Br. 39.

PRAMA GANE

U DUBROVNIKU, 9. Decembra 1905.

  

Godina |.

 

 

 

 

Cijena je listu sa donašanjem u kuću ili s poštom na godinu K 5; na p6 i

 

 

 

četvrt godine surazmjerno; za inozemstvo K 5 i poštarski troškovi. — Ko
ne vrati list kad mu pretplata mine, smatra se da je predbrojen i za došasto
polugodište.

IZLAZI SVAKE SUBOTE. — POJEDINI BROJ STOJI 10 PARA.
Vlasništvo izdanje i tisak DUBROVAČKE HRVATSKE TISKARE.

Odgovorni urednik VLAHO KELEZ.

Sita
Pretplata, pisma, dopisi i oglasi šalju se Dubrovačkoj Hrvatskoj Tiskari. —
Za zahvale i priopćena plaća se 30 para po petit retku. Za oglase 20 para po
retku a koji se više puta tiskaju po pogodbi. — Rukopisi se ne vraćaju.
Listovi nefrankirani ne primaju se. — Plativo i utužljivo u Dubrovniku.

 

 

 

 

 

Narodno vijeće.

ta tim viša, što su riječkom rezoluci-| gospodina ministra presjednika. A čemu, |

 

čiju se neopravdanu mržnju dade lasno pro- Izbori su blizu.

tiv tobožnjeg autora uspaliti.

 

Četrdeset i pet godina u svim je
našim programima vrhovna cijelj_sje-
dinjenje Dalmacije s Hrvatskom. Četr-
deset i pet se godina za to borimo
ne prestajući naglašivati, da mi hoće-
mo, da postignemo ono, što nam
prirodna i državna prava jamče je-
dino ustavnim putem. Cijelo je jedno
pokoljenje izumrlo, a drugo ostarilo,
pa ipak ne postigosmo cijelji. Ne sa-
mo to, već smo mi danas faktično u-
daljeniji od ostvarenja naših zahtjeva,
nego što su bili naši oci i djedovi,
kad ih je kralj pozvao da iz dalma-
tinskog i banovinskog sabora odaberu
odaslanike, koji su imali vijećati o pri-
druženju. Udaljeniji smo od toga gle-
dajući na pitanje sa gledišta naše do-
sadašnje politike, koja se je uvijek
krećala u okviru najstrože legitimno-
sti. Mi toj politici ne zamjeramo, jer
je u ono doba ona bila jedina shvat-
ljiva politika, ali se je danas preživje-
la, pa valja da se zamijeni drugom,
koja više odgovara duhu vremena i
unapregjenoj narodnoj svijesti. Ne za-
mjeramo jej s dva razloga. Prvi je,
što se ova monarkija još uvijek osla-
nja na temeljna načela legitimnosti,
prava vladara prama državljanima, ko-
ji su ipak samo podanici. Drugi je
razlog, što su prošla doba, kad je mo-
gla uspijevati Mazzinijeva ideja, i što
naš narod u opće nije na nju ni spre-
man, ideja, da se sila suzbija drugom
silom, koja se krije od javnosti. Dru-
go je danas doba i druga su sredstva.

Sjedinjenje Dalmacije s Hrvatskom
prama državopravnom ustrojstvu monar-
kije zavisi od vladara. On je i više
puta obećao, da će to provesti u dje-
lo. Uzrok, s kojega to nije još učinje-
no, treba tražiti u tomu, što se i jedna
i druga državna polovica opire, a mi
opet sami nijesmo dovoljno: jaki, da
možemo u tomu pogledu izvršiti ka-
kav pritisak. Na oko sjedinjejne izgle-
da sasma nedužna stvar. Ta napokon
ne radi se, nego da se dvije . pokraji-
ne združe u jednu, jer su se već tvor-
ci dualističkog sustava pobrinuli, da
kraljevinu Hrvatsku sa suverenim pra-
vima sniže do autonomne zemlje, a
u praksi se je još i dalje pošlo, pa
cijela ta autonomija nije nego jedna
obična laž. | kad bi stvar samo u to-
mu sastojala, da. mi mjesto slobode i
nezavisnosti, dobijemo samo sjedinje-
nje, zaista ne bi vrijedilo ni da prstom
maknemo za to.

