Br. 35.

RAI

U DUBROVNIKU, Il. Novembra 1905.

 

Cijena je listu sa donašanjem u kuću ili s poštom na godinu K 5; na poi

četvrt godine surazmjerno ; za inozemstvo K S i

ne vrati list kad mu pretplata mine, smatra se da je predbrojen i za došasto

polugodište.

bAIENA MAVNISK

 

poštarski troškovi. — Ko

IZLAZI SVAKE SUBOTE. — POJEDINI BROJ STOJI 10 PARA.

Vlasništvo izdanje i tisak DUBROVAČKE HRVATSKE TISKARE.

Odgovorni urednik VLAHO KELEZ.

Godina |.

 

 

retku a koji se više puta

Pretplata, pisma, dopisi i oglasi šalju se Dubrovačkoj Hrvatskoj Tiskari. —
Za zahvale i priopćena plaća se 30 para po petit retku. Za oglase 20 para ;po

tiskaju po pogodbi. — Rukopisi se ne vraćaju.

Listovi nefrankirani ne primaju se. — Plativo i utužljivo u Dubrovniku.

 

 

 

Ulica i povlašteni.

Bilo je negda u svakom narodu po-
vlaštenih društvenih razreda. Oni su
za pravo bili narod, a puk se nije bro-
jio za ništa. To se je onda moglo i
razumjeti, ali se promijenuše vremena,
trebalo je početi računati i sa pukom.
Nu ipak duh povlaštenosti, koji ne će
da zna za jednakopravnost, nije išče-
zao. Uzeo je samo drugačiju obrazinu,
a doduše nijesu ni povlaštenici isti kao
prije. Za narod i u ime naroda, te su
riječi danas u ustima svakom našem
malom ili velikom političaru. Pa sve
što se dogagja u našem javnom živo-
tu, sve je to, ako ćemo njima vjero-
vati, učinjeno u ime naroda. | mali i
veliki uspinju se visoko na katedru, da
u ime naroda govore, a ipak nije niko
od njih nikada pitao, što baš narod
hoće. A čemu bi ga i pitao, kad na-
rod ne smije, da ima svoje mišljenje!
Za njega misle oni, koji uživaju po-
vlašteni položaj u našem društvu. | sve
to ide nekako, dok se ne okrene kraj,
pa mjesto vjerovanja i odobravanja do-
gje čas razmišljanja i okupljanja. Tad
se promijeni igra i suverenost naroda
postane pukom frazom onim, koji su
do jučer tobože za nju koplja lomili.

Puk, široki narodni slojevi, to je uli-
ca. Ona ne smije, da se nameće, jer
je to terorizacija, koju ne dopušta zdra-
va politika i narodna misao. Ulica smo
i mi bili u Dubrovniku, ulicom se na-
zivlje svaki pokret, koji hoće da pre-
stane duh povlaštenosti i politika ta-
janstvenosti okićena zvučnim frazama,
a da zavlada u javnom životu pučka
misao i shvaćanje narodnih potreba i
težnja. Ulica je ona, koja danas u Pra-
gu, Beču, Ljubljani, Trstu podiže glavu
i traži opće jednako izborno pravo.
Kad su jednake dužnosti, neka budu
jednaka i prava. Tomu zahtjevu opiru
se Nijemci, koji uživaju povlašteni po-
ložaj i kao manjina upravljaju udesom
države i nameću svoju volju većini.

I kod nas se je pred nekoliko go-
dina bilo nešto počelo micati u tom
pogledu. Bila je prikazana saboru dal-
matinskomu u Zadru molba, da se
uvede opće pravo glasovanja. Poslanik
je Biankini učinio nekoliko upita i ze-
maljski mu je odbor odgovorio, da

itanje proučava. | od tog doba ništa.

ed sabor smo bili iznijeli mišljenje,
da bi naš izborni red trebalo promi-
jenuti, te uvesti i za saborske i za
općinske izbore opće jednako i tajno
pravo glasovanja, a zajamčiti manji-
nama, da budu prama svojoj snazi
zastupane. Naš je predlog prošao u
domaćem novinstvu gotovo neopažen,

k su ga naprotiv neki veliki slaven-
ski listovi u monarkiji odobrili i o-
značili najboljim i najnaprednijim. Nu
ipak o va onamo, otkle
smo 'se najmanje nadali. Predsjednik

PODLISTAK.

