,LEVATIN“ Strana 3 i Tomo regalali su u fond bočaša svaki po 30.000 dinara. Del resto, kafetarija puna svijeta. Sve u paradi i sve puno veselja kome solito na Uskrsenje. Stari ,gazda“ Stijepo zadrijemo malo iza banka od umora jerbo je kafetarija otvorena i dan i noć. A mladi ,ga- zda“ Ivo u društvu Mirka, Balda Gučetića, Skaramuče i Pape — gladi nožicu jedne fureste. Jedna grupa našijeh gospara koja se je retirala u ,/mperial“ raprezentava društvo za sebe. Dr Pipe drži predavanje o altruizmu, a Dr Škrivanelli o lijepoj i solidnoj igri preferanca. Naš Hitler lega paragrafe tresete a Dotur Lujo libro o Brigju vlastite edicioni. Simoni sluša i piše sve igre jerbo, i ako ih sve zna napamet, on to čini za Dotura Tonina. Predavanja ove sorte imadu veliki efet. Čeljadi je svaki dan više, pa se čuje da će Imperijal krešit dividendu svojim acionerima, ako mu serdar Boško Novaković ne surga kakvu novu tasu. I tako, kako vidite, divertimenti na sve strane, za domaću i za stranu publiku. A gospar Oskar, araj- dan što je arivo sve viđet i kontrolat i da će moć lijepo forniškat ,usmene novine“ u Šeheru — dećido je da vidi i noćni život u novoj kafetariji. Najviše što mu je imponjalo, bila je puna kafetarija. Sve oku- pano. Niđe ni stočića, ni tavolina prazna. Tu se vrti, bala i šampanizira. Sve veselo i nasmijano. Kapetan Džamonja u društvu mladih forestijeh gospođa i si- njorina, vas se topi od arajdacioni, a gospar Vito mu sekondava. U gornjemu dijelu kafetarije, za tavolinom, sjedi neko čeljade suhe i žute face ko da ga je — Bože oprosti — izjela perfidija. Blizu njega neki mr- konja u narodnoj košulji. Skupilo se oko njih oko stotinu našijeh, a pred svakim od njih po dva žmula vode s mistrom. Nešto govoru o temi ,Hrvati i kon- stituanta“ i o nekakvom predavanju u Teatru. Arajdan što njegov rodni Grad ovako lijepo na- preduje i da svi putevi vode u Dubrovnik; arajdan i konsolan da će uz Jagnjića, Frana debeloga i komar- dara Nadramiju doživjet veliku budućnost — dećido je da parti i u Sarajevu održi opširnije predavanje o napretku i budućnosti Dubrovnika. Na rastanku mi je reko: ,Vjerujte mi da sad mogu mirno i umrijet jer- bo vidim da je Dubrovnik u uglednim i poštenijem rukama, ko što nije nikad bio. Žo mi je samo što uo- vijeh osam dana nijesam arivo viđet gospara Nesti. Rekli su mi da je nešto disperan, pa nijesam hotio da ga sekavam, ali mi ga zato puno pozdravite“. Ferata je zazviždala i mi smo se rastali. Gospar = Oskar zaviko mi je u zadnji momenat: ,Čuvajte mi Dubrovnik i neka ostane u ovijem rukama u kojim je i danas jerbo tu sunce ne zalazi...“ Dragutin Rozanović Slastičarna — Ulica Sv. Barbare Stojo Čorović Drvodjelska radionica — Dubrovnik O SVEMU I SVAČEMU O OVOM I ONOM , SVITU“ Pitali staroga paroka u Kaštelima, što mi- sli o onom ,svitu“. ' : — Ja volim na ovom svitu bit tak od ba- čve, nego na onom desno od kardinala. (Tako, para mi se, mislu i neki naši reverendi u Du- brovniku Op. sl.). O ,SABLASTI GOLOTINJE“ Pitali Dum Joza što se njemu čini o — ,sablasti golotinje“. — Da vam pravo rečem ja i nijesam kon- tra kratkih gačica... Bilo bi puno bolje da neka čeljad pokriju facu mjesto g...cu. A osvem tega, vi znate da se je nekad u nas govorilo: ,g0 je i bos, daj mu solad“. Kako čujem, vi danas za ove gole i bose davate po 100 dinara. Hoće rijet, da je stvar precioza i da ne valja bacat anatemu na tako precioze stvari radi kojih neki mlađi i stariji kombatenti kontra ,sablasti“ čine . duge 'vijađe do Mostara bez koleta i bez — bavarina. NEKO U ZVONA, A NEKO U KUĆE... Pitali Luja Malatestu djetića fratarskog: za- što fratri crni imadu u kampanjelu više zvona nego bjeli? — Jerbo bjeli imadu više kuća, odgovorio je Lujo, čeljade sinćero i rebanbito... POLITIČKA ORJENTACION JEDNOG GOSPARA Jedan stari gospar ovako je spjegavo svoju političku orjentacion: Ja sam slavo-dalmato, di coltura itoliana, nato a Canali (u Konavlima) Sempre con la chiesa chatolica, e il governo. Solde deponjavam na Srpsku banku a glasujem za one koji sikuro dohodu na vladu. Tako ni- kako ne mogu falit i hotio bi viđet tu vladu s kojom ja nijesam bio in bone i bandjeru koju ja ne bi mogo stavit na moje kuće i butige. KO DANAS KOMANDA U DUBROVNIKU? Pitali gospara Zenza (Maloga jezusa) ko da- nas, poslje sporazuma, komanda u Dubrovniku? — Dragi moj, ja ti ništa više ne razumjem... poe su komandali Baldi, a danas komanduju rani...