Be: 68:

———

Prilog ,Prave Crvene: Hrvatske“ br. 69.

čvić nagovoren od Tomašića i Egers-
dorfera a potpomagan od ministra Josipo-
vića gledaju osujetiti ovo imenovanje. Re-
zolucijonaši i ne znaju, kakove sve guje
griju oni na svojim prsima. Za sigurno sam
doznao, da su mnogi magjarski ministri a
osobito Wekerle i Košut u neprestanom do-
pisivanju s banom i još njekim perjanicima
bivših magjarona, bez da to rezofucionaši
znaju. Doznao sam, da se je Košut izrazio
jednoj uglednoj ličnosti, da je njima bilo
potrebno, da Hrvati budu za čas mirni i
zato, da su mi dali ono nekoliko mrvica sa
svoje gosposke stolice. O posjetu Zaffrona
i Ivčevića k Handelu, čuli ste već. Ne znam
zašto je otišao Ivčević, za Zaffrona se go-
vori, da je zbog nekakovih stvari, koje ne
smiju na javu, veliki prijatelj Handela. Da-

pače kaže se, da mu se je već dok-je tlo)
u Zadru ispričao, radi ponašanja u saboru

i tražio oprost. Handel mu je, razumije se,
kavalirski i oprostio. Inače »Solu« i Vusiju
nevjerujte. Što taj čovjek sve radi, za ka-
marilu, to je nemoguće reći, Često ga se
vigja sa Zaffronom. Austrijska stranka biti
će sigurno u Dalmaciji. Radi toga će uprav
do malo jedan dio »hrvat. stranke« i osno-
vati svoj dnevnik u Spljetu a proti »Nar.
Listu«. Pazite, kako će se to sve razviti, a
ja ću vas obavješćivati. Vaš — M. S.

RACI
Zagrebačko pismo
I

1 2/VII.

Onomadne je govorio Frank u Senju.
Da je to bila obična zdravica ili prosti a-
gitacioni govor, ne bih se na nj ni obazro
ali buduć je tu političar prikazao položaj i
razjasnio taktiku svoje stranke, stvar je još
aktuelnija. Reče, da Starčevićanci za sada ne
misle nipošto povesti odlučnu borbu proti
novoj stranci na vladi; oni dapače žele, da
dogju u sabor svi prvaci koalicije, da se
iskažu na djelu; neka sutra ne bude prav-
danja i zavaravanja, da koja stranka ili po-
jedinac nije kriv eventualnom neuspjehu,
od ljubakanja s Madžarima. | zbilja tako
i rade pravaši. U mjesto da traže kapitala
iz njihovih pogrješaka, oni ih naprosto bi-
lježe i objektivno kritikuju. Ustavne slobo-
štine, koje su dakako pred izborima bile
nemanjkavo kortešaciono sredstvo u novin-
skim: stupcima i ustima opozicionih kandi-
data — sad ih nekako neugodno spominju
i obično odgagjaju za tu blaženu jesen.
Izbornu reformu ima nadomjestit (razumije

|zdravljen kamenjem i prijetnjama sa strane
crnih četa (obično po 200 ljudi po jednim
inteligentnim čovjekom na čelu), noći dr-
žat sastanke i t. d...« u jednu riječ izgle-
da cio kotar crna četa (jer ih nabraja u
svakom selu) osim popova, koji su uz Maz-
zuru. A treba dodat, neka zahvali samom
d-ru Bošnjaku i starčevićanskim učiteljima,
da narod uzdrže, jer »mužeki ne trpiju mad-
žaronov«. Starčevićanci nijesu krivi, što na-
rod osviješćuju i što osvajaju, da ne pušta-
ju. Ovo se jedino može dogodit rezolucijo-
našima, da Kotar zastupani tridesetak godi-
na (Klanjac) u osam dana izgube.
Zabilježit pak treba, da ne malo zabrinu-
tosti zadava i otezanje s imenovanjem no-
vih predstojnika. O tomu je danas lijepu
priču ishitrio »Pokret« donašajuć je dakako
po običaju megju izvorne telefonske vijesti
iz Beča. — U.
St Il.
Ima elemenata, koji regbi hoće svojim
izazivanjem, da se ponove septembarski do-
gogjaji. (Lorkovićev doček). Pa kad starče-
vićanski Zagreb plane na izazove radi pje-
vanja srpskih iredentskih pjesama (za inad
frankovcima) iz tobož hrvatskih usta, kad
»rukopipateljno« (jer se s s bezobraznicima
drukčije ne može) osvjedoči, ko je u njemu