 

, Pisma dvojice nesretnika.
Vjeran prepis, Saopćio L. K. M.
Vi.

nego pače, da
od- kao sebi najmilije, jedino milo biće, u dru-

dosele' Vam bilo čisto, bez

ID-r Ivčević otvarajući sabor upozorio
'\je, kako su se u nekim općinama bo-
\rile dvije skoro jednako jake stranke,
od kojih je jedna održala pobjedu sa
malo glasova nad protivnom. To ne
odgovara zahtjevima pravice, pa je D-r
Ivčević pitao, bili bilo shodno pronaći
\način, kako bi i manjine bile zastupane
u općinskim vijećima, te uvesti za op-
ćine tako zvani sustav preporcijonalnih
izbora.

Ovo nije, dakako, sve, što smo mi
predložili, ali je ipak nešto, a i to je
od velikog značenja osobito obzirom,
da je ovu izjavu učinio Dr. lvčević,
koji je poznat kao najveći konserva-
tivac. Nu ipak je sasvim tim i njego-
va izjava ostala neopažena u domaćem
novinstvu, što u ostalom baca tamnu
sliku na nj. Jedva je samo jedan list
pisao o njoj i odobrio je, ali se je za-
\ustavio i primijenio reformu na današ-
nje podijeljenje općinskih izbora u tri
tijela. U ovomu se podijeljenju baš o-
čituje onaj duh povlaštenosti, koji sa-
pinje slobodni razvitak našeg javnog
života i proti kojemu treba da se bo-
ri svaki čovjek, koji demokratski o-
sijeća. Cijeli se današnji izborni red o-
sniva na povlasticama, pa se za to fal-
sifikuje pravo narodno mišljenje.
| U dalmatinskom saboru sjedi 10 za-
istupnika, koje bira jedna tisuća veli-
ikih poreznika. Gradovi, koji broje sve-
s jedno 70 hiljada stanovnika, biraju
8 zastupnika, a trgovačko-obrtničke ko-
more 3 zastupnika. Preko po milijuna
seoskog pučanstva zastupa samo 19
| poslanika. Kakav je to razmjer, kakva
\pravica? Sabor onakav, kakav je da-
nas, nije prava slika narodne  vo-
lje, pa za to i ne pozna narodne
potrebe i želje. Poslanici birani na o-
snovi privilegovanog izbornog reda ne
mogu, sve da i hoće, da budu tuma-
či javnog, mišljenja. Ovo traži, da se
preživjele ustanove spreme. gdje im je
mjesto, u muzeje za starine, a da se
narodu priznadu prava, koja ga idu.
Opće jednako i tajno pravo glasova-
nja danas je prava |potreba. Tad će i
saborski poslanici imati sjegurno za-
pleće, pa se ne će trebati, & boje za
posljedice, ako započmu sustavnu bor-

u proti onoj vladi, koja nas osiro-
mašuje,"a ne dava nam ni najmanje pra-
vice, ne će trebati, da se zapliću u
svakojake nenaravne saveze, samo da
očuvaju, možebiti i u dobroj namjeri,
svoje mandate. Promjenom današnjeg
privilegovanog izbornog reda u opće
jednako i tajno izborno pravo, osigu-
ravši da i manjine budu zastupane, na-
rodni će poslanici biti slobodniji pra-
ma gori, a bolje će poznati težnje i
potrebe puka, iz koga će crpsti svu
svoju a i jedino će na nj biti u-
pućeni. To jednako vrijedi i za opći-
ne. Današnje je podijeljenje u tri iz-
borna tijela prama poreznoj snazi za-

