Cijena je listu sa donašanjem u kuću ili s poštom na godinu K 5; na po i
četvrt godine  surazmjemo; za inozemstvo godišnje K 8 — Ko
me vrati list kad mu pretplata mine, smatra se da je predbrojen i za došasto

polugodište. Odgovorni urednik VLAHO KELEZ.

 

 

IZLAZI SVAKE SUBOTE. — POJEDINI BROJ STOJI 10 PARA.
Vlasništvo izdanje i tisak DUBROVAČKE HRVATSKE TISKARE.

 

 

Pretplata, pisma, dopisi i o

retku a koji se više puta

 

glasi šalju se Dubrovačkoj Hrvatskoj Tiskari. —

Za zahvale i priopćena plaća se 30 para po petit retku. Za oglase 20 para po

tiskaju po pogodbi. — Rukopisi se ne vraćaju.

Listovi nefrankirani ne primaju se. — Plativo i utužljivo u Dubrovniku.

 

 

Široki vidici.

, . Pa ipak nije li baš politika

O zagrebačkom odvjetniku i narod- barjaka na općinskoj zgradi. Na pre- | socijalno dobro.. Jer ga društvo daje obzi- | znanost, koja zahtijeva universalne izobrazbe
nom poslaniku. D.ru Derenčinu pripo-|kojučerašnjem sastanku općinskih vi- rom na socijalno dobro, vrhowmi pravac, i poznavanja svijeta, jer joj je predmet op-

I

vijedaju, da je vrlo duhovit čovjek.|jećnika Načelnik je Dr. Pero Čingrija vrhovno mjerilo, po kojemu izborno pravo |

će dobro cijeloga naroda? Prosti čovjek i-

On je inače u svojoj političkoj karije-
ri promijenio sve stranke. Za vlada-
nja bana pučanina iznevjerio se je Rač-
komu i postao magjaron. Pod Pejače-
vićom, ocom današnjeg bana, služio je
kao odijelni predstojnik. Kasnije je po-
stao opet obzoraš, pa pravaš, pa rea-
lista, a sad ne zna ni on sam, kojoj
bi stranci pripadao i ako se još nala-
zi u redovima hrvatske stranke prava.

Od njega potiče onaj drastični poklik:

rekao, da on to ne bi učinio nigda valja da se ravna, jest opće dobro. A jer jej ma doduše dobro srce za državu i općinu,
radi naših Srba, jer da ih on dobro to neko pravo, onda drugi prava i drugojali dobro srce ne pomaže, a razuma za po-
pozna, već radi onih u Banovini. Da- mu mjerilo valja da bude socijalna pra- litiku masa nikada dovoljno nema .. . U
kle radi Hrvatske imaju se i na našu vednost. Krivo bi bilo tražiti izborno pravo općemu izboru bit će dakle mnogo dobre
općinu izvjesiti srpski barjaci. Ali to je jedino zato, što je to neko pravo, nekakva volje, dobra srca, dobrih namjera, ali pre-

fraza, koja je nastala iz nepoznavanja odlika. Takova sebičnost imala bi čudne malo razuma.

odnosa u Banovini. Gosp. Načelnik ; posljedice. Zašto n. pr. jednoga dana ne bi! Druga zla posljedica bit će, da će posjed-
pozna dobro po vlastitoj izjavi naše mogli zahtijevati, da svi budu suci, svi gla- nici ostati bez zastupništva. Niko nikada
Srbe i on radi njih to nebi nigda u- vari, svi ministri? Vrhovni dakle pravac ne će dokazati, da je pravedno, da udaraju
činio. D.r Antun Radić pozna dobro valja da bude socijalno dobro, a ne koje- | poreze ljudi, koji poreza ne plaćaju. Usljed
prilike u Banovini i tamošnje srpske kakvi sebični obziri. Pa jer je izborno pra- toga mislimo, da pri udaranju poreza velike

 

Frazom o širokim vidicima htjelo bi | fumkcija ? To znači: izbomo je pravo jed-|  Imteligenca ili cvijet naroda ostaje bez Iseliivanie
se i kod nas opravdati vješanje srpskog no pravo, što ga društvo daje obzirom na | zastupstva . | J J a

Austro-Amerikana. — Osam mrtvih. — Njemačko i-
seljivanje. — Pravac iseljivanja. — Naseobine. — O-
brana iseljenika.

