U DUBROVNIKU-9. Juna 1906.

PRAVA CRVENA HRVATSKA

 

četvrt godine  surazmjerno; za inozemstvo

polu godište.

 

Cijena je listu sa donašanjem u kuću ili s poštom na godinu K 5; na po i

ne vrati list kad mu pretplata mine, smatra 'se da je predbrojen i za došasto

Godina II.

 

godišnje K 8 — Ko

Odgovorni urednik VLAHO KELEZ.

 

 

 

Ritornello.

U glazbenom svijetu, pod imenom
»ritornello«, razumijeva se komad jed-
ne pjesme ili kompozicije, koja se
više puta opetuje. Obično biva, da se
više umjetnika razmijeni pri takvome
jednom »ritornellu«, dok se svi ne u-
more, dok im ne postane dosadan,
dok ne postane običan, izvan mode,
dok ga ne zamijeni nešto nova, nešto
ljepšega. Kao što u muzici, tako je i
u politici. | politika ima svojih »ritor-
nella«, svojih i ako momentanih  po-
vraćaja u prošlo doba, u već zamrlu
stranu političkog života jednoga naro-
da. | u politici, pa i najveći političari,
povraćaju se na ono, što je u prošlo-

sti bilo, hvataju se postarijih načela,

misleći & će u njima naći podlogu svo-
me radu. Bismark, taj državnički i po-

litički genij, za vrijeme irancusko-pru- ,

skoga rata, bio se je povratio njekoli-
ko decenija nazad, da ostvari svoju i-
deju, da joj nagje čvrstu bazu. Pa i
dan danas koliko puta posegnu mini-
stri-presjednici za preživjelim političkim
ljudima, za onima, koji su u svoje vri-
jeme propali sa svojom politikom, u
nadi da će im tada pomoći. | to je
taj politički »ritornello«, pri kojemu če-
sto puta umore se svi, postane običan
i dosadan, bace ga u ropotarnicu i ta-
da traže novu »ariu«. | Hrvatska ima
jedan svoj »ritornello«, koje ga su već
mnogi političari otpjevali, otsvirali. Hr-
vatski politički »ritornello« bila bi ve-
lika, neizmjerna ljubav, sa bratskim
narodom Magjara. | u istinu ko je či-
tao sve one izjave simpatija, sva ona
putešestvija, usrdne dočeke, odvrate

vizita, ganutljive govore, koje sve stva- daju na koljena glavi Dalmacije i svi sada , čudan i smiješan zato, što se a ma ni u;

ri doživiše naši novi delegati u ugar-
skom saboru. mora da pomisli, nije li
još kadikada bilo ovako, nije li se još
kadikada na vjedre izlijevala bratska
ljubav, bez da je bilo koristi. Stari u-
nionisti, na čelu im zloglasni barun
Levin Rauch šiljahu takogjer svoje lju-
bavnike preko Drave. | tada oba na-
roda bijahu od ljubavi zaneseni jedan
prema drugome, dok Magjari ne str-
paše Hrvate u svoju vreću.
Mažufanić i njegova stranka, dlaku
na dlaku slična današnjim rezoluciona-
šima, bijahu u tijesnim odnošajim s
Magjarima, dok taj odnošaj ponovno
ne postade štetan opet samo za Hr-
vatsku. Vladislav Pejačević, nazvan ban
kavalir, grljaše se s Magjarima sve do
afere grbova 1883, koja ga surva. Ta-
da Magjari poslaše učitelja Khuena, da
nauči obijesni hrvatski narod na zaplje-
njivanje novina, na tamnice, na slo-
bodu govora, na čistoću izbora,
na demoralizaciju, na nipotizam. Kue-
nova je mjera prevršila i morao je da
pogje. Današnji ban opetovljivao je i-
stu komediju, dok ga ne zamjeniše no-

vi, rezolucijonaši, svirajući isti »ritor-| zavisna društva šalju presjednike svoje za- grami trebaju, da se razvijaju prema potre- šta Ugarska, da ga sa Srbijotn izvede na'

IZLAZI SVAKE SUBOTE. — POJEDINI BROJ STOJI 10 PARA.
Vlasništvo izdanje i tisak DUBROVAČKE HRVATSKE TISKARE.

