- ( : . iselilo se je iz Njemačke 193.870 osoba;|blje zastarjelu ranu, koja Be Pee: god. 1891 bilo je iseljenika: 120.090; god. | ter kojoj nema lijeka. — Bolji su mješća- 1894 pao je njihov broj na 40.960; preko-|"4 Ili ih puk ovamo zove »bogati«, lani iselilo ih se i 27.980. Ovo je|Pi8ve narodne ije. U naprednijim mje- ani 160000 10-30 j0 SRE 700. OO Jedem, Seiko. osobu, koja bi uzela opadanje značajnije. uzme li se u obzir|na se breme og načelnika. U Blatu porast njemačkog pučanstva, koje je u pet/je sve obratno. Svi se »bolji« grabe, ko će godina od 1897-1901 poskočilo od 46.7 načelnikom postati. Uza sve to mladi milijuna na 58.2. Glavni je uzrok ovoj u-|&0sP- J. Kunjašić ipak našao načina, Ej IRENE ' ki industri poglavice oporbe smiri, ter je tako on bio tješljivoj pojavi bez dvojbe veliki industri- izabran načelnikom. Ali pošto nijesu njego- jalni i trgovački napredak današnje Njemačke. vim takmacima, kako im bilo obećano, dana p ga |mjesta prisjednička u općini, to je sada Najviše se seli iz krajeva u kojim manje |A, e : Ti pol sri e Si ui id aca O je je kapetan N. Žmakalo. cvate. industrija te iz zoživa. poljodjelskih. | pronio se je dapače glas, da je drogi dan Baš je težaka i najviše megja iseljenicima. Božića gosp. kap. Žmakalo i tvarno napao Ova je pojava sasma maravna: u prvom na gosp. načelnika Kunjašića u mjesnoj redu samo poljoprivreda može dati naselje- | Seoskoj blagajni, ter da ne bi drugi, bio nike, koji su sposobni, da obrade zemlje DE 4 te ro di : i | icu još nove i djevičanske; u drugom je ređu ozledio. Ne čudimo se jer je blatska krv polje poljoprivredne industrije u domovini vruća, ali ne možemo odobriti, da jedan mnogo ograničenije nego li je polje indđu- čovjek naobražen kao što je gosp. kap. strijalnih i trgovačkih poduzeća. Zmakalo mogao je do takova šta doći. ispitujući statistiku iseljivanja, u koliko | Svakako 090. KRAE_ Matnbik_iebo se odnosi na zemlje, kamo se ovo uprav.|.oorovornosti, blagajnik mjesne, Seoske lja, vidimo, da je god. 1904 bilo: Sjedi- ter sada blagajnik i načelnik općinski. Da njene Države 26,080; Brazil 360; Kanada nije pametan i pošten ne bi mu bilo dano 330; Argentina 310; ostale američke zemlje na čuvanje toliko tugje blago. 4; Australija 100; Alrika 80; Azija 2. Nje- Iz Benkovačke okolice. mačko je iseljivanje dakle upravljeno pra-/ Srpstvo na Benkovačkoj općini. Nazad ma Sjedinjenim Državama. | dana jedan je član novog opć. upraviteljstva 3. \predlošio da se natječaj za tehnika uvrsti I ši i 3 iralo na "išta manje nego u Zagrebački »Srbobran«, Ž u gozaje e MDI m. roria . moguće da importira kojeg ovejana brata iseljivanje u njemačke olonije. Ove u opći Srbina. Ni po jada, da je taj predlog pred- malo se sada i uzimaju kao zemlje iselji- | ložio Srbin već Hrvat, čije mi je ime ne- vanja. Osim u Kiau-Ciau i kolonijalne voj-| poznato, ali kad ga se dočepam javit ću ske u svim njemačkim naseobinama nema | vam ga, e - znade, e je SPISA: 4- a i ilosno je da Hrvati u kojemudrago spora- nego 5500 Nijemaca. či \zumku idu tako daleko. I prošlih pravoslav- U opće u tropičkim i subtropičkim 8 nih božićnih blagdana općina je vijala za- seobinama