gari, sanskiloti, i t. d. Krivo pogagjaju. To
je ponos, koji se ne da vrijegjati, vatra ko-
ja naprijed goni, junaštvo koje ne uzmiče ;
to je ono, čega u pravaškog protivnika ne-
ma. U njega je samo kukavštine, koja sa-
stoji u ulizivanju čaš Beča, a čas Pešte i
ministra joj Košuta, u tetošenju sa Srbima,
u ponizivanju hrvatske zastave ma Rijeci
skidajuć je s jarbola »Tatre« pri dočeku
madžarskog guvernera it. d. Ne, nema ču-
da, da za to narod, gdje je osvješćen, neće
ni da zna za ovu politiku klanjanja, da n.
pr. u sv. Ivanu Žabnu Mazuri ne da ni go-
vorit po kotaru, da uprkos svemu pristaja-
nju popova za nj dobiva samo 56, a Star-
čevićanac 225, kao što ne iznenagjuje, ob-
zoraška drzovitost, da će čak uložit proti
ovomu izboru utok, ta to ne stoji, nego

lanti, pa nijesu htjeli kandidovat, na po-
novne pozive ni u Valpovu, ni u Varaždi-
nu, ni u Glini, jer nijesu htjeli * spriječit
\prononsiranim protivnicima dolazak u sa-
\bor za to, što je to tražila od njih strana-
čka taktika.

|  Zanimivo je pak, da i u samoj koaliciji
\ima režanja. »Hrvatska« svojata službenost,
\ostali joj ga listovi poriču. Na tvrdnje »Hr-

 

\vatskog Prava« oslovjene po »Obzoru«, da!

gospodar, tad su to mafija fukara, tolija-

500-600 K! Starčevićanci su bili toliko ga- :

PRAVA CRVENA HRVATSKA

Domaći pregled.

Ispiti zdrelosti. —

| Širom Dalmacije započeli su ispiti zdre-
losti. Na zadarskoj hrv. gimnaziji predsjeda
g. Škarica, a u Spljetu g. Zavadlal. U Za-
dru su se mnogi ustegli, ne znamo koji je
tome uzrok. 3

Opet tugjinac.

Pod ovim naslovom »N, Jedinstvo« do-
nosi vijest, da će u Dalmaciji biti imeno-
van opet jedan stranac za profesora fizike
i matematike. Žalosno ako je istinito. Ta
već bi se jednom trebalo raskrstiti sa tu-
gjincima.

Veleizdaja.

Kako nam javljaju, uhvaćeni trgovac Gui-
na i g. Marinković, koji su obtuženi radi
veleizdaje, pušteni su na slobodu. Rek bi,
da o stvari nije ništa istinito, rek bi, da je
ljudima samo do senzacijonalnosti. Nu, ako
je tako, to je žalosno.

Parobrodarsko pitanje.

Pregovori,«koji su se vodili izmegju Loy-
dova društva i naših dalmatinskih društava,

 

Putovanje Dr. Franka.

U današnjem našem zagrebačkom pismu,
donosimo govor Dr. Franka, koje ga je
držao u Senju, prigodom svoga putovanja,
radi oporavka. Govor je prožet vas mislima
zdrela političara i iskušana narodnog borca.

Nova topnička vojarna. -

Ratno pomorsko zapovjedništvo primilo
je predlog puljske općine, da se ma Mon-
vidalu sagradi nova topnička vojarna, za
koju će se potrošiti 600.000 Kruna.

Njemački i u crkvi.

Nadbiskup Dvornik, kako javlja »Nar.
List«, prigodom krizme, koju je podjelio
učenicima njemačke škole u Zadru, držao
je njemački propovjed. Mi ne znamo gdje
smo već. Ko bi se ikada bio nadao od pre-
svijetlog Dvornika. Dobro kaže »Hrv. Kru-
na« zar germanizacija i u crkvi?

Novi neredi.

»N. Jedinstvo« govoreći o novim neredi-
ma Talijanaca u Zadru, kaže: šnećemo go-
voriti, jer nećemo nikome padati na grmiće«.
Ima pravo, i mi ga u tome slijedimo.

Viški boj.