Do dana su današnjega naši
u sjedinjenje sve polagali i od
činili zavisnim i slobo

ljudi
njega
u i nezavisnost.

To je razumljivo, ali ne valja ni to|

zaboraviti, da se je propustilo i ono,
što se je moglo dobiti, a što bi usko-
rilo riješenje našeg pitanja. Presuda
je za to velika, misliti da bi nam u
današnjim prilikama, sve kad bi se
po nekom čudu i dogodilo sjedinje-
nje, nastalo doba sreće i zadovoljstva.

ako danas stvari stoje sjedinjenje uz
odnose, koji danas vladaju u Banovi-
ni, ne bi bilo nikakav korak naprijed,
već bi nas još ge sputalo i izvrglo
milosti jačega. u politici naroda lju-
bav prama bližnjemu samo je prosta
fraza. Taj sentimentalizam valja: da iš-
srca, ako želimo našemu

rr e :
zagrebačkom je saboru riječ,
da mi hoćemo, da se sruši als:

ok ba da.
pam SRI

jom porušeni mostovi, koji vode na | kad je on rekao jednu poznatu istinu. Mi!
drugu stranu. Ali da uzmožemo tako- smo zaista manje vrijedan narod, jer do.
vu politiku voditi, i uspješno je do/sad nijesmo služili za ništa drugo nego za
kraja privesti, potreba je, da demokra- | hranu topovima. O kakvom gospodarskom
tizujemo cijeli naš javni život i orga- |i kulturnom značenju našeg naroda nn
nizujemo se. O jednoj jedinoj strana- ni govora. Ne mari, što mi imamo more, |
čkoj organizaciji dakako ne može biti |koje je veliko vrelo privrednog napretka i

l

Ovaj recept izvrsno djeluje na Korčuli,
bar što se mene tiče. Jer bilo je prigoda,
\kad su u raznim hrvatskim listovima izla-
zili dopisi iz Korčule, koje sam ja ne sa-
mo cijelim svojim razumom osugjivao, ne-
\go koje bi se sramio sam pred sobom i

Dopisnik nam iz Zagreba javlja, da se
tamo drži za stalno, da će se do brzo oba-
viti saborski izbori. Svak se sprema. Ovog
\puta i madžaroni. Postalo im je odveć vru-
iće pod nogama. U saboru spominju »vri-
jedni puk« i čak su sad za izbornu refor-
i ustaju proti povrijedama nagode, a u-
\jedno šalju uputke kotarskim predstojnici-
\ma. Poslije izbora, ko zasluži, bit će na-

govora. Neka se dakle svaka MOE u Za to se je već pobrinuo nje-

organizuje po sebi, a za sva ona pi-
tanja, koja se imaju smatrati opće na-
rodnim, neka se po primjeru Čeha u- |
stanovi narodno vijeće, u kojemu će!
biti zastupane sve stranke. I kod Če-
ha je još viša stranačka rascjepkanost
nego li kod nas, pa ipak oni se zna-|
du naći zajedno, kad se radi o općim
narodnim interesima. Za što ne bi|
mogli i mi? Pokušajmo, a mi smo
unaprijed uvjereni, da ćemo dobrom
voljom i malenim trudom uspjeti.

RACI
Manje vrijedan narod.

Austrijska polovica hapsburške monarhi- |
je prolazi za ustavnu državu. Ali je njezi-
na ustavnost samo prividna. Pod tom se.
riječi krije srednjovječni feudalizam u naj- |
širem njegovom značenju, koji. je samo zi
| dvora oblijepljen ustavnim frazama. Imamo |
| dakako ustav, parlamenat: i temeljne zako- |
jne, koji proglasuju sve ljude jednakim u
| dužnostima i pravima, sve narode jednako
| pravnim. Nu sasvim se tim ni ustav ni par-
(lamenat ne broje ništa, jer je tu poznati
| paragraf 14, kojim se eto nekoliko godina
i preko jednog i preko drugog vlada. Te-
meljni zakoni o jednakopravnosti nijesu ne-
go prosta ironija, jer dnevice imamo pri.
mjera, — kako u ovoj državi ima ljudi i na-
roda prvog i drugog reda. To je čak neki
dan potvrdio i gospodin ministar presjed-
nik barun Gauč, spominjući više i manje ,
vrijedne narode. |