nema nikad velikog priticanja iz stavu na počast t. zv. Srbima, a na 13. t. starog kraja. U najvećoj engleskoj naseo- | mj. na njihov zadnji dan od godine »Hrvat- bini, Indiji, na 300 milijuna stanovnika, ne- | ska SORA yo pe je vd <? j|bavu s plesom. Pak da nije žalosno! Budi- pe Da soto s kiljećo meme O mo ljudi! Evo plodova novog kursa. Eh, ima jedna druga vrst njemačke kolonijalne | nestalo te! politike pod oblikom svjetskog gospodarstva. Čedomorstvo. Na 9. t. m. neki Desančić Bilo bi vrijedno ispitati koliko ima nje- zidar u Benkovcu, iražeć pod stubama drva mačkih kolonija po Balkanu i Rusiji i ke e se na jedan omot krpa u kojima flevaii. \je bilo zamotano dijete, odmah iza rogjenja SE ETO udušeno od zvjerske majke nazad dvije tri | Rija ERA CAM ore ena a blagajne, blagajnik Gospodarske Zadruge, _PRAVA_ CRVENA HRVATSKA ei Ek Veri; ES 6 Što li sve nijesu frvatske stranke — ob- PAUCI pi — kušali, da dogje do slo- ge sa Srbima! Nije išlo. Nije išlo sve do- a ot Dr odustali od hrv; e politike lugjćeske ku: čim su hrvatski zastupnici na kom sastanku proglasili, da je njihova dužnost boriti se za potpunu samostalnost Ugarske odmah su uz njih pristale i one dvije srp- ske stranke, radikalci i samostalci. Jesu li dakle novi magjaroni u ovoj stva- ri postigli što više od starih magjarona? Ja bih rekao, da nijesu ni u kojem pogle- du. Gledamo li na broj, imadu stari magja- roni kud i kamo više Srba; gledamo li na stvar ili cilj,.u kojem su se složili, ni tu nije bolje: i ovdje su Srbi pristali uz Hr- vate za magjaronsku politiku, t. j. prije svega sloboda Ugarske države, a Hrvatskoj — što dadu Magjari. I tako nova sprega nema razloga dičiti se pred narodom svojom slogom sa Srbima, \jer su i'stari magjaroni kud i kamo slo- |žniji sa Srbima. Prava dika bila bi onda, — kad bi se i Hrvati i Srbi u Hrvatskoj slo- \žili za slobodnu hrvatsku državu. Ovo je \|Srbima do sada teško i izgovoriti. | _ Napokon treba da za ovu spregu kažemo \108 i ovo, što je našim čitaocima već po- |znato: Nova sprega hoće da sruši magja- \rone. Tomu :ne prigovaramo. Proti Magja- \ronima stupila je sprega u dogovor s jed- | nim Magjarima, kako su stari magjaroni bi- li u dogovoru s drugim Magjarima. Tomu \prigovaramo. Osim Magjara pozvali Srbe i |socijaliste. Glavni su dakle saveznici pra- | vaško-naprednjačke sprege: Magjari, Srbi i \ socijalisti. Držeći mi to na umu mne ireba inam tek pitati, kakovi su ljudi, rodoljubi i \ političari prvaci u toj sprezi, već mi i bez toga imamo dosta razloga vrlo i vrlo su- mnjati, je:li ta sprega najrodoljubnija i naj političnija hrvatska skupina, jer to barem |znamo, da Magiari, Srbi i socijalisti nije- su do sada pokazali da su najbolji prijate- lji hrvatskomu narodu i domovini. pitamo li za pučku politiku, što je za |nas glavna stvar, tu imamo proti novoj o- \voj političkoj skupini i glavni prigovor : o- |na hoće da dogje do riječi u saboru, pa i \na vladu pomoću Magjara. To osugjujemo. (Ko hoće u sabor, ko hoće do vlade ima pitati narod. Nova sprega nije to učinila, \već je postupala posve po običaju gospod- \ske politike, pa je posve naravski, da smo (1 proti ovoj novoj političkoj