PRAVA

CRVENA HRVATSKA

 

 

Br. 55.

 

Historični dani - značajni dogagjaji.

Odlučnim nastupom podigla se junačka
Bugarska, da osveti nanešenu joj nepravdu
i poniženje u Balkanskom ratu, da oslobodi
svoje suplemenjake, koji su nepravdom do-
šli i stenjali pod srpskim jarmom.

Ovaj korak Bugarske proizveo je naj-
veću smetnju u redovima naših protivnika,
a ofensivom na Srbiju sa strane naših i
njemačkih četa prenijelo se glavno ratno
pozorište na Balkan.

I staro, zamršeno Balkansko pitanje
stalo je, da se riješava brzim tempom, a
sve protiv namjera samosilne Rusije i po-
hlepne Engleške.

Koli naše i njemačke čete sa sjevera
i sa zapada, toli bugarske sa istoka i juga
slavoobitno prodiru naprijed u dosta ne-
prikladno srpsko zemljište, i to tako brzim
maršom, da ratna povijest što slična n
bilježi. Š

Mjesto za mjestom, grad za gradom,
tvrgjava za tvrgjavom padaju pred pobjed-
ničkom vojskom, kojoj jači otpor donosi
sjajniju pobjedu, bogatiji plijen i veći broj
zarobljenika.

I tako redom pada Beograd, glava Sr-
bije; pada zloglasni Kragujevac, gdje su.se
pravile bombe, koje su služile urotnicima,
da maknu s puta sve, što Srbima u prilog
ne igjaše; pada Niš, najjača srpska tvrgja-
va, to leglo vjerolomstva i laži, kako ga je
zgodno okrstio bugarski kralj Ferdinand.

Uzaludna su bila sva nastojanja naših
neprijatelja, da bi omeli akciju na Balkanu.
Izjalovila se je i engleško-francuska ofen
siva na zapadnom, kao i silna 18 dnevna
treća talijanska navala na južno-zapadnom
ratištu, koja je — budi gred&m rečeno —
imala taj uspjeh, da se talijanski silni gu-
bitci mogu mjeriti sa onim ruskim, razli-
kom, da se Talijani nijesu ni pomakli na-
prijed u svih onih punih pet mjeseca že-
stokog ratovanja.

I srpski se gubitci počimlju računati
na stotine hiljada, bilo na mrtvima i zaro-
bljenima, bilo na ratnom plijenu.

Ovim pobjedama naših i savezničkih
nam četa izgleda zapečaćena već sudbina

Naša mornarica na talijanskoj obali.

Jedan sudionik u boju naše mornarice s Ita-
lijom opisuje početak rata ovako :

Kasno popodne dobismo radio-telegrafskim
putem vijest, da je naviješten rat Italiji. Ležali
smo baš usidreni u jednoj luci. Razumije se sa-
mo po sebi, da je na svim brodovima planula
radost i neobuzdano veselje, da smo konačno
ipak to dočekali ...! Nekoliko kratkih i jasnih ri-
ječi zapovjednikovih odredi svakom odijeljenju
točnu zadaću. Svaki je od nas znao, što ima
raditi, sve do posljednjeg mornara, pa se činilo
kao da admiral Haus ima samo pritisnuti na
puce etektričnog zvonca, i sav će se orijaški
stroj staviti u gibanje. Bilo je milota gledati,
kako sve ide, kao uljem namazano, Nije tu bilo
nikakova uzbugjenja, nikakove zabune, nikakove
dvoumice, nego se nad svime razastirala sveta
tišina, koja se poput neke sugestije širila od vr-
hovnog zapovjednika na sve nas,

Isplovismo | Ponos nas je prožimao, kad smo
gledali vrhovnog zapovjednika u našoj sredini.

Već je bila pala noć, kad smo se krenuli, a
nijesmo se morali žuriti, da do zore prispijemo
na neprijateljsku obalu.

Pojedini odjeli odijeliše se na razne strane

CIJENA JE LISTU SA DONASANJEM U KUĆU ILI S POŠTOM NA GODINU K 6.
NA PO ILI ČETVRT GODINE SURAZMJERNO; ZA INOZEMSTVO GODIŠNJE K. 9.
KO NE VRATI LIST KAD MU PREDPLATA MINE, SMATRA SE DA JE PREDBROJEN
I ZA DOŠASTO POLUGODIŠTE. — PLATIVO I UTUŽIVO U DUBROVNIKU.

POJEDINI BROJ

 

IZLAZI SVAKE SUBOTE

 

TVU. — ZA ZAHVALE I

STOJI 20 PARA.

U DUBROVNIKU, 13. NOVEMBRA 1915.