Pokret za opće i jednako pravo glasova- |
nja ne da se više ničim obustaviti. To je,
i sami kralj onomadne priznao. Još je do;
nedavna taj pokret sličio tihom potoku, pa
ako je ovaj narasao u veliku rijeku, koja |
je poplavila cijelo polje, u tomu imaju za-
sluge i oni, od kojih bi se najmanje na- |
\dali. U Ugarskoj ga je bacio u javnost mi-
\nistar Kristoffy. Služio mu je za smicalicu
\proti magjarskoj koaliciji. On je valjda i pa-
|metno mislio, ali su se brzo bečki hofrati
\prepali, kad su vidjeli, kako je djelovalo to
\srestvo, kojim su oni
\plaše magjarsku parlamentarnu većinu. Go-!
\spodin je barun Gauč tad uložio sve svoje.
\sile, da zapriječi, da se opće i jednako pra-|
\vo glasovanja uvede u ugarsku polovicu, |
\jer se je strašio, da to ne bi zarazno dje- |
lovalo i na austrijsku stranu. Da nemoral-
nost bude viša, s magjarske se strane nije |
\proti takovomu uplitanju čuo ni jedan pro-'
\svjed, i ako su s te strane znali i za mno-|
\go manje uplitanje podizati drvlje i kame-
nje. Nu jedna se je i druga strana preva-
rila, jer se je pokret još jače i silnije na-
stavio, pa danas valja, da obojica s njim i
za nevolju računaju.

Gospodin se je Gauč brzo snašao. Otva-
rajući bečki parlamenat navijestio je, da
vlada sprema osnovu zakona za preinaku
izbornog reda na temelju općeg prava gla- |
sovanja. Ali je on ujedno dao nedvojbeno
razumjeti, da to ne će biti reforma, koju
milijuni bespravnog puka traže, nego će
biti srestvo, kojim se ima uzdržati nje-
mačka premoć, Rekao nam je, da je Aus-
trija skup manje i više vrijednih naroda,
pa će prama tomu i razdijeliti izborne ko-
tare, Vrijedniji će narodi dobiti više zastup-
nika nego drugi. Ko su ti vrijedniji narodi,
nije potreba ni spominjati. To su u prvom
redu Nijemci. Oni su kulturno i gospodar-
ski pred ostalim narodima. Za to su i vri-
jedniji, pa bi po novoj osnovi imali više
zastupnika u parlamentu. Za njima dolaze
Česi, a svi ostali narodi u red ma-
nje vrijednih, koji bi bili daleko slabije za-
stupani.

 

 

 

 

pan
U taj red spadamo i mi Hrvati. Da po
duši rečemo, mi se nimalo ne ljutimo na

 

 

mački Drang, koji je bacio svoje mreže u
nj, pak će mnogu ludu ribicu uloviti. Dal-
macija i nije drugo po mišljenju bečke gos-
pode nego samo prosta kolonija, koju tre-
ba što više iskoristiti. Da se to postigne
treba nas prije osiromašiti. To je danas ci-
jeli sustav. Kasnije će nas izrabiti na pro-
sto kao što Englezi Indiju. Politika osiro-
mašivanja bečke vlade dovela je do toga,
da gladni narod ostavlja dom i rod.

Naši su zastupnici proti toj politici vodi-
li samo maglovitu i akademsku opoziciju.