spregi«. iti-| javljeno je da toe na francuski parn + + Godine je 1902 njemačka vlada povjerila ured za obranu njemačkih iseljenika »Nje- mačkom kolonijalnom društvu«. To je bilo pametno učinjeno, jer vladin auktoritet ne bi mogao razviti onakvu akciju, kakovu je razvilo ovo društvo. Ono se ne služi samo pomoći konsula, ali se utječe i društvima i pojedincima, koji ga zborom i ivorom pomažu. Njemačko kolonijalno društvo ima glavni ured za obavijesti u Berlinu, a: po svemu je carstvu raspletena mreža podružnica. Ima i drugih i još starijih sličnih društava: Centralno društvo za trgovačku geografiju i njemačke interese u tugjini (Berlin); Evan- geličko društvo za njemačke naseljenike i iseljenike (Witzenhausen) ; Društvo sv. Ra- iaila za obranu njemačkih katoličkih iselje- nika (Limburg); javni ured za obavijesti u Dražgjanima; Njemačko-brazilsko društvo (Berlin); Svjetski dopisivački ured u Berlinu. Pretprošle se je godine obratilo samom središnjem uredu 3308 osoba. Dva dijela od njih pitali su za njemačke naseobine, godine. Stvar je odmah prijavljena sudu ko- | e Ur OREAO OSIRYTACIKIG ji iztražuje. Uspjeh istrage biće vam u svo-, zi je doba javljen. Josip Onyszkiewicz: s Seoski glavari. Začudno, da dosad još. | ritesu bili izbori za seoske časti. | Slike iz $ Vremena. Amo studen znatno popustila. za Š 4 3 dubrovačke prošlosti | €) » Imamo malne proljetnih vremena. Iz Neretve. Naš poglavar Grihoni povratio se sa svo- | — — — Prvi svezak. — —— X |ga naučnoga putovanja. Obašao Stenjevac, * : \pa se navrnuo u Zagreb. Netom on tamo / H PSOM. e Me eve prispio — dogodio se potres. A kako i ne * o dr« i K M i paf bi? — Dok bio daleko od nas za dvaest (5 54 poštom Kr. 1:30. & dana, sve je bilo mirno — sve u cvijeću i PRACAT—_SD TRIO, \ljubavi cvalo. Nije bilo vidjeti vani ni žan- MAČ R08 IRGCACIRAA \dara, ni detektiva, samo njegova Ane pri-, ge s | spivala na svaki ugao; a sada, sika. DOMAĆI pregled. | stečenog amo prispio, sve je uznemirio. | | IVE Obliće.na sve krajeve, viče na svakoga ka. Zemaljski Odbor. |no daje —- tamo on, Bože sačuvaj — pa-/ »Narodni List« uzeo je u obranu Zemalj- imet izgubio. — Svak se čudi i pita, što|ski Odbor i tvrdi, da on nije kriv, što se mu je, a niko nezna, jer do njega malo ko | prva dva dana ovog mjeseca nije naplaći- |drži, da mu nije ni milo njegovo drugova- vao pokrajinski prirez, već da je krivnja inje. Bog nas učuvao onakove kuge, koja vlade, koja nije na vrijeme poslala odobre- |samo najzapuštenije stvorove može okužiti! nje pokrajinskog predračuna. Trebalo bi is- Nadamo se, da će novi Namjesnik jednom |pitati, ako je tako, kolika je u tomu kriv- nas toga biča osloboditi i s time svoje ime nja i na zemaljskom odboru, jer mi znamo, |u onoj krajini ovjekovičiti ! da se je i pred dvije godine dogodio bio [ \sličan slučaj baš radi nemamosti. ljudi na 273 za Brazil, a ostali za druge zemlje. RACJED Ovo veliko zanimanje za naseobine poka-' A Iz novina. zuje, kako njima ne će manjkati čeljadi, 2 tanju da ih hrani, ali ujedno MO - Antun Radić o slozi sa Srbima. Antun Radić poznat je široj javnosti kao pokazuje, kako ješ pučanstvo ni malo ne pozna naseobine i