Pred jedno mjesec dana otplovio je iz
Gruža za New-York parni brod »Sofia Ho-
henberg« društva Austro-Amerikana. U to-
mu su društvu pored braće Kozulića glav-
ni dioničari iz visokih aristokratskih krugo-
va u Beču. Nedavno je osnovana u našem
\gradu društvena podružnica. Njom upravlja
ljedan umirovljeni bosanski politički činov-
\inik, koji kao rogjeni Crnogorac ima sveza
\i poznanstva u Crnoj Gori i Hercegovini.
S 'te strane Austro-Amerikana nije mogla

»k vragu i programi«, koji karakteri- (stranke, pa on tvrdi, kako na drugom vo neko pravo, što ga socijalna oblast da- poreznike ide poseban upliv. Opće (jedna. učiniti bolji izbor. Prvi parobrod, koji je

zuje ujedno i čovjeka i položaj. Čo-

| mjestu donosimo, da je prosta varka, je državljanima, slijedi, da se obzirom na|ko) izborno pravo potisnut će bogate dr-

vjeka, koji nema. nikakvih ustaljenih što god se govori o pomoći, koju bi, socijalno dobro valja da ravna po zahtjevi- |
nazora i kojemu je narodna politika Srbi htjeli i mogli pružiti hrvatskoj ma socijalne pravednosti. Isto tako bilo bi

žavljane u kut i zavladat će proletarijat.
Treća zla posljedica općeg i jednakog

otplovio iz Gruža, odveo je u daleki svijet
nekoliko stotina jadnog naroda iz naše o-
kolice, Hercegovine i Crnegore. Društvo se

kao kojamudrago advokatska parnica. stvari. Radića ne će niko obijediti, da krivo, kada bi se izborno pravo dalo kao izbomoga prava jest, da će se u sabor sla- /je bilo promislilo, da prvi odlazak iselje-

Karakterizovao je položaj, jer cijeli on- je protivnik Srba, pa je njegova izjava privilegij samo nekima, a isključilo se dru-
dašnji rad na političkom polju sasto- za to značajnija. A svi ti široki vidici, ge samo zato, da bi ih se omalovaživalo i
jao se u vječnom natezanju o progra- kojim bi htjeli opravdati novi pravac, tlačilo na sebičnu korist onih prvih. To bi
mima, koji se nijesu provagjali u dje- nijesu, drugo ništa nego prah u oči, bilo ravno proti socijalnoj pravednosti. Prvo
lo i u grozničavom nastojanju, da se da se i dalje pod novim obrazinama je dakako socijalno dobro, a koliko to do-
postigne sloga izmegju elemenata, ko- tjera advokatska, protu pučka politika. pušta, država valja da se na svakoga oba-

ti ljudi sumljive vrijednosti . . . Što je naj-
više ponizilo Francusku, nego baš opće i
jednako izborno pravo? Narod je izabirao
varalice, pa ih je birao još i onda, kada ih
je upoznao.

Razumni, pošteni i uplivni] ljudi će se

ničkog broda bude svečan, pa je priredilo
u Gružu čitavo slavlje. Obe su gradske glaz-
be svirale. pucalo se iz mužara, točio se
šampanjac i nazdravljalo sretnom uspjehu
društva. Gotovo sve pokrajinske a i meke
vanjske novine doniješe pjesničke opise tog

ji opet izmjenično nijesu imali povje- Koliko će u tom uspjeti, vidjet ćemo. zire. Izborno dakle pravo treba da jednako zakloniti, što je posve razumljivo, Razum | slavlja. U jednom od tih naručenih slavo-

renja jedni u druge.

| nastala je megju mlagjim reakcija.
Starijim se je političarima prigovaralo,
da su za volju svojih idealyih  pro-
grama bili smetli s pameti realne po-  Pluralni izborni sistem.
trebe naroda. Prigovor je bio umjestan, | izborno pravo biti jednako ili nejednako.
ali nije ostao samo na tomu. Jedni su U zadnjem smo broju vidjeli teorije fran- A jako se samo,po sebi vidi, da je veoma
od onih, što su najžešće prigovarali, cuske revolucije, po kojima se država sma- ješko jaktično odlučiti taj kriterij. Otuda,
pošli tako daleko, da_su čak izvrga- tra _kho općinstvo pojedinaca, individuali- po našemu mnijenju, tolika razročnost u
vali smijehu i samu pomisao, da bi i|stično, atomistično. Spomenusmo letimice, | gyome pitanju.
mi Hrvati pouzdavajući se u sebe mo- | da su te teorije čisto pogrješne. I zbilja, Zagovornici pluralnoga sistema govore:
gli jednog dana dočekati, da se ostva- teorija francuske revolucije jest negacija sva- Glaspve treba vagati, a ne brojiti. Ako da-
re zahtjevi narodnog ujedinjenja, i pri- koga prava, sem prava revolucije (droit de gje već dozvolimo, da svak imade izborno
povijedahu sitan rad. Nu koliko god \ revolution). Ako je pučka volja izvor svake pravo, morat ćemo bar nekim priznati veću
koristio sitan rad, ipak se s takvim vlasti, pravo će biti samo ono, što ona ho- yrijednost glasova. A to je moguće jedino
pva ne može okupiti jaka stran- će, a jer ta volja hoće danas jedno, sutra | igko, ako im pomnožimo glasove. Ili je zar

