Br. 35. RAI U DUBROVNIKU, Il. Novembra 1905. Cijena je listu sa donašanjem u kuću ili s poštom na godinu K 5; na poi četvrt godine surazmjerno ; za inozemstvo K S i ne vrati list kad mu pretplata mine, smatra se da je predbrojen i za došasto polugodište. bAIENA MAVNISK poštarski troškovi. — Ko IZLAZI SVAKE SUBOTE. — POJEDINI BROJ STOJI 10 PARA. Vlasništvo izdanje i tisak DUBROVAČKE HRVATSKE TISKARE. Odgovorni urednik VLAHO KELEZ. Godina |. retku a koji se više puta Pretplata, pisma, dopisi i oglasi šalju se Dubrovačkoj Hrvatskoj Tiskari. — Za zahvale i priopćena plaća se 30 para po petit retku. Za oglase 20 para ;po tiskaju po pogodbi. — Rukopisi se ne vraćaju. Listovi nefrankirani ne primaju se. — Plativo i utužljivo u Dubrovniku. Ulica i povlašteni. Bilo je negda u svakom narodu po- vlaštenih društvenih razreda. Oni su za pravo bili narod, a puk se nije bro- jio za ništa. To se je onda moglo i razumjeti, ali se promijenuše vremena, trebalo je početi računati i sa pukom. Nu ipak duh povlaštenosti, koji ne će da zna za jednakopravnost, nije išče- zao. Uzeo je samo drugačiju obrazinu, a doduše nijesu ni povlaštenici isti kao prije. Za narod i u ime naroda, te su riječi danas u ustima svakom našem malom ili velikom političaru. Pa sve što se dogagja u našem javnom živo- tu, sve je to, ako ćemo njima vjero- vati, učinjeno u ime naroda. | mali i veliki uspinju se visoko na katedru, da u ime naroda govore, a ipak nije niko od njih nikada pitao, što baš narod hoće. A čemu bi ga i pitao, kad na- rod ne smije, da ima svoje mišljenje! Za njega misle oni, koji uživaju po- vlašteni položaj u našem društvu. | sve to ide nekako, dok se ne okrene kraj, pa mjesto vjerovanja i odobravanja do- gje čas razmišljanja i okupljanja. Tad se promijeni igra i suverenost naroda postane pukom frazom onim, koji su do jučer tobože za nju koplja lomili. Puk, široki narodni slojevi, to je uli- ca. Ona ne smije, da se nameće, jer je to terorizacija, koju ne dopušta zdra- va politika i narodna misao. Ulica smo i mi bili u Dubrovniku, ulicom se na- zivlje svaki pokret, koji hoće da pre- stane duh povlaštenosti i politika ta- janstvenosti okićena zvučnim frazama, a da zavlada u javnom životu pučka misao i shvaćanje narodnih potreba i težnja. Ulica je ona, koja danas u Pra- gu, Beču, Ljubljani, Trstu podiže glavu i traži opće jednako izborno pravo. Kad su jednake dužnosti, neka budu jednaka i prava. Tomu zahtjevu opiru se Nijemci, koji uživaju povlašteni po- ložaj i kao manjina upravljaju udesom države i nameću svoju volju većini. I kod nas se je pred nekoliko go- dina bilo nešto počelo micati u tom pogledu. Bila je prikazana saboru dal- matinskomu u Zadru molba, da se uvede opće pravo glasovanja. Poslanik je Biankini učinio nekoliko upita i ze- maljski mu je odbor odgovorio, da itanje proučava. | od tog doba ništa. ed sabor smo bili iznijeli mišljenje, da bi naš izborni red trebalo promi- jenuti, te uvesti i za saborske i za općinske izbore opće jednako i tajno pravo glasovanja, a zajamčiti manji- nama, da budu prama svojoj snazi zastupane. Naš je predlog prošao u domaćem novinstvu gotovo neopažen, k su ga naprotiv neki veliki slaven- ski listovi u monarkiji odobrili i o- značili najboljim i najnaprednijim. Nu ipak o va onamo, otkle smo 'se najmanje nadali. Predsjednik PODLISTAK. , Pisma dvojice nesretnika. Vjeran prepis, Saopćio L. K. M. Vi. nego pače, da od- kao sebi najmilije, jedino milo biće, u dru- dosele' Vam bilo čisto, bez ID-r Ivčević otvarajući sabor upozorio '\je, kako su se u nekim općinama bo- \rile dvije skoro jednako jake stranke, od kojih je jedna održala pobjedu sa malo glasova nad