| Propustili su, da se nešto učini iz vlastite |ku ne ima inteligentnog čovjeka da mu za-
| pobude, a gomilali su tužbe povrh tužaba bavi? Na njegovoj strani naprotiv svak za-
\na zapuštenost, u kojoj nas ostavlja austrij- | sebice umije da se lati pera, pak da ga sve
\ska politika. Koliko nam je to pomoglo, u šesnaest brani. Toliko ima tih njegovih |
| vidimo. Više nam je vrijedio samo jedan

okret, koji je pravce naperen proti Beču -i
koji su za to neki okrstili veleizdajničkim,
nego čitavo četrdesetgodišnje parlamentar-
no sudjelovanje i jaukanje. Danas već go-
vore o potrebi željezničke sveze i koješta
drugoga. Ne žalimo s toga što bi po no-
voj Gaučovoj osnovi Dalmacija imala u par-
lamentu samo 7 mjesto 11 zastupnika, jer
i onako njegova osnova ne će naći potreb-
ne većine, a vladi služi samo da još neko
vrijeme produlji dosadašnji sustav nepra-
vednosti. Mi želimo samo, ,da se nastavi
započetom stazom, pas ćemo biti sretni, kad
u bečkom parlamentu ne bude ni jednog
našeg zastupnika. Tad ne ćemo biti ni ma-

\nje vrijedan narod, jer ako budemo sve ku iz kojega sam iznikao i na čijoj ćete

jedno, ne ćemo moći na nikoga svaljivati
krivicu nego na nas.

S3CIRTD
Na insinuacije.

Načelnik korčulanski, Dr, Roko Arneri, u
svome dopisu štampanom u 93. broju »Na-
rodnog Lista«, i na posebnom arku te se
je u oči izbora općinske uprave dijelio po

| našoj općini, dosta prozirno označuje mene |
\kano autora dopisa +P. C. H.«, što iz Kor- |

čule proti njegovoj upravi izlaze.
Što g. načelnik upire prstom u me kano
autora rečenih dopisa, to bi mi bila deveta

htjeli samo, da po- briga, pošto ti dopisi sadrže bar 90% stva-.

ri, koje se ja ne bi žacao potpisati. Ja svoje
mišljenje o javnom djelovanju bilo čijem,
pa i njegovom, neiskažujem kutovima i zi-
dovima, nego ga kadgod se prigoda dade,
slobodno i otvoreno ispovijedam. Uzimajuć
stvar sa toga gledišta, mogao sam laganim
smiješkom preći preko njegove aluzije, na
me, pa i makar u njegovu pismu i bilo ne-
parlamentarnih riječi na moju osobu uprav-
ljenih. Kad to dolazi sa strane jednog par-
lamentarca, još se lakše preko toga prelazi.

ii razlog radi kojega se protiv insinua-
cije g. načelnika ogragjuje, — biva da sam
ja začetnik polemika, te se na Korčuli po-
rodiše — jest onaj isti radi kojega me je
on, jer bez dokaza, dakle proračunano,
htjeo autorstvom osumnjičiti.

Taj razlog jest slabi politički uzgoj do-
brog dijela naroda, radi čega nosi na du-
ši odgovornost u opće narodna inteligen-
cija, a narodni vogje ponajviše, megju ko-
je spada i sam načelnik g. Arneri. Pak mje-
šte okajati, on se još i služi tim grijehom.

Dobro je poznato, kako to po malim mje-
stima djeluje, kad se nekoga sumnjiči au-
torstvom dopisa, koji bilo javne osobe, bi-
lo javne prilike kritikuju. Jesu li ti dopisi
malicijozni, zlonamjerni, pobugjuju odvrat-
nost kod poštenih ljudi i odium na auto-
ra. Jesu li umjereni, kano recimo u ovom
slučaju, jer je g. Arneri osoba po položaju,
što ga zauzimlje, prva u općini, naći će se
uvijek bezbroj onih, koji ne čitaju i ne mi-
sle; koji nijesu toliko politički odgojeni, da
sude o stvari, pa se njihovo mišljenje i ko-
silo s mišljenjem čovjeka, koji dtukčije od
njih sudi — naći će se, velju, bezbroj tih

napisati, nek'mo li kao pošten čovjek do
\ potrebe i potpisati, — pa ipak se sa toliko
strana upiralo u me kano u pisca, proraču-
\nanom namjerom, neka se javni prezir, i,
\ opravdani i neopravdani protiv meni diže,
\a krivci uvijek ostajali čisti.

