Beoj pevili ultimi_

hovna elita grada. U »Gunduliću« svira
stalno glazba, u »Dubravi« se priređuju
večere, u »Slogi« zbor sprema već treću
godinu javni koncerat, u »Filharmoni-
ji« se stalno prepisuju note, u »Boško-
viću« se sastaje omladitia na predava-
nja o morama i vješticama, u »Kažališ-
nom društvu« se studira vozni red Prag
—Waršava—$ofija, u »Akademskom
klibu« se održavaju izvanredne skupšti-
ne, za promjenu imena uz tehničke po-
teškoće, u »Narodnoj ženskoj zadruzi«
priređuju se svakog četvrtka sijela
bez kuridurovanja, u »Jadranskoj stra-
ši« pišu se obavjesti po tablama, »Jugo-
slovenska matica« nezna se da li posto-
ji, klub »Argosy« studira najnoviju mo-
du kapa s frontinom.

TONKINO U KRIZI

Čujemo da će »Gradski tonkino« do-
i u krizu radi velikog najma kojeg pla-
ća općini za prostorije i radi prvoraz-
rednih skupih filmova, koje svakodnev-
no gledamo. Pored toga se montira novi
tonkino u teatru. To se čini na molbu
onih, kojima je do sada bila oduzeta
mogućnost apuntamenata po ložama.

INVESTICIJE U STEČAJU

Dubrovački tramvaj je u stečaju radi
financijskog stanja. Radi toga je inve-
stirano u nove tračnice 600.000 dinara
ili 15 % otplate svim dužnicima.

KAD CVATU RUŽE...

U Gradskoj kavani su montirani novi
ventilatori za sisanje vazduha nova
vrata, koja se s velikom brzinom okre-
ću. U kafani nema više propuha ni di-
ma. Cvijeće bujno raste u vazama, koje

ra i cigareta. €
zem One

1

  

TURISTIČKI VIRTUOZI  &

Kurorkestar se više ne zove kurorke- <
star, već »Gradski turistički orkestar«.*'

vw

Turističke prilike su kod nas toliko ru- ,,

žičaste, kao i perspektive za budućnost,
da nam nije ni potreba drugo nego svi-
rati. Orhestar je dobio novu upravu. Sve
sami virtuozi. Predsjednik je virtuoz na
orguljama, podpredsjednik virtuoz na
na tehničkim instrumentima, tajnik vir-
tuoz za etnografiju i muzeje, blagajnik
virtuoz za osiguranje i temperamentne
debate, poslovođa virtuoz za kompli-
mente.

DUBROVAČKA SKUPOČA s

Dubrovnik će, kažu, biti uvršten u
prvi razred skupoće. Nama izgleda da
je u Dubrovniku i do sada bila prvoraz-
redna skupoća, a drugorazredan život.

DINARI, DINARI...

Radi turista se ima, kažu, uvesti i
#uristički dinar, koji će biti jeftiniji od

inače služe i za bacanje otpadaka papi-

 »PRNDEJ«

našeg dinara. Znači li to, da ćemo i mi
koji nemamo sada dinara lakše doći do
njih ako je to tačno, onda možemo spa-
vat s uha na uho.

RASKUŽIVANJE OD KUŽNIH IDEJA
Lazareti su posebno poglavlje iiaše lo-
kalne politike. Projekti su bili velebni
ali je sve svršilo u košu. Neki kažu sa-
mo privremeno, a neki opet stalno. Po
našem starodrevnom običaju uskrslo je
na stotine predloga šta da se radi s La-
zaretima. Jedni predlažu banju i baze-
ne ili t. zv. kuranstalt, drugi veliki park,
treći hotel na 10—15 katova, četvrti ho-
tel s jednim katom, ali s velikim i dubo-
kim podrumima-, peti, šesti, sedmi, itd.
nešto drugo, veliko, lijepo, grandiozno,
i sve tako naprijed. Bit će predloga da
se tamo i aeroplani spuštaju, a svršit
će da će ostati po starome, to jest da
će Lazareti ostati azil za sklanjanje i
okupljanje svih onih koji se kriju od re-
darstva. Još bi najpametnije bilo, insta-
lirati tamo staru kužnu bolnicu. Valjda
bi se smanjila epidemija kužnih ideja.

IZGRADNJA NOVOG DUBROVNIKA

Kažu da se nova pošta doskora ima
prenijeti na Pile. Kao prvi akt imaju
se ukloniti one palme i nasadi cvijeća,
da se tu sagrade nekakve barake. To je
čisto u duhu »moderne izgradnje novog
Dubrovnika«, koji kroči ogromnim ko-
racima ususret ljepšoj budućnosti.