protivnom. To ne odgovara zahtjevima pravice, pa je D-r Ivčević pitao, bili bilo shodno pronaći \način, kako bi i manjine bile zastupane u općinskim vijećima, te uvesti za op- ćine tako zvani sustav preporcijonalnih izbora. Ovo nije, dakako, sve, što smo mi predložili, ali je ipak nešto, a i to je od velikog značenja osobito obzirom, da je ovu izjavu učinio Dr. lvčević, koji je poznat kao najveći konserva- tivac. Nu ipak je sasvim tim i njego- va izjava ostala neopažena u domaćem novinstvu, što u ostalom baca tamnu sliku na nj. Jedva je samo jedan list pisao o njoj i odobrio je, ali se je za- \ustavio i primijenio reformu na današ- nje podijeljenje općinskih izbora u tri tijela. U ovomu se podijeljenju baš o- čituje onaj duh povlaštenosti, koji sa- pinje slobodni razvitak našeg javnog života i proti kojemu treba da se bo- ri svaki čovjek, koji demokratski o- sijeća. Cijeli se današnji izborni red o- sniva na povlasticama, pa se za to fal- sifikuje pravo narodno mišljenje. | U dalmatinskom saboru sjedi 10 za- istupnika, koje bira jedna tisuća veli- ikih poreznika. Gradovi, koji broje sve- s jedno 70 hiljada stanovnika, biraju 8 zastupnika, a trgovačko-obrtničke ko- more 3 zastupnika. Preko po milijuna seoskog pučanstva zastupa samo 19 | poslanika. Kakav je to razmjer, kakva \pravica? Sabor onakav, kakav je da- nas, nije prava slika narodne vo- lje, pa za to i ne pozna narodne potrebe i želje. Poslanici birani na o- snovi privilegovanog izbornog reda ne mogu, sve da i hoće, da budu tuma- či javnog, mišljenja. Ovo traži, da se preživjele ustanove spreme. gdje im je mjesto, u muzeje za starine, a da se narodu priznadu prava, koja ga idu. Opće jednako i tajno pravo glasova- nja danas je prava |potreba. Tad će i saborski poslanici imati sjegurno za- pleće, pa se ne će trebati, & boje za posljedice, ako započmu sustavnu bor- u proti onoj vladi, koja nas osiro- mašuje,"a ne dava nam ni najmanje pra- vice, ne će trebati, da se zapliću u svakojake nenaravne saveze, samo da očuvaju, možebiti i u dobroj namjeri, svoje mandate. Promjenom današnjeg privilegovanog izbornog reda u opće jednako i tajno izborno pravo, osigu- ravši da i manjine budu zastupane, na- rodni će poslanici biti slobodniji pra- ma gori, a bolje će poznati težnje i potrebe puka, iz koga će crpsti svu svoju a i jedino će na nj biti u- pućeni. To jednako vrijedi i za opći- ne. Današnje je podijeljenje u tri iz- borna tijela prama poreznoj snazi za- zatvoreno bilo. Sada mi eto ispuni želju, vodilju u životu. Budi ti hvala! — k me s jedne strane boli, teško boli, te je Vaše srce, ma i za čas samo trpilo zbog mene, s druge opet Eko nebu, te Vam eto još bolje upoznah dušu, u ko- joj nagjoh omo nošto idejalna (riječima se izraziti ne e što sam uzalud tražio u egoističkome svijetu. Dok bi u jednu ru- ku bio pregorio ma ne znam što, da Vam ne prouzročim niti najmanje nezadovoljstvo, moguće, da Vas usrećim qu opet ruku dobro nam došlo, te se naše uše sveosve splinuše u jedno, nerazdruži- vo 2 e »Interes jak, jači — nego bi smio biti. Da li je preveli slabost" prelazila već u naklonost? , , Ispitajte se i odgovorite mi «. K oim kakovih a to, da sam Vam Oe potanko, : bilo" sve ie " : E ui bi i i najmanje sjenke zla. starjelo i izvor svakojakih izbornih zlo- poraba, a protivi se demokratskomu mišljenju našeg naroda, te izručiva au- tonomnu ustanovu u ruke nekolicine jačih poreznika i burokracije. Kad bi se ukinulo glasovanje po izbornim ti- jelima i uvelo opće i jednako pravo glasa po proporcijonalnom sustavu ne- stalo bi u općinskim upravama mno- gih neurednosti i zloporaba, koje su se u velikom dijelu dalmatinskih opći- na do