tamnice, Jakov Dupčić Gjutov na 6 sedmi-
ca, Luka Ivanković Ivov na 6 sedmica, Gju-
ro Misinez Gjurov na 6 sedmica, Antun Mi-
sinez Gjurov na 2 mjeseca i Niko Stjepo-
vić Nikov na 14 dana zatvora. Svi su iz
Mrčeva. — Gandciii Ivo Stjepov, iz Dubro-
vačke Rijeke, radi vojničkog prestupka bio
je osugjen na 12 dana zatvora i 30 Kr. glo-
be. — Dne 7. ov. mj. Luko Violić pok.!
Vlaha, iz Osojnika, i Simo Miškin pok. Spa-
soja, iz Dubrovnika, radi zločinstva patvo-
renja isprave bijahu osugjeni po 2 mjeseca
zatvora. — Dne 8. ov. mj. Mare Grbić pok.
Luke, Kate ud. Miha Krečak, Marin Mišić
Ivov i Ane žena Marina Mišića, svi iz Žu-
pe, radi optužbe po $. 144. bijahu riješeni.
— Dne 14. ov. mj. Sundrica Antun Ivanov
optužen radi vojničkog prestupka, bi riješen.
— Dne 17. ov. mj. Todor Reić pok. Mata,
iz Spljeta, radi zločinstva teške tjelesne o-.
zlede, bi osugjen na godinu dana teške ta-
mnice. — Dne 19. ov. mj. Stanko Blago-
jević Obradov, radi zločina pronevjerenja,
na 1 dan zatvora. — Dne 21. ov. mj. Ignac
Wlodavček i Mato Škerl pok. Jakova, obo-
jica iz Češke, radi zločina teške tjelesne oz- |
lede, bi prvi riješen a drugi osugjen na 6/
mjeseca teške tamnice. — Dne 22. ov. mj.,
Niko Stipanović-Skrgalo Frankov, Marko-
Milat-Culo Marinov i Marin Vojvodić-Ružir,
optuženi radi zločinstva kragje, bijahu ri- |
ješeni. f |

vnu4a |
Nepredvigjena katastrofa. Pišu nam iz
grada: Ovih je dana raspisana dražba na
našoj Općini za demoliranje gornjeg dijela |
raspuknutog i nagnutog našeg Zvonika. Mno-'
go se je u javnosti pisalo i govorkalo, ka-
ko da se čim prije dogje kraju nesreći, ko-
ja danomice prijeti, da uz najmanji potres'
Zvonik gruhne i tim prouzrokuje ogromne
štete obližnjim zgradama a da se i ne reče.
unesrečenim žrtvama, koje bi tom zgodom
mogle pasti. | eto, dražba je raspisana i
radnjom će se započeti a da se i ne po-!
misli na eventualnu nesreću, koja ništa laš-
nje da se ne dogodi pri rušenju. Projekti
rana svota za rušenje tako je slabo proci-
jenjena, da je nemoguće pokriti troškove
same »armature«, koja mora da je čvrsta i
po svim pravilima zanata tačno izragjena.
Za malenkost od 2000 Kruna nebi bilo mo-
guće ni kojem svjeckom poduzeću primiti
se toga sasma teškog pothvata, pa imalo.
ono u sahrani cijeli potrebni materijal, a
kamo li kojem bilo domaćem poduzeću, ko-
je za golu paru, ako hoće da solidno i bez
nagihelii radi mora sve potrebno da nabavi.
Nek nam ne zamjeri g. općinski mjernik,
kad mu opazismo na onakom mršavom pro-
jektu a uz onakove stroge odgovornosti ko- |
je nametnu poduzeću, na takov način daza,
najmanju s poduzetnikom u hlad, a ne ra- |
čunajuć da i njega tu čeka nesreća, poput
kapetana kad se brod gubi. Nego pretpo-
stavimo da se ona radnja može uz pome-
nutu malenkost proizvesti, i da se od frsti|
dađe napraviti potrebna konstrukcija od
armature, po priloženom nacrtu. Poduzet- |
nik započme radnju sretno, spušti zvono i
postavi ga na odregjeno mjesto, a bez ika.
kove nesreće. Dogje red na rušenje kupole;
i pilastera, što je skupa tako vezano da sači- |
njava jednu kompaktnu masu, poruši se ku-
pola i tad ništa lašnje da se gornji dio sa
pilastrima ma jednom nagje na Placi. Na-
staje pitanje: ko da se nagje odgovornim
za takovu nepredvigjenu katastrofu ? Narav-
no, da će se sva odgovornost svalit na po-
duzeće ; ali ako poduzetnik postane žrtvom
uz ostale nesretne radnike ? e, onda će bit,
»slaba je bila armatura« ili »nije znao ra-|
diti 1« Da se dogje kraju svemu tome, na-|
dat se je da maša Općina, kao gragjevna.
vlast, znati će svemu tome doskočiti, te će!
upotrebit i sa druge tri strane onako čvrstu
armaturu poput one na Placi. Cijenimo da
ne će gledat sa malo većom svotom raspo-