 

zatvoreno bilo. Sada mi eto ispuni želju,
vodilju u životu. Budi ti hvala! —

k me s jedne strane boli, teško boli,
te je Vaše srce, ma i za čas samo trpilo
zbog mene, s druge opet Eko nebu,
te Vam eto još bolje upoznah dušu, u ko-
joj nagjoh omo nošto idejalna (riječima se
izraziti ne e što sam uzalud tražio
u egoističkome svijetu. Dok bi u jednu ru-
ku bio pregorio ma ne znam što, da Vam
ne prouzročim niti najmanje nezadovoljstvo,

moguće, da Vas usrećim

qu opet ruku dobro nam došlo, te se naše
uše sveosve splinuše u jedno, nerazdruži-

vo 2 e
»Interes jak, jači — nego bi smio biti.
Da li je preveli slabost" prelazila već u
naklonost? , , Ispitajte se i odgovorite mi
«.

K oim kakovih a
to, da sam Vam Oe potanko, :
bilo" sve ie " : E ui bi

i i najmanje sjenke zla.

 

 

starjelo i izvor svakojakih izbornih zlo-
poraba, a protivi se demokratskomu
mišljenju našeg naroda, te izručiva au-
tonomnu ustanovu u ruke nekolicine
jačih poreznika i burokracije. Kad bi
se ukinulo glasovanje po izbornim ti-
jelima i uvelo opće i jednako pravo
glasa po proporcijonalnom sustavu ne-
stalo bi u općinskim upravama mno-
gih neurednosti i zloporaba, koje su
se u velikom dijelu dalmatinskih opći-
na do sada dogagjale. Ali ovake te-
meljne reforme mi ne možemo očeki-
vati, da će današnji sabor po svojoj
inicijativi učiniti. Treba da na nj upli-
višemo i razvijemo po cijeloj zemlji
pokret za opće jednako i tajno pravo
glasa u saborskim i općinskim izbori-
ma sa zastupstvom manjina. Što se ni-
je učinilo do sad, neka se ne propu-
sti unaprijed. Ne budimo uvijek u sve-
mu zadnji!

LTD
Alkoholizam i malo brojaka

»Ko pije, za dugo nije«, stara je hrvat-
ska riječ, a ja ću je sada da poduprem :s ne-
koliko brojka iz statistika pametnih glava,
koje poduzeše težak, a ja bih rekao neiz-

vediv posao, da uvjere ljude, e je alkohol'
otrov. Po glasovitome A. Forelu alkohol bi |

morao ostati samo u apotekama, a stari je
Gladstone tvrdio, da je alkohol strašan bič
za ljudsko društvo, daleko strašniji od ku-
ge i rata.

Grdne su broike ministra Everetta; UJ sa-
veznim državama sjeverne Amerike alkohol
je u godinama 1860.-1870. narodu pribavio
direktnih troškova 3.000,000,000 a indirek-
tnih 600 milijuna dolara, usmrtio 300.000
ljudi, poslao 100.000 djece u sirotišta i za
najmanje 150.000 ljudi u tamnice i na pri-
silne radnje, prouzročio 2000 samoubijstva
i načinio 20.000 udovica i 1 milijun sirota!

A pogledajmo Francusku, koja propada
s nemorala i vina! Ovo je dvoje čisto zdru-
ženo. | sv. Pismo kaže: Vino- i žene čine,

da i mudri zastrane! Pri 150.000 slučajeva |
smrti na godinu u Francuskoj se alkoholi- |

zam navagja za uzrok.

Alkohol je odmah uz sušicu: dvoje straš-
nih ubica ljudi! Statistika je dotjerala na
ovo: Na sušici umre u Evropi !/z ljudi, a
alkoholizam kao uzrok smrti navagja se za
najmanje '/10; a koliko ih osušičavi usljed
alkoholizma !