sada dogagjale. Ali ovake te- meljne reforme mi ne možemo očeki- vati, da će današnji sabor po svojoj inicijativi učiniti. Treba da na nj upli- višemo i razvijemo po cijeloj zemlji pokret za opće jednako i tajno pravo glasa u saborskim i općinskim izbori- ma sa zastupstvom manjina. Što se ni- je učinilo do sad, neka se ne propu- sti unaprijed. Ne budimo uvijek u sve- mu zadnji! LTD Alkoholizam i malo brojaka »Ko pije, za dugo nije«, stara je hrvat- ska riječ, a ja ću je sada da poduprem :s ne- koliko brojka iz statistika pametnih glava, koje poduzeše težak, a ja bih rekao neiz- vediv posao, da uvjere ljude, e je alkohol' otrov. Po glasovitome A. Forelu alkohol bi | morao ostati samo u apotekama, a stari je Gladstone tvrdio, da je alkohol strašan bič za ljudsko društvo, daleko strašniji od ku- ge i rata. Grdne su broike ministra Everetta; UJ sa- veznim državama sjeverne Amerike alkohol je u godinama 1860.-1870. narodu pribavio direktnih troškova 3.000,000,000 a indirek- tnih 600 milijuna dolara, usmrtio 300.000 ljudi, poslao 100.000 djece u sirotišta i za najmanje 150.000 ljudi u tamnice i na pri- silne radnje, prouzročio 2000 samoubijstva i načinio 20.000 udovica i 1 milijun sirota! A pogledajmo Francusku, koja propada s nemorala i vina! Ovo je dvoje čisto zdru- ženo. | sv. Pismo kaže: Vino- i žene čine, da i mudri zastrane! Pri 150.000 slučajeva | smrti na godinu u Francuskoj se alkoholi- | zam navagja za uzrok. Alkohol je odmah uz sušicu: dvoje straš- nih ubica ljudi! Statistika je dotjerala na ovo: Na sušici umre u Evropi !/z ljudi, a alkoholizam kao uzrok smrti navagja se za najmanje '/10; a koliko ih osušičavi usljed alkoholizma ! U pučku školu u O. ušlo je g. 1899. i 1902. svega skupa 71 dijete, nesposobni za školu. Od toga broja 25 ih je bilo, čiji su oci bili poznati javni pijanci. Dakle svako treće dijete imalo je da zahvali svoju du- ševnu slabost svojemu dragome roditelju ! Ako pri tome pomislimo, da je liječnik tu statistiku sastavljao po izjavama matera i da se ove srame javno priznati gadni po- rok svojih muževa, to nam onda postaje jasno, da je roditelja pijanica bilo daleko više. E pa eto postigoh sve obrnuto! re pojmim tankoćutnost Vaše lju- bavi, i to me usrećuje, dok se ne mogu dovoljno nadiviti lijepoj iskrenosti : »Forma Vaše ispovjedi, način, kojim Vi o tome go- vorite, čini mi se da je upečatak jačeg in- teresa. življe soo nego li bi to imalo kajanje zbog jednog trenutačnog ganuća, jedne trenutačne slabosti«. Iskreni ste Vi sa mnom, pa da ja budem dvoličan? Tražite otvoren, iskren odgovor, i Vaš će Vam ga prijatelj dati, iskreno, o- tvoreno, kako to želite i kako to odgovara njegovu srcu. e, draga ne bijaše ni interes, ni naklo- nost, Ne, ne bijaše, ni jedno ni drugo. |- skreno Vam priznajem, da u svemu tome ne bijaše ni sjenke toga. Pače vjerujte, Vi, bijaše mi pri tome vazda n meti. Pa ko zna, možda, da toga ne bijaše, da ne bijaše uza me Vaše blage spo- sa-| meni, ko zna možda bi bio i posmuo, A da je to tako bilo, da je onako, kako to Vaša ljubav nazrijeva, da sam zbilja u času slabosti pao, mislite li, da bih Vam se ikada više bio javio? Nikada, nikada! MO de mislim, več upoznati moju ćud, moju dušu. Ne, nikada više moja noga ne MORNEE o to tlo, moja se ruka nikada ne Kako »Berliner Reichsbote« priznaje, Ni- jemci u Tirolu nazaduju, dok Talijancima ide posao lijepo za rukom. Nazadovanje Nijemaca, veli švapski list, tuj je doduše žalosan, ali neopovrgljiv fakat, koji se ne da otstraniti uličnim bitkama niti odušev- ljenjem pri komersii'a. Baš nerazmjerno veliko rabljenje alkohola u njemačkim. kra- jevima u opreci s talijanskim jest valjda uzrok, da