Br. 39. PRAMA GANE U DUBROVNIKU, 9. Decembra 1905. Godina |. Cijena je listu sa donašanjem u kuću ili s poštom na godinu K 5; na p6 i četvrt godine surazmjerno; za inozemstvo K 5 i poštarski troškovi. — Ko ne vrati list kad mu pretplata mine, smatra se da je predbrojen i za došasto polugodište. IZLAZI SVAKE SUBOTE. — POJEDINI BROJ STOJI 10 PARA. Vlasništvo izdanje i tisak DUBROVAČKE HRVATSKE TISKARE. Odgovorni urednik VLAHO KELEZ. Sita Pretplata, pisma, dopisi i oglasi šalju se Dubrovačkoj Hrvatskoj Tiskari. — Za zahvale i priopćena plaća se 30 para po petit retku. Za oglase 20 para po retku a koji se više puta tiskaju po pogodbi. — Rukopisi se ne vraćaju. Listovi nefrankirani ne primaju se. — Plativo i utužljivo u Dubrovniku. Narodno vijeće. ta tim viša, što su riječkom rezoluci-| gospodina ministra presjednika. A čemu, | čiju se neopravdanu mržnju dade lasno pro- Izbori su blizu. tiv tobožnjeg autora uspaliti. Četrdeset i pet godina u svim je našim programima vrhovna cijelj_sje- dinjenje Dalmacije s Hrvatskom. Četr- deset i pet se godina za to borimo ne prestajući naglašivati, da mi hoće- mo, da postignemo ono, što nam prirodna i državna prava jamče je- dino ustavnim putem. Cijelo je jedno pokoljenje izumrlo, a drugo ostarilo, pa ipak ne postigosmo cijelji. Ne sa- mo to, već smo mi danas faktično u- daljeniji od ostvarenja naših zahtjeva, nego što su bili naši oci i djedovi, kad ih je kralj pozvao da iz dalma- tinskog i banovinskog sabora odaberu odaslanike, koji su imali vijećati o pri- druženju. Udaljeniji smo od toga gle- dajući na pitanje sa gledišta naše do- sadašnje politike, koja se je uvijek krećala u okviru najstrože legitimno- sti. Mi toj politici ne zamjeramo, jer je u ono doba ona bila jedina shvat- ljiva politika, ali se je danas preživje- la, pa valja da se zamijeni drugom, koja više odgovara duhu vremena i unapregjenoj narodnoj svijesti. Ne za- mjeramo jej s dva razloga. Prvi je, što se ova monarkija još uvijek osla- nja na temeljna načela legitimnosti, prava vladara prama državljanima, ko- ji su ipak samo podanici. Drugi je razlog, što su prošla doba, kad je mo- gla uspijevati Mazzinijeva ideja, i što naš narod u opće nije na nju ni spre- man, ideja, da se sila suzbija drugom silom, koja se krije od javnosti. Dru- go je danas doba i druga su sredstva. Sjedinjenje Dalmacije s Hrvatskom prama državopravnom ustrojstvu monar- kije zavisi od vladara. On je i više puta obećao, da će to provesti u dje- lo. Uzrok, s kojega to nije još učinje- no, treba tražiti u tomu, što se i jedna i druga državna polovica opire, a mi opet sami nijesmo dovoljno: jaki, da možemo u tomu pogledu izvršiti ka- kav pritisak. Na oko sjedinjejne izgle- da sasma nedužna stvar. Ta napokon ne radi se, nego da se dvije . pokraji- ne združe u jednu, jer su se već tvor- ci dualističkog sustava pobrinuli, da kraljevinu Hrvatsku sa suverenim pra- vima sniže do autonomne zemlje, a u praksi se je još i dalje pošlo, pa cijela ta autonomija nije nego jedna obična laž. | kad bi stvar samo u to- mu sastojala, da. mi mjesto slobode i nezavisnosti, dobijemo samo sjedinje- nje, zaista ne bi vrijedilo ni da prstom maknemo za to. Do dana su