Takova igra se opetuje i prigodom ovih
polemika. Štogod se protiv općinske upra-
\ve piše — sve pišem ja. | ono što će se
\u buduće pisati — sve ću biti ja. I kad lju-
\di nešto pišu i potpišu — i za to ja kriv.
(Ili ja moram biti neki magazin znanja i in-
\formacija, ili na strani protivnoj g. načelni-

| gragjen i promaknut u činu. Doduše ne ra-

 

de ovo oni iz straha, da ne izgube većinu.
Nju im osigurava sredovječni izborni red,
ali hoće, da se iskažu i svoje akcije, koje
su počele padati i u Budimpešti i u Beču,
podignu.

Demokratske stranke zahtijevaju, da se
uvede opće, jednako, izravno i tajno pravo
|glasa. U tomu su složne sve opozicijonal-
| ne stranke, jer svak uvigja, da bi tom re-
| formom ozdravio javni život.  Parasita bi
|nestalo. Ovi se mogu uzdržati jedino u da-
\našnjim odnosima, u kojim na primjer ci-
\jeli jedan izborni srez (Perušić) od 22000
| duša ima_ih samo 58 pravo glasa. Dr. Frank
\je u saboru iznio predlog, da se promijeni
| sadašnji izborni red i uveđe opće, tajno
jednako i izravno glasovanje. | opozicija.
koja pristaje uz riječku rezoluciju podnijela

vi $ izvija. J€ Predlog, kojim poziva vladu, da iznese
branitelja, što se u raznim formama javlja- (qa pretresanja izbornu reformu. Ovaj zad-
ju, bez da se iko i usudi pomisliti: ko pi- nji predlog bi primljen od madžarona i u-
še? i da jedna kuhinja može biti izvor to- | pućen ustavnom odsjeku, na veliko čudo
RE S Ee [čažno izjerlo; da 08 10 Bije ai AE