"ložit, jer dosta puta velika ekonomija uzrok

je kakovoj nesreći. A napokon i eventualna
katastrofa ne bi bila na čast Općini Dubro-'
vačkoj. Mi smo ovim učinili svoju dužnost, ,
a sad je do Općine koja će, uvjeren sam,
nastojati doskočiti, da se izbjegne katastrofa. |
Za vremena predvigjajmo očite posljedice,
jer — iza dažda ne treba kišobrana! —
Jedan zanimanik.

Omalo ne ubilo dva čovjeka. U srijedu
pred večer s kuće, u kojoj je šlamparija
DeGiulli i dr., pala je persijana na Placu.
U taj čas prolazila su dva čovjeka, i o malo
da ih nije uhvatilo po glavi. Naravno, da
tu stanuje kakav siromah, bio bi već osjetio

njeni, jer je tu — moć klike!
Divljaštvo. Gosp. Nadramija, s Brgata
«godišnjeg sina u

, Stanka Tuškana. U
dućanu bilo je dijete više puta udareno

3

 

PRAVA CRVENA HRVATSKA

 

je dijete,. osim udarca, ozlegjeno po licu.! D, Zakloništu. O smrti g.gje Da-!
Netom su roditelji za to barbarstvo doznali, nice Protić-Knežević udjelili mjesnom »Dje-
digli su dijete, a stvar će biti prijavljena čjem Zakloništu« ugl. Obitelj A. Barišić kr.
Sudu. Je li g. Tuškan, komu su roditelji 4; g.gja Frane ud. Barišić kr. 5.
povjerili dijete, za to znao? Cijenimo da. T za računare seoskih blagajnica,
portala Ši. Tolkoc ije k slo opći tečaj za računare ze bla-
dućanu. Nek čitaoci sude u koje granice | oainica u pokrajini bit će ove godine u
spada tubeva »akladaont«! |Dubrovniku, a započet će dne 7 maja u ju-
Nadbiskup Menini. Tu skoro je turena iro, a dovršiti dne 14 istog mjeseca. Ko
u svijet vijest o nesklonosti bugarskog kne- | ze; na tečaj neka se prijavi Zemaljskome
za Ferdinanda prama nadbiskupu u Sofiji Odboru najkasnije do 20. aprila o. g. Ze-
Menini-u a to, što bi taj tobože bio tajni maljski Odbor raspisuje za pohagjanje 12
agenat Austro-Ugsrske. Tu vijest oprovrgava pripomoći od 50 K svaku, koje će biti u-
»L' Osservatore Romano« kao prostu iz- | dijeljene jedino onima, koji budu zasluži-
mišljotinu. Da je pak ono bila laž, nama gaji najveći obzir, a isplatit će im se na
je dovoljna sama riječ presvj. Meninija, kad svrsi tečaja, i to po uspjehu ispita. Mogu
je skoro bio u Dubrovniku, gdje se je veo- se za učestovanje u ovom tečaju prijaviti i
ma dobro izrazio o odnosima, koji vladaju drugi na vlastite troškove.
migju sim € kosom Dubrovački parobrodi. »Epidauro« dne
Na ,Dubrovnikove“ neistine. Primamo i o4/[jf, prispio u Trst, krcat ugljenom. —

