U DUBROVNIKU-9. Juna 1906. PRAVA CRVENA HRVATSKA četvrt godine surazmjerno; za inozemstvo polu godište. Cijena je listu sa donašanjem u kuću ili s poštom na godinu K 5; na po i ne vrati list kad mu pretplata mine, smatra 'se da je predbrojen i za došasto Godina II. godišnje K 8 — Ko Odgovorni urednik VLAHO KELEZ. Ritornello. U glazbenom svijetu, pod imenom »ritornello«, razumijeva se komad jed- ne pjesme ili kompozicije, koja se više puta opetuje. Obično biva, da se više umjetnika razmijeni pri takvome jednom »ritornellu«, dok se svi ne u- more, dok im ne postane dosadan, dok ne postane običan, izvan mode, dok ga ne zamijeni nešto nova, nešto ljepšega. Kao što u muzici, tako je i u politici. | politika ima svojih »ritor- nella«, svojih i ako momentanih po- vraćaja u prošlo doba, u već zamrlu stranu političkog života jednoga naro- da. | u politici, pa i najveći političari, povraćaju se na ono, što je u prošlo- sti bilo, hvataju se postarijih načela, misleći & će u njima naći podlogu svo- me radu. Bismark, taj državnički i po- litički genij, za vrijeme irancusko-pru- , skoga rata, bio se je povratio njekoli- ko decenija nazad, da ostvari svoju i- deju, da joj nagje čvrstu bazu. Pa i dan danas koliko puta posegnu mini- stri-presjednici za preživjelim političkim ljudima, za onima, koji su u svoje vri- jeme propali sa svojom politikom, u nadi da će im tada pomoći. | to je taj politički »ritornello«, pri kojemu če- sto puta umore se svi, postane običan i dosadan, bace ga u ropotarnicu i ta- da traže novu »ariu«. | Hrvatska ima jedan svoj »ritornello«, koje ga su već mnogi političari otpjevali, otsvirali. Hr- vatski politički »ritornello« bila bi ve- lika, neizmjerna ljubav, sa bratskim narodom Magjara. | u istinu ko je či- tao sve one izjave simpatija, sva ona putešestvija, usrdne dočeke, odvrate vizita, ganutljive govore, koje sve stva- daju na koljena glavi Dalmacije i svi sada , čudan i smiješan zato, što se a ma ni u; ri doživiše naši novi delegati u ugar- skom saboru. mora da pomisli, nije li još kadikada bilo ovako, nije li se još kadikada na vjedre izlijevala bratska ljubav, bez da je bilo koristi. Stari u- nionisti, na čelu im zloglasni barun Levin Rauch šiljahu takogjer svoje lju- bavnike preko Drave. | tada oba na- roda bijahu od ljubavi zaneseni jedan prema drugome, dok Magjari ne str- paše Hrvate u svoju vreću. Mažufanić i njegova stranka, dlaku na dlaku slična današnjim rezoluciona- šima, bijahu u tijesnim odnošajim s Magjarima, dok taj odnošaj ponovno ne postade štetan opet samo za Hr- vatsku. Vladislav Pejačević, nazvan ban kavalir, grljaše se s Magjarima sve do afere grbova 1883, koja ga surva. Ta- da Magjari poslaše učitelja Khuena, da nauči obijesni hrvatski narod na zaplje- njivanje novina, na tamnice, na slo- bodu govora, na čistoću izbora, na demoralizaciju, na nipotizam. Kue- nova je mjera prevršila i morao je da pogje. Današnji ban opetovljivao je i- stu komediju, dok ga ne zamjeniše no- vi, rezolucijonaši, svirajući isti »ritor-| zavisna društva šalju presjednike svoje za- grami trebaju, da se razvijaju prema