God. 1905. župnik Dum F.
troškove akademije izđaje fol-
radnju, Poljica u kojoj opisuje
potanko život i običaje svojih Po-
ljičana, da ako se i izgubi tekom vremena
i pod uplivom civilizacije starina, nagje se
knjiga u kojoj će biti sadržano sve što se
na to odnosi i u nošnji i u životu. Ipak
stara knežija, još je pocjepana pod tri op-
ćine. Prigodom stogodišnjice njezine pro-
pasti, provukao se tamni šapat od gora do
brijega, od brijega do doline, od popa do
težaka, da bi bilo sveto, korisno i dično
ustrojiti u granicama njegdašnje knežije, sa
mostalnu autonomnu općinu u duhu dana-
šnjeg ustava. Što bje rečeno t> bi i zapo-
četo | kroz dva mjeseca, sastadoše se vi-
gjeniji i ugledniji na dogovor dva puta.
Zaključiše držati seoske zborove u pojedi-
nim selima, da pitaju otcijepljeuje od sa-
dašnjih općina na koje su bili razdijeljeni,
te se je ufati da ako nebude kakvih izvan-
rednih nepredvidljivih zaprijeka, da će se
obistiniti vruća njihova želja, t. j. ustanov-
ljen'e samostalne obćine sa sijelom za sada
u «Prijeku» napram Omišu, nakon sto go-
dina propasti knežije, što spada u lipnju
g. 1907. Treći sastanak bio je na 29. Ko-
lovoza, u srednjim Poljicima, pod Gradcem
i na 4. Rujna u Donjem Docu, kad su bile

ževiću Danilu izrabi u svoje svrhe i da po:
kaže kako je tobože čitavo dubrovačko gra-
gjanstvo sudjelovalo onim ovacijama da-
pače da je mnogim bilo žao što nijesu mo-
gli prisustvovati tim ovacijama. Mi se ne
bi na ovo ni osvrnuli da «Dubrovnik» meće
da prikaže dubrovačko gradjanstvo srpskim,
a toga mi dopustiti nemožemo. Iz ovoga
izvire ona toli razbucana sloga Srba, koji
izrabljuju svaku prigodu kad mogu. )

Mi ovako pisanje prezirom odbjjamo u
lice gospodarima «Dubrovnika». Drugo je,
gospodo moja ! prijateljsko življenje sa Sr-
bima a drugo je svemu i svačemu pa i o-
voj našoj zemlji davati srpski značaj! Dali
će još i dalje oni zaslijepljeni ljudi vjero-
vati u ovu slogu, zar neće ovoga puta u-
viditi težnje dubrovačkih Srba i njihovo
dvogubo lice ?

«Crvena» i njeni podlistci. «Cr-
vena» donosi podlistke sa šifram A. G. M.
i K. S. Gj. Po ovim šiframa rekao bi čo-
vjek da u «Crvenu» piše A. G. Matoš i!
Gjalski, a kad tamo to je opsjena. Od Gjal-
skoga nijesu nikada dobili ništa, a Mato-
iševe crtice dobili su od drugoga lista i to
furtim. Ne znamo što će im reći Matoš kad
z ovo dozna. Sigurno mu neće biti drago
olkrivent spomen ploče, u kojime su ure- da se slavosrpski listić kiti njegovim imenom.
zana slavna i junačka djela glasovitih Po- Opet «Dubrovnik». «Dubrovnik»
ljičana, i to za vječnu uspomenu mješćana nam zamjera što smo rekli, da je knjažević
i putnika, koji ih mogu viditi i čitati, kad. Danilo došao, da se pokloni Nadvojvodi.
kod se provezu poljičkom cestom. Mi ćemo reći zamjeniku urednika onu Nika

Gdje su Poljičani pod Gradcem birali ve- | Karoline: «Zivjeli pisaoci ">

PRAVA CRVENA HRVATSKA

u obzir u Zadru i Rijeci i
riječka rezolucija. Ovako misle upučeni beč-
ki krugovi.