iz Gruža, 28. ov. mj.: U »Dubrovniku« od
25. tek. br. 15. imade dopis, u kome ne-
kakav dopisnik, koji svakako malo duše ima,
uprav nepravedno i grdno napada mjesnog
župnika i vjeroučitelja pri ovoj školi, vič.
Don Nika Zlovečeru, prikazujuć ga kao mu-
čitelja i progonitelja školske djece. To ne

»Istok« dne 28/IIl. prispio u Trst krcat uglje-
nom. — »Leopoldina« krca rudu u Poti za
Rotterdam. — »Maria Immaculata« dne 20 ill.
krenuo Colombo i prosljedio za Trst, krcat
irinčom. — »Orjen« krca žito u Rosario
di Santa F& za Englešku. »Srgj« dne
28/IIl. prispio u Maulmein prazan, krcati će

\ćom od škole, dolazi da predava vjeronauk,

! krščanske dužnosti. Kakav je pako Dum Ni-

odgovara mi najmanje / istini, jer  m.ipirinač za Trst. — »Zora« dne 24/ll. otpu-
p. župnik uvijek redovito, i ako udaljen ku- | ioyao iz Cardifia krcat ugljenom za Trst. —
»Beatrice« u Bordeaux iskrcava dužice. —

a s djecom svegi očinski postupa. Njegova ,presjed. Becher« na 27. t. mj. otputovao

 

\je dužnost da pazi i zahtjeva, da mu djeca li; pijeke za Marianopoli, krcat magnesitom.