potre- šta Ugarska, da ga sa Srbijotn izvede na' IZLAZI SVAKE SUBOTE. — POJEDINI BROJ STOJI 10 PARA. Vlasništvo izdanje i tisak DUBROVAČKE HRVATSKE TISKARE. Pretplata, pisma, dopisi i oglasi šalju se Dubrovačkoj Hrvatskoj Tiskari. — Za zahvale i priopćena plaća se 30 para po petit retku. Za oglase 20 para po retku a koji se više puta tiskaju po pogodbi. — Rukopisi se ne vraćaju. Listovi nefrankirani ne primaju se. — Plativo i utužljivo u Dubrovniku. Treba držati na pameti, da su i jed- njihova politika... Nije začudno, kad Pe- ni i drugi Magjari, kadri, da se slože, rić sjedi u delegacijama, kad risanska op- uvijek proti najezdi, koja ide da ih u-|ćina zahtijeva poznavanje njemačkoga jezi- tamani. MNapisasmo ovo da svratimo ka od tajnika, kad Tivat imenuje začasnim pozornost, onih, koji su zvani, u da- gragjaninom c. k. komesara Mahkovca. A našnje mutno doba, da im Hrvatska što će na ovo Košut? Nas se je bijedilo s bude prva. Carinarski se je rat zapo- austrijanizma, s lizastva, sad se je pokazalo djeo. U iskazima simpatija ne leži po? ko je hodio da puze, da liže. U buduće po- litika rada, niti vršenje programa. Ma- kazat će se i bolje. Htjeli smo samo kon- gjari gledaju koketnim okom Srbiju. statirati činjenice, koje se pobit ne mogu. Austrija je u plesu tarifalnog rata. Hr- A vatska će u ovom plesu morat sudje-' OuOIEI lovati, neće izvani ostati ni Bosna ni “ Hercegovina. Što misle Magjari o o- »Hrvatska“. vome. Hoće li ovo opet biti samo je- dan »ritornello« u staroj, proigranoj koji je ovih dana počeo da u Zagrebu iz- politici prešasnika? lazi pod uredništvom narodnog zastupnika ACS Dr. A. Harambašića. Poznato je, da hrvat \|sku stranku prava zastupaju bivši domovi- . : . \naši, čije se je glasilo takogjer zvalo »Hr- 'Namjesnikovo putovanje. lička Još < živa uto češsijevi pre- Presvijetli gospodin Niko Nardelli, na- stao je taj list izlazit, a s njim je prestala \mjesnik austrijski u Dalmaciji, može biti bitisati i domovinaška stranka. Neki od pri- zadovoljan na dočecima, koje mu upriliču- staša te stranke pregjoše u tabor Starčevi- ju vogje naroda, zastupnici i načelnici au- ćanaca a neki pak k »Obzoru«. Pokojni je tonomnih općina. LI! Spljetu mu svira glaz- Politeo uvijek predvigjao rasap ove stranke ba; otkrivene glave, kako kaže »Hrvatska i naglasivao često puta prije svoje smtti, \Riječ«, usrdno prima ognja za cigarete po- kako od one velike narodne skupštine u ljički repuplikanuac, narodni guslač Jure Ka- Zagrebu neće biti ništa. Nekako se je tako \|pić; dr. Trumbić, zastupnik naroda, načelnik i dogodilo. U to su doba realisti bili tako- \Spljeta, vogja stranke prati ga svugdje, za- gjer na »Obzoru«, htijući na svojim legja- \mešen, opojen. U Sinju, bijedni narod, rob ma, da na političko površje iznesu obzoraše. bogatstva i samovolje gospode Tripalovića, Iza skupštine nastala je secesija. U kratkom nosi upaljene baklje, carevka se svira. K. toku vremena realiste su osnovali svoj list, | Tripalo, načelnik, ide deset kilometara pre- k tome se je pokrenuo novi list »Hrvatstvo«, da nj da ga dočeka a drugih 40 prati ga/a