U pučku školu u O. ušlo je g. 1899. i
1902. svega skupa 71 dijete, nesposobni za
školu. Od toga broja 25 ih je bilo, čiji su
oci bili poznati javni pijanci. Dakle svako
treće dijete imalo je da zahvali svoju du-
ševnu slabost svojemu dragome roditelju !
Ako pri tome pomislimo, da je liječnik tu
statistiku sastavljao po izjavama matera i
da se ove srame javno priznati gadni po-
rok svojih muževa, to nam onda postaje
jasno, da je roditelja pijanica bilo daleko
više.

E pa eto postigoh sve obrnuto!

re pojmim tankoćutnost Vaše lju-
bavi, i to me usrećuje, dok se ne mogu
dovoljno nadiviti lijepoj iskrenosti : »Forma
Vaše ispovjedi, način, kojim Vi o tome go-
vorite, čini mi se da je upečatak jačeg in-
teresa. življe soo nego li bi to imalo
kajanje zbog jednog trenutačnog ganuća,
jedne trenutačne slabosti«.

Iskreni ste Vi sa mnom, pa da ja budem
dvoličan? Tražite otvoren, iskren odgovor,
i Vaš će Vam ga prijatelj dati, iskreno, o-
tvoreno, kako to želite i kako to odgovara

njegovu srcu.

e, draga ne bijaše ni interes, ni naklo-
nost, Ne, ne bijaše, ni jedno ni drugo. |-
skreno Vam priznajem, da u svemu tome
ne bijaše ni sjenke toga. Pače vjerujte, Vi,
bijaše mi pri tome vazda
n meti. Pa ko zna, možda, da toga ne
bijaše, da ne bijaše uza me Vaše blage spo-

sa-| meni, ko zna možda bi bio i posmuo,

A da je to tako bilo, da je onako, kako
to Vaša ljubav nazrijeva, da sam zbilja u
času slabosti pao, mislite li, da bih Vam
se ikada više bio javio? Nikada, nikada!
MO de mislim, več upoznati moju ćud,
moju dušu. Ne, nikada više moja noga ne
MORNEE o to tlo, moja se ruka nikada

ne

Kako »Berliner Reichsbote« priznaje, Ni-
jemci u Tirolu nazaduju, dok Talijancima
ide posao lijepo za rukom. Nazadovanje
Nijemaca, veli švapski list, tuj je doduše
žalosan, ali neopovrgljiv fakat, koji se ne
da otstraniti uličnim bitkama niti odušev-
ljenjem pri komersii'a. Baš nerazmjerno
veliko rabljenje alkohola u njemačkim. kra-
jevima u opreci s talijanskim jest valjda
uzrok, da Nijemci propadaju, a Talijanci
napreduju i gospodarski i moralno. Ako
Nijemci budu radili tako složno proti Tali-
janima na političnom polju i isto tako tri-
jezno i marljivo na gospodarskom, nestat
će žalosne pojave, da jedno gospodarstvo
za drugim dopada talijanskih ruka, tako da
je Nijemstvo ugroženo već i u svojim sta-
rodrevnim mjestima.

Zanimivo bi bilo, kada bi se koji naš
čovjek našao, te savjesno proučio uzroke
rapidnom propadanju našeg elementa u
Slavoniji pred njemačkim, magjarskim i češ-
kim. Alkoholizam uz nemoralnost ne bi
valjda bio zadnji. A takovih bi se valjda
pojava moglo naći i u nas, »trijeznih« Dal.

K.

matinaca.
GSCIRR
Politički pokret u Rusiji.

Ekonomsko-socijalni interes sačinjava pod-
logu revolucije.

