih strašnih bojeva zadnjih dana
donosimo iz službenih izvještaja glavnije tačke:
Dne 22/10 u zoru poduzeli su Talijani gotovo
na čitavoj primorskoj fronti svoje navale s van-
rednom žestinom. O podne razvila se je na za-
ravancima Javorčeka jaka neprijateljska navala,
koja je na nekim mjestima dospjela sve do na-
ših položaja. Na Krnu, na Mrzlom Vrhu i na
drugim dijelovima tolminskog mostnog branika
krvavo su se izjalovile mnogobrojne nove navale.
Neprijateljsko tophištvo opet je pretrpjelo teških
gubitaka. Bojište Alpinaca i Bersagliera pokrito je
mrtvim tjelesima. Naše su hrabre čete zadržale
u posjedu sve položaje. U predjelu kod Plave ,