hrvatska stranka prava ostala je bez glasila. na povratku, alkari drže govore lojalnosti. | oni se sada konstituiraše i osnovaše svo- \U Mravinjcim u Imotskome, u Dubrovniku je stranačko glasilo. Stranka je ova. brojno svugdje trče na vrat na nos vjeme sluge, zastupana i u saboru, ima ih 15 na broju. da dočekaju svoga gospodara. Sva društva, Začudan je a i smiješan program, koje- nezavisne korporacije u »plen paradi« pa- ga »Hrvatska« iznaša u prvom broju. Za- kažu zato je samo sve ovo, jer je »domaći čem ne podudara sa pravaškim programom, sin«. Ovom frazom o »domaćem sinu« na- premda se stranka nazivlje pravaškom. | re- puniše novine, uši svakoga, donapokon i kao bi e će do brzo megju koalicijom doći \sami zrak. Mi nemamo ništa proti osobi g. do razdora, jer, kako dobro primjećuje »Na- Nika Nardelli, dapače nam je kao osoba i še Jedinstvo«, »Hrvatska« brani tobože iur- simpatičan, ali mi ne gledamo njega u o- timaše, dok »Pokret« na njih navaljuje svom vim zvaničnim posjetima kao gospara Ni- žestinom. To se dade prosuditi najbolje iz ka, mi ga gledamo, kao jednu državnu vlast, pisanja o Drohobeckom. »Per transalam« kao namjesnika, kojega je na ono mje- budi rečeno, ko bi se bio nadao, da će se sto postavio Beč. Dalmacija je od deceni- opozicionalne novine malda ne svagjati oko ja bila zemlja zapuštenosti, alrikanska ko- persone presvijetloga Drohobeckoga. Smi- lonija, zemlja iznimaka. Dalmacija je oću-|ješan je taj program i zato, što oni tobože Itila maćehinu ruku na svim poljima svoga stoje na programu 1894. a amo su ne sa- narodnoga gospodarstva, zapostavljanjem |mo u bloku nego u koaliciji, koja taj pro- našega jezika u uredim i sličnim stvarima. gram ma prosto me priznaje, s kojim su * Kriza nije riješena. A sve to učiniše »fugji sinovi« a dalma- oni izrugavali, kao i sa osobom koja ga itinski namjesnici. Možemo li mi vjerovati, je potpisala. Stojeći nadalje na programu \da će se ova politika zapostavljanja okre- 94 pripoznaju takogjer i nagodbu, koju isti Imuti u bolje »domaćim sinom«, koji opet program a limine isključuje, jer nas drži u Inije nego izvršujući organ onih gore, koji podregjenosti, vežući nam ruke osobito u vedre i oblače i koji Slavenstvu ne daju pod poslima financijalnim; a ko ne može ili ne| promijenile su se uloge. Na mjesto, gdje, |nikakovu cijenu, pravedni premah, pa ta- | smije da raspolaže svojim novcem, taj je Iman zato srušili devet kabineta. Njegova je vječno u podregjenosti. Nećemo da kreće- \volja skučena, obećavat može, ali izvršit ne mo u pitanje Srba, jer to pitanje, odbacu- \može. Nu u ovom natjecanju lojalnosti pr-| jući razumije se ravnopravnost, riješit će \vi su bili političari Rijeke, prijatelji Magja- vrijeme. Reće nam se da smo dogmatiza- \ra, općine hrvatske stranke, starješinstvo. Ne- | tori politike, da smo natražnjaci, da pro- Tako se zove list hrvatske stranke prava, “: (brani i slične stvari. Ali pojmiti ne može- | austrijsko nerazpoloženo je prama Magjari- |mo, kako jedan program može biti tako ma, a osobito ministar-presjednik Beck, in- \elastičan, da pripoznaje u isto vrijeme