Riješenje pitanja, koje smo spomenuli, bilo
bilako i prosto, kad bi slabost mehanizma
ruske vlade bila jednaka onoj francuske vla-
de 1789. Ali u današnjim uvjetima življe-
inja u Rusiji takovo se riješenje sudara ne-
| minovno sa ogromnim zaprijekama; koje se

 

|

 

| ipak moraju svladati i svladati će se. Po-

| glavito oružje, da se svladaju zaprijeke, to

lje, što interes, koji sačinjava podlogu re-

\ volucije, sa socijalnoga i ekonomskoga sta-

 novišta, nije drugo nego interes širokih puč-

\kih slojeva a u prvom redu izgladnjelih i

\bijednih seljaka.

| Pitanje organizacije i socijalno-ekonom-

iska cijelj revolucije osiguravaju ovoj sve

|više demokratsko značenje, koje se očituje

\u ovim zahtjevima :

I. Opće proširenje prava glasa,

| I. Radikalna agrama reforma.

| Ovo su dva temeljna kamena ruske de-

mokracije, koji sačinjavaju nutarnje bivstvo

ruske revolucije. Prvi je zahtjev političko-i-

dealni, drugi ekonomsko-materijalni.

Opće pravo glasovanja i idealno jedinstvo
revolucije.

Opće se pravo glasovanja prikazuje kao
posljedica povjesne potrebe; potrebe naime,
da se narodnost počne sačinjavati na naj-
širem temelju cijelog puka. Takovo opće
pravo glasovanja, smatramo sa etičkog te-
melja, danas je za Rusiju prava potreba.
Ako narodnost ne ide upored sa pukom,
naime ako izražaj njezine volje prama vla-
daru ne izlazi iz cijelog puka, uvijek je o-
tvoren put pokušajima reakcijonarne dema-
gogije. to jest, da se podžiže isti puk pro-
ti pravom narodnom glasu, da se slabi mo-
ralno i materijalno. S druge je strane opće

ja znam, osjećam u duši svojoj, da ne bih
io dostojan, da bih time spao u red onih
ljudi, što ih moja. duša najvećma prezire,
mrzi. Da bih se ja više prikazao Vašim bla-

im očima, u kojima bi čitao zasluženi u-
or, osudu? Sve isprike, sva opravdanja,
sve ispovijedi u ovome slučaju za mene ne
vrijede: ja bih sam sebi potpisao osudu,
sam bi sebe prezirao.

Ali ne, draga, toga Vaš prijatelj ne će u-
činiti Potpuno usvajam onu Vašu, da je
naša ljubav nad i izvan svakoga drugoga
čuvsta. Tako je i s ljubavlju mojom: ništa,
ama ništa j€ pomaknuti ne će — ona
dobro pohranjena u srcu, koje ne pozna
nego aše, ne ljubi nego Vas.

pitam, da li mi vjerujete. Time bih u-
vrijedio, teško uvrijedio našu ljubav. Ja Vas
već vidim, vidim ono milo, nezaboravno li-
ce, opet i sada kao i prije; čujem onaj bla-
g topli glas, koji i u mome srcu o-
ljekiva milo i slatko i prije
Je li, draga, da je tako? u ovome ča-
su Vaša čuvstva i opet skladno odjekuju u
mojoj duši?

da Vam otkrijem, da ui i drugih
daleko težih kušnja imao, i svakom se
visoko digao? Jest, imadoh pogibeljnih ku-

 

 

latila pera, da Vam pišem. Ne, je

šnja, ali mogu osito kazati — a to ni-
No a RO RA E

pravo glasovanja moćno srestvo da združi
\različite elemente, koji sačinjavaju rusko '
carstvo u narodnosnom i pravnom pogledu.

Uprkos velikog rascijepljenja ruskih revo-
lucijonaraca zahtjev općeg prava glasovanja
podava ruskoj revoluciji idealno jedinstvo
i udara joj pečat prave narodnosti.

Revolucijonarne stranke i pučke mase.

Značenje popa Gapona.