 

rek bi, da još nijesu dovršeni. Ne zna se u

Na 20. o. mj. vrši se 40 godina od kako

God. II.

kako ni u jednom našem listu. Isto javlja,
da je guverner Rijeke Nako razdijelio veli-
ku svotu novinarima, &da ih tobože potkupi.

»Hivatska«, ogragjujući se, da ona ne
piše kao oficijelni organ koalicije, nego. po
svomu mišljenju sasula je već u tri broja
članak »Financijalne tražbine »Hrvatske«.
U prvom članku pripravlja javnost na to,
kako će još proći 2 i 3 godine, dok se
sklopi financijalna nagodba izmegju Ugar-
ske i Austrije, a mi dotle, razumije se, tre-
ba da čekamo. Zagovora osobito uregjenje
statističkoga ureda.

»Narodna Obrana« poput i drugih listo-
va hrvatskih bavi se sa affairom na Rijeci
u članku »Nevide nas« te simpatičnim svo-
jim pisanjem žigosa objest riječkog guver-
nera.

 

»Pokret« baveći se takogjer istom tom
|affairom hoće, po uzoru »Novog Lista«, da
\baci krivnju s Naka i Magjara i da je pri-
\šije autonomašima na Rijeci, koji su tobo-
|že, obkolivši Naka, tako ga izludili (I), da
\on nije znao (I) da na Rijeci ima Hrvata i
\da je ono hrvatska zemlja.

| »Hrvatstvo« donosi zgodan članak, pod
| naslovom »Bagatelizovanje«, u kojemu go-

opće hoće li biti moguće, doći do jednog se je pod Visom odigrala sudbonosna p o- | \oreći o zatezanju imenovanja nove vlade,

stalnog zaključka. Mnoge su u tome poteš-
koće, koje stavlja sama vlada. |

Pogovara se a i dosta je sigurno, da će.
ponovno u cijeloj Hrvatskoj buknuti jedan
opći štrajk. Prvi bi imali da započmu uži-|
gači i pećari (možda zato, što im je sada |
najvruće. Op. sl.). Štrajk bi započeo i
jeku i odatle bi se raširio diljem domovine.

Novi list. |

»Pravo«. Javlja nam prijatelj, odonuda, da
će list biti nezavisan, a glavna zadaća biti
će mu kritika javnih stvari.

Bugari o Hrvatima.

Bugarski list »Den« govoreći o odnoša-
jima izmegju Austrije i Magjarske, dotiče
e i nas Hrvata. U velike zagovara novi
kurs u Hrvatskoj, koji ide za bratimljenjem
Hrvata i Magjara, te na svršetku kaže, ka-
ko i Bugari moraju iz petnjh žila nastojati,
da steku što veće simpatije Magjara, jer je
u tome tobože njihov spas. Čudnovato, ka-
ko su Magjari postali u malo u kratko sla-
van narod.

Jedna kaznena rasprava.
U Sarajevu se je, pred okružnim sudom,

 

"morska bitka. Palim Hrvatima, koji počivaju
na Viškom groblju. Slava!

Novi štrajk u izgledu. \Sv. Ćiril i Metod.

Moramo kako smo i do sada u više na-
vrata, da se prigodom ove naše slavenske sve-
čanosti, sjetimo mjerodavne na pitanje gla-
goljice. Ne znamo dokle će se s ovim ote-

u Osi-| zati, ali je prava sramota, što još nema ni-|
\kakova riješenja. Gdje su naši biskupi, gdje:

vogje naše politike ? Hoćemo li se već je-

U Križevcim je prestao izlaziti list »Kri. dnom ostaviti vrludanja i raditi oko ostva-
ževčanin«, a svijetlo je ugledao novi list "enja naših narodnih svetinja.

Protesti.

»N. Jedinstvo« javlja, kako širom Hrvat.
Primorja dižu se protesti proti pisanju »No-
vog Lista« u affairi Nako-a. | pravo je i
tako su mu dugo Hrvati nasjedali.

Mjenjačnica živnostenske banke u ll. beč.
kom kotaru.

Poznati mjenjačni zavod tvrtke Antun Schey
jr. u II. kot. Praterstrasse 24., preuzela je
Bečka podružnica živnostenske banke, da
udovolji potrebama svojih komitenata u Il.
bečkom kotaru, te će ta nova, pobočnica
Bečke podružnice živnostenske banke otpo-
četi svoj rad 2. srpnja o. g. Nova ta mje-
| njačnica voditi će naslov : »Mjenjačnica Leo-
| poldov podružnice živnostenske banke u

 

\ pokazuje. kako tim činom kao i mnogim
drugim Magjari bagatelišu naše rezolucio-
\naše. Izrugava se nadalje istim rezolucijo-
našima, koji ako govore o magjarskim mi-
nistrima, jedinoga crno opisuju Wekerla, do-
\čim Košuta čuvaju, kao okupanu patku. Na-
\ma se pak čini, da su jednaci.

