Miko. Dobro j jota _Vlaho. što ti uri . Nešto si mi jutros tenebroz e Vlaho. Dobro da san i ovako, kakv jeh me toka čut. Griijk m Miho. Što se to opet. dogodilo? — Vlaho. Dogodilo se što. hoće vrag. Eo po staros ne mogu više ni u crkvu.“ Miho. Pa ko ti zaboga to brani?! Vlaho. Šiorete, šiorete! Hoću rijet oni koji su arivali otenjat da se stavi kazin prid vrata od Karmena, prid crkvu od zavjeta koju su naši stari zgradili za da se molimo za. njih i za naše mrtve. Miho. Pa se za to mamiš! Ai ne vidiš. da je to konsegvenca naturala od. vel.ke edukacioni klasike onijeh gospara koji su ćeli da se na ti na- čin = risolva ova kvestion od kuće šjoreta! Jer najprije su stavili Mu- zeo u fortecu Muo, a sad su prid muzeo stavili — muze, Kako je to duboko! Vlaho. Ti obrćeš sve u smjeh i kolica Miho. Ma kako neću! Skandalizavaš se od šjoreta a paso si sedamdeset. Ne boj se: nema per.kula za tebe. Nego kako će oni tužni dijaci i po- pići | služat cd ljubavi, kanconete »p.tomica« i zakidivanja? Valjalo bi im priporučit velike rije i lauišrit kad budu prolazit kroz ulicu od Pustijerne. Vlaho. Ne šokaj: stvar je i suviše se- rija. Miho. Nije ovo šokanje: jer znamo da među gosparima koji su. ćeli da šjorete dođu na vrata od crkve ima i jakom reliđozijeh, | Vlaho. Jes; kako ne! Oni su eli da ih odaleću od njihovijeh kuća, a za drugo im je stalo kako i za lanjski snijeg, Znamo mi tu reliđozitat. Mato. S:kuro. Jer onda krešiva valor njihovijeh kuća. Tako se spjegava i neko parcijalo pomirenje istočno- ga i zapadnoga klera. Miho. Tako je. Ma ko ti govori da“ ova bogoljubna čeljad ne misli, da- kordo s našjem klerom, učinit da one lepirice od ljubavi izletu iz one kuće od grijeha s krilima od anđe- la, obraćene na pravi put od spa- senja. i Vlaho. Kako? Miho, Ako svaki dan ii s E mjanom, kantima i 'molittama: we Karmenu,šjorete će često izlećet na. đakulato- . kuriozitati A a maior vonj od ta i antraće. = i kanti i mo- i svoje je; pa eto ti konver- kuću. M | da on i nije Dubrovčanin. S Me prodavamo . ia Mato. Ma kad mi je toliko EDA _za tu kuću, zašto je nijesu stavili : = blizu Čentrale u Gružu, kako su početka. sv = govorili i đe bi joj, ako ćemo pravo, i bilo mjesto? Miho. Er To nijesu nikako ardiškal:: — nije lako bilo. tu zagristi. Đe hoj u Gruž. Bože. sačuvaj! Slik bi se ništa manje nego: a i patrija izgubi dvje force od prvo-. ga rana, dvije. pora polence. a _ Hitaš Pa S S £ zem # ja no-. sa, a ne samo oni iz Dubrovnika -lumero dva, kojijem vidim valja da so: pokleni Dubrovnik lumero je. dan, je li? : : Mato. Da se pokloni i i koša kako. ide i toka: da se ishrače na svoj vlastiti obraz i na onu tradicionalu i proverbialu skladnost dubrova- : čku. S Vlatko, Otkad je sve to. ispuhalo, Ma: to moj! Jer nećeš sikuro rijet da je A bilo rispeta od obraza i tradicioni "onda kad su puštali da se kazin otvori ondi đe ima_najviše tradi- \cioni, uz palace Ranjine, Skočibu- he, Male Braće i. drug jeh kojijen, se diči 33 - ponosi starina o gra- samo. ne S 8 Vlaho. Znam, znan.. Miko. Ma sad su to koregai Kalali. su ga malo niže. $ Vlaho. I bliže! Bliže Dvora, bliže Bi skupa, a najbliže. crkve Blažene Gospe od Karmena, x da su | poštovali orkeva, i greta Fa Mogu se popovi sa ba strane pre- pirati do. mile volje, a ma nam je. jedan Bog i jedna presveta. Bog: : mater. Zašto da vrijeđaju os ; oro od iskona hrist nskog gra: i naroda, Gospod ih smeo kao ši = ih je smeol Poluđeli, pa eto! Vlaho, Sasvijem e ovu sine i edifi i RUMA TA Vlaho. Ludi i sli epi, ovi moj, Vrag ia .me bi razumio. Jesu li kad pre- mislili kakav čertifikat davamo prid svijetom o našoj. kulturi i skladnosti kad izlancamo subito na entrati u Grad, recimo na sre nje- gove face, peču kazina, dirimpeito , od onega Dvora koji je simbo naše storije, slave i veličine i ostvare- nja Gundulićeva sna; dirimpetto od Đinazija_ u kojemu sad, nota bene, uču i skularice a ne samo skulari. Miho. O! te je najmanje. Pasaće s klakom sva skla na funjestrama od Đinazija, a ljeti staviće .u gor- njoj lastri veššilau dve se mo- že akomodat, _ , Vlaho. Lijepo, manjifike : Miho, obra- tio si me, I evo mi subito dohodi ma pamet jedna. inovacioa koju će _sikuro oni gospari učinit, jer je od a > velike. importshec.. . Malo. Koju i inovacijon? _Viako. o njoj ćemo govorit drugi put. Miho. A oni je. rofo _ napuli- tani reko: »Managgia! E un me- stiere come tutti gli altril« — Pa kad bi kazin bio u Gružu ne bismo imali ovu našu spečialitat, ove ro- iijaniće; jer bi svaki mrnar subito s troda vidio: će je čentrala od eletiške. < SRO š sam dakordo. Ma imam još jednu propostu. Miho. Koju? x : Vlaho. Da se poviše. onih malih vrata stavu u medaljunima od bronze ia- Ges od on. jeh koji su prvi došli na? antnu ideju. Miho. A poviše. 'međaljuna da se sta- vi jedna Venera od mramora, u kombinezonu, za skladn:. i ma Ee vaj: foja ti Sje dobra, Iment; d kad s Jovo. Bogami, kao da su onaj. : je obra špečislnente, ME 0. Jer kad im nije ni za šta stalo, bar e e Ma homo ća. : : Bi mi moglo ikampat j još AG i masna, a sad E u korizma, Ad: o! Pozdravite aboliškani s Mi 34 s sa KO Vlaho. Oli pi seta — Adio! Mihe: Na vratima. od ijuvez- : e toi sv. Misha E se noh ridi, piangi!. kir