današnjega naši u sjedinjenje sve polagali i od činili zavisnim i slobo ljudi njega u i nezavisnost. To je razumljivo, ali ne valja ni to| zaboraviti, da se je propustilo i ono, što se je moglo dobiti, a što bi usko- rilo riješenje našeg pitanja. Presuda je za to velika, misliti da bi nam u današnjim prilikama, sve kad bi se po nekom čudu i dogodilo sjedinje- nje, nastalo doba sreće i zadovoljstva. ako danas stvari stoje sjedinjenje uz odnose, koji danas vladaju u Banovi- ni, ne bi bilo nikakav korak naprijed, već bi nas još ge sputalo i izvrglo milosti jačega. u politici naroda lju- bav prama bližnjemu samo je prosta fraza. Taj sentimentalizam valja: da iš- srca, ako želimo našemu rr e : zagrebačkom je saboru riječ, da mi hoćemo, da se sruši als: ok ba da. pam SRI jom porušeni mostovi, koji vode na | kad je on rekao jednu poznatu istinu. Mi! drugu stranu. Ali da uzmožemo tako- smo zaista manje vrijedan narod, jer do. vu politiku voditi, i uspješno je do/sad nijesmo služili za ništa drugo nego za kraja privesti, potreba je, da demokra- | hranu topovima. O kakvom gospodarskom tizujemo cijeli naš javni život i orga- |i kulturnom značenju našeg naroda nn nizujemo se. O jednoj jedinoj strana- ni govora. Ne mari, što mi imamo more, | čkoj organizaciji dakako ne može biti |koje je veliko vrelo privrednog napretka i l Ovaj recept izvrsno djeluje na Korčuli, bar što se mene tiče. Jer bilo je prigoda, \kad su u raznim hrvatskim listovima izla- zili dopisi iz Korčule, koje sam ja ne sa- mo cijelim svojim razumom osugjivao, ne- \go koje bi se sramio sam pred sobom i Dopisnik nam iz Zagreba javlja, da se tamo drži za stalno, da će se do brzo oba- viti saborski izbori. Svak se sprema. Ovog \puta i madžaroni. Postalo im je odveć vru- iće pod nogama. U saboru spominju »vri- jedni puk« i čak su sad za izbornu refor- i ustaju proti povrijedama nagode, a u- \jedno šalju uputke kotarskim predstojnici- \ma. Poslije izbora, ko zasluži, bit će na- govora. Neka se dakle svaka MOE u Za to se je već pobrinuo nje- organizuje po sebi, a za sva ona pi- tanja, koja se imaju smatrati opće na- rodnim, neka se po primjeru Čeha u- | stanovi narodno vijeće, u kojemu će! biti zastupane sve stranke. I kod Če- ha je još viša stranačka rascjepkanost nego li kod nas, pa ipak oni se zna-| du naći zajedno, kad se radi o općim narodnim interesima. Za što ne bi| mogli i mi? Pokušajmo, a mi smo unaprijed uvjereni, da ćemo dobrom voljom i malenim trudom uspjeti. RACI Manje vrijedan narod. Austrijska polovica hapsburške monarhi- | je prolazi za ustavnu državu. Ali je njezi- na ustavnost samo prividna. Pod tom se. riječi krije srednjovječni feudalizam u naj- | širem njegovom značenju, koji. je samo zi | dvora oblijepljen ustavnim frazama. Imamo | | dakako ustav, parlamenat: i temeljne zako- | jne, koji proglasuju sve ljude jednakim u | dužnostima i pravima, sve narode jednako | pravnim. Nu sasvim se tim ni ustav ni par- (lamenat ne broje ništa, jer je tu poznati | paragraf 14, kojim se eto nekoliko godina i preko jednog i preko drugog vlada. Te- meljni zakoni o jednakopravnosti nijesu ne- go prosta ironija, jer dnevice imamo pri. mjera, — kako u ovoj državi