»Hrvatska Kruna«. Zadnjim brojevima
»Hrv. Kruna« u velike nas je zadužila zahval-
nošću za dva iznesena članka. Jedan je
\ »Kuenovština u Bugarskoj« a drugi »Nova
| parobrodarska društva«. Osobito onaj prvi
| pokazuje valjana pisca, koji pozna tamošnje
| prilike.
| »Hrvatska Riječ«, bavi se u članku »Pre-
\uredba Austrije» tim, kako bi Austrija mo-
\rala, da se reorganizira, a da narodi dogju
\do_pravične svoje premoći.

|  »Tagespost«, koja izlazi u Staj. Gradcu,
| govoreći o nama, kaže na jednom mjestu,
| da smo mi jaki čimbenik u monarhiji, s ko-
\jim treba računati. Ne vjeruje, da će Ma-
| gjari ispuniti svoja obećanja. Govori o jed-
(noj jugoslavenskoj državi, koja bi bila po-
pla:

| »Die Wage«, u svome članku »Mir« (die
| Friede), raspravlja o miru Ceha i Nijemaca,
koje je zaželio naš kralj, prigodom svog
boravka u Reichenbergu, tom središtu Nje-

se: sve tobož za kratko) izborna čistoća, a
ta bi sastojala po »Obzoru«, da ona 2 po-
stotka birača uzmognu tajno glasovat! Ne

\su delegati unaprijed znali za Wekerle-ov_ obdržavala kaznena rasprava proti g. S. Mo-| oču«, de će že popat i sjene Doli REI
| govor pri otvorenju parlamenta; odgovora pasici, uredniku »Srp. Riječi«, što je uvri. | ure u X. kot. Favoritenstrasse 95., baviti

»Hrvatska«, da to nije istina, a »Obzor« je jedljivim pisanjem a osobito riječju »irdek. | Svim poslovima koji u bankovnu struku »N. Jedinstvo«. U članku. »Birokscija:i

govori se o uspostavi porote, nego o neka-
kvoj reviziji. A sa slobodom štampe, poru-
čuje »Novi List«, da se ne treba žurit, dok
»Hrvatska«, organ peštanskih pravaša (!) tra-
ži zaštitu proti denuncijacijama prama do-
lje u obliku suda i kritike! Sve nekako
zveči khuenovski, što ne?

Svoje se taktike drže Starčevićanci i ovih
naknadnih izbora. Svoje kotare Novi Marof
i Sv. Ivan Žabno ne puštaju, (bolje: ne pušta
obraz) ali se ne miješaju u ostale kotare,
jer gdje se ovi ozbiljno umiješaju, zaboli
odmah glava protivnike im. Neka im u sa-
boru Vrbanića, Banjavčića, Supila, Lorko-
vića; neka se vide i te razvikane perjanice;

lagati? mi ne pitamo, jer znamo, da laž
uzdrži u životu u nas sve, što je nehrvat-
sko, jer bez laži ne bi živjeli toliki ni 24
sata. U toliko, dok se otimlju »Obzor« i
»Hrvatska« o službenost, opazit ćeš najsluž-
beniji ton u — »Srbobranu«!

Nepristrani patrijoti sve to zebnjom gle-
daju i pitaju se: »Što se ovo oko nas do-
gagja? Kamo ovo vodi? Teška srca mora
u privatnom razgovoru jedan stari obzoraš,
\ prijatelj i zerazdruživi drug pokonjeg Rač-
\kog: ispovjedat: »Nigda se pak nijesam na-
[seo pod stare dane bit pretplatnikom i mar-

 

pita: »čemu lagati?« kad je to tako. Cemu

iter« uvrijedio jednog čelik Hrvata musli-

zasjecaju.

| demokracija u ruskoj Dumi«, kritizira stari
duh, nad kojim mora, da zazebe srce sva-

mana. Kobasica je bio osugjen na 3 dana Najbolja i najprikladnija prilika sva- koga Slavena. Ovo se nada boljemu stanju
\ili 60 Kr. Nu, on sutra dan napiše podlis- kome za štednju i priplod:

itak, koji nosi naslov »frdekter«. Zaisto se' HRVATSKA PUČKA ŠTEDIONICA
|

\je tamo civilizovao.

| Prosvjed trsatske općine.