zemlje iseljivanja u op- će. Jedan dio onih, 27,980 Nijemaca, što pristaša sloge sa Srbima. On je jedan od su se prekolani iselili, odlučili su se na to prvaka seljačke stranke, koja i u svom pro- uslijed obavijesti, koje su im poslali rogjaci gramu naglasuje slogu. Ovih je dana on i znanci nastanjeni u tugjini. Bez sumnje u »Hrvatskim Novinama« napisao članak o, su mnogi ostavili rodni kraj slijepački, ne srbima i socijalistima u koaliciji s hrvat- pitavši prije nikakvih obavijesti o zemljama, skim strankama. Prenosimo, što piše o slozi Ne malo od ovih ne. sa Srbima, jer je vrijedno da svak pročita :| sretnika bit će palo žrtvom nedostojnom _ »Nova se pravaško-naprednjačka sprega. zaj, Akad se ovako ogoa Ni o oim ačrnčni pri jeraicima, što će biti od našeg hrvatskog razdor megiu Srbima i Hroatima, pa da! maroda, koji uz neznatne iznimke upfav se tek sada može računati na uspjeh u slijepački srće u tugji svijet, nagovoren više. borbi za bolju budućnost naroda. | puta od bezdušnih agenata? Mi na žalost moramo i za ovo kazati, I adi u koje su se selili. |da je to samo varka. | To je varka prvo za to, što je mećina \Srba u banskoj Hrvatskoj još i danas uz .. .. ac \stare. magjarone. Nijesu uz stare magja-. Vijesti iz naroda. \rone samo saborski zastupnici Srbi (a ima! \ih preko 30!), nego su za stare magjarone , Iz Cavtata. i velika većina Srba ta. i MO Zatvaranje dućana u nedjelju još mije pošto je hrvatska stranka prava svoj poli- kod nas počelo, kao da mi ei u Dal. tički rad udesila po želji srpske opozicije. maciji. Što se više čeka? To se je vidjelo n. pr. za izbora u Vuko- i glasovali za staroga magjarona Krajesovicsa. neredu, još se slje popravio. No kolika je to varka, kad se nova naša Iz Pločica u Konavlima. — stranačka sprega proglasuje siteljicom Tuže nam se seljani, da na njihovoj e deri 18. e " a s dvije ljeznoj stanici počeli su izdavati vozne kar- , o jezicima, št d Velika većina Srba u banskoj Hrvatskoj bi- te u tolikim jezicima, što nije na drugim ia ie 0:00. does E Općinski put do Zvekovice u velikom je varu, gdje su malne svi srpski izbornici stanicam kroz Konavle. :* Ovdje su kao po svj pokrajini dovršili ) nički oći or Bat sosa pro dan i ze |odboru. »Nar. List« ne vjeruje, da je po- \krajina pretrpjela veliku štetu. Možemo ga \ uvjeriti, jer smo se. obavijestili na kompe- tentnomu mjestu, da je u samom Dubrov- Havas javlja, da je di- lomatski zastupnik Venezuele pozvan, da koba 24 sata ostavi Francusku. Diplomat- at-|skom zastupniku Francuske u Karakosu i brod, slane mu iz Pariza, vrati na kraj. U zvaničnim se krugovima tvr- di, da će biti nastavljeni pregovori izmegju Srbije i Austro-Ugarske u pogledu prom ne nekih tačaka carinskog saveza srpsko bugarskog, te da će biti za tim nastavljeni dogovori za trgovački ugovor. RACIKI Gradska kronika. Srpska zastava na općini. Istina je dakle! O sv. Vlahu će se prvi ut na općini razviti srpska zastava. De- vetnaest je vijećnika upravilo pismo g. na- čelniku pozivljuć ga, da donese u prvu sjed- nicu općinskog vijeća predlog, da se na op- ćinu izvjesi srpska zastava. Devetnaest je većina i po tome će predlog biti primljen. Našlo se