polaze u svečane dane sv. Misu i da mu|_ ,Bosanka« u Marsilji iskrcava žito. —
uče vjeronauk, u čem vidi se lijepog na- | ,Dubac« dne 29/Ill. proslijedioTiz Carlgra-
pretka; — nu kad neka djeca ne će daod- qa za Azoff prazan. — »Gradac» na putu
govarahi školskim propisima i svojim du- iz Laurium za Rotterdam, krcat rudom. —
žnostima, on je dužan da ih ukori, pak da; ,Napried« na Rijeci krca drvo za Laspalmas
hi pedepše kakvom malom pedepsom, ko | Canaric — »Prazattus« u Gružu krca drv-
što čini svaki učitelj i nastavnik, ako im je lje za Mostoganen. — »Gundulić« u Tan-
stalo i malo do odgoja djece i napretka. | garok (Rusija) krca žito za Italiju. — »Bal-
Ta pedepsa ne će im očito nauditi zdravlju, can. u Trstu na popravku.
pa se_do danas nijedan učenik ili roditelj Noi E SANS
x . . .Slu *, to napis e z arke s ko-
nije za to potužio. Nu pošto neka djeca za- | ludricom, koja je strion za balsam, ljekarnika
nemaruju školu, a to ne smije dopustiti ni A. Thierya proti mj grm pe »Služim«
vjeroučitelj ni učiteljstvo, zato jednom do- iuućeg čovječanstva!+ Slo znači bolest znadu na
gje g. predsjednik mjesnog školskog vijeća svoju Žalost nebrojene osobe predobro. Za sve ove
s : : vrijedno je znati, da se knjižica kao kućni savjetnik
u školu, da pita zašto redovito ne dolaze. <, tisućama zahvalnica badava šalje od ljekame k
Jedna učenica reče: »Govore neke, da ih je an jelu čuvaru A. Thierya u Pregradi kod Roga-
strah od Dum Nika, erbo da će ih psovat steiao =
i pedepsat što nijesu bile na Misi, ili što Prosvjetni. glasnik.
nijesu naučile katekizam«. Toliko je u stva- Primamo. /z Zagreba: »Savremenik«.
ri, a mi cijenimo da jedan vjeroučitelj mo- Za par dana izaći će četvrti broj ovoga je-
ra zahtjevati, da mu djeca vrše školske i dinog hrvatskog književnog lista. Već u prva
14 broja saragjivahu u »Savremeniku« skoro
ko T de dieci ibolić dokazi !svi znatniji hrvatski književnici, te se može
o Torquemađe djeci, najbolje dokazuje, kazati, da je svaki broj sve uspjeliji i bolji.
da je isti na početku školske godine siro- Nema sumnje, da će hrvatsko općinstvo,
mašnijim razdijelio katekizama, a kad mu koje je željno očekivalo književni list, pot-
mi kažemo da koje dijete ne ima u čem da | pomoci Marne tezi tii ur gar A zo E
; stu : aa |i on poput dojakošnjih naših književnih li-
poteni_ stuštu Bošija, ca od svoje tast da | srova upućen, da žive samo od pretplate.
roditelji nabave djeci potrebito, samo da|Qyih dana razaslana je molba na vanjske
mogu prisustvovat Božijoj službi. Što tako- i nekoje zagrebačke prave članove,"da se
va ne radi doisto jedan »naučitelj« djece, prihvate u neku ruku povjereničke službe
pače jedan otac! Nepravedno je dokazano, |24 društvo, te za sio po samo oko što
da je iko bio oglobljen, jer jednoglasno u am ke ang M M ia. pieodiu e
sjednici mjesnog škol. vijeća bi zaključeno, najkraćem vremenu broj »Savremenikovih«
da se opomenu oni roditelji, koji ne šalju | pretplatnika znatno porasti. Na list se može
svoju djecu u školu, te ako unaprijed ne bi | pret MR teliječioe u og Gjure Trpin-
polazila, da će biti prijavljena starijoj vlasti. | €4, Zagreb, Mica broj 9. ljena mu je na,
Mi učitelji imamo svetu dužnost da strogo | Kodaini broj K. 1-80. sGevresjenik« Di
zahtjevamo, neka djeca polaze školu, jer jedanput na mjesec na četiri arka s obilnim
što bi škola bila, kad bi se djeci puštalo po beletrističkim i kritičkim sadržajem, te bo-
volji, ili kad bi se u svemu pogodovalo za- gatim liskom.
nemarenje roditelja ? Kakav bi se pomladak  Teoretično-praktična pouka u pjevanju ,
tim načinom odgojio ? Mi smo dužni pred Oi ivanje“ A_i oo oi
Bogom i pred narodom ustezati dijete od Nakiada pišćeva. Šoji 3 K 20 hel. Preda
zla, pokorit ga a do potrebe očinski ga i mnom je knjiga kojoj ne znam dostatno
pedepsat, e da se popravi i bude imalo stra- | procijeniti vrijednosti. Lijepa, ukusna knjiga |
ha, to sve za njegovo bolje, da jednom po- od blizu 190 velikih stranica, a prepuna
stane valjanim i dobrim gragjaninom. To 1 oteo u notama, što je čini sasvim prakti: |
ništa drugo čini i vič. Dum Niko. Ne držat Gosp. je pisac namijenio knjigu samo |
stegu u školi, ne tražit da je djeca polaze, | preparandijama, ali to je sasma malo. Ta
to bi bilo bolje zatvorit ju, jer će inače više knjiga treba da prodre svud i u preparan-
štetovat djeci nego koristit. \dije i u gimnazija, i u pjevačka društva;
Cijenim g. Uredniče, da će te dat mjesta "€ samo, nego iz nje može da uči i svaki
Vašem list dovi ei | tnik, jer bez pretjeranja kažem, da sa-/
u Vašem lislu ovomu dopisu, jer je teme- drži u sebi sve prednosti. Laka, shvatljiva
ljen na istini za koju najbolje mi znamo, a svakomu, kreće i u najznamenitija pitanja
isti je u interesu škole i njezina napretka.,o glazbi, a što je najviše čini svakom pri- |
— Učiteljstvo Gruža. | stupačnom, za svako pravilo donosi hrpu
Ovaj su dopis nosili uredništvu «Dubrovnika», koje | P"'VTJEF4. DAI '
ga je odbilo, i ako je temeljen na goloj istini. Eto, | g oo ku e LE RNA s ku R .-
to je - razvikana  «Dubrovnikova» — «nepristra- | Ščitelje jevanja, a da je učenicima dosta o-
nost» !1 (Ur) 91OR
e no, što im njihov učitelj razloži. N&, jer u-
Missonijevi omnibusi i kondukter. Pišu čitelj nije zato, da se muči sa učenicima sa
nam, 30. o. m.: »Poduzeće Missoni« rijet teorijom, da se bolje izrazim on nema da