 

Pretplata, pisma, dopisi i oglasi šalju se Dubrovačkoj Hrvatskoj Tiskari. —
Za zahvale i priopćena plaća se 30 para po petit retku. Za oglase 20 para po
retku a koji se više puta tiskaju po pogodbi. — Rukopisi se ne vraćaju.
Listovi nefrankirani ne primaju se. — Plativo i utužljivo u Dubrovniku.

 

 

 

 

Treba držati na pameti, da su i jed- njihova politika... Nije začudno, kad Pe-
ni i drugi Magjari, kadri, da se slože, rić sjedi u delegacijama, kad risanska op-
uvijek proti najezdi, koja ide da ih u-|ćina zahtijeva poznavanje njemačkoga jezi-
tamani. MNapisasmo ovo da svratimo ka od tajnika, kad Tivat imenuje začasnim
pozornost, onih, koji su zvani, u da- gragjaninom c. k. komesara Mahkovca. A
našnje mutno doba, da im Hrvatska što će na ovo Košut? Nas se je bijedilo s
bude prva. Carinarski se je rat zapo- austrijanizma, s lizastva, sad se je pokazalo
djeo. U iskazima simpatija ne leži po? ko je hodio da puze, da liže. U buduće po-
litika rada, niti vršenje programa. Ma- kazat će se i bolje. Htjeli smo samo kon-
gjari gledaju koketnim okom Srbiju. statirati činjenice, koje se pobit ne mogu.
Austrija je u plesu tarifalnog rata. Hr- A
vatska će u ovom plesu morat sudje-' OuOIEI
lovati, neće izvani ostati ni Bosna ni “
Hercegovina. Što misle Magjari o o- »Hrvatska“.
vome. Hoće li ovo opet biti samo je-
dan »ritornello« u staroj, proigranoj koji je ovih dana počeo da u Zagrebu iz-
politici prešasnika? lazi pod uredništvom narodnog zastupnika

ACS Dr. A. Harambašića. Poznato je, da hrvat

\|sku stranku prava zastupaju bivši domovi-

. : . \naši, čije se je glasilo takogjer zvalo »Hr-
'Namjesnikovo putovanje. lička Još < živa uto češsijevi pre-
Presvijetli gospodin Niko Nardelli, na- stao je taj list izlazit, a s njim je prestala
\mjesnik austrijski u Dalmaciji, može biti bitisati i domovinaška stranka. Neki od pri-
zadovoljan na dočecima, koje mu upriliču- staša te stranke pregjoše u tabor Starčevi-
ju vogje naroda, zastupnici i načelnici au- ćanaca a neki pak k »Obzoru«. Pokojni je
tonomnih općina. LI! Spljetu mu svira glaz- Politeo uvijek predvigjao rasap ove stranke
ba; otkrivene glave, kako kaže »Hrvatska i naglasivao često puta prije svoje smtti,
\Riječ«, usrdno prima ognja za cigarete po- kako od one velike narodne skupštine u
ljički repuplikanuac, narodni guslač Jure Ka- Zagrebu neće biti ništa. Nekako se je tako
\|pić; dr. Trumbić, zastupnik naroda, načelnik i dogodilo. U to su doba realisti bili tako-

\Spljeta, vogja stranke prati ga svugdje, za- gjer na »Obzoru«, htijući na svojim legja-