Nijemci propadaju, a Talijanci napreduju i gospodarski i moralno. Ako Nijemci budu radili tako složno proti Tali- janima na političnom polju i isto tako tri- jezno i marljivo na gospodarskom, nestat će žalosne pojave, da jedno gospodarstvo za drugim dopada talijanskih ruka, tako da je Nijemstvo ugroženo već i u svojim sta- rodrevnim mjestima. Zanimivo bi bilo, kada bi se koji naš čovjek našao, te savjesno proučio uzroke rapidnom propadanju našeg elementa u Slavoniji pred njemačkim, magjarskim i češ- kim. Alkoholizam uz nemoralnost ne bi valjda bio zadnji. A takovih bi se valjda pojava moglo naći i u nas, »trijeznih« Dal. K. matinaca. GSCIRR Politički pokret u Rusiji. Ekonomsko-socijalni interes sačinjava pod- logu revolucije. Riješenje pitanja, koje smo spomenuli, bilo bilako i prosto, kad bi slabost mehanizma ruske vlade bila jednaka onoj francuske vla- de 1789. Ali u današnjim uvjetima življe- inja u Rusiji takovo se riješenje sudara ne- | minovno sa ogromnim zaprijekama; koje se | | ipak moraju svladati i svladati će se. Po- | glavito oružje, da se svladaju zaprijeke, to lje, što interes, koji sačinjava podlogu re- \ volucije, sa socijalnoga i ekonomskoga sta- novišta, nije drugo nego interes širokih puč- \kih slojeva a u prvom redu izgladnjelih i \bijednih seljaka. | Pitanje organizacije i socijalno-ekonom- iska cijelj revolucije osiguravaju ovoj sve |više demokratsko značenje, koje se očituje \u ovim zahtjevima : I. Opće proširenje prava glasa, | I. Radikalna agrama reforma. | Ovo su dva temeljna kamena ruske de- mokracije, koji sačinjavaju nutarnje bivstvo ruske revolucije. Prvi je zahtjev političko-i- dealni, drugi ekonomsko-materijalni. Opće pravo glasovanja i idealno jedinstvo revolucije. Opće se pravo glasovanja prikazuje kao posljedica povjesne potrebe; potrebe naime, da se narodnost počne sačinjavati na naj- širem temelju cijelog puka. Takovo opće pravo glasovanja, smatramo sa etičkog te- melja, danas je za Rusiju prava potreba. Ako narodnost ne ide upored sa pukom, naime ako izražaj njezine volje prama vla- daru ne izlazi iz cijelog puka, uvijek je o- tvoren put pokušajima reakcijonarne dema- gogije. to jest, da se podžiže isti puk pro- ti pravom narodnom glasu, da se slabi mo- ralno i materijalno. S druge je strane opće ja znam, osjećam u duši svojoj, da ne bih io dostojan, da bih time spao u red onih ljudi, što ih moja. duša najvećma prezire, mrzi. Da bih se ja više prikazao Vašim bla- im očima, u kojima bi čitao zasluženi u- or, osudu? Sve isprike, sva opravdanja, sve ispovijedi u ovome slučaju za mene ne vrijede: ja bih sam sebi potpisao osudu, sam bi sebe prezirao. Ali ne, draga, toga Vaš prijatelj ne će u- činiti Potpuno usvajam onu Vašu, da je naša ljubav nad i izvan svakoga drugoga čuvsta. Tako je i s ljubavlju mojom: ništa, ama ništa j€ pomaknuti ne će — ona dobro pohranjena u srcu, koje ne pozna nego aše, ne ljubi nego Vas. pitam, da li mi vjerujete. Time bih u- vrijedio, teško uvrijedio našu ljubav. Ja Vas već vidim, vidim ono milo, nezaboravno li- ce, opet i sada kao i prije; čujem onaj bla- g topli glas, koji i u mome srcu o- ljekiva milo i slatko i prije Je li, draga, da je tako? u ovome ča- su Vaša čuvstva i opet skladno odjekuju u mojoj duši? da Vam otkrijem, da ui i drugih daleko težih kušnja imao, i svakom se visoko digao? Jest, imadoh pogibeljnih ku- latila pera, da Vam pišem. Ne, je šnja, ali mogu osito kazati — a to ni- No a RO RA E pravo glasovanja moćno srestvo da združi \različite elemente, koji sačinjavaju rusko ' carstvo u narodnosnom i pravnom pogledu. Uprkos velikog rascijepljenja ruskih revo- lucijonaraca zahtjev općeg prava