Srbije; kralj i vlada bježe glavom bez ob-
zira iz mjesta u mjesto, a da neznaju ni
sami, kamo da se zaklone.

Prkosnu eto Srbiju, štićenicu Rusije,
stigao je jednaki udes kao i Belgiju. Uckali
su je na rat vlasti Entente, a sad niti mo-
gu niti misle na to, da joj u teškoj nevo-
lji pomognu, jer imaju i sami grdna posla.

"Tako je nasjela ruskom i engleškom
mitu i ispraznim obećanjima !

I ostale balkanske države budno  po-
smatraju današnje hrvanje na Balkanu.

U Rumunjskoj raste sada s dana na
dan sve to veća sklonost za centralne vlasti
te se vlada odlučno opire i ruskim zahtje-
vima, i prijetnjama i obećanjima.

Engleški novac gleda na sve moguće
načine, da turne i Grčku u ratni plamen,
da prolijeva. krv svojih sinova za probitke
nezasitne i egoistične Engleške, ali grčki
kralj Konstantin znade junački da predotije
sve te napasti, i da čuva prave interese
naroda svoga.

Neće on, kao srpski kralj Petar, pod
nikakvu cijenu, da postane igračkom u
tugjim rukama.

I čudna li i ne pukog slučaja, da dok
urotnička Srbija mora da trpi kaznu za svoj
grijeh; -dotle odgovara+pred sudom u-Banja
Luci 156 Srba-urotnika radi veleizdaje proti
državi, čiji su bili podanici i od koje su
mnogi uživali časti i primali plaću i po-
sebnom joj prisegom bili obećali vjernost.

Upravo ta veliko-srpska rac galomanija,
ovo utvaranje o »velikoj« Srbiji, koje bi-
jaše preotelo silna maha, ne samo da je
bilo povodom ovom strašnom ratu, nego
je iskopalo grob i samoj Srbiji, iz čije se
je sredine ta propaganda rasprostirala.

Bog je spor, alii dostižan — lijepo veli
naš narod, i kako pravedna stvar, kad li,
tad li, mora da pobijedi, tako i krivci mora
da u dogledno vrijeme ispaštaju svoje kri-
vice.

Spoj-naših i njemačkih četa sa Bugar-
skom vojskom, osvojenje čitave željezničke
pruge Expres-Orient vlaka Beograd-Niš-So-
fija-Carigrad već su gotove činjenice od
najviše zamašitosti. To je pravi čin progra-
ma Berlin-Bagdad, kako to priznava i sama

jedna od druge, da navale svi u odregjeni čas.
Naš odio došao je pred Jakin (Anconu), gdje je
morao još neko vrijeme čekati prvi osvit. Pore-
dasmo se u dugu bojnu liniju, da progjemo is-
pred luke, pucajući na nju. Jakin je dosta znatna
ratna luka, koja je naoružana obilnim baterijama.
Pred ulazom u luku leži okrenut prema jugu du-
goljast jezik, koji je gorovit, ima svjetionik, te
ponajviše zakriljuje sam grad.

Napokon slane svitati, pa se moglo početi,
O neprijatelju nije bilo ni traga ni glasa, samo
velik broj ribarskih brodica, koje noću hvataju
ribu, vraćao se kući i naišao upravo na nas,
Svi su bili nemilo iznenagjeni ugledavši naše
brodove, koji su tako vješto manevrisali, da ni-
jedna ribarska splav — a moglo ih je biti oko
50 — nije nastradala. Ribari su dovikivali prema
nama i pitali nas, što zapravo ondje radimo, jer
nijesu ništa znali o ratu, koji je bio naviješten,
kad su oni dan prije već bili isplovili. Psovali
su svim mogućim kletvama, kojima pučki tali-
janski jezik obilno raspolaže, ali ne na nas, nego
na svoju vlađu, koja ih sve tako lakoumno tjera
u nesreću, Onda stanu dovikivati: »Evviva Au:
stria | | pravo se dogagja našoj gamadi. Samo
pazite na lagje-ronilice I«.... Siromašni ovi ljudi
ne zabavljaju se politikom, nego su od bogatih

 

prema točkama, koje leže na stotine kilometara

 

zakupnika, koji sjede u Rimu ili gdjegod drug-

neprijateljska štampa. Tim je naime otvoren
kopneni put na istok, i to baš u srce en-
gleških interesa, na Suez i u Indije,

* To Englešku više napunja brigom i
zebnjom nego li propast Srbije, za koju
ona nalazi samo lijepih riječi, a šalje od-
mah na novo ratište na Istoku vrsna po-
znavača terraina i prilika Lorda Kitschene-
ra; hoće li pak pomoći, da je on sa svom
svojom vještinom i lukavošću obrani od!
njemačke ustrajnosti i željezne vatre i od'
turskog zanosa, to je drugo pitanje, koje
će budućnost riješiti.