\mešen, opojen. U Sinju, bijedni narod, rob ma, da na političko površje iznesu obzoraše.
bogatstva i samovolje gospode Tripalovića, Iza skupštine nastala je secesija. U kratkom
nosi upaljene baklje, carevka se svira. K. toku vremena realiste su osnovali svoj list,
| Tripalo, načelnik, ide deset kilometara pre- k tome se je pokrenuo novi list »Hrvatstvo«,
da nj da ga dočeka a drugih 40 prati ga/a hrvatska stranka prava ostala je bez glasila.
na povratku, alkari drže govore lojalnosti. | oni se sada konstituiraše i osnovaše svo-
\U Mravinjcim u Imotskome, u Dubrovniku je stranačko glasilo. Stranka je ova. brojno
svugdje trče na vrat na nos vjeme sluge, zastupana i u saboru, ima ih 15 na broju.
da dočekaju svoga gospodara. Sva društva, Začudan je a i smiješan program, koje-
nezavisne korporacije u »plen paradi« pa- ga »Hrvatska« iznaša u prvom broju. Za-

kažu zato je samo sve ovo, jer je »domaći čem ne podudara sa pravaškim programom,
sin«. Ovom frazom o »domaćem sinu« na- premda se stranka nazivlje pravaškom. | re-
puniše novine, uši svakoga, donapokon i kao bi e će do brzo megju koalicijom doći
\sami zrak. Mi nemamo ništa proti osobi g. do razdora, jer, kako dobro primjećuje »Na-
Nika Nardelli, dapače nam je kao osoba i še Jedinstvo«, »Hrvatska« brani tobože iur-
simpatičan, ali mi ne gledamo njega u o- timaše, dok »Pokret« na njih navaljuje svom
vim zvaničnim posjetima kao gospara Ni- žestinom. To se dade prosuditi najbolje iz
ka, mi ga gledamo, kao jednu državnu vlast, pisanja o Drohobeckom. »Per transalam«
kao namjesnika, kojega je na ono mje- budi rečeno, ko bi se bio nadao, da će se
sto postavio Beč. Dalmacija je od deceni- opozicionalne novine malda ne svagjati oko
ja bila zemlja zapuštenosti, alrikanska ko- persone presvijetloga Drohobeckoga. Smi-
lonija, zemlja iznimaka. Dalmacija je oću-|ješan je taj program i zato, što oni tobože
Itila maćehinu ruku na svim poljima svoga stoje na programu 1894. a amo su ne sa-
narodnoga gospodarstva,  zapostavljanjem |mo u bloku nego u koaliciji, koja taj pro-

našega jezika u uredim i sličnim stvarima. gram ma prosto me priznaje, s kojim su * Kriza nije riješena.

A sve to učiniše »fugji sinovi« a dalma- oni izrugavali, kao i sa osobom koja ga
itinski namjesnici. Možemo li mi vjerovati, je potpisala. Stojeći nadalje na programu
\da će se ova politika zapostavljanja okre- 94 pripoznaju takogjer i nagodbu, koju isti
Imuti u bolje »domaćim sinom«, koji opet program a limine isključuje, jer nas drži u
Inije nego izvršujući organ onih gore, koji podregjenosti, vežući nam ruke osobito u

vedre i oblače i koji Slavenstvu ne daju pod poslima financijalnim; a ko ne može ili ne| promijenile su se uloge. Na mjesto, gdje,

|nikakovu cijenu, pravedni premah, pa ta- | smije da raspolaže svojim novcem, taj je
Iman zato srušili devet kabineta. Njegova je vječno u podregjenosti. Nećemo da kreće-
\volja skučena, obećavat može, ali izvršit ne mo u pitanje Srba, jer to pitanje, odbacu-
\može. Nu u ovom natjecanju lojalnosti pr-| jući razumije se ravnopravnost, riješit će
\vi su bili političari Rijeke, prijatelji Magja- vrijeme. Reće nam se da smo dogmatiza-
\ra, općine hrvatske stranke, starješinstvo. Ne- | tori politike, da smo natražnjaci, da pro-

Tako se zove list hrvatske stranke prava, “:

 