je dakle devetnaest ih, koji zabo- da uzme instrukci poda se ravivši svoju prošlost, hrvatstvo, a neki i zadanu riječ, hoće da učine sramotu hrvat- skoj zastavi. Skinut će je s mjesta, na koje | su je bili postavili, a zamijenit će je srp-| skom, koju ni sami Srbi nijesu nikad smje- | Ili, da izvjese na općinu, kad su s njome | | upravljali. Pa, neka! Hrvatskom puku eto nagrade za proganjanja, tamnice, upropaš- | |ćivanja, što je podnio za hrvatski barjak, hrvatsku misao. Gospoda su se izmirila, pa'/ im više ne treba puka. Dobro je, ali neka ; [se sjete, da bi moglo lako i brzo doći vri-| jeme, kad će nas opet trebati. Tad ćemo | Imi klikovati od veselja. | Sad klikuju Srbi. Pred malo mjeseca to | |su oni tražili od fuzijonaške stranke, ali ova | | bojeći se ogorčenja naroda, nije nikako mo- | gla da privoli. Združila se s nama prava- | |šima, da se očuva hrvatski karakter općini, |pa da ga poslije malo dana promijeni. I ne | pitajući izbornike, koji im nijesu dali takav | mandat, nego sasma protivan, oni hoće sa-'| da da udovolje srpskim zahtjevima. | a Nego ipak nek se Srbi vele ne raduju. Ona ista gospoda, koja će im izvjesiti nji- |hovu zastavu, dali su im u ovom poslu ta- ikvu moralnu čušku, koju ne bi smjela tr- | pjeti nikakva poštena stranka. Što će se na \općini dubrovačkoj razviti srpska zastava, Ito nije plod nikakva uvjerenja, već intriga. Nekoliko se je dana oblijetalo oko općin- |skih vijećnika fuzijonaške stranke, nagova- (ralo ih se je koje kako, da privole. Najači \je argumenat bio, da su i oni protivni, ali ida treba učiniti radi obzira prama gosparu \Peru Čingriji, koji je obvezan sa Srbima. Pa kad ni to nije pomagalo do kraja, sa- zvan je bio (u kuću g. načelnika) sastanak. koji za malo, da se nije izrodio u gungu-. slu, kad je vijećnik Čakelja htio, da se is- \ključi vijećnik, g. Marko Mitrović, koji je'| otvoreno izjavio, da on ne može potpisati \ predlog za srpsku zastavu. Na tom je sa- i stanku palo oštrih izraza proti srpskoj stran- \ci. Jedan je vijećnik izjavio, da on ne vje-/ ruje Srbima ni da se od njih ničemu ne |nada, a da će šurovanje s njima donijeti , |štete hrvatskoj stvari, ali ipak potpisati će | | predlog iz obzira prama g. načelniku. I taj | \su potpis predlagači primili. Primili su pot-' \pis i od jednog drugog vijećnika, koji je | prije svojim drugovima dao poštenu riječ, |da ne će nigda glasovati za srpsku zastavu. |Sve je dobro došlo samo da se skalupi većina. I * * # | Ali su se ipak našla i megju njima tri \ vijećnika, koji su znali odoljeti svakom obli- jetanju i ne potpisaše predlog. To su gos- oda dvorski savjetnik Antun Degl' Iveglio, | Marko Mitrović i Petar Orepić. Sva trojica niku pokrajina prva dva dana izgubila 1500! su ljudi nezavisni, nepristupačni nikakvim kruna prireza. U Spljetu daleko više. Da- | zakulisnim uplivima. Presvijetli je g. Degl' Ive- kle ko će to nadoknaditi zemlji? \glio borac iz prvih dana saradnji prepo- roda. U jednoj je saborskoj periodi bio i Prodani list. : | narodni Še ik, Pa kad iu čovjek ne Upozorujemo naše novine, da smo ope- | potpisuje predlog za srpsku zastavu, to je tovano ustvrdili, da je »Dubrovnik«, organ. od veli og značenja. Gospoda su Orepić i srpske stranke, donosio plaćene članke, ko- Mitrović aktivni članovi hrvatske strankejod jim se je branila privatna špekulacija jed- rane mladosti. Izlagali su se više puta za nog trgovca, i to bez ikakve reserve. Taj hrvatstvo i zborom i tvorom. Pojava ove mam list na opetovane pozive nije ništa od-| trojice grdan je udarac i fiasko predlagači- govorio. Neka sad ostali listovi reču svoju. ma, koji bi morali iz toga izvesti posljedice. * i “+ Sveučilišno pitanje. | U četvrtak je gosp. načelnik pozvao u »Narodni List postane sasma osjetljiv, općinsku vijećnicm sve vijećnike i svoje i samo ako se iz daleka ko usudi, da kriti- | pravaške stranke. Raziožio je, kako je on kuje rad njegova urednika. Tako i u poslu! obvezan, da izvjesi srpsku zastavu. Gosp. priznanja reciprociteta zagrebačkog sveuči- Liepopili mu odgovorio, da će pravaši lišta, užasno se je uzvrpolio na tvrdnju na- glasovati proti predlogu. Na to je gosp. šeg dopisnika, da zastupnici u parlamentu | Načelnik izjavio, da on me bi nigda radi \nijesu učinili sve, što su bili dužni. Spo- iminje nam rezolucije saborske i govore u Beču. Znamo mi to sve, ali pitamo zadar- skog kolegu, misli li on, da je rezolucijam i govorima sve učinjeno. Zna li on za rad jee zastupnika u edu universe u Trstu? Kako su oni mogli zainteresovati cijeli parlamenat za njihovo pitanje? Moli- mo odgovor. Sedmične novosti. U Zagrebu se k otkrilo pronevjerenje u bolesničkoj blagajni cijaliste. gajne dobili upravu socijaliste. vijek Zadnje vi ljesti. Beč, »Neue Freie Presse« javlja, da je ministar predsjednik Gauč imao dogovor sa bra- Dr Deršu om i riedus ale g ina raji o zo u ministarstvo, Ministar financija Kosel dao esa: Lukač i Wekerle preuzeli da da a dpomazama. fa taki 1 seek: ne eja. Ussrčelo leš osoba. najito 1: , kojom upravljaju so- PoE tom :| U Spljetu su pri izborima bolesničke bia on dobro pozna. On će to učiniti radi o- nih u Hrvatskoj. Po tomu su se vijećnici ćinsko vijeće, da glasuje. o se sada u kratko na pi- ćem: ta. On objegjaje ravaške vijećnike, da su neiskreni, su birali g. Pera u načelnikom, jer su tobože SNIEEIE paveši ječ, da će birati g il M i 233 ii ih i i ti i naših Srba, izvjesio srpsku zastavu, jer ih|: razišli, a do koji će dan biti sazvano op-| "aca E 8 se Naš je rad otvorena Mi ne terori- e M E o pu ni ne Ja bi- Ze RAS 0 svi ibo e vas dola- zilo prima be . Sad ste na čudu, kad ste razum nja stavio na ta mjesta. demokrati, ako ste pošteni političari pele puk, vaše izbornike, je su jni s vašim predlogom. Eto mi se pravaški vijećnici obvezujemo, da ćemo učiniti ono, što od nas izbornici naši za- traže. Dakle na polje, otvorenim kartama ! 