Mi možemo da budemo više nego ra-
dosni i ponosni, što smo združeni sa svo-
jim današnjim saveznicima, jer tim možemo,
da se obilno megjusobno pomažemo, da
svaki neprijateljski naum složnim silama o-
sujetimo, te postizavamo da hrabre naše i
savezničke čete jure i nadalje iz pobjede
u pobjedu.

Sve su ovo historični dani i značajni
dogagjaji, u kojima se jasno vidi i prst
Božje Providnosti, te možemo doista pouz-
dano i zahvalno da uskliknemo: »Bog je
s namil!«

 

Zauzeće. Niša.

»Pester Lloyd« piše iz Sofije: Prvi put za
vrijeme ovoga rata iskićena je Sofija zastavama.
U svim su se crkvama služile službe božje, a
već su u ranu zoru zvona navijestila veliku po-
bjedu, kojoj se posljedice u ovaj mah ne mogu
dogledati. Ovo sjajno djelo bugarskog oružja
neće ostati bez utjecaja na pothvat u južnoj Ma-
cedoniji, budući da su bugarske čete, koje su
operirale kod Niša, postale slobodne za druge
akcije. Ta će pobjeda u velike utjecati i na dr-
žanje Grčke.

Time su Bugari svršili svoju glavnu zadaću |
protiv Srbije. Još valja ostatke srpske vojske u-
činiti nesposobnim za boj i osvojiti neke veće
srpske gradove. (Leskovac i Kruševac već su za-
uzeti),

Tvrgjava Niš, koja leži u širokoj i plodnoj
dolini Morave na lijevoj obali Nišave, nije samo
stjecište mnogobrojnih važnih cesta, od kojih
jedna vodi prama sjeveru u Beograd, druga na
zapad u Skoplje, treća u Bugarsku a četvrta ma
jug u Vranju, već je i najvažnije željezničko kri-
žište u Srbiji. Od Niša se odvajaju pruge u Beo-
grad, u Sofiju i u Skoplje, odnosno Solun. Na-

 

dje, uzeli u najam ribarsko pravo, a sada će
biti ruinirani. Mnogi su od njih, dakako, mnogo
pula zlorabili svoje pravo, pa ribarili i u našim
vodama, a sada znadu, da je svemu tome od-
zvonjelo. Tako dakle i opet osjećaju rat samo
maleni ljudi mjesto velikih, za koje se ne bi
mogla naći dosta stroga kazna.

Mi nastavimo svoj put najprije nekoliko
milja prama jugu uz obalu, da ondje zaokrene-
mo, te paralelno progjemo ispred Jakina na 500
metara daljine. Naši zračni letači uzviju se, da
u prvom redu upotpune izvidnički posao naše
torpedne ilotile, a u drugom, da bacaju bombe
na neprijateljske baterije. Talijansko topništvo,
koje se nalazi pod vedrim nebom, bilo je dakle
prvo pozdravljeno junačkim pozdravom, koji se
sastojao u bombama i metcima iz puščanih stro-
jeva, Talijanci su jedva dospjeli da pucaju, jer su
bili zatečeni, pa su se brže-bolje razbježali kud
koji. Sada je naše hrabre letače zapala treća za-
daća, da naime promatraju djelovanje naših hi-
taca u samom Jakinu. Naša zapovijed odregji-
vala nam je, da najpsije razorimo svjetionik, se-
maforsku postaju i čitav niz vojničkih zgrada,
no da crkve po mogućnosti čuvamo, Svaki veliki
top smio je ispaliti najviše 5 metaka, a osim
toga bilo je u interesu pučanstva naloženo, da
ih najprije s nekoliko hitaca manjega kalibra

 

PRETPLATA I OGLASI SALJU SE ADMINISTRACIJI, A PISMA I DOPISI UREDNI-

 

PRIOPĆENA PLAĆA SE 30 PARA PO PETIT RETKU, |

ZA OGLASE 20 PARA PO RETKU A KOJI SE VIŠE PUTA TISKAJU PO POGODBI |
UZ POPUST. RUKOPISI SE NE VRAĆAJU. LISTOVI NEFRANKIRANI NE PRIMAJU SE. |

God. XI.

dalje je tvrgjava južna glava željeznice Negotin
Niš. Prama tome je Niš južno zaštitno uporište
velike ceste, koja-se od naše granice proteže sve
do juga. Srbije; i koja je pored brdovitosti zem-
lje od velikog zamašaja.

