PRAVA CRVENA HRVATSKA Br. 55. Historični dani - značajni dogagjaji. Odlučnim nastupom podigla se junačka Bugarska, da osveti nanešenu joj nepravdu i poniženje u Balkanskom ratu, da oslobodi svoje suplemenjake, koji su nepravdom do- šli i stenjali pod srpskim jarmom. Ovaj korak Bugarske proizveo je naj- veću smetnju u redovima naših protivnika, a ofensivom na Srbiju sa strane naših i njemačkih četa prenijelo se glavno ratno pozorište na Balkan. I staro, zamršeno Balkansko pitanje stalo je, da se riješava brzim tempom, a sve protiv namjera samosilne Rusije i po- hlepne Engleške. Koli naše i njemačke čete sa sjevera i sa zapada, toli bugarske sa istoka i juga slavoobitno prodiru naprijed u dosta ne- prikladno srpsko zemljište, i to tako brzim maršom, da ratna povijest što slična n bilježi. Š Mjesto za mjestom, grad za gradom, tvrgjava za tvrgjavom padaju pred pobjed- ničkom vojskom, kojoj jači otpor donosi sjajniju pobjedu, bogatiji plijen i veći broj zarobljenika. I tako redom pada Beograd, glava Sr- bije; pada zloglasni Kragujevac, gdje su.se pravile bombe, koje su služile urotnicima, da maknu s puta sve, što Srbima u prilog ne igjaše; pada Niš, najjača srpska tvrgja- va, to leglo vjerolomstva i laži, kako ga je zgodno okrstio bugarski kralj Ferdinand. Uzaludna su bila sva nastojanja naših neprijatelja, da bi omeli akciju na Balkanu. Izjalovila se je i engleško-francuska ofen siva na zapadnom, kao i silna 18 dnevna treća talijanska navala na južno-zapadnom ratištu, koja je — budi gred&m rečeno — imala taj uspjeh, da se talijanski silni gu- bitci mogu mjeriti sa onim ruskim, razli- kom, da se Talijani nijesu ni pomakli na- prijed u svih onih punih pet mjeseca že- stokog ratovanja. I srpski se gubitci počimlju računati na stotine hiljada, bilo na mrtvima i zaro- bljenima, bilo na ratnom plijenu. Ovim pobjedama naših i savezničkih nam četa izgleda zapečaćena već sudbina Naša mornarica na talijanskoj obali. Jedan sudionik u boju naše mornarice s Ita- lijom opisuje početak rata ovako : Kasno popodne dobismo radio-telegrafskim putem vijest, da je naviješten rat Italiji. Ležali smo baš usidreni u jednoj luci. Razumije se sa- mo po sebi, da je na svim brodovima planula radost i neobuzdano veselje, da smo konačno ipak to dočekali ...! Nekoliko kratkih i jasnih ri- ječi zapovjednikovih odredi svakom odijeljenju točnu zadaću. Svaki je od nas znao, što ima raditi, sve do posljednjeg mornara, pa se činilo kao da admiral Haus ima samo pritisnuti na puce etektričnog zvonca, i sav će se orijaški stroj staviti u gibanje. Bilo je milota gledati, kako sve ide, kao uljem namazano, Nije tu bilo nikakova uzbugjenja, nikakove zabune, nikakove dvoumice, nego se nad svime razastirala sveta tišina, koja se poput neke sugestije širila od vr- hovnog zapovjednika na sve nas, Isplovismo | Ponos nas je prožimao, kad smo gledali vrhovnog zapovjednika u našoj sredini. Već je bila pala noć, kad smo se krenuli, a nijesmo se morali žuriti, da do zore prispijemo na neprijateljsku obalu. Pojedini odjeli odijeliše se na razne strane CIJENA JE LISTU SA DONASANJEM U KUĆU ILI S POŠTOM NA GODINU K 6. NA PO ILI ČETVRT GODINE SURAZMJERNO; ZA INOZEMSTVO GODIŠNJE K. 9. KO NE VRATI LIST KAD MU PREDPLATA MINE, SMATRA SE DA JE PREDBROJEN I ZA DOŠASTO POLUGODIŠTE. — PLATIVO I UTUŽIVO U DUBROVNIKU. POJEDINI BROJ IZLAZI SVAKE SUBOTE TVU. — ZA ZAHVALE I STOJI 20 PARA. U DUBROVNIKU, 13. NOVEMBRA 1915. Srbije; kralj i vlada bježe glavom bez ob- zira iz mjesta u mjesto, a da neznaju ni sami, kamo da se