_ Trsatska je općina, tumačeći čustva svo-
\jih općinara, na predlog Dr. Bakarčića, da-.
la žestoki prosvjed proti drzovitosti lakaja

| registrovana zadruga sa ograničenim jamstvom
| u Dubrovniku

prima novac na uložne knjižice za štednju
i priplod i plaća na njega

Do

ju Rusiji.

 

us: .
Vijesti iz naroda.
Iz Kaštela.
!  Dne 2. tek. mj. preminuo je u Kaštel-Luk-
šiću u 66. godini života poslije duge i o-

magjarskoga na Rijeci. Pravo je, ovako bi kamate bez ikakva odbitka. — Daje vje. krutne bolesti, podnešene kršćanskom ustrp-
\morao sav hrvatski narod. Ta dosta je više resije uz povratak na stalni rok ili tekući ljivosti i potkrijepljen Svetotajstvima umi-

\ustrpljivosti i poniženja sa strane naših ne-

prijatelja !

račun.

Glas novinstva.

|rućih Andrija Biliškov plemeniti posjednik
\i trgovac u ovome kraju.
Pokojnik bio je uzoran čovjek, prava po-

ljivim čitateljem »Hrv. Prava«, organa onih Novi Orient-Expres-vlak.
stekliša, koji su Račkog bili onako PE Na živi zagovor zagrebačke trgovačke o-  »Hrvatsko Pravo«, počelo je sa člankom | Štenjačina staroga vijeka, vatren rođoljub
Sv. Ivanu Žabnu, to je tako smiješno, ko == brtničke komore raspravljalo se je u zadnje »Odgovori«, da raščinja članke »Hrvatske« Hrvat, koji je vazda vruće ljubio svoj na-
što su smiješna njegova izvješća u »Obzo- | se u najam dućan u ulici sv. Vrijeme o novom  Orient-ekspress vlaku. i »Pokreta« o carinarskom području i traž- rod a ovaj u povjerenja više puta ga je bi-
ru« o ljubaznim dočecima po kotaru, po! Obratiti se  vlastniku Odlučilo se je, da se odgodi zaključak ko- binama financijalnim Hrvatske. Razumljivo ao općinskim  prisjednikom, načelnikom,

neka ne bude ni za njih poslije kakvih is-'
prika. A što je mladi Mazzura kandidirao u |

komu mu treba letjet revolverom u ruci po-

Tauridska junakinja.

Crtica od A. Baburice.

Davno je to bilo! Vrhunci staro-ilirske
Tauride rumenili se jošter zrakama zalaze-
ćeg sunca a tamo dolje nad Melitom vigje-
vao se plamenkasti ruj svjetlosti, što je gi-
nula na mahove; Divno bijaše pogledati taj
prizor! Skup malenih otoka pomaljao je u

gjevao si tamno-modru boju spokojnoga
Jadrana, koji bijaše taj čas tih i miran po-
put usnuloga giganta. Po kanalu mogao si
uočiti po koju triremu, što no križaše ne-

to troveslice Rimljana, koje pomnjivo stra-
žahu, da ih ne zateku gusari. . .
Teška bijahu to vremena za rimsko gos-

Barbare.
VLAHU REGJU u Dubrovnik.

lično slabe uvigjavnosti. Pored toga bio on
silovit i ohol do skrajnosti. Vladao se s u-
rogjenicima sasvim prostački a ni njegova
vlastita vojska nije ga odveć ljubila, jer joj
je sasvim strogo držao uzde. Najvećma je
pak uživao, kad bi mu upalilo, da napastu-
je ilyrske djevojke. Stasite i kršne bijahu
to ženskinje, bujno razvijenog struka, crnih,
plamnih očiju i vrane, kovrčaste kose -—
pravi tip svoje slavne Ilyrije. Nije dakle ču-
da, da je njihova ljepota na osobit način
privlačila runjavo srce ohologa Poncija!
Izmegju svih ostalih najviše mu se dopa-
daše dražestna Melipso, kći jednoga od naj
uglednijih tauridskih »barbar4«, Bila je to
jedna od naj ljepših djevojaka na otoku.
Nju je požudni Poncije najvećma progonio,
gdje god bi se pokazala, a ova ga je mr-

 

Inačni do novog, ponovnog sastanka.