Niška tvrgjava bila je u ratu od g. 1876
jedno od najvažnijih miesta, jer je služila bazom
za turske operacije. U drugom tursko-srpskom
ratu Srbi su poslije žestokog boja dne 28. pro-

 

   
 

sinca 1877. zaposjeli Niš. Iz to razabire,
da je Niš i za prijašnjih ratova važnu ulo-
| gu, koja mu s obzirom na povolj komunika-
cije i pripada. Razumijevalo se stoga samo so-

 

bom, da će i u ovom ratu ova |

   
  

igrati

 

znatnu ulogu kao najjače uporište srpske vojske.

Niš je sjedište okružja, a brc je za mira
15.000 stanovnika. Za ovog rat: je broj na-
rastao na 100.000. Po veličini N drugi grad

 

 

Srbije, a vrlo živahno trgovačko središte. Znatno
je razvijena tkalačka i kujundžijska industrija.
U blizini grada u velike se goji vinova loza, a
nalaze se tamo i vreli izvori. Niš je sje
voslavnog vladike, ima tamo i katolička misija,
a stoluje u njemu više stranih konsula.

Niš ima dosta burnu prošlost. U njemu se
rodio Konstantin Veliki, a u blizini je grada Klau-
dije II. g. 269. osjetljivo porazio Gote. Atila je ra-
zorio grad, koji je Justinijian opet podigao i u-
tvrdio. God. 1875. pao je Niš pod tursku vlast,
a njegov je pad bio prvi udarac proti sipskoj
nezavisnosti. .God. 1443. osvojio je Sibinianin
Janko Niš, a dne 23. rujna 1689. unišli su Au-
strijanci pod markgrofom Ljudevitom badenskim
kao pobjednici: u osvojeni (grad. Godinu danu
kasnije opet'su ga zauzeli Turci, ali su ga na-
skoro morali ponovno prepustiti Austrijancima
pod Seckendo:ffom, kojeg je nasljednik general
Dochal grad predao opet Turcima. Od g. 1878.
pripadao je Srbima.

  

 

Iz Crne Gore.

— S ruske se granice javlja : »Ruskoje Slovo«
doznaje s Cetinja, da je crnogorski kralj: Nikola

| upravio na svog zeta, talijanskog kralja Viktora

Emanuela, dugo ručno pismo, u kojemu moli,
da mu pošalje veću vojsku u pomoć, jer se Crna
Gora nalazi u krajnjoj nuždi,

Neprijatelj je — piše kralj Nikola — na ši-
rokoj ironti poduzeo ofensivu protiv Crne Gore,
te bacio na granicu jake čete, lako se crnogorska
vojska junački drži, ipak prijeti pogibao, da ne
će više dugo moći odoljeti. Sasvim bi bilo drul:-
čije, da Crna Gora na vrijeme dobije novaca i
izdašnu vojničku pomoć, Inače će crnogorska
vojska bezuvjetno propasti.

Ručno pismo predat će ministar-predsjednik
Martinović talijanskom kralju. Drži se, da će

protjeramo iz onih dijelova, na koje smo imali
najviše pucati.

Bilo je točno četiri sata ujutro — mi smo
bili izvjesili >malu galu« kad je semafor-
ska stanica saznala za naš posjet. Stara je to i
debela mala kula, koja je u isti mah primila u
trbuh šest granata od 10 centimetara, tako da
se je raspala kao bure, kad mu se skinu obru-
či... Onda dogjoše na red lučke baterije, koje
domala zamukoše, jer ih je ostavila momčad,
— pa svjetionik, željeznička stanica i kojekakove
vojničke zgrade, koje su bile zapisane u našem
programu ... S brodova smo razabrali u gradu
samo oblake od dima i prašine, kroz koje su
prosijavali plamenovi .., Vrlo se točno mogao
razabrati učinak jedne granate, koja je udarila u
neku bijelu vojarnu na tri kata. Zgrada se po-
tresla od krova do tla, kao da ju je ko prodr-
mao, Udarac se je opažao ispod krova, a onda
je sve zamotao debeo i siv oblak. Kad se oblak
razišao, nije ostalo ništa,-jer se je vojarna stro-
poštala i poravnala sa zemljom ..,

Nijesmo osjetili u srcu nikakova sažaljenja,
jer se u Jakinu odavijek proti nama najviše po-
djarivalo, pa su se ljudi bar mogli uvjeriti o
uspjehu svojega rada. i

Dok su naši veliki ratni brodovi polako pu-
cajuči prolazili ispred grada (svaki je odapeo

e