1806—1906. Ove se godine navršuje sto odina od dolaska Francuza u Dubrovnik. pomen tog sudbonosnog dogogjaja na- pisao je »Stari Dubrovčanin«, za naš list »Jakobince u Dubrovniku«, prizore iz on- dašnje dobe u pet slika. Predstavljaju neke društvene i obiteljske zgode, u bitnosti istinite; obike, uzajamne šale i političke privatne prkose u doba francuske vlade u Dubrovniku. Tragični su dogogjaji opisani \dietro le quinte. Sve je sastavljeno u pra- vome duhu one dobe, pravim prostim puč- kim jezikom. Narednim ćemo brojem početi objelodanjivati. S prstena. Naš prijatelj gos . Antun Standinger, činovnik »Dubr. Trg. Banke«, zaručio se je sa dražesnom g.gjicom Mari- com Korlaet, nadučiteljicom mjesnog c. k, ženskog preparandija. Čestitamo! Promaknuće. Viši financijski povjerenik gosp. Mato Benković, promaknut je ovih dana u VIll. razred čina. Gosp. Benković je kroz deset godina svog boravka u Du- brovniku ostavio lijepu uspomenu i mnogo prtjalelja i znanaca. Čestitamo ! Premještaj c. k. suda. Čujemo, da ne će biti ništa od premještaja c. k. suda na Danče, te da već ištu druge lokale. Čitulja. U Srijedu je umrla čestita i u- gledna starica, g.gja Kate ud. Rajčević rogi. Lupi, u 87-oj godini. Laka joj bila zemlja, a ucvijeljenim sinovima i kćeri naše saučešće. Bolesnička Blagajna. Javljaju nam, da će biti raspisani izbori za Kotarsku Bole- sničku Blagajnu polovicom Februara. Milo nam je, a i vrijeme je da se jednom dogje na ruku opravdanom zahtjevu svih radnika. Preporučamo da se pri biranju uprave ne bude gledati ko je od koje boje, ni kako ko misli, jer tu politici ne smije da bude mje- sta. Tu moraju svi, radnici, članovi blagaj- ne, biti solidarni, po onoj: svi za jednoga a jedan za stih, radi vlastite im koristi, i živo se zauzimati za napredak blagajne. Još dosljednosti za prodaju! »C. H.« smo živo upekli, što smo iznijeli bilješku o njezinoj dosljednosti. Svega ljeta jedna repa, pa i ta valja da bude crvljiva. Ne znajući što će, pozivlje nas da porediimo našu vijest o »ljubavnom izletu« sa njiho- vom, a kad tamo mi nijesmo u opće o tomu ništa ni bili saopćili. Puštamo onako sum- njive vijesti njoj. Naš nam kroničar i ovu šalje: »Crv. Hrv.« u 28. broju 1904. god. donijela je članak proti iseljivanju. U broju 51 lanjske godine donosi kilometrični opis odlaska iseljenika pod pompoznim naslo- vom »Rijetka svečanost«. Dakle sve pusta dosljednost ! C. k. Ravnateljstvu Pošta. Dodijale su nam tužbe na nerede na pošti. Nema dana, ako nam se kogod ne potuži ili se što slična nami dogodi. Tuži nam se jedan trgovac iz grada, da mu je jučer na podne bila uručena jedna bačvica sira, iz koje je, bilo dignuto nekoliko dekagrama. To se je ima poznalo, jer s vrha bilo izdubljeno. Bačvica je bila otvorena, jer se sada ne nosi na carinaru, već dolazi jedan činovnik od carinare na poštu. Paketi se ne smiju otvoriti nego u prisutnosti onoga, komu je upravljen, ko što se je do sada uvijek činilo. Austrijska zastava. Pripovijedaju nam, da vijećnik Gjivić, ravnatelj »Hrv. Vjer. Banke«, na sva usta govori, da se pravaški vijećnici ne bi smjeli protiviti izvješenju srpske zastave na općinu, već tražiti da se ukloni austrijska. Neka to gosp. Gijivić predloži u vijeću, jer i onako njegova stranka javno kaže, da poslije riječke rezo- sk treba prekinuti sve sa Bečom. o uspije megju svojim drugovima, pravaši se neće, da vrate milo za drago, protiviti srpskoj zastavi. Razlika. D-r Franko Potočnjak bio je i »prouči njezine pol ike«. su mu i u Kototu priredili počasnu v U D4- ku ništa, nego samo desetak omladi- zaklicalo mu pred i EARTE i e i s li! ii sli; 8 = i U I