, koja im je potrebna, da sruše lju. drugo, jedino sigurno pravo jest pravo re- prosti sluga jednako kader izabrati u zako-
de, koji su danas na čelu sustavu u volucije. Isto tako je pogrješno individuali- godavne sabore umne, poštene, valjane, u
Banovini i zamijene ih svojim. A i|stično pojimanje države. Nigdje u prirodi državnim poslima vješte ljude, kako je to
narod, mislimo onaj mali osviješteni nema jednakosti. To je dokazao Darwin za kakav izobraženi gragjanin, ili pače profe-
dio našeg naroda, nije selmogao odu- biologiju a Spencer za sociologiju. Nejed- sor, pravnik, činovnik? Ili će zar samcu ra-
ševiti tom cijelji, jer je do sad bio naki su pojedinci, nejednake su pasmine, qniku biti toliko stalo do načina vlade ko-
uvijek varan u tom pogledu. Podigao nejednaka su društva. A još je sigurnije, jiko domaćinu, posjedniku, svećeniku, vla-
bi na vladu ljude, koji su mu se ka- da država nije slučajan sklop pojedinaca- stejinu? Neka dakle svi imaju izborno pra-
zivali kao prijatelji, da ga kasnije još atoma. Država je organizam, pa kako sva- vo, ali nekim bar dajmo po više glasova,
gore izrabe. S praznom puškom zaludu ki organizam sastoji iz stanica i konpleksa recimo dva, tri. Neka svak ima po jedan
je prijetiti. Pa za to se je političarima stanica, tako sastoji i država. Stanice $u! glas, a po jedan glas više dajmo domaći-

nako kaderi i jednako voljni upotrebiti to |
\pravo na opće dobro. |

Jednako kaderi i jednako voljni! — U'
tome je dakle zadnji kriterij za to, da li će

 

boriti proti pesti, proti nasilju. U opću iz-

šta izgubiti ni na blagu, ni na poštenju, ni

na časti. To su već pokazale ltalija, Fran- ,

cuska i Amerika.

Dakle, kažu zagovornici pluralnoga siste-
ma, dajte bar razumnim ljudima, posjedni-
cima po više glasova. To je zahtjev soci-,
jalnoga dobra. Socijalno dobro hoće neku
stalnost u državi, a takovu stalnost jamče

| porazdijeli med one, koji su razmjerno jed-| je duševna moć, koja se ne može uspješno  Spjeva, koji su izašli iz poslovnice društva,

čitali smo da je društvo naročito priredilo

Ibornu borbu bacaju se ljudi, koji nemaju veselje, da se jadnim iseljenicima bude lak-

še odijeliti od rogjene grude.
ki , «*

I bolje, da se mnogi od njih nije nikada
ni odijelio. Dolazi vijest, da je na »Sofiji
Hohenberg« na putu do New-Yorka osam
iseljenika umrlo. Osam žrtava do zemlje o-
bećanja, a koliko će ih još tamo crna smrt
u bijedi i nevolji pokositi! Ali što to mari!

joj konservativni elementi, dok će se de- Drugi će parobrod opet do koji dan izve-

mokratične stranke skrbiti, da država ne o-
grezne i ne otupi u konservativizmu. Pa i
to je zahtijev socijalne pravednosti. Nije
svak jednako kader niti jednako voljan skr-
biti se za pravo socijalno dobro. Pluralni
sistem daje svakome ono, što ga ide.