dvi- timus prestolonasljednika Frana Ferdinan- (je stvari, koje se posvema isključuju. Mož- da. Kako pak prestolonasljednik misli o da je to moderna, veća politika, ali mi pri- | Magjarima to se je pokazalo. Bečki dvor iznajemo, da je ne razumijemo. Začudno popušta antimagjarskoj stranci, a to će za- nam je takogjer, što u stranci ima ljudi, mrsiti krizu. koja se je počela razdrješivati. koji su promijenili sve političke fele. Je li to/ možda bila jedino želja za mandatom ? Ina- | če je prvi broj raznovrstan. Dalnji razmršaj Sofijske stvari. stvari čekaćemo ustrpljivo, da uzmognemo , reći, da nijesmo pogriješili, ako navijestimo već sada nove spletke, novi razdor. Ri JJI Nim U Sofiji se je razmahala velika borba iz- megju »starih« i »mladih« i zato izgleda kao da neće doći do druge jugoslavenske \ izložbe. Borba je proistekla odatle, što je bugarska vlada glasovala za pokriće troško- iva samo 6000 fr., koje razumije se nijesu \dostathe. Radi toga su »mladi« navijesiili opoziciju i borbu vladi i »starim«. U tome smislu mladi bugarski umjetnik Aleksander Boženov objelodanio je u »Denu« pismo, koje napada vladu i »stare« radi izložbe. NAJIRE . , \|Razumljivo je, da je vlada u smislu tome stolice, nije se žacala u najsvečanijem mo- morala posredovati, da dogje do izmirenja. [IRI e NAI sažet S I faktično je bila pozvata skupština »starih« ene duše, svoga gvozdenoga srca, 5OmDU/i smladih« na kojoj se je ovo pitanje pre- u cvijeću, čda uživa u poštrapanoj krvi 0-|qresalo, Došlo se je do zaključka, da se pri- \noga, koga mrze a ne znaju zašto. Dok $€ redi jedna lutrija, koja bi ica da po- \je kralj s kraljicom vozio u šesteroprežnim ,_.: : TL | kolima sa svadbe, agent londonske M e e Push stada Mi O |vrebao jemomen at i našav ga zgodna bacio |-4q; 4. i $ \je bombu, koja je poubijala mnogo osoba o a vao dresa zas \i visokih ličnosti sačuvav ipak kralja i kra- | | m + : ljicu. Blizu Barcelone je atentator uhvaćen Položaj u I =a == Madridski atentat. Opet se je jednom podigla krvna ruka a- narhistične bezumnosti u svome deliriumu |fanatizma, da strgne s glave sjajnu krunu imladome Alfonsu. Niska ova družba, koja |si je preduzela zadaću s prijestolja bacati |okrunjene glave, ispraznjivati presjedničke ast ali se ubi. Narod se je zgražao nad činom. Beogr adu. '1.u istinu potrebno je, da pamet stane pri | Umirovljenje zavjerničkih časnika, proiz- \činima ovakovih bandita. Prošla su vreme- velo je duboku senzaciju. koliko u Srbiji, \na, kad se s kraljevima ne mogaše govori- toliko i u stranom svijetu. Zavjemičko pi- \ti, kad ih se pomišljaše nešto čuđesna. Da- tahje srušilo je kabinet Gruića, jer kralj ni- nas su oni ljudi, kojima narod prilazi, go- je htio potpisati njihovo umirovljenje. Dr- vori i nalazi zaštite. To svatko shvaća sa- žalo se je naime, polazeći sa temelja slo- mo anarhisti ne i ako znaju i ako su vidi- bodoumnosti, da kralj to ne smije učiniti i li, da nijedna kraljevska ni presjednička sto- | zato se pozvalo njih i reklo im se neka lica ne ostada prazna iza smrti od njihove | zatraže mirovinu. Oni to nijesu htjeli. Spor