ima ljudi i na- roda prvog i drugog reda. To je čak neki dan potvrdio i gospodin ministar presjed- nik barun Gauč, spominjući više i manje , vrijedne narode. | Pokret za opće i jednako pravo glasova- | nja ne da se više ničim obustaviti. To je, i sami kralj onomadne priznao. Još je do; nedavna taj pokret sličio tihom potoku, pa ako je ovaj narasao u veliku rijeku, koja | je poplavila cijelo polje, u tomu imaju za- sluge i oni, od kojih bi se najmanje na- | \dali. U Ugarskoj ga je bacio u javnost mi- \nistar Kristoffy. Služio mu je za smicalicu \proti magjarskoj koaliciji. On je valjda i pa- |metno mislio, ali su se brzo bečki hofrati \prepali, kad su vidjeli, kako je djelovalo to \srestvo, kojim su oni \plaše magjarsku parlamentarnu većinu. Go-! \spodin je barun Gauč tad uložio sve svoje. \sile, da zapriječi, da se opće i jednako pra-| \vo glasovanja uvede u ugarsku polovicu, | \jer se je strašio, da to ne bi zarazno dje- | lovalo i na austrijsku stranu. Da nemoral- nost bude viša, s magjarske se strane nije | \proti takovomu uplitanju čuo ni jedan pro-' \svjed, i ako su s te strane znali i za mno-| \go manje uplitanje podizati drvlje i kame- nje. Nu jedna se je i druga strana preva- rila, jer se je pokret još jače i silnije na- stavio, pa danas valja, da obojica s njim i za nevolju računaju. Gospodin se je Gauč brzo snašao. Otva- rajući bečki parlamenat navijestio je, da vlada sprema osnovu zakona za preinaku izbornog reda na temelju općeg prava gla- | sovanja. Ali je on ujedno dao nedvojbeno razumjeti, da to ne će biti reforma, koju milijuni bespravnog puka traže, nego će biti srestvo, kojim se ima uzdržati nje- mačka premoć, Rekao nam je, da je Aus- trija skup manje i više vrijednih naroda, pa će prama tomu i razdijeliti izborne ko- tare, Vrijedniji će narodi dobiti više zastup- nika nego drugi. Ko su ti vrijedniji narodi, nije potreba ni spominjati. To su u prvom redu Nijemci. Oni su kulturno i gospodar- ski pred ostalim narodima. Za to su i vri- jedniji, pa bi po novoj osnovi imali više zastupnika u parlamentu. Za njima dolaze Česi, a svi ostali narodi u red ma- nje vrijednih, koji bi bili daleko slabije za- stupani. pan U taj red spadamo i mi Hrvati. Da po duši rečemo, mi se nimalo ne ljutimo na mački Drang, koji je bacio svoje mreže u nj, pak će mnogu ludu ribicu uloviti. Dal- macija i nije drugo po mišljenju bečke gos- pode nego samo prosta kolonija, koju tre- ba što više iskoristiti. Da se to postigne treba nas prije osiromašiti. To je danas ci- jeli sustav. Kasnije će nas izrabiti na pro- sto kao što Englezi Indiju. Politika osiro- mašivanja bečke vlade dovela je do toga, da gladni narod ostavlja dom i rod. Naši su zastupnici proti toj politici vodi- li samo maglovitu i akademsku opoziciju. | Propustili su, da se nešto učini iz vlastite |ku ne ima inteligentnog čovjeka da mu za- | pobude, a gomilali su tužbe povrh tužaba bavi? Na njegovoj strani naprotiv svak za- \na zapuštenost, u kojoj nas ostavlja austrij- | sebice umije da se lati pera, pak da ga sve \ska politika. Koliko nam je to pomoglo, u šesnaest brani. Toliko ima tih njegovih | | vidimo. Više nam je vrijedio samo jedan okret, koji je pravce