Beoj pevili ultimi_ hovna elita grada. U »Gunduliću« svira stalno glazba, u »Dubravi« se priređuju večere, u »Slogi« zbor sprema već treću godinu javni koncerat, u »Filharmoni- ji« se stalno prepisuju note, u »Boško- viću« se sastaje omladitia na predava- nja o morama i vješticama, u »Kažališ- nom društvu« se studira vozni red Prag —Waršava—$ofija, u »Akademskom klibu« se održavaju izvanredne skupšti- ne, za promjenu imena uz tehničke po- teškoće, u »Narodnoj ženskoj zadruzi« priređuju se svakog četvrtka sijela bez kuridurovanja, u »Jadranskoj stra- ši« pišu se obavjesti po tablama, »Jugo- slovenska matica« nezna se da li posto- ji, klub »Argosy« studira najnoviju mo- du kapa s frontinom. TONKINO U KRIZI Čujemo da će »Gradski tonkino« do- i u krizu radi velikog najma kojeg pla- ća općini za prostorije i radi prvoraz- rednih skupih filmova, koje svakodnev- no gledamo. Pored toga se montira novi tonkino u teatru. To se čini na molbu onih, kojima je do sada bila oduzeta mogućnost apuntamenata po ložama. INVESTICIJE U STEČAJU Dubrovački tramvaj je u stečaju radi financijskog stanja. Radi toga je inve- stirano u nove tračnice 600.000 dinara ili 15 % otplate svim dužnicima. KAD CVATU RUŽE... U Gradskoj kavani su montirani novi ventilatori za sisanje vazduha nova vrata, koja se s velikom brzinom okre- ću. U kafani nema više propuha ni di- ma. Cvijeće bujno raste u vazama, koje ra i cigareta. € zem One 1 TURISTIČKI VIRTUOZI & Kurorkestar se više ne zove kurorke- < star, već »Gradski turistički orkestar«.*' vw Turističke prilike su kod nas toliko ru- ,, žičaste, kao i perspektive za budućnost, da nam nije ni potreba drugo nego svi- rati. Orhestar je dobio novu upravu. Sve sami virtuozi. Predsjednik je virtuoz na orguljama, podpredsjednik virtuoz na na tehničkim instrumentima, tajnik vir- tuoz za etnografiju i muzeje, blagajnik virtuoz za osiguranje i temperamentne debate, poslovođa virtuoz za kompli- mente. DUBROVAČKA SKUPOČA s Dubrovnik će, kažu, biti uvršten u prvi razred skupoće. Nama izgleda da je u Dubrovniku i do sada bila prvoraz- redna skupoća, a drugorazredan život. DINARI, DINARI... Radi turista se ima, kažu, uvesti i #uristički dinar, koji će biti jeftiniji od inače služe i za bacanje otpadaka papi- »PRNDEJ« našeg dinara. Znači li to, da ćemo i mi koji nemamo sada dinara lakše doći do njih ako je to tačno, onda možemo spa- vat s uha na uho. RASKUŽIVANJE OD KUŽNIH IDEJA Lazareti su posebno poglavlje iiaše lo- kalne politike. Projekti su bili velebni ali je sve svršilo u košu. Neki kažu sa- mo privremeno, a neki opet stalno. Po našem starodrevnom običaju uskrslo je na stotine predloga šta da se radi s La- zaretima. Jedni predlažu banju i baze- ne ili t. zv. kuranstalt, drugi veliki park, treći hotel na 10—15 katova, četvrti ho- tel s jednim katom, ali s velikim i dubo- kim podrumima-, peti, šesti, sedmi, itd. nešto drugo, veliko, lijepo, grandiozno, i sve tako naprijed. Bit će predloga da se tamo i aeroplani spuštaju, a svršit će da će ostati po starome, to jest da će Lazareti ostati azil za sklanjanje i okupljanje svih onih koji se kriju od re- darstva. Još bi najpametnije bilo, insta- lirati tamo staru kužnu bolnicu. Valjda bi se smanjila epidemija kužnih ideja. IZGRADNJA NOVOG DUBROVNIKA Kažu da se nova pošta doskora ima prenijeti na Pile. Kao prvi akt imaju se ukloniti one palme i nasadi cvijeća, da se tu sagrade nekakve barake. To je