ruke. Prošla su vremena političkih »b4ravi« je s Austrijom megjutim sveto više rastao, evropskoga gnjileža. Anarhisti to ne znaju. a obuhvatio velike dimensije, kad je Austri- U pijanstvu svoje pogubne ideje počinjaju jja zahtijevala da Srbija nabavi topove kod djela nedostojna kulture a socijal demokra- | Skode. Srbija se od jednom. nagje u škrip- tizam im plešće. Bez boli, bez kajanja pri- cu. To učimiti nije htjela, trebalo je tražiti znaju čine, ravnodušno idu guilliotini, vje-| pomoći u strane koje države. U koga ako \šalima, "ističući žalost jedino nađ neuspje- | ne u Engleske? Nu diplomatski odnošaji iz- hom. |megju ove dvije države bijahu prekinuti od A ovo? ovo znači pasti na najniži stepen g. 1903 i to uprav zbog zavjerničkog pita- duševne rastrovanosti i bolesti možgjana, i nja. Trebalo je stvar izvesti na čistac, Po- to sve u XX. vijeku!! |novno bijahu pozvati zavjernici, koji ovoga \puta pristadoše na to, da pitaju mirovinu. \| stvar se tako razriješi, a Srbija se pribli- \ži Engleskoj. Pašić prepisuje to u svoje za- | Grdno bi se prevario svaki onaj, ko Nea o KIM potuje. spre |pomislio, da je ugarsko-austrijski spor ri- | ješen. Danas izgleda takovo stanje, kao da | će biti još većih zamršaja. U ovoj borbi bijo — NELLIE rat aaa at da aL SSA rt pt \ Najbolja | najprikladnija prilika sva- kome za štednju | priplod: HRVATSKA PUCKA ŠTEDIONICA registrovana zadruga sa ograničenim jamstvom u Dubrovniku \je prvo stala Ugarska, danas stoji Austrija \i njezin parlamenat. Austrijski parlamenat, ako se može suditi, po svim znakovima u-/ . stat će najodriješitije proti popuštanju pre. Prima novac na uložne knjižice za štednju ma Magjarima. Carinarski rat sa Srbijom u i priplod i plaća na njega \koji se evo samovoljom, bez Austrije pu. / s 4% au | nello«. Reći će možda oni prvi, što |stupnike rezolucijonaške politike, da se bi naroda i prema duhu vremena. Da, i mi (čistac, kao da će donijeti nedoglednih po- kamate bez ikakva odbitka. — Daje vje- bijahu na meme vladi, bijahu tu- klanjaju namjesniku Dalmacije, kojega je smo toga mnijenja, a to su najbolje i po- sljedica. U Beograđu je raspoloženje prema resije uz povratak na stalni judi bez volje i energi- Beč postavio. Nije začudno, igra komedi- |kazali Starčevićanci, kad su koalircim po- Beču jako nepovoljno, dokazao je to i do- gje prirepine, je, a ovi nijesu takovi. PODLISTAK Josip Onyszklewicz: Zadnji trzaji. Uspomena 1806.-1906. 4 V. Sveti je Luka. U dovčićima slavi krsno ime. Zgmnulo se u ova dva sela naroda iz svijeh ostalijeh se- lija Konavala. Tu se peče pecivo ma veli- kijem ražnjima, toči se vino, pjeva se, baca se kamena s ramena. Onamo se uhvatilo kolo mlagjarije pa hitno igra a usred se kola natežu tri para mješnica, sve se znoje. Onamo opet u hladu sjedi skup staraca, pa je negda bilo. Sve samo zdrav- je i veselje. Ispod široke murve podvio no- ge starac slijepac, pa pjeva uz gusle tužnu Pričaju, što Bačevu se Dolu i u Ra- jaštva, krabuljni ples od vajkada je bila|mogli poći u Peštu, premda im to program | pjesmu, pjesmu propasti srpskog carstva na “Nasta natjecanje, ko