\je, da su članci pisani tolikom spretnošću,

|biranim biračem i starješinom parohijalne

patricijske rimske porodice, nu čovjek pri-| sluškinja Arkana. Obje se mladice živo ra-| | zaškripav užasno zubima okrenu se ti-|  Trireme se u tili čas nagjoše opkoljene.

\ zgovarahu i smijući se medjusobnim dosko. ranin put zaselka a Melipso i Arkana po- Nije bilo druge, trebalo je zametnuti boj

\čicam igjahu laganim korakom. Melipso bi-

\jaše u taj par osobito živahna. Bijela, du- đ

gačka hlamida bez rukava padala joj sve
|do gležanja. Na nogama nosila je žute, lje-
| pušne sandale a crnu svoju kosu nadvila je
nad zatiljkom i uplela bijelom, svilenom
vrpcom. Arkana bijaše skoro jednako obu-
čena, samo što je njezina haljina bila pro-
stija, bez vezova, sa jednostavnim obrubi-
ma: td bila je ropkinja! . .

Od jednom stvori se pred njima Poncije.
Djevojke izustiše krik i htjedoše pobjeći,
nu bijaše prekasno, jer je Rimljanin već
stajao pred njima.

»Ne bježi, Melipso, tako ti Jupitra!« o-
slovi ju Poncije i htjede već, da ju zagrli,
nu stade od jedanput na mjestu, ne usu-
gluv se koraknuti, jer je u taj čas u ru-

llirke bljesnuo mali frygijski nožić.

»A tako dakle?!.. Ja te htjedoh usrećiti,
učiniti te rimskom matronom i postavit te
pod moćno okrilje božice Veste a ti, ti mi
tako odvraćaš ?! To li je zar zahvalnost?!
No počekaj me!... Nijesu još daleko Ka-

Julija i ja ti se kunem, da ćeš onda

bjegoše hitro uza stranu, veseleć se u duši,
a su se na tako laki način oslobodili zlo-
čestoga Rimljanina.

Sutradan ovomu dogogjaju plovila j€
malena galija pravcem prama Slanomu.
njoj vozaše se teklić Markus, da što prije
obavijesti Lycija.

Baš onaj dan, sa e smo začeli našu
pripovijest, izašla je bila Melipso na jedan
vrhunac, odakle je mogla razabrati cijeli o-
naj morski kraj, što no se steraše izmegju
Tauride i Stagnuma. Njezine oči nestrpljivo
su bludile tamo i amo: čas bi gledale ko-
pno a čas more, dok sene bi napokon za-
ustavile ma dvije-tri crne točke u kanalu.
Bile to trireme Rimljan4! Kad ih je Melip-
so spazila, zatitra joj potajni, demonski smi-
ješak oko usnic4..!

Dan je uprav sporio svome svršetku. Su-
- t već Kreator pi = tauridskih
planina a u

otrila.

mai Ae) Seljo. soon ti oi

se *

rema bilo g os gej. maRz
više vanka

 

 

ili — predati se. Nu predaja ne činjaše se
\Rimljanima ni malo časnom; odlučiše s to-
\ga, da se bore. Poredaše se, kako bolje
|mogoše i zvuk trubalja oglasi bitku. Ve-
|slače zakovaše pri klupe, »monitori« spu-
|stiše se na svoja mjesta »gubematori« u-
| hvatiše kormila a vojnici svrstaše se na pa-
'lubi u bojni red. Borba započe. Okretne
\galije navališe s prijeda i straga i u čas
\razstaviše trireme, U brzo budu tri potop-
ljene a druge dvije htjedoše pobjeći, nu
galije ih ipak stigoše. Nasta kreševo kop-
e i strjelicama. Silni krik i jauk umiru-
ih užasno se orio. Bitka bijaše strašna,
jer se Rimljani branijahu uprav očajno. Na

svrhu budu i pobi i i poubijani
premda ih je bilo koliko i Neretvana. Obje
trireme bjehu zarobljene a njihove borce

uništi ilyrski mač sve do jednoga...
prenuo i Pon-

Bojni vr tubicina bi
cija. On izleti kao pomaman na dvor i
praćen od 4 legionarca, uputi se na obalu,
da vidi, što se gja

. Nu u zao čas po
ždri- | 86! Iz visini mu strijelica i zabije se
.|kroz desna rebra u meso.

s