naperen proti Beču -i koji su za to neki okrstili veleizdajničkim, nego čitavo četrdesetgodišnje parlamentar- no sudjelovanje i jaukanje. Danas već go- vore o potrebi željezničke sveze i koješta drugoga. Ne žalimo s toga što bi po no- voj Gaučovoj osnovi Dalmacija imala u par- lamentu samo 7 mjesto 11 zastupnika, jer i onako njegova osnova ne će naći potreb- ne većine, a vladi služi samo da još neko vrijeme produlji dosadašnji sustav nepra- vednosti. Mi želimo samo, ,da se nastavi započetom stazom, pas ćemo biti sretni, kad u bečkom parlamentu ne bude ni jednog našeg zastupnika. Tad ne ćemo biti ni ma- \nje vrijedan narod, jer ako budemo sve ku iz kojega sam iznikao i na čijoj ćete jedno, ne ćemo moći na nikoga svaljivati krivicu nego na nas. S3CIRTD Na insinuacije. Načelnik korčulanski, Dr, Roko Arneri, u svome dopisu štampanom u 93. broju »Na- rodnog Lista«, i na posebnom arku te se je u oči izbora općinske uprave dijelio po | našoj općini, dosta prozirno označuje mene | \kano autora dopisa +P. C. H.«, što iz Kor- | čule proti njegovoj upravi izlaze. Što g. načelnik upire prstom u me kano autora rečenih dopisa, to bi mi bila deveta htjeli samo, da po- briga, pošto ti dopisi sadrže bar 90% stva-. ri, koje se ja ne bi žacao potpisati. Ja svoje mišljenje o javnom djelovanju bilo čijem, pa i njegovom, neiskažujem kutovima i zi- dovima, nego ga kadgod se prigoda dade, slobodno i otvoreno ispovijedam. Uzimajuć stvar sa toga gledišta, mogao sam laganim smiješkom preći preko njegove aluzije, na me, pa i makar u njegovu pismu i bilo ne- parlamentarnih riječi na moju osobu uprav- ljenih. Kad to dolazi sa strane jednog par- lamentarca, još se lakše preko toga prelazi. ii razlog radi kojega se protiv insinua- cije g. načelnika ogragjuje, — biva da sam ja začetnik polemika, te se na Korčuli po- rodiše — jest onaj isti radi kojega me je on, jer bez dokaza, dakle proračunano, htjeo autorstvom osumnjičiti. Taj razlog jest slabi politički uzgoj do- brog dijela naroda, radi čega nosi na du- ši odgovornost u opće narodna inteligen- cija, a narodni vogje ponajviše, megju ko- je spada i sam načelnik g. Arneri. Pak mje- šte okajati, on se još i služi tim grijehom. Dobro je poznato, kako to po malim mje- stima djeluje, kad se nekoga sumnjiči au- torstvom dopisa, koji bilo javne osobe, bi- lo javne prilike kritikuju. Jesu li ti dopisi malicijozni, zlonamjerni, pobugjuju odvrat- nost kod poštenih ljudi i odium na auto- ra. Jesu li umjereni, kano recimo u ovom slučaju, jer je g. Arneri osoba po položaju, što ga zauzimlje, prva u općini, naći će se uvijek bezbroj onih, koji ne čitaju i ne mi- sle; koji nijesu toliko politički odgojeni, da sude o stvari, pa se njihovo mišljenje i ko- silo s mišljenjem čovjeka, koji dtukčije od njih sudi — naći će se, velju, bezbroj tih napisati, nek'mo li kao pošten čovjek do \ potrebe i potpisati, — pa ipak se sa toliko strana upiralo u me kano u pisca, proraču- \nanom namjerom, neka se javni prezir, i, \ opravdani i neopravdani protiv meni diže, \a krivci uvijek ostajali čisti. Takova igra se opetuje i prigodom ovih polemika. Štogod se protiv općinske upra- \ve piše — sve pišem ja. | ono što će se \u