će dalje, ko će bo- navljanin na Debeli Brijeg i« \Kosovu....! lje. Svi se uvjeriše, da ih je svijeh nadba- Malo niže sakupio se u jednoj uvali skup cio Ivaniš Tarašev. A i jest momak od oka! biranijeh. Konavljana. Š njima je Frano Bo- Svijeh je rastom za cijelu glavu nadvisio, ima. Ele nešto krupno vijećaju ! | da se ko a u najboljemu je rzu mladosti, tek ga sta- \mamjeri, pa da ti ih po imenu nazove, vi- la garit mrka naustnica. : \dio bi, da je tu skorup konavoskog naroda. | — Evo ti momče, pa se napij, junak si Tu su Magud, Paljetak, Tvrtkovići, Bani, Taraši, a ko bi ih svijeh izbrojio ! Zbor zbo- rili i nešto odlučili, pa se razilaze, gaze je- | dan po jedan, ko da ni zašta ne znaju. Zad- inji se uputi k središtu sela Frano Bona. |Sve se nešto podsmijehiva, e čitaš mu na licu, dobru se nada, dobra se zanago go- tovost prihvatila. Pristupi hrpi momčadi, koji su se bacali kamena s ramena, pak će: — Ela momci, vesela vam majka, da vi- dim, ko će najdalje, dukat je njegov! — i izvađi srebrni novac, pa ga podigne u dva prsta u vis, da ga svi vide. reče mu Bona i pruži dukat, koji Ivaniš uze, te se maši za kapu i nakloni prama daro- vatelju. — Čijeg li si soja i plemena, kako te viču ? zapita ga Bona. — Po krstu Ivaniš, a po djedovima Ta- raš, odgovori momak. U to se začu nečiji jaki glas, gdje iz sve- ga grla viče : — »Dižite se, Konavljani, na obranu i na oružje | Eto Crnogorci došli na Debeli Brijeg, poklat će nas i staro i mlado, ko mišad ! Ko je junak na ždrijelo ! Ko je Ko- od junaka, kad si ih svijeh premetnuo! — , rok ili tekući račun. ček magjarskih novinara. Novo ministarstvo | m_m AA stilu stfanat — Živjeli Inglezi | viče Ivaniš Tarašev. Na taj glas svak ko pušku nosi iz Bače-/ — Živjeli, živjeli Inglezi, živjeli naši oslo- va Dola i iz Radovčića trči što ga noge no- boditelji ! odgovara narod. se put Debeloga Brijega. Meće se iz puša. Udilj se izabere dvadesetipet uglednijeh ka, da čuju i druga selija, pa da se njima Konavljana, te prisiliše kapetana frančezijeh \pridruže, te i drugi, čuvši ovo puškaranje, pandura, Moretti, da napiše pismo odanosti lete svi za ovom četom sivijeh sokolova. — ingleškom zapovjedniku, te odmah krenuše U čas su na Debelomu Brijegu. Ali, eto put Boke Kotorske, gdje se on tad nalazio. čuda, tu ni Crnogorca, ni od Crnogorca! Zapovjednik ih Hoste lijepo primi na svo- | glasa. me brodu »Baccante« i dade im pismo za | Oni, koji su ovu osnovu skovali, stadoše sjegurnost potpisano od njega i od kape- \vikat, da su puku već dodijale ove pogibli, tana Lowema. i nevolje, da se dalje ne može podnosit, Konavljani se veseli vrate na Debeli Bri- \frančezi jaram, da ga se narod mora otresti. jeg, te prva im bje, da otole protjeraju fran- | »Jedino nas Inglezi mogu iz ove mevolje|čeze žandarme i pukovnika narodne straže (ispasti — vikahu neki od njih — a oni nam | Petra Papi. I tako više u Konavlima nije bilo ni sje- i nugjaju slobodu, dajte da je prihitimo, nemojmo se ludo izgubit !« : ne vladavine ili oružja frančezoga. Za 3 NA S DŠ (Slijedi). iz jednog grla, hajdmo u Ingleza | će M oO: ' eg RES O SA