' tisa gubi vrijeme u tumačenju onoga, što uče-
bi da dobro napreduje, jer svakog dana_qici sami mogu da nauče bez pomoći uči-

| vidimo mnogo naroda, koji se s njima vozi. teljeve, nego da je za to, da im razjasni,
!Ono što je najviše narod privabljivalo i pri- ono što oni ne mogu da shvate i da po-
vabljuje, to je uljudno postupanje omnibu- kaže, kako se provagja u praksu, ono što

 

 
  
  
 
 
   

Primili smo sa zahvalnošću :

»Fontes historici Liturgiae Glagolito-
Romanae“. Sakupio, uredio i indeksom po-
pratio Dr. Luka Jelić. Krk, 1906. U jednom
od narednih brojevima opširnije ćemo se
osvrnuti na ovo oveće djelo.
ew Pri zaključku lista primili smo iz Be-
ča ovaj

 

 

Telegraf

Operacijon rebuškala manjifiko. Namuro ,
sam se na Vienu strahovito (a i Viena na |
mene) i zato sam dećido ostat u Vieni.
Dunque ne pitajte više za mene. Ne na-\
dajte mi se više nikad. Zaboravite me di
tutto. |

Miho Pracat |

nekad u Dvoru sad u Vieni.

Diskoras na Poljani.

Ivo : Što hoće rijet Vlaho, da si se danas odocnio u
spenzu ?

Vinho : Ovo ti mi je spenza i koris (kaživa mu peču
štapa od ombrele ispod pazuha). Na kantunu od
Poljane šijunata mi je svu ombrelu odnijela u
bokune, jedva sam rikupero ovo bokun štapa.

Ivo : Fala Bogu, biće i ombrela! Ti se za to jediš,
a trgovci godu!

Vlaho: Ne jedim se jadan za to, nego znaš, una tira
I altra. Ja sad mislim otkle ću kupit ombrelu, a
doma sam ti imo bulikan s ombrelina.

Ivo : Kakva ombrelina ?

Vlaho: Radi mode, one nesretne i proklete mode,
koja će me svršit. Sad su ti i ženske počele
nosit baguline, pa ti se i moja manjgura stavila
u duzinu s šmiglinicama. ištem onomadne moj
lijepi ombrelin, i nigje u svom kući, primetnuo
sve ormare, i što nema, nema. Pitam staru gje
mi je ombrelin, ko ga je digo. Sve se je mucala
i privrćala, dokle mi je in ultima rekla, da je |
moja manjgura šnjega otparala robu za učinit
bagulinu, jerbo da je sad moda. A, je si li ti
vidio njezina koragja! | s tega sam ti se naveo |
i bio je u kući potenti bulikan. E, ma nećeš!|
Rovinat moj lijepi ombrelin! Ne bi se bio onako |
ustres& za barijo ulja |

Ivo : DO bi jom ja i štap i bagulinu! Neka doma
krpi bječve i irega kuću! Pa alla fine dei conti, |
chi comanda in casa tua? |

Vlaho : Sto ćeš učinit, kad jom stara sve posigjava |
Toka i mene in ultima mučat. Pa jesi li vidio;
one mođe od klobuka: prije su nosile pastorele |
sprijeda spuštene a ozada, na kinkinu uzvraćene, |
a sad sve kontrarijo: ozada nosu spuštene a.
sprijeda uzvraćene. Bunkve prije ih je peklo!
sunce sprijeda, a sad ozada. Ko bi mi tu modu |
mogo spjegat! : |

Ivo ; Moj dragi, obrnulo se je više i sunce i zemlja |
i sve naopako.