zaklone. Prkosnu eto Srbiju, štićenicu Rusije, stigao je jednaki udes kao i Belgiju. Uckali su je na rat vlasti Entente, a sad niti mo- gu niti misle na to, da joj u teškoj nevo- lji pomognu, jer imaju i sami grdna posla. "Tako je nasjela ruskom i engleškom mitu i ispraznim obećanjima ! I ostale balkanske države budno po- smatraju današnje hrvanje na Balkanu. U Rumunjskoj raste sada s dana na dan sve to veća sklonost za centralne vlasti te se vlada odlučno opire i ruskim zahtje- vima, i prijetnjama i obećanjima. Engleški novac gleda na sve moguće načine, da turne i Grčku u ratni plamen, da prolijeva. krv svojih sinova za probitke nezasitne i egoistične Engleške, ali grčki kralj Konstantin znade junački da predotije sve te napasti, i da čuva prave interese naroda svoga. Neće on, kao srpski kralj Petar, pod nikakvu cijenu, da postane igračkom u tugjim rukama. I čudna li i ne pukog slučaja, da dok urotnička Srbija mora da trpi kaznu za svoj grijeh; -dotle odgovara+pred sudom u-Banja Luci 156 Srba-urotnika radi veleizdaje proti državi, čiji su bili podanici i od koje su mnogi uživali časti i primali plaću i po- sebnom joj prisegom bili obećali vjernost. Upravo ta veliko-srpska rac galomanija, ovo utvaranje o »velikoj« Srbiji, koje bi- jaše preotelo silna maha, ne samo da je bilo povodom ovom strašnom ratu, nego je iskopalo grob i samoj Srbiji, iz čije se je sredine ta propaganda rasprostirala. Bog je spor, alii dostižan — lijepo veli naš narod, i kako pravedna stvar, kad li, tad li, mora da pobijedi, tako i krivci mora da u dogledno vrijeme ispaštaju svoje kri- vice. Spoj-naših i njemačkih četa sa Bugar- skom vojskom, osvojenje čitave željezničke pruge Expres-Orient vlaka Beograd-Niš-So- fija-Carigrad već su gotove činjenice od najviše zamašitosti. To je pravi čin progra- ma Berlin-Bagdad, kako to priznava i sama jedna od druge, da navale svi u odregjeni čas. Naš odio došao je pred Jakin (Anconu), gdje je morao još neko vrijeme čekati prvi osvit. Pore- dasmo se u dugu bojnu liniju, da progjemo is- pred luke, pucajući na nju. Jakin je dosta znatna ratna luka, koja je naoružana obilnim baterijama. Pred ulazom u luku leži okrenut prema jugu du- goljast jezik, koji je gorovit, ima svjetionik, te ponajviše zakriljuje sam grad. Napokon slane svitati, pa se moglo početi, O neprijatelju nije bilo ni traga ni glasa, samo velik broj ribarskih brodica, koje noću hvataju ribu, vraćao se kući i naišao upravo na nas, Svi su bili nemilo iznenagjeni ugledavši naše brodove, koji su tako vješto manevrisali, da ni- jedna ribarska splav — a moglo ih je biti oko 50 — nije nastradala. Ribari su dovikivali prema nama i pitali nas, što zapravo ondje radimo, jer nijesu ništa znali o ratu, koji je bio naviješten, kad su oni dan prije već bili isplovili. Psovali su svim mogućim kletvama, kojima pučki tali- janski jezik obilno raspolaže, ali ne na nas, nego na svoju vlađu, koja ih sve tako lakoumno tjera u nesreću, Onda stanu dovikivati: »Evviva Au: stria | | pravo se dogagja našoj gamadi. Samo pazite na lagje-ronilice I«.... Siromašni ovi ljudi ne zabavljaju se politikom, nego su od bogatih prema točkama, koje leže na stotine kilometara zakupnika, koji sjede u Rimu ili gdjegod drug- neprijateljska štampa. Tim je naime otvoren kopneni put na istok, i to baš u srce en- gleških interesa, na Suez i u Indije, * To Englešku više napunja brigom i zebnjom nego li propast Srbije, za koju ona nalazi samo lijepih riječi, a šalje od- mah na novo ratište na Istoku vrsna po- znavača terraina i prilika