(brani i slične stvari. Ali pojmiti ne može- | austrijsko nerazpoloženo je prama Magjari-
|mo, kako jedan program može biti tako ma, a osobito ministar-presjednik Beck, in-
\elastičan, da pripoznaje u isto vrijeme dvi- timus prestolonasljednika Frana Ferdinan-
(je stvari, koje se posvema isključuju. Mož- da. Kako pak prestolonasljednik misli o
da je to moderna, veća politika, ali mi pri- | Magjarima to se je pokazalo. Bečki dvor
iznajemo, da je ne razumijemo. Začudno popušta antimagjarskoj stranci, a to će za-
nam je takogjer, što u stranci ima ljudi, mrsiti krizu. koja se je počela razdrješivati.
koji su promijenili sve političke fele. Je li to/
možda bila jedino želja za mandatom ? Ina- |
če je prvi broj raznovrstan. Dalnji razmršaj Sofijske stvari.
stvari čekaćemo ustrpljivo, da uzmognemo ,
reći, da nijesmo pogriješili, ako navijestimo
već sada nove spletke, novi razdor.

Ri JJI Nim

U Sofiji se je razmahala velika borba iz-
megju »starih« i »mladih« i zato izgleda
kao da neće doći do druge jugoslavenske
\ izložbe. Borba je proistekla odatle, što je
bugarska vlada glasovala za pokriće troško-
iva samo 6000 fr., koje razumije se nijesu
\dostathe. Radi toga su »mladi« navijesiili
opoziciju i borbu vladi i »starim«. U tome
smislu mladi bugarski umjetnik Aleksander
Boženov objelodanio je u »Denu« pismo,
koje napada vladu i »stare« radi izložbe.
NAJIRE . , \|Razumljivo je, da je vlada u smislu tome
stolice, nije se žacala u najsvečanijem mo- morala posredovati, da dogje do izmirenja.

[IRI e NAI sažet S I faktično je bila pozvata skupština »starih«
ene duše, svoga gvozdenoga srca, 5OmDU/i smladih« na kojoj se je ovo pitanje pre-
u cvijeću, čda uživa u poštrapanoj krvi 0-|qresalo, Došlo se je do zaključka, da se pri-
\noga, koga mrze a ne znaju zašto. Dok $€ redi jedna lutrija, koja bi ica da po-
\je kralj s kraljicom vozio u šesteroprežnim ,_.: : TL
| kolima sa svadbe, agent londonske M e e Push stada Mi O
|vrebao jemomen at i našav ga zgodna bacio |-4q; 4. i $
\je bombu, koja je poubijala mnogo osoba o a vao dresa zas
\i visokih ličnosti sačuvav ipak kralja i kra- |
| m + :
ljicu. Blizu Barcelone je atentator uhvaćen Položaj u

I

=a ==

 

Madridski atentat.

Opet se je jednom podigla krvna ruka a-
narhistične bezumnosti u svome  deliriumu
|fanatizma, da strgne s glave sjajnu krunu
imladome Alfonsu. Niska ova družba, koja
|si je preduzela zadaću s prijestolja bacati
|okrunjene glave, ispraznjivati presjedničke

ast

ali se ubi. Narod se je zgražao nad činom. Beogr adu.