U prvome smo članku spomenuli, da su
ovakav sistem uveli u Belgiji. Nacrt je na-
pravio Nyssens, profesor na lovanskoj uni-
versi. »Ovo je. reče on, demokratično i u-
jedno konservativno riješenje izbornoga pro;
blema. Brutalan je broj, koji sve nivelira.
Svemu višemu rubi glavu i sve mjeri po
tome. što je srednje. Pogledajte Francusku!
Opće izborno pravo ponizilo je cvijet na-

sti tog bijelog roblja, pa će sve tako na-
prijed, dok vlada Sjedinjenih Američkih Dr-
žava ne zabrani useljivanje našim ljudima,
koje tamo drže za neželjeni elemenat, A
naši ljudi, naši političari i novinari sve to
gledaju, kao da se cijela ta stvar njih ništa
i ne tiče. Dosta je, da oni izmisle kakvu
novu rezoluciju, pa spašena je domovina!
Nekoliko smo puta uprli prstom u veli-
ku znamenitost, koju pitanje iseljivanja ima
za naš narodni opstanak. Nijesmo bili sret-
ni, da nagjemo odziva u našim stranama.
Tek su naše misli prenijele i usvojile , hr-
vatske američke novine. Ta indolenca naše
štampe ne će nas ipak smesti, da ne na-

t. z. novog kursa trebalo obazrijeti za države obitelji, a kompleks stanica općine, nima kao zastupnicima obitelji,  posjedni-|roda, a da ni za vlas nije podigio proleta- stavimo započetim tragom. Držat ćemo ži-

drugim narodom, koji bi ih pomogao. pokrajine, razne društvene sveze . . . Ne) cima, kao zastupnicima konservativnog ele-|
Protivnicima hrvatske misli i u Bano- možeš dakle uvažiti samo pojedince, nego menta, izobraženim ljudima kao zastupnici-
vini je uspjelo, da jedan dio naroda osla- valja još da uzmeš i organizme, a po go- ma inteligence. Tako će imati odlučujući

njajući se na razliku vjere prekrste u Srbe tovo pak u doba socijalizma! Na koncu — | upliv baš valjanost i dobra volja, pa ne će!
i od njih učine najljuće protivnike sve- i to je samo posljedica — i izborno pravo prevladati upliv onih, kojima je sve jedno,
ga što je hrvatsko. Trebalo je dakle nije individualno prirogjeno pravo; nego!da ji će sve ići do bijesa, jer nemaju šta.
predobiti ovaj elemenat za sebe, a to samo socijalna funkcija, zakonita — od | izgubiti, a u općem prevratu bilo bi nade,
nije išlo lako, jer su zahtjevi bili pre- zakona podijeljena i po zakonima uregjena qa će bar nešto dobiti. |
Ve Kad nije bilo više nikakv eia oblast izabirati zastupnike za zakono-,
ra, pristadoše na sve što su Srbi davne sabore. | jednakog izbornoga prava? pitaju dalj
zahtijevali. U Javnosti opravdaše taj Pa što onda? Zar da s teorijom doč čkaiteniu 8 entkoh S Č. 4
kora nekakvim širokim vidicima  ma-|ske revolucije pade i postulat općeg i jed-/ Zle posljedice, što nastaju iz načela op-
rodne politike i razglasiše svijetu, da|nakog izbornog prava? To je pak sveosve ćega (jednakoga) izbornog prava i koje su
je tim nestalo svakog spora izmegju drugo pitanje. \se već pokazale u onim dužavama, u koji-

Pa kakove će da budu posljedice općeg

rijat. Zato ja osugjujem opće i jednako pra-
vo glasovanja. U praksi je moguć samo ko-
rektiv. A taj korektiv jest veći upliv, što ga
pluralni izborni sistem daje uzgajajućim e-
lementima«.

Mislimo, da smo ovime objektivno for-
murilali zahtijev pluralnoga sistema. U tre-
ćemu ćemo članku vidjeti, što na ovo od-
govaraju zagovornici jednakog izbornog pra-
va. K.

OO

vo ovo pitanje i kadgod nam se desi zgo-

da, upozorivat ćemo na nj, makar i ostali

za neko vrijeme glas vapijućeg u pustinji.
.

+ +

Kod drugih naroda vodi se velika briga
o pitanju iseljivanja. Pomno se bilježe i
istražuju uzroci iseljivanja, pute se i brane
iseljenici. Slovenci imadu društvo sv. Rafaila
iza obranu iseljenika. U zadnjoj svesci
\»Deutsche Rund$&chau« napisao je P. Wal-
| ther članak o njemačkom iseljivanju, iz ko-
\jeg ćemo našim čitaocima izvaditi neke
| podatke.