Vlaho : A što ti se para od one profesijoni ?

Ivo : Od koje? !

Vlaho ; Božo ti se obuko u lajike i izabro ti je ime
fra Ingjenuo. On je odamna mislio poć u fratre,
ma kako je prošo godišta, gvardijan ga nije ni-/
kako tio primit, ali kako je služio jedan lajik,
za prodelje, babure, pope zlatare i druge živine
što su se ovega godišta u nas raskotile, tako se,
je persvado primit ga, da nas adiritura ti skoti
ne izjedu.

(vo: Inveće sam ja čuo, da je bila vera vokacion,
da je Božo bio vazda un gran amico popovi i
iratar4. Kad god bi što služilo, hoćeš li za pro-
kuru, za votacioni, za dobru riječ, insoma za sve, |
on bi ti trčo od zahristije do konventa. |

Vlaho: Nijesam persvaz, Božo ti je piutosto liberale,
anci kad hoćeš baš ću ti rijet (obrće se, sluša li |
ih kogod). Ovo ti konfidavam, znaš Ivo. Pripo-/
vigjelo mi je jedno čeljađe iz magazina, da je
Božu u velike ž6 što nijesmo š njime, što je iz-
gubio diskoras i zakleo se je da"će nam činit
konkoreucu, pa na koji mudrago način. Svjetovo
ga je gospar profesur, da uzme partu pokonjega |
Orlanda u »Dubrovniku«, samo da promjeni ime,
i tako ti je uskrsnuo fra Ingjenuo.

Ivo : Ma zašto je izabro to ime ? Koji je to svetac,
nijesam nigda za nj čuo.

 

 

 

 

 

i
I
|

Vlaho : Kakav sveta. jadan Ivo, to je tio rijet, da on ,

 

—s777" Dubrovačke
DUBROVNIK 4su$40$

Fra Ivša žijena 20 para. —

jena — PUCKE KNJIGE. a)
srećom! - e) Za što sam Hrvat? - d) Kad
Izdao ih i uredio Milan Marjanović. Cijena je

  

 

Knjigotiskara i knjigovežnica "2" 427474 . «

Qzz. knjigotiskarske i knjigoveške radnje. .NM$)
Zaliha crkvenih, općinskih te školskih tiskanic&, i drugih raznih tiskanica potrebitih
svakomu :

SV. ANTUN OD PADOVE. Po prvim izvorima napisao |
Cijena 60 4 — DEVETNICA na čast Foregjenje a Spasitelja Isusa Hrista. Pohrvatio
jov. Cij j A NTUNA KAZA

an Jelačić i znamenita god. 1848. -
će ustati Kraljević Marko. Po P: Preradoviću.
svakoj samo 10 pera.

 

God. li.
ne zna za ništo, da on nije ničemu kriv, da je

on ingjenuo.

Ivo: | to su nekakvi spiriti od vode.

Vlaho: Ludosti, šokece, altroke spiriti, i addio !

ivo: Čuj, čuj Vlaho, de resto ovo je drugi put da
se fra Ingjenuo produkava, prvi put s nekakvom
bandom, pa je falio partiture, sočije uzo je za
bandiste, i učinio fiasco. z

Vlaho: A što ćeš, kompatiškaj ga, znaš da si mi
malo prije reko, da je on ingjenuo. Addio !

 

JAVNA ZAHVALA.

Svim onim koji su prigodom smrti

naše premile .

DARINKE

nastojali "ma bilo kojim načinom na-
šu gorku: bol ublažiti, izričemo ovim
najsrdačniju hvalu.

Osobito pak zahvaljujemo našim
čestitim Grugjanima, koji se u lije-
pom broju potrudiše do u Mline, te
otpratiše zemne ostanke do hladnog
počivališta. Zatim iskreno blagoda-
rimo našoj obljubljenoj učiteljici gos-
poji I. Bego, koja je milu pokojnicu
za vrijeme bolesti tješila, te nasto-
jala da sprovod što sjajnije ispane.
Napokon hvala svima, koji počasti-
še vijencima neprežaljenu pokojnicu.