Nasuprot ovom idealnom jedinstvu, koje
se je odmah očitovalo nedvojbenim i do
sad u povjesti nevigjenim načinom, velika
je politička pogreška socijalističkih idejolo-
ga, što podižu kuku i motiku: na »liberal-
nu buržoaziju« i preziru je; ovotim više,
što nepouzdanje prama izobraženim razre-
dima, koje se oslanja isključivo na nezna-
nju masa, sačinjava psihički i socijalni te-
melj želje za vladanjem. Ni radnici ni se- .
ljaci u Rusiji nemaju ni približna shvaćanja,
što je ta znanstvena teorija o razrednoj bor-
bi. Nepouzdanje prama »buržoaziji», koje
se u ime ovih teorija širi megju pučke slo-
jeve, ne dovodi toliko do toga. da se obra-
zuje savjesna razredna politika, koliko da
se učvrste presude proti intelektualcima, ko-
ji su sasvim tim predstraža pokreta za slo-
| bodu. Ruski socijaliste znaju sasvim dobro,
da se je toliko prezirana »liberalna buržoa-
zija« prikazala tako postojana, da joj se treba
(diviti, na polju političkog programa, koji sa
svojeg stajališta ništa ne zaostaje za onim,
što ga je Ferdinand Lassale postavio nje-
mačkom proletarijatu kao političko vjero-
vanje.

Zlo, koje dolazi od ovog posvemašnjeg
taktičnog pomanjkanja, na svaki je način
mnogo manje. nego li se-je imalo očeki-
vati, a to sa ovog razloga. Socijalističke
stranke u pravoj Rusiji nemaju za sobom
velikih masa. Njih sačinjavaju nekoliko sku-
pina i ogranaka intelektualnog razreda skraj-
njih ideja, a ne mase radnika ja još manje
seljaka.

Ove stranke nijesu riješile pitanje revo-
lucijonarne ruske organizacije. Njihovo im
doktrinarstvo u pogledu revolucije priječi,
da budu pravi revolucijonarci, koji mogu
pokrenuti široke slojeve i obratiti ih na tak-
tiku politično odgojenu. Nije isključeno, da
se povjest ne će ni baviti ovim strankama.
Bilo kako bilo, pravi revolucijonarac i koji
je revolucijonarno uplivao na puk u pravoj
Rusiji, nije bio do sad nego sami pop Ga-
pon, kojemu je, kako ja mislim, bila sklo-
na cijela rpa uvjeta (savezništvo s vladom,
duhovna premoć, potpuno bez ikakve sum-
nje i protivnosti, koje su na putu »revolu-
cijonarnih intelektualaca«). Izgleda kao pa-
radoks: Gapon je revolucijonarno djelovao
baš radi svoje oportunističke taktike. Ova
je taktika katkada od velike koristi, kad se
hoće, da se pokrenu na političkom polju
mase već na to pripravljene; u svakom slu-
čaju korisna, kad mase treba prije politički
odgojiti.

Bliza budućnost ruskog radničkog pokre-
ta zavisi o tomu hoće li Gapon ili neko
drugi mjesto njega preuzeti niti, koje su
prekinuli krvavi dogogjaji od 22 do 24 ja-

 

 

u svemu tome čuvala me, vodila i — spa-
savala naša čista ljubav. Znam, da bi ina-
če, ma i najđaljom pomisli, nju ockvrnio,
povrijedio; pogazio bih svoj najsvetiji ama-
net; to bi bila grdna profanacija moje naj-
eje stvari — moje čiste, prve i — zad-
nje ljubavi! —

Ovdje zastajem. Moja je iskrena ispovi-
jed gotova. Možda se opeta ne izrazih pra-
vo, možda što god fali. Nadoknadit ću, a-
ko Bog da, kada se vidimo.

A vidjet ćemo se, vidjet ćemo se sigur-
no, treba svakako da se vidimo. Možda do-

mah početkom dojduće sedmice, ta-
o valjda da se lakše vidimo i razgovori-
mo, Kako i gdje, ostavljam, da Vi odredi-
te. Samo da se vidimo. Ako ovu prigoda
propustimo, zna, kada i hoćemo li se
više vidjeti. e, dragi, do brza vidova!
Ah, kako ga željno jem, a kako opet
pred ujim strepim!
vakova stvori? , ,

Oh, zašto me 'o
One ću knjige donijeti sobom, kad tamo
em.

Parna i
što ga u obilnoj mjeri pružate
\ svom do

 

stostruko vratio za
"prijatelju.

Ze