Statistika pokazuje, da njemačko iselji-

 

Srba i Hrvata. | Što to znači: izborno je pravo socijalna ma je uvedeno, jesu slijedeće : vanje zadnjih godina u velike opada. 1882
PODLISTAK itek tijem podičiti, da je jedva spasio ma-|jom vještinom toliko, da u njegovoj kući!  »I nijesi se mogao nikako otkupiti?« I došli su pod Alžir ali — vratili se ni-
— - leni dio preostalih junaka. Nu manimo se nije ni \jesu! Nakon nekoliko vremena stiže i amo

- : U kad primanikalo najpotrebitije. Nu e-
Marin vrat. \opće povijesti a ogledajmo za čas ono, što to iznenada speijet Doda. zapovijed od
ito imas najvećma i zanima; vigjimo, kako su republike, da se ima opremiti jedna lagja
i - Beburica naši junaci sudjelovali u onom sudbonos- u pomoć Karlu. U tu svrhu sakupi se seo-
v Ko da e a seen ma , karla nom i vratolomnom !
. sa njegovijem takmacem Franjom l., kra- | Po pučkoj predaji rekbi, da se je na voj- | Frano mora to to biti vogjom i za-
ljem francuskijem i sa saveznicima ovog po- nu bilo o*'snulo 5 Mrenjd | o icije. On e prva pro-
DEN So i Gusarima pjeskovite oba- | Lopuda bilo ih je 3 a Kol ijaše opre- tivljaše, da neće i da ne može, jer da ima
le Afrike? A ko nezna za na-|mio ra Jesu li se svi ti zdravo /'kući obitelj, nu sve bijaše uzalud. ' |
rodnu peeinji, toli živo / ee ee povratili ili im je tjelesa izbacilo more na _ »Zapovi 'otkreše mu
ko; ija, o »Trista Vich u «? mrkijente, nije mi po to. Nu|knez. »Svaka kuća valja, da nekoga dade
se je krv na potoke onda lila, ove je mislim i lopudskijeh »Trisa|pa i tvoja. Učinili smo te b
Vica Udovica«. da nam tamu ijonuda dosta puta plovio i poznaš krajeve
podedu nešto jasniju sliku ooo VN i to je dosta!«
| ogogleje. Pa i slučaj, što ga hoću kaziva- Frano skupi dušu u se i predade
iti će i ako malo svijejla na onu bur- | se sudbini. Ne posluša li, zna, da mu
epizodu. u prste. Posl

š8š:

ii
ir
=>
fi
:
£3&

k
i
i

s
i
z
i
:
2.3
:
i

 

:
i
7

i
$

dl
i i
di
s
8
ja
iR
i
i
i

 

poduzeću! ji vijeće i tu mjesni knez predloži, da'|.
r

re- :nijeh a
u

 

 

s
.

| liti
i
ii
a
tii
U
!

sai

ii

E
E.
i

5 :
i s
:

a

s

>

tv

e.

:

š>

i

iš «

ri

"+

p

»Ne, nikako! stone je zapovijed. Ti
znaš, što su vlastela u građu! Ako ne po-
, spravit će mi vješala na Dančama,
ao buntovniku. Sila Boga ne moli!«
mjesec dana galeon je bio spravan.
Oružje ukrcano, živež spravljen i vojska

\erni glas o užasnoj katastrofi. Ovom prigo-.
i|dom moglo se je u istinu sa Filipom Il.
\bolno uskliknuti: »Ta ja nijesam otpremio
| mornaricu protiv elemenata, već proti lju-
|dima!«

konsignirana. Čekali su još vogju, da se! A Ma

ukrca.

A vogja?
Eno ga pred kućom, gdje se oprašta sa
svojijem — za uvijek! Tijelo mu se vidi
iza razcavćelog oleandra a oko njeg žena
i djeca. da mu se ići, ta »prag od ku-
će najviše brdo!« *
Napokon se Una Me aa vi
ji. Zagrli svoju ženu, zagrli p
poljubi ih, još jedan uzdah i — eno ga,
gdje se ta pod Antunovo.
Jeste li svi?«

re
Čekala je Frana i čekala, ali ni njeg ni
o njemu glasa. Nakon šest mjeseca stigne
jel uredovno izvješće španjolsko, da jo) je
rano ve
Teška je to Bila vijest za nesretnicu! Glas
je ošinu kao grom, razum joj potamni, i ona

— poludi.
Selom se je govorkalo, da lijepa Mare
ide svaku noč u ludilu na onaj rt, za koji joj
Frano posljednji put zamakao. Ko zna,
tamo radilav možda da ga je siroti-

\
Jednog jutra do sesoše ribari njezino tru-
Bila a utc pila, hrleći valjća u na-

plo.
ručaj stoti Frata.

A iz uspome žalosni sluča
grčeva. 080 jit, Keko: što. ba | danas 30

 

, si \ M
m Mi Ai. \ io ŽFatl

"