Lorda Kitschene- ra; hoće li pak pomoći, da je on sa svom svojom vještinom i lukavošću obrani od! njemačke ustrajnosti i željezne vatre i od' turskog zanosa, to je drugo pitanje, koje će budućnost riješiti. Mi možemo da budemo više nego ra- dosni i ponosni, što smo združeni sa svo- jim današnjim saveznicima, jer tim možemo, da se obilno megjusobno pomažemo, da svaki neprijateljski naum složnim silama o- sujetimo, te postizavamo da hrabre naše i savezničke čete jure i nadalje iz pobjede u pobjedu. Sve su ovo historični dani i značajni dogagjaji, u kojima se jasno vidi i prst Božje Providnosti, te možemo doista pouz- dano i zahvalno da uskliknemo: »Bog je s namil!« Zauzeće. Niša. »Pester Lloyd« piše iz Sofije: Prvi put za vrijeme ovoga rata iskićena je Sofija zastavama. U svim su se crkvama služile službe božje, a već su u ranu zoru zvona navijestila veliku po- bjedu, kojoj se posljedice u ovaj mah ne mogu dogledati. Ovo sjajno djelo bugarskog oružja neće ostati bez utjecaja na pothvat u južnoj Ma- cedoniji, budući da su bugarske čete, koje su operirale kod Niša, postale slobodne za druge akcije. Ta će pobjeda u velike utjecati i na dr- žanje Grčke. Time su Bugari svršili svoju glavnu zadaću | protiv Srbije. Još valja ostatke srpske vojske u- činiti nesposobnim za boj i osvojiti neke veće srpske gradove. (Leskovac i Kruševac već su za- uzeti), Tvrgjava Niš, koja leži u širokoj i plodnoj dolini Morave na lijevoj obali Nišave, nije samo stjecište mnogobrojnih važnih cesta, od kojih jedna vodi prama sjeveru u Beograd, druga na zapad u Skoplje, treća u Bugarsku a četvrta ma jug u Vranju, već je i najvažnije željezničko kri- žište u Srbiji. Od Niša se odvajaju pruge u Beo- grad, u Sofiju i u Skoplje, odnosno Solun. Na- dje, uzeli u najam ribarsko pravo, a sada će biti ruinirani. Mnogi su od njih, dakako, mnogo pula zlorabili svoje pravo, pa ribarili i u našim vodama, a sada znadu, da je svemu tome od- zvonjelo. Tako dakle i opet osjećaju rat samo maleni ljudi mjesto velikih, za koje se ne bi mogla naći dosta stroga kazna. Mi nastavimo svoj put najprije nekoliko milja prama jugu uz obalu, da ondje zaokrene- mo, te paralelno progjemo ispred Jakina na 500 metara daljine. Naši zračni letači uzviju se, da u prvom redu upotpune izvidnički posao naše torpedne ilotile, a u drugom, da bacaju bombe na neprijateljske baterije. Talijansko topništvo, koje se nalazi pod vedrim nebom, bilo je dakle prvo pozdravljeno junačkim pozdravom, koji se sastojao u bombama i metcima iz puščanih stro- jeva, Talijanci su jedva dospjeli da pucaju, jer su bili zatečeni, pa su se brže-bolje razbježali kud koji. Sada je naše hrabre letače zapala treća za- daća, da naime promatraju djelovanje naših hi- taca u samom Jakinu. Naša zapovijed odregji- vala nam je, da najpsije razorimo svjetionik, se- maforsku postaju i čitav niz vojničkih zgrada, no da crkve po mogućnosti čuvamo, Svaki veliki top smio je ispaliti najviše 5 metaka, a osim toga bilo je u interesu pučanstva naloženo, da ih najprije s nekoliko hitaca manjega kalibra PRETPLATA I OGLASI SALJU SE ADMINISTRACIJI, A PISMA I DOPISI UREDNI- PRIOPĆENA PLAĆA SE 30 PARA PO PETIT RETKU, | ZA OGLASE 20 PARA PO RETKU A KOJI SE VIŠE PUTA TISKAJU PO POGODBI | UZ POPUST. RUKOPISI SE NE VRAĆAJU. LISTOVI NEFRANKIRANI NE PRIMAJU SE. | God. XI. dalje je tvrgjava južna glava željeznice Negotin Niš. Prama tome je Niš južno zaštitno uporište velike ceste, koja-se od naše granice proteže sve do juga. Srbije; i koja je pored brdovitosti zem- lje od velikog