'1.u istinu potrebno je, da pamet stane pri | Umirovljenje zavjerničkih časnika, proiz-
\činima ovakovih bandita. Prošla su vreme- velo je duboku senzaciju. koliko u Srbiji,
\na, kad se s kraljevima ne mogaše govori- toliko i u stranom svijetu. Zavjemičko pi-
\ti, kad ih se pomišljaše nešto čuđesna. Da- tahje srušilo je kabinet Gruića, jer kralj ni-
nas su oni ljudi, kojima narod prilazi, go- je htio potpisati njihovo umirovljenje. Dr-
vori i nalazi zaštite. To svatko shvaća sa- žalo se je naime, polazeći sa temelja slo-
mo anarhisti ne i ako znaju i ako su vidi- bodoumnosti, da kralj to ne smije učiniti i
li, da nijedna kraljevska ni presjednička sto- | zato se pozvalo njih i reklo im se neka
lica ne ostada prazna iza smrti od njihove | zatraže mirovinu. Oni to nijesu htjeli. Spor
ruke. Prošla su vremena političkih »b4ravi« je s Austrijom megjutim sveto više rastao,
evropskoga gnjileža. Anarhisti to ne znaju. a obuhvatio velike dimensije, kad je Austri-
U pijanstvu svoje pogubne ideje počinjaju jja zahtijevala da Srbija nabavi topove kod
djela nedostojna kulture a socijal demokra- | Skode. Srbija se od jednom. nagje u škrip-
tizam im plešće. Bez boli, bez kajanja pri- cu. To učimiti nije htjela, trebalo je tražiti
znaju čine, ravnodušno idu guilliotini, vje-| pomoći u strane koje države. U koga ako
\šalima, "ističući žalost jedino nađ neuspje- | ne u Engleske? Nu diplomatski odnošaji iz-
hom. |megju ove dvije države bijahu prekinuti od
A ovo? ovo znači pasti na najniži stepen g. 1903 i to uprav zbog zavjerničkog pita-
duševne rastrovanosti i bolesti možgjana, i nja. Trebalo je stvar izvesti na čistac, Po-
to sve u XX. vijeku!! |novno bijahu pozvati zavjernici, koji ovoga
\puta pristadoše na to, da pitaju mirovinu.
\| stvar se tako razriješi, a Srbija se pribli-
\ži Engleskoj. Pašić prepisuje to u svoje za-
| Grdno bi se prevario svaki onaj, ko Nea o KIM potuje. spre
|pomislio, da je ugarsko-austrijski spor ri- |
ješen. Danas izgleda takovo stanje, kao da |
će biti još većih zamršaja. U ovoj borbi

bijo —

NELLIE rat aaa at da aL SSA rt pt
\ Najbolja | najprikladnija prilika sva-
kome za štednju | priplod:

HRVATSKA PUCKA ŠTEDIONICA

registrovana zadruga sa ograničenim jamstvom
u Dubrovniku

\je prvo stala Ugarska, danas stoji Austrija
\i njezin parlamenat. Austrijski parlamenat,
ako se može suditi, po svim znakovima u-/ .
stat će najodriješitije proti popuštanju pre. Prima novac na uložne knjižice za štednju
ma Magjarima. Carinarski rat sa Srbijom u i priplod i plaća na njega

\koji se evo samovoljom, bez Austrije pu. / s 4% au

 

|

nello«. Reći će možda oni prvi, što |stupnike rezolucijonaške politike, da se bi naroda i prema duhu vremena. Da, i mi (čistac, kao da će donijeti nedoglednih po- kamate bez ikakva odbitka. — Daje vje-

bijahu na meme vladi, bijahu tu- klanjaju namjesniku Dalmacije, kojega je smo toga mnijenja, a to su najbolje i po- sljedica. U Beograđu je raspoloženje prema  resije uz povratak na stalni
judi bez volje i energi- Beč postavio. Nije začudno, igra komedi- |kazali Starčevićanci, kad su koalircim po- Beču jako nepovoljno, dokazao je to i do-

gje prirepine,
je, a ovi nijesu takovi.

PODLISTAK

Josip Onyszklewicz:

Zadnji trzaji.
Uspomena 1806.-1906.
4 V.

Sveti je Luka. U
dovčićima slavi krsno ime. Zgmnulo se u

ova dva sela naroda iz svijeh ostalijeh se-

lija Konavala. Tu se peče pecivo ma veli-
kijem ražnjima, toči se vino, pjeva se, baca

se kamena s ramena. Onamo se uhvatilo
kolo mlagjarije pa hitno igra a usred se

kola natežu tri para mješnica, sve se znoje.

Onamo opet u hladu sjedi skup staraca, pa
je negda bilo. Sve samo zdrav-
je i veselje. Ispod široke murve podvio no-
ge starac slijepac, pa pjeva uz gusle tužnu

Pričaju, što

Bačevu se Dolu i u Ra-

jaštva, krabuljni ples od vajkada je bila|mogli poći u Peštu, premda im to program

| pjesmu, pjesmu propasti srpskog carstva na “Nasta natjecanje, ko će dalje, ko će bo- navljanin na Debeli Brijeg i«