Svima od srca ponovna zahvala.
Svevišnji im stostruko naplatio !

Mlini, 26. Marta 1906

T. Sunara,

za se i svojtu.

  
  

 

kuća u Du-

Prodaje se brovniku

zgrada 938, jedino biće Uloška Broj 628,
u ulici od Sjemeništa.

Eventualne usmene i pismene ponude sa
vadiumom od 10% -od ponugjene cijene
primaće potpisani c. k. notar dneva 2 Aprila
1906 od 9 ura jutra do podne.

Eventualnu kupoprodajnu pogodbu uz
isplatu cijene u gotovu sklopiće se istog

dana.
Dubrovnik, 23 Marča 1906.

D-r A. PUGLIESI.
se Čuveno ulje za sluh
SENNA : se D-ra G. S odstranjuje

i radik : di :
zvonienie u ušinja rasiiie. naglebočk Dobij
se po K'4 boca sa naputkom kako se upotrebljuje,

samo kod ljekamika C. ZANETTI u TRSTU.

ma- Veliko i bogato skladište

KUĆSTVA & 0

M. SEZ | SIN.

(»Rozarije« 812). - DUBROVNIK.

— — Cijene sasma umjerene.

  
 

* * * * #* *

Hrvatske Tiskare

preporuča se za svekolike

ra Lujo Krešić, franjevac.

E LIJA. Probrao i za
PJESME SEREMETSKE

sovog konduktera, g. Ivana Cosmai, koji
se je uvijek skladno podnašao i svakome
nastojao da ugodi. | mnoge je nesreće od-
stranio, koje bi se bile zbile omnibusima
pri radnji, jer je znao predvidjeti i odmah
doskočiti. S toga nam je žao, što odlazi,

"|jer sutrašnjim danom svojevoljno odstupa

iz službe. Cijenimo da će g. Missoni na-
stojati naći sličnog koduktera, što je i po
njega istoga korisno. G. Cosmai želimo sva-
ku sreću, a g. Missoni molimo da udovolji
našoj želji. Nekoliko posjećivalaca omnibusa.
Ara znanje gg. župnicima. U zalihi »Du-

stanje«.

isu naučili teorije, te da pazi, da li je cje-
(ro e u skladu. On je da is-
| pravlja i da vodi a ne da uči iz temelja.
To sve dakako govorim samo o učiteljima
pjevanja na preparandijama, gimnazijama i
u pjevačkim društvima, jer se pretpostavlja,
da su pjevači zreli, da mogu sami da shva-
bez ičije pomoći barem najtemeljitija
bena mm a.

A ova knjiga zbilja služi toj zadaći, jer
se je g. pisac trsio, da u najlakšu formu
zaodije svu teoriju. Eto, zašto mogu da ju

im učenicima poe na srednjim
ma i ostalim pjevačima.

Ne ću da laskam g. Ledereru, ako ka-
žem, da je on znao ljepše svoju kn

isati svi ,
Ro ili sni ai
(postavljaju već neku (asbene kobaza Y

 

   
     
 
        
       
 
       
      

M. Obradović # «# « | Skladište šeljesa, - - - = -

DUBROVNIK. | 777 - boja, caklarije itd.

 

Prodaja željeznih kovina za drvo-
| djelske, kovačke i limarske radnje zin-
i ga i lamatina, obruča za bačve. biljego-
| vanih vaga i uteza, gvozdenih peći.
| Brinerovih svijeća.  Različitih boja u
| prahu ma ulje i spirit. Jantarova laka
|| (Pussboden za podove. Laka (vernic) u
| različitim bojama. Penila, svakovrsnog
| eakla za prozore, vratija i 4 d. te
| tubova za svjetiljke, cementa portland.
| = CIJENE UMJERENE, —
| Kupuje staro željezo, zingo,
I olovo, latun, ram | t. 4.