| > Lumer: siti. NEE EEE EEE DEVE EEE EE O Abonamenat za inozem- stvo: ne ezisti. Za Dubrovnik: Prilog na gvantijeru. Pojedini broj 10 solada. ETE EEA EE EEE EEE EEE DUBROVNIK 23. februara 1911. SKANDALET zmmmmm==—====——====== gladna. Godina: OLEOEE OO) EEEE EEA Oglasi i priopćeno plaćaju se sitnom munitom.. Rukopisi se ne čitaju. Falsitikati se ne povra- ćaju. EEE EEE E EE E E UMININIMIM KNIN 'Responsabili redatur: Na viagju. Izlazi iz skuta. Pred smrt. Ja san van iz antikog vremena, kad se nijesu adoperale štufe kako danas. Bilo nas je u velikon abudanci, ali odkad je finula republika, počeli smo i mi skandaleti da nestajemo i da se gubimo. Ja sam osto sam. pa da ovega puta nije skopijala ovaka zima, i da kurijozi komitat srske mužike nije premetnuo sve kantune za nešto nać, od čega će aprofitat za svoj fonad, sigur san, da bi i ja negje ispod skala otego papcima i ne bi se nikad za mene znalo. Ne znan znate li moju storiju, a sikome san ja ultimi od sve naše race, prokuraću da o meni ostane baren štogod crno na bijelu, jer vidin, da mi je brzo funero. ,Beati quei passati!“ toka me su- bito sospiravat. U ono brijeme ljeti san spavo a zimi san bio u skutu naših antikih gospogja i gospara. I mlade diklice znale su po buri da samnon aprofitaju. Stavljale su me ispod tovjelice ili bi me zagrlili u skutu, te san ja njih a one mene grijale. Asistio san nekoliko puta i interesantnin amorima. Nego o temu nije skladno sve. pripovijedat. Znan jedanput, kad je došla gospogja Mare, _ bio san u skutu njezine ćeri Dore, koja je bila doma sama sa njezinim kortegjaturom Nikon. Kako je gospo- gja majka kapitala improvizo, skočila je Dore na noge od straha a ja iz skuta učinio tonbulu i skico čelo, da mi se.i dan danas pozna. Kad je finula republika, zavjetovali se gospari i gospogje, da više neće da znadu za amore, i da se neće ženit. Nestalo je brzo ljuvenih sasta- naka a i ja san van sve više počeo gubit kredit. Sva moja parentat, mali i veliki skandaleti, pomrli su od di- speracijoni perke hi niko nije hotio obadat ni karecat u skutu. Anei, bona parte od nas uhitili smo taku fr. 92 nahladu, da je na nas arivala i sičija. Ja san nekako skapulo, ali vidin da je i meni ultima ura. A sada, in ultima, aprofitavan od okazijoni ovega bala za mužiku, te se za ultimi put rakomandavan, jer sve činin konat, da prije nego umren, učinin još jedan dover. Persvaz san da je u svemu dekadenca, sinćero da rečen, u svemu su današnji Dubrovčani ohladili. Meni je vazda bilo sugjeno da grijen, pa vas lijepo sve molin, da me sada pred smrt ne abandonate, nego me svakako uzmite, jer iman intencijon, da van malo zgrijen sentimente. za naše srske cirkostance. A ako ste se vi baš toliko ohladili, da to ja svojon vrućinon neću moć arivat, onda baren prokurajte, da van zagrijen sentimenat za našu mužiku, pa da svi aprofitate od ove okazioni, te ne zaboravite poć .na veljun i dat na gvantijeru, kako što nijeste zaboravili mene izvuć ispod skale. Ako ovo rebuška ostavljan van u tastamentu sve što se uhiti na gvan- tijeri. Posljednji : Z bogon! 'poDANAANN NN DRNANLANANNA Telegrafi. Rim. Espozicijon otvoriće mužika iz Milana i pravaška iz Dubrovnika. Radujemo se. Sigurni smo, da će doć duplo forestijeh, za čut ove dvije mondijale mužike. Beč. Biankini interpelirao vladu, da ne treba gradit novije : brodova od gvere, perke, da u Dubrovniku ima dosta inkročatura. Trebinje. Općina kod , Asikuraci- joni Generale“ asigurala sve karoce. Lopud. Lemuni rodili ko nikad. Rakomandavamo se onijem od gjite. Beč. Pravaška glazba odbila po- nudu, da udara u sred Beča, jer su opinjoni, da se ovamo malo ko ra- zumije u mužiku. NARODNA REPUGLIKA HRVATSKA NAUČNA BIBLIOTEKA, DY2ROTNIK Brzotisak iza Gospe. Carigrad. Rat na Balkanu neizbje- ziv. Rakomandavamo, da se opet skupu legijonaši, spećalmente oni koji su dobri za bježat. Spljet. Bal Duje Balavca“ ispo stupendo. Bile su raprezentane sve umjetnosti, pitura, skultura, mužika, kanti, pa i novinari. Antonije prvi put došo s dekoracijoni. Diferente. Pitali gospogju, zašto nema djece. Ona odgovara: To je kod nas u fa- milji, ni moja majka nije ih imala. * Pitali drugu gospogju, koliko ima godina. To je lasno učinit konat, od- govara ona. Kad sam se udala, imo je moj muž 32 godine a ja 16. Sad ih moj muž ima 60 a ja dunkve 30. x* Zena: Čuješ dragi, noćas san sni- jevala, da si mi kupio one orečine, što su esponjane u vetrini Boža Jelića. Muž: Pa jesi li bila kontenta? Zena: E, i kako! Muž: Grehota da si se probudila. * -— Da li i vi dijelite mišljenje gla-. sovitijeh liječnika, da su poljupci perikolozi. : — Razumije se. — Pa kakav perikuo može da se dogodi, kad su poljupci najslagji. — Ženidba. * Iz Suda. Sudac (optuženiku): Jeste li vi zaista nazvali ovog gospodina ma- garcem ? Optuženi: Jesam. Sudac: Onda vas po zakonu ka- žnjavam sa 40 kruna globe. Optuženi : Dobro, ja ću platiti, ali kad jednom plaćam, onda molim, da ovaj gospodin bude samo moj maga- rac a ničiji drugi. D-3y