PRAVDA I $ 5

Kažu, da »Javna Dobrotvornost« ima
namjeru graditi palaču pravde. Dubrov-
nik je uvijek volio i cijenio pravdu i u
njenu počast bi se imala podići ta zgra-
da. Ideja je pohvalna, ali nepravda je
već učinila svoju: zaleđeni krediti ni-
kako ne mogu da se rastope i to zato,
jer pravda nije dovoljno vruća da čuve-
ni $ 5 o zaštiti banaka rastopi. Pravda
inače smatra, da je njoj dobro i u staroj
kući, samo nek joj dozvole da živi.

TKO PLAĆA A TKO NE PLAĆA

Električna struja i voda su u Dubrov-
niku inače vrlo jeftini. Toliko jeftini, da
već svatko ima prava. tražiti njihovu
besplatnu potrošnju. Privilegij imaju sa-
mo veća poduzeća i to zato, jer mnogo
troše. Onaj tko malo troši neka plaća,
jer su to tako i tako minimalne cifre.

NEGUO NEGUSTI I DUBROVAČKI
mije rm
Karneval je ove godine uspio iznad
očekivanja. I to zahvaleći pohvalnoj ak-
ciji mjerodavnih, koji nastoje da karne-
valske priredbe postanu atrakcija našeg
turizma. »Savez za unapređenje  turi-
zma«, »Gradski turistički odbor«, hoteli,
pensioni, parobrodarska društva, bogati
posjednici i  »siromašni« industrijalci
pomogli su »Dubrovački festival«, što no

 

aa

se kaže, kapom i šakom. Svi su došli u
Gradsku kavanu i skinuli su kape i še-
šire, a šakom su plaćali špricere i ka-
pucinere. To je bila obilna .pomoć. Naj-
značajniji dogođaj u internacionalnoj po-
litici prošlih dana bila je činjenica, da
je Negus Negusti dobio u Dubrovniku
takovu satisfakciju, kakvu mu nikada
nitko nije još dao. Radi tog velevažnog
akta Negus će se vratiti u Abesiniju,
koja će postati opet slobodna i nezavi-
sna i Dubrovnik će uspostaviti  diplo-
matske i ekonomske veze sa Afrikom.
Jezero Tana će se dati u exploataciju
jednom poznatom dubrovačkom privat-
nom koncernu, koji se inače od ranije.
bavi exploatacijom raznih narodnih do-
bara s velikim uspjehom. Negus će uči-
niti i službenu posjetu Dubrovniku, gdje
će biti dočekan od naših prominentnih
patent-patriota, koje će zatim sa sobom
odvući u Afriku i tamo zadržati na sre-
ću afričkih naroda, a na našu veliku ža-
lost.

Ovaj slučaj s Negusom imao je odje-
ka i u našoj unutrašnjoj političkoj si-
tuaciji. Sentimentalnost i zauzimanje za
Abesince, taj mali, pregaženi i terorizi-
rani afrički narod, izazvali su vrlo du-
bok dojam u svim krugovima, koji već
odavna prate, kako ti isti sentimentalci,
koji se sada zalažu za Abesiniju, tero-
riziraju jedan drugi mali narod, bez ika-
kva sentimenta. Kod njih se dakle oči-
to porodio neki osjećaj, ali slučajno —
za Afriku. Mi smo onda gori od Afrika-
naca u njihovim očima, kada nas napa-
daju, a Abesiniju brane.

 

TKO ŠTO ČITA: i

"Ing. Marković: Dani gnjeva, od I. G:
Kovačića.

Jaša Miloslavić: Sam čovjek, od Iva
Kozarčanina.
Nino Šutić: Kroz tamu, od F. Martinči-
ća.

Frano Medo: Suvremeni žurnalizam i
javno mišljenje, od F. Pavešića.

Zdenko Šapro: Čeznuća i maštanja, od
D. Arnolda.

Božo Banac: Božanstvena koMfeđij;
od Dante-a. o

Bukvić-Buconjić: Kidanje,
spota.

Tonći Nardelli:
lića.

Jevtićevci: Na ponorima, od M. Bu-
daka. :
Dr. Zvonimir: Na dragom tragu, od S.
Batušića.

Ninko Matijević: Ljubav
Milića, od Gjalskoga.

Ljotićevci: Ili jesmo ili nijesmo, od
S. Kolara.

Dr. Bibica St.: Iz liječnikove duše,
od L. Ladanjskog.

Narod. radik. stranka: Stoimena, od
V. Nazora.

od I. De-

Atentat, od D, Bub-

lajtnanta