; ; i i : ije ni mislio.
Ovoj. svinapt. prati: zodsvi, o ei Ali Fri povratimo na vat Po zako-
| čelnik autoritativno sankcijonirati. Jer ako ni- nu oni bi se imali obaviti još tekom ovog
\je proračunanom svrhom aludirao na me, mjeseca, jer do godine ne će biti zakoni-
kako je to, kao pošten čovjek, bez dokaza tih listina. Ove se činu na osnovi porezne
mogao učiniti? A da takov recept terško | SEE eO pove je e Krug ivo za
[Sjetnje, ženi risa ii priznajem, prem: | godine urediti. Nu madžaroni će ipak i tu
\da mi se kao skladnu čovjeku, nemili ni nezakonitost pored tolikih drugih učiniti,
| spominjati njegove efekte. — Izmišljaju se|te izbore istom s nove godine raspisati.
neistine, izvrću se i tugje riječi, a meni OAO S bori apasik, a s ee:
| ići iičenjem i i - | djeti. ože nadati, da će rče-
koj le aa oleazii najvačnia a orka. |vićtiki slob subelike istini U Uztnio
| stoji me $€ SMRENI Najy p \ili dva kotara pobijedit će seljačka stranka.
inteligentni ljudi sami za se sude — u PU"! Opoziciji, koja pristaje uz rezoluciju riječku,
\otešćan je položaj. Ona će po svoj prilici
Ime strani uvijek naći! Ima ljudi, u gospod- neke kotare izgubiti, jer govorilo mu se što
alli mio drei toi Be Noi o Proeia Mo
SVONNE. VON, — koji u fakinskim činima |ueiniti, da a jer se straše za svoja
|— uživaju možda ih i naručuju i slijede | mjesta. Teško je, da će dobiti, koji man-
|razmećati se prijateljstvom i povjerenjem g. dat u kotarima, "u kojim žive pomiješani
| načelnika. Nemam ništa proti tome, — stvar Srbi, jer ovi za čudo ne odazivlju se pozi-
je ukusa — samo konstatujem, što li se M A e Ri za VESNA
a Š ci | u varu. Nu
će dogoditi čovjeku, koji pkorapdvoga zl0- | dosta je uda iroach do brzo će sve puknuti.
| činac, što slobodno misli, slobodno govori,
| ne klanja se priznatim božanstvima i ne pu- šinćć.
išta da ga se vuče za — nos.
Jer neka mi, toliki moji opadači, politić« Vijesti iz naroda.
|ki analfabeti, navedu jedan čin, kojim bi
|se ja bio ogriješio o hrvatstvo, o opću ko- Iz Benkovačke okolice.
rist, o pravo manjega protiv višemu, o mi- Nedjeljni počinak. Pohvalno odlučeno je,
|sao slobodarsku ? \da u Benkovcu svi dućani mješovite trgo-
Namjera mi je bila, da usput, braneći se vine budu cijeli dan u nedjelje zatvoreni. Za-
\ protiv insinuacije g. načelnika, uprem pr- što ne i za ostale trgovine? A za okolicu?
istom u bolest, koju podržavaju oni te bi  Pogibelj grlavice. U obližnjoj općini obro-
\je liječiti morali. Ali reklo bi se da se za vačkoj i to u Karinu pojavilo se nekoliko
\to malo brinu stanovita gospoda, kojima u slučajeva grlavice, Na oprez ljudi, da nas
\trideset godina ustavnog života bijaše glav- i to ne zadesi.
ona briga da rašire svoj upliv, a radi sebe, Naprijed s nijemštinom. Oružnici ne samo
i nad nesvijesnim narođom, i da pomoću to- da sve dopisivaju i sa svakim u njemač-
ga upliva, kucaju po prstima svakoga, koji kom jeziku, već su ispitani kod Benkovač-
"malo pridigne glavu i otvori oči. No ipak, kog poglavarstva u njemačkom jeziku. Na-
| kolo se kreće, i vidimo gdje svaki dan da- prijed s divnom nijemštinom.
je u narodu ljudi, koji za sebe sude, koji Ličani. Napokon došlo je nekoliko ličkih
| svojom glavom misle, i kod kojih uplivi od kola po vino. Vino je dobro a cijene nije-
\otaca naslijegjeni ni najmanje ne broje. su prećerane, te se nadamo, da će učestati
| Završujem : ja nisam autor dopisa »P, C. sve to više Ličana. Cijena je vinu 25 i 26
H.«, ali ih odobravam, kano što odobravam i K 27 po stolitru.
|da »P. C. H.« kano slobodarski list, dona-  Pokušano bratoubojstvo. U Pristegu dne
iša pro i contra razloge. Ove polemike, kad 2 o. m. Martin Šarić rani puškom brata
| dostojanstveno vogjene, mogu općoj stvari Barišu, jer potonji natjerao magarad prvoga
mnogo koristiti. Ustanovljeno, da se u ni- u vlastiti nasad amerikanice a da ga može
čije poštenje ne tiče, zašto da se ne rasprav- kasnije procijeniti na Martinovu štetu. Mar-
(lja o jednoj tako važnoj narodnoj instituci- tin odveden je u Benkovačku sudbenu tam-
ji, koja je jednako svačigova svojina, a ko- nicu a Bariša i danas kopa. Ovo je četvrti
lja —.ruku na prsi — « opće širom Dal- slučaj u ovoj okolici kroz maleno razdoblje
macije nije vogjena redom i brigom, koji- od 20 dana, ali najgori je onaj u Vukšiću
ma bi morala biti? Nek uvijek, ko zna i jer je tu bilo pravo bratoumorstvo. Žalosni
može, upire u mane i nedostatke, nek uvi- slučajevi.
jek, ko je zvan, nastoji da ih ne bude, i mi Cijepljenje boginja. Od nekoliko dana opć,
ćemo naše općine dovesti do one djelujuće liječnik veleuč. Dr Dušan Begović ide oko-
visine, kojoj su namijenjene: općem dobru. licom i ucijepljuje boginje. Nu, i ako kasno
Korčula, 29. Novembra 1905. \ipak na vrijeme.
I F. Lupis, = Poštarski ured. D. Ivo Prodan iznio je
sjednu resoluciju glede pošt, ureda u Nadi-
\mu. Doznajemo još da će bit postavljen pošt.
\ured i u Pristegu i da će biti postavljena
| pošt. koloslanica izmegju Stankovca i
\|Benkovca tićuć Pristeg i ostala mjesta. Bo-
iže daj, jer bi bilo od velike koristi.