čisto u duhu »moderne izgradnje novog Dubrovnika«, koji kroči ogromnim ko- racima ususret ljepšoj budućnosti. PRAVDA I $ 5 Kažu, da »Javna Dobrotvornost« ima namjeru graditi palaču pravde. Dubrov- nik je uvijek volio i cijenio pravdu i u njenu počast bi se imala podići ta zgra- da. Ideja je pohvalna, ali nepravda je već učinila svoju: zaleđeni krediti ni- kako ne mogu da se rastope i to zato, jer pravda nije dovoljno vruća da čuve- ni $ 5 o zaštiti banaka rastopi. Pravda inače smatra, da je njoj dobro i u staroj kući, samo nek joj dozvole da živi. TKO PLAĆA A TKO NE PLAĆA Električna struja i voda su u Dubrov- niku inače vrlo jeftini. Toliko jeftini, da već svatko ima prava. tražiti njihovu besplatnu potrošnju. Privilegij imaju sa- mo veća poduzeća i to zato, jer mnogo troše. Onaj tko malo troši neka plaća, jer su to tako i tako minimalne cifre. NEGUO NEGUSTI I DUBROVAČKI mije rm Karneval je ove godine uspio iznad očekivanja. I to zahvaleći pohvalnoj ak- ciji mjerodavnih, koji nastoje da karne- valske priredbe postanu atrakcija našeg turizma. »Savez za unapređenje turi- zma«, »Gradski turistički odbor«, hoteli, pensioni, parobrodarska društva, bogati posjednici i »siromašni« industrijalci pomogli su »Dubrovački festival«, što no aa se kaže, kapom i šakom. Svi su došli u Gradsku kavanu i skinuli su kape i še- šire, a šakom su plaćali špricere i ka- pucinere. To je bila obilna .pomoć. Naj- značajniji dogođaj u internacionalnoj po- litici prošlih dana bila je činjenica, da je Negus Negusti dobio u Dubrovniku takovu satisfakciju, kakvu mu nikada nitko nije još dao. Radi tog velevažnog akta Negus će se vratiti u Abesiniju, koja će postati opet slobodna i nezavi- sna i Dubrovnik će uspostaviti diplo- matske i ekonomske veze sa Afrikom. Jezero Tana će se dati u exploataciju jednom poznatom dubrovačkom privat- nom koncernu, koji se inače od ranije. bavi exploatacijom raznih narodnih do- bara s velikim uspjehom. Negus će uči- niti i službenu posjetu Dubrovniku, gdje će biti dočekan od naših prominentnih patent-patriota, koje će zatim sa sobom odvući u Afriku i tamo zadržati na sre- ću afričkih naroda, a na našu veliku ža- lost. Ovaj slučaj s Negusom imao je odje- ka i u našoj unutrašnjoj političkoj si- tuaciji. Sentimentalnost i zauzimanje za Abesince, taj mali, pregaženi i terorizi- rani afrički narod, izazvali su vrlo du- bok dojam u svim krugovima, koji već odavna prate, kako ti isti sentimentalci, koji se sada zalažu za Abesiniju, tero- riziraju jedan drugi mali narod, bez ika- kva sentimenta. Kod njih se dakle oči- to porodio neki osjećaj, ali slučajno — za Afriku. Mi smo onda gori od Afrika- naca u njihovim očima, kada nas napa- daju, a Abesiniju brane. TKO ŠTO ČITA: i "Ing. Marković: Dani gnjeva, od I. G: Kovačića. Jaša Miloslavić: Sam čovjek, od Iva Kozarčanina. Nino Šutić: Kroz tamu, od F. Martinči- ća. Frano Medo: Suvremeni žurnalizam i javno mišljenje, od F. Pavešića. Zdenko Šapro: Čeznuća i maštanja, od D. Arnolda. Božo Banac: Božanstvena koMfeđij; od Dante-a. o Bukvić-Buconjić: Kidanje, spota. Tonći Nardelli: lića. Jevtićevci: Na ponorima, od M. Bu- daka. : Dr. Zvonimir: Na dragom tragu, od S. Batušića. Ninko Matijević: Ljubav Milića, od Gjalskoga. Ljotićevci: Ili jesmo ili nijesmo, od S. Kolara. Dr. Bibica St.: Iz liječnikove duše, od L. Ladanjskog. Narod. radik. stranka: Stoimena, od V. Nazora. od I. De- Atentat, od D, Bub- lajtnanta