\Kosovu....! lje. Svi se uvjeriše, da ih je svijeh nadba-
Malo niže sakupio se u jednoj uvali skup cio Ivaniš Tarašev. A i jest momak od oka!
biranijeh. Konavljana. Š njima je Frano Bo- Svijeh je rastom za cijelu glavu nadvisio,
ima. Ele nešto krupno vijećaju ! | da se ko a u najboljemu je rzu mladosti, tek ga sta-
\mamjeri, pa da ti ih po imenu nazove, vi- la garit mrka naustnica. :

\dio bi, da je tu skorup konavoskog naroda. | — Evo ti momče, pa se napij, junak si
Tu su Magud, Paljetak, Tvrtkovići, Bani,
Taraši, a ko bi ih svijeh izbrojio ! Zbor zbo-
rili i nešto odlučili, pa se razilaze, gaze je-
| dan po jedan, ko da ni zašta ne znaju. Zad-
inji se uputi k središtu sela Frano Bona.
|Sve se nešto podsmijehiva, e čitaš mu na
licu, dobru se nada, dobra se zanago go-
tovost prihvatila.

Pristupi hrpi momčadi, koji su se bacali
kamena s ramena, pak će:

— Ela momci, vesela vam majka, da vi-
dim, ko će najdalje, dukat je njegov! — i
izvađi srebrni novac, pa ga podigne u dva
prsta u vis, da ga svi vide.

reče mu Bona i pruži dukat, koji Ivaniš uze,
te se maši za kapu i nakloni prama daro-
vatelju.

— Čijeg li si soja i plemena, kako te
viču ? zapita ga Bona.

— Po krstu Ivaniš, a po djedovima Ta-
raš, odgovori momak.

U to se začu nečiji jaki glas, gdje iz sve-
ga grla viče :

— »Dižite se, Konavljani, na obranu i
na oružje | Eto Crnogorci došli na Debeli
Brijeg, poklat će nas i staro i mlado, ko
mišad ! Ko je junak na ždrijelo ! Ko je Ko-

 

 

 

od junaka, kad si ih svijeh premetnuo! — ,

rok ili tekući
račun.

ček magjarskih novinara. Novo ministarstvo | m_m AA

stilu

stfanat

— Živjeli Inglezi | viče Ivaniš Tarašev.
Na taj glas svak ko pušku nosi iz Bače-/ — Živjeli, živjeli Inglezi, živjeli naši oslo-
va Dola i iz Radovčića trči što ga noge no- boditelji ! odgovara narod.
se put Debeloga Brijega. Meće se iz puša.  Udilj se izabere dvadesetipet uglednijeh
ka, da čuju i druga selija, pa da se njima Konavljana, te prisiliše kapetana frančezijeh
\pridruže, te i drugi, čuvši ovo puškaranje, pandura, Moretti, da napiše pismo odanosti
lete svi za ovom četom sivijeh sokolova. — ingleškom zapovjedniku, te odmah krenuše
U čas su na Debelomu Brijegu. Ali, eto put Boke Kotorske, gdje se on tad nalazio.
čuda, tu ni Crnogorca, ni od Crnogorca! Zapovjednik ih Hoste lijepo primi na svo-
| glasa. me brodu »Baccante« i dade im pismo za
| Oni, koji su ovu osnovu skovali, stadoše sjegurnost potpisano od njega i od kape-
\vikat, da su puku već dodijale ove pogibli, tana Lowema.
i nevolje, da se dalje ne može podnosit,  Konavljani se veseli vrate na Debeli Bri-
\frančezi jaram, da ga se narod mora otresti. jeg, te prva im bje, da otole protjeraju fran-
| »Jedino nas Inglezi mogu iz ove mevolje|čeze žandarme i pukovnika narodne straže
(ispasti — vikahu neki od njih — a oni nam | Petra Papi.
I tako više u Konavlima nije bilo ni sje-

i nugjaju slobodu, dajte da je prihitimo,
nemojmo se ludo izgubit !« : ne vladavine ili oružja frančezoga.

 

Za 3 NA S DŠ (Slijedi).
iz jednog grla, hajdmo u Ingleza | će
M oO: ' eg

RES O SA