buduće pisati — sve ću biti ja. I kad lju- \di nešto pišu i potpišu — i za to ja kriv. (Ili ja moram biti neki magazin znanja i in- \formacija, ili na strani protivnoj g. načelni- | gragjen i promaknut u činu. Doduše ne ra- de ovo oni iz straha, da ne izgube većinu. Nju im osigurava sredovječni izborni red, ali hoće, da se iskažu i svoje akcije, koje su počele padati i u Budimpešti i u Beču, podignu. Demokratske stranke zahtijevaju, da se uvede opće, jednako, izravno i tajno pravo |glasa. U tomu su složne sve opozicijonal- | ne stranke, jer svak uvigja, da bi tom re- | formom ozdravio javni život. Parasita bi |nestalo. Ovi se mogu uzdržati jedino u da- \našnjim odnosima, u kojim na primjer ci- \jeli jedan izborni srez (Perušić) od 22000 | duša ima_ih samo 58 pravo glasa. Dr. Frank \je u saboru iznio predlog, da se promijeni | sadašnji izborni red i uveđe opće, tajno jednako i izravno glasovanje. | opozicija. koja pristaje uz riječku rezoluciju podnijela vi $ izvija. J€ Predlog, kojim poziva vladu, da iznese branitelja, što se u raznim formama javlja- (qa pretresanja izbornu reformu. Ovaj zad- ju, bez da se iko i usudi pomisliti: ko pi- nji predlog bi primljen od madžarona i u- še? i da jedna kuhinja može biti izvor to- | pućen ustavnom odsjeku, na veliko čudo RE S Ee [čažno izjerlo; da 08 10 Bije ai AE ; ; i i : ije ni mislio. Ovoj. svinapt. prati: zodsvi, o ei Ali Fri povratimo na vat Po zako- | čelnik autoritativno sankcijonirati. Jer ako ni- nu oni bi se imali obaviti još tekom ovog \je proračunanom svrhom aludirao na me, mjeseca, jer do godine ne će biti zakoni- kako je to, kao pošten čovjek, bez dokaza tih listina. Ove se činu na osnovi porezne mogao učiniti? A da takov recept terško | SEE eO pove je e Krug ivo za [Sjetnje, ženi risa ii priznajem, prem: | godine urediti. Nu madžaroni će ipak i tu \da mi se kao skladnu čovjeku, nemili ni nezakonitost pored tolikih drugih učiniti, | spominjati njegove efekte. — Izmišljaju se|te izbore istom s nove godine raspisati. neistine, izvrću se i tugje riječi, a meni OAO S bori apasik, a s ee: | ići iičenjem i i - | djeti. ože nadati, da će rče- koj le aa oleazii najvačnia a orka. |vićtiki slob subelike istini U Uztnio | stoji me $€ SMRENI Najy p \ili dva kotara pobijedit će seljačka stranka. inteligentni ljudi sami za se sude — u PU"! Opoziciji, koja pristaje uz rezoluciju riječku, \otešćan je položaj. Ona će po svoj prilici Ime strani uvijek naći! Ima ljudi, u gospod- neke kotare izgubiti, jer govorilo mu se što alli mio drei toi Be Noi o Proeia Mo SVONNE. VON, — koji u fakinskim činima |ueiniti, da a jer se straše za svoja |— uživaju možda ih i naručuju i slijede | mjesta. Teško je, da će dobiti, koji man- |razmećati se prijateljstvom i povjerenjem g. dat u kotarima, "u kojim žive pomiješani | načelnika. Nemam ništa proti tome, — stvar Srbi, jer ovi za čudo ne odazivlju se pozi- je ukusa — samo konstatujem, što li se M A e Ri za VESNA a Š ci | u varu. Nu će dogoditi čovjeku, koji pkorapdvoga zl0- | dosta je uda iroach do brzo će sve puknuti. | činac, što slobodno misli, slobodno govori, | ne klanja se priznatim božanstvima i ne pu- šinćć. išta da ga se vuče za — nos. Jer neka mi, toliki moji opadači, politić« Vijesti iz naroda. |ki analfabeti, navedu jedan čin, kojim bi |se ja bio ogriješio o hrvatstvo, o opću ko- Iz Benkovačke okolice. rist, o pravo manjega protiv višemu, o mi- Nedjeljni počinak. Pohvalno odlučeno je, |sao slobodarsku ? \da u Benkovcu svi dućani mješovite trgo- Namjera mi je bila, da usput, braneći se vine budu cijeli dan u nedjelje zatvoreni. Za- \ protiv insinuacije g. načelnika, uprem pr- što ne i za ostale trgovine? A za okolicu? istom u bolest, koju podržavaju oni te bi Pogibelj grlavice. U obližnjoj općini obro- \je liječiti morali. Ali reklo bi se da se za vačkoj i to u Karinu pojavilo se nekoliko \to malo brinu stanovita gospoda, kojima u slučajeva grlavice, Na oprez ljudi, da nas \trideset godina ustavnog života bijaše glav- i to ne zadesi. ona briga da rašire svoj upliv, a radi sebe, Naprijed s nijemštinom. Oružnici ne samo i nad nesvijesnim narođom, i da pomoću to- da sve dopisivaju i sa svakim u njemač- ga upliva, kucaju po prstima svakoga, koji kom jeziku, već su ispitani kod Benkovač- "malo pridigne glavu i otvori oči. No ipak, kog poglavarstva u njemačkom jeziku. Na- | kolo se kreće, i vidimo gdje svaki dan da- prijed s divnom nijemštinom. je u narodu ljudi, koji za sebe sude, koji Ličani. Napokon došlo je nekoliko ličkih | svojom glavom misle, i kod kojih uplivi od kola po vino. Vino je dobro a cijene nije- \otaca naslijegjeni ni najmanje ne broje. su prećerane, te se nadamo, da će učestati | Završujem : ja nisam autor dopisa »P, C. sve to više Ličana. Cijena je vinu 25 i 26 H.«, ali ih odobravam, kano što odobravam i K 27 po stolitru. |da »P. C. H.« kano slobodarski list, dona- Pokušano bratoubojstvo. U Pristegu dne iša pro i contra razloge. Ove polemike, kad 2 o. m. Martin Šarić rani puškom brata | dostojanstveno vogjene, mogu općoj stvari Barišu, jer potonji natjerao magarad prvoga mnogo koristiti. Ustanovljeno, da se u ni- u vlastiti nasad amerikanice a da ga može čije poštenje ne tiče, zašto da se ne rasprav- kasnije procijeniti na Martinovu štetu. Mar- (lja o jednoj tako važnoj narodnoj instituci- tin odveden je u Benkovačku sudbenu tam- ji, koja je jednako svačigova svojina, a ko- nicu a Bariša i danas kopa. Ovo je četvrti lja —.ruku na prsi — « opće širom Dal- slučaj u ovoj okolici kroz maleno razdoblje macije nije vogjena redom i brigom, koji- od 20 dana, ali najgori je onaj u Vukšiću ma bi morala biti? Nek uvijek, ko zna i jer je tu bilo pravo bratoumorstvo. Žalosni može, upire u mane i nedostatke, nek uvi- slučajevi. jek, ko je zvan, nastoji da ih ne bude, i mi Cijepljenje boginja. Od nekoliko dana opć, ćemo naše općine dovesti do one djelujuće liječnik veleuč. Dr Dušan Begović ide oko- visine, kojoj su namijenjene: općem dobru. licom i ucijepljuje boginje. Nu, i ako kasno Korčula, 29. Novembra 1905. \ipak na vrijeme. I F. Lupis, = Poštarski ured. D. Ivo Prodan iznio je sjednu resoluciju glede pošt, ureda u Nadi- \mu. Doznajemo još da će bit postavljen pošt. \ured i u Pristegu i da će biti postavljena | pošt. koloslanica izmegju Stankovca i \|Benkovca tićuć Pristeg i ostala mjesta. Bo- iže daj, jer bi bilo od velike koristi.