zamašaja. Niška tvrgjava bila je u ratu od g. 1876 jedno od najvažnijih miesta, jer je služila bazom za turske operacije. U drugom tursko-srpskom ratu Srbi su poslije žestokog boja dne 28. pro- sinca 1877. zaposjeli Niš. Iz to razabire, da je Niš i za prijašnjih ratova važnu ulo- | gu, koja mu s obzirom na povolj komunika- cije i pripada. Razumijevalo se stoga samo so- bom, da će i u ovom ratu ova | igrati znatnu ulogu kao najjače uporište srpske vojske. Niš je sjedište okružja, a brc je za mira 15.000 stanovnika. Za ovog rat: je broj na- rastao na 100.000. Po veličini N drugi grad Srbije, a vrlo živahno trgovačko središte. Znatno je razvijena tkalačka i kujundžijska industrija. U blizini grada u velike se goji vinova loza, a nalaze se tamo i vreli izvori. Niš je sje voslavnog vladike, ima tamo i katolička misija, a stoluje u njemu više stranih konsula. Niš ima dosta burnu prošlost. U njemu se rodio Konstantin Veliki, a u blizini je grada Klau- dije II. g. 269. osjetljivo porazio Gote. Atila je ra- zorio grad, koji je Justinijian opet podigao i u- tvrdio. God. 1875. pao je Niš pod tursku vlast, a njegov je pad bio prvi udarac proti sipskoj nezavisnosti. .God. 1443. osvojio je Sibinianin Janko Niš, a dne 23. rujna 1689. unišli su Au- strijanci pod markgrofom Ljudevitom badenskim kao pobjednici: u osvojeni (grad. Godinu danu kasnije opet'su ga zauzeli Turci, ali su ga na- skoro morali ponovno prepustiti Austrijancima pod Seckendo:ffom, kojeg je nasljednik general Dochal grad predao opet Turcima. Od g. 1878. pripadao je Srbima. Iz Crne Gore. — S ruske se granice javlja : »Ruskoje Slovo« doznaje s Cetinja, da je crnogorski kralj: Nikola | upravio na svog zeta, talijanskog kralja Viktora Emanuela, dugo ručno pismo, u kojemu moli, da mu pošalje veću vojsku u pomoć, jer se Crna Gora nalazi u krajnjoj nuždi, Neprijatelj je — piše kralj Nikola — na ši- rokoj ironti poduzeo ofensivu protiv Crne Gore, te bacio na granicu jake čete, lako se crnogorska vojska junački drži, ipak prijeti pogibao, da ne će više dugo moći odoljeti. Sasvim bi bilo drul:- čije, da Crna Gora na vrijeme dobije novaca i izdašnu vojničku pomoć, Inače će crnogorska vojska bezuvjetno propasti. Ručno pismo predat će ministar-predsjednik Martinović talijanskom kralju. Drži se, da će protjeramo iz onih dijelova, na koje smo imali najviše pucati. Bilo je točno četiri sata ujutro — mi smo bili izvjesili >malu galu« kad je semafor- ska stanica saznala za naš posjet. Stara je to i debela mala kula, koja je u isti mah primila u trbuh šest granata od 10 centimetara, tako da se je raspala kao bure, kad mu se skinu obru- či... Onda dogjoše na red lučke baterije, koje domala zamukoše, jer ih je ostavila momčad, — pa svjetionik, željeznička stanica i kojekakove vojničke zgrade, koje su bile zapisane u našem programu ... S brodova smo razabrali u gradu samo oblake od dima i prašine, kroz koje su prosijavali plamenovi .., Vrlo se točno mogao razabrati učinak jedne granate, koja je udarila u neku bijelu vojarnu na tri kata. Zgrada se po- tresla od krova do tla, kao da ju je ko prodr- mao, Udarac se je opažao ispod krova, a onda je sve zamotao debeo i siv oblak. Kad se oblak razišao, nije ostalo ništa,-jer se je vojarna stro- poštala i poravnala sa zemljom .., Nijesmo osjetili u srcu nikakova sažaljenja, jer se u Jakinu odavijek proti nama najviše po- djarivalo, pa su se ljudi bar mogli uvjeriti o uspjehu svojega rada. i Dok su naši veliki ratni brodovi polako pu- cajuči prolazili ispred grada (svaki je odapeo e