glasovanja podava ruskoj revoluciji idealno jedinstvo i udara joj pečat prave narodnosti. Revolucijonarne stranke i pučke mase. Značenje popa Gapona. Nasuprot ovom idealnom jedinstvu, koje se je odmah očitovalo nedvojbenim i do sad u povjesti nevigjenim načinom, velika je politička pogreška socijalističkih idejolo- ga, što podižu kuku i motiku: na »liberal- nu buržoaziju« i preziru je; ovotim više, što nepouzdanje prama izobraženim razre- dima, koje se oslanja isključivo na nezna- nju masa, sačinjava psihički i socijalni te- melj želje za vladanjem. Ni radnici ni se- . ljaci u Rusiji nemaju ni približna shvaćanja, što je ta znanstvena teorija o razrednoj bor- bi. Nepouzdanje prama »buržoaziji», koje se u ime ovih teorija širi megju pučke slo- jeve, ne dovodi toliko do toga. da se obra- zuje savjesna razredna politika, koliko da se učvrste presude proti intelektualcima, ko- ji su sasvim tim predstraža pokreta za slo- | bodu. Ruski socijaliste znaju sasvim dobro, da se je toliko prezirana »liberalna buržoa- zija« prikazala tako postojana, da joj se treba (diviti, na polju političkog programa, koji sa svojeg stajališta ništa ne zaostaje za onim, što ga je Ferdinand Lassale postavio nje- mačkom proletarijatu kao političko vjero- vanje. Zlo, koje dolazi od ovog posvemašnjeg taktičnog pomanjkanja, na svaki je način mnogo manje. nego li se-je imalo očeki- vati, a to sa ovog razloga. Socijalističke stranke u pravoj Rusiji nemaju za sobom velikih masa. Njih sačinjavaju nekoliko sku- pina i ogranaka intelektualnog razreda skraj- njih ideja, a ne mase radnika ja još manje seljaka. Ove stranke nijesu riješile pitanje revo- lucijonarne ruske organizacije. Njihovo im doktrinarstvo u pogledu revolucije priječi, da budu pravi revolucijonarci, koji mogu pokrenuti široke slojeve i obratiti ih na tak- tiku politično odgojenu. Nije isključeno, da se povjest ne će ni baviti ovim strankama. Bilo kako bilo, pravi revolucijonarac i koji je revolucijonarno uplivao na puk u pravoj Rusiji, nije bio do sad nego sami pop Ga- pon, kojemu je, kako ja mislim, bila sklo- na cijela rpa uvjeta (savezništvo s vladom, duhovna premoć, potpuno bez ikakve sum- nje i protivnosti, koje su na putu »revolu- cijonarnih intelektualaca«). Izgleda kao pa- radoks: Gapon je revolucijonarno djelovao baš radi svoje oportunističke taktike. Ova je taktika katkada od velike koristi, kad se hoće, da se pokrenu na političkom polju mase već na to pripravljene; u svakom slu- čaju korisna, kad mase treba prije politički odgojiti. Bliza budućnost ruskog radničkog pokre- ta zavisi o tomu hoće li Gapon ili neko drugi mjesto njega preuzeti niti, koje su prekinuli krvavi dogogjaji od 22 do 24 ja- u svemu tome čuvala me, vodila i — spa- savala naša čista ljubav. Znam, da bi ina- če, ma i najđaljom pomisli, nju ockvrnio, povrijedio; pogazio bih svoj najsvetiji ama- net; to bi bila grdna profanacija moje naj- eje stvari — moje čiste, prve i — zad- nje ljubavi! — Ovdje zastajem. Moja je iskrena ispovi- jed gotova. Možda se opeta ne izrazih pra- vo, možda što god fali. Nadoknadit ću, a- ko Bog da, kada se vidimo. A vidjet ćemo se, vidjet ćemo se sigur- no, treba svakako da se vidimo. Možda do- mah početkom dojduće sedmice, ta- o valjda da se lakše vidimo i razgovori- mo, Kako i gdje, ostavljam, da Vi odredi- te. Samo da se vidimo. Ako ovu prigoda propustimo, zna, kada i hoćemo li se više vidjeti. e, dragi, do brza vidova! Ah, kako ga željno jem, a kako opet pred ujim strepim! vakova stvori? , , Oh, zašto me 'o One ću knjige donijeti sobom, kad tamo em. Parna i što ga u obilnoj mjeri pružate \ svom do stostruko vratio za "prijatelju. Ze