Ribarsko društvo ustrojilo se u Saboru,

Moluntu, te je već nabavilo nekoliko po-
trebnog alata kao lagje i manje mreže. Nu
pošto ono ne raspolaže dovoljnim srestvi-
ma za nabavu raznovrsnih sprava preporu-
čamo ga pomorskoj vlasti i želimo dobar
uspjeh.

E se non ridi? Vraćao sam se na-
zad tri dana kući malom ulicom kraj «Hotel
Imperiala» s istočne strane. Nemišljah na
ništa pa zašto da i mislim, tuda prolazim
od vajkada. Ali da, ja u ulicu a bajuneta
preda me i tada poče nikvizitorsko ispiti-
vanje a na svrhu «nazad čelom» pa dru-
gom ulicom iz razloga sigurnosti. Mučao
sam i mislio sam. Jesmo li u Dubrovniku ?

S pošte. Gospar Brilli Dubrovčanin
izdao je naredbu da poštarski činovnici mo-
raju pisati talijanski. Filipi dovodi nam ovdi
u komisiju sve talijane i Njemce. Oni, koji
su najmanje radili, primaju nagrade, a naši?
Tko o njima vodi račun oni su dobre slu-
ge. Na ravnateljstvu pošta talijani, a ako je
koji Hrvat o njemu, se nevodi račun. Kad
će već jednom prestat ova anomolia?

Avocato non chiamato. Zadnja
«Crvena» brani Supila od naših napadaja
(?!) a Supilo muči, dapače joj se ni ne za-
hvaljuje. Mi ćemo bolesnoj tetici poručiti
onu «Avocato non chiamato....

Svoj k svome. G. Marčinko, koji je
izučio krojački zanat kod g. Knausa dobro
poznata krojača, otvorio je novi dućan i
krojačku radionicu u Gružu. On je mlad a

pun poduzetnog duha, na Gragjanstvu je,

 

u
uvijek potpomagati ko-
aliciju ili ne? D-r Frank mi je na to od-
govorio. «Još se ne može stalno reći, kako
će biti u budućem zasjedanu, to ćemo vi-
gjeti. Razumije se, da ako vlada bude hijeti
učiniti što dobra da joj se nećemo protiviti,
nego je dapače i potpomoći». Ovo najbolje

\osvjetljuje pisanje stalnih rezolucionaških

novina. Nadodajemo, da bi se cjieli hrvat-
ski narod mogao rugati, kad bi starčevićan-
ci potpomagali koaliciju, kao i prvo, posli-
je svih onih bjesomučnih napadaja njihovih
reptila slavosrbskih.

Smrt rezoluciji.

Nikad u nju nijesmo vjerovali, nikad joj
nijesmo davali važnost, jer smo znali tko
je pokreće i jer ne bijasmo toliko kratko-
vidni, da bi mogli vjerovati, da će Magjari
vis a vis sebe ojačati jednog do jučer svo-
ga neprijatelja, kao što je Hrvatska, da joj
bude takmacem. | naše se slutnje obistini-
še. S nadležne strane magjarske čisto se je
i bistro javilo, da rezolucija nije nikakov
pakt, nego proste želje i težnje jednog djela
Dalmatinaca i Hrvata. Grozni, užasni fia-
sco, takov da «Crvena» šuti u afanu. Za-
ludu se koprcaju rezolucionaške novine,
da ponovno opsjene prostotu, mi znamo,
da kučka ne laje radi sela nego radi sebe.
I tako rezolucija je gnjila, dok nije mrtva
usmrdila se uz plač njenih stvoritelja. Ali
već vidimo kako.se negdje rezolucionaši
slatko smiju. Ta što je njima do rezolucije,
oni su na jaslama, to je glavno a drugo
je sve nuzgredno: Mi smo znali, da je te-
žnja naše nazovi opozicije obnova naše sta-

likog kneza na narodnom zboru, podignut
je obelisk, na njem ploča, a na njoj ukle-

 

U živom kamenu, poviše ceste, na sje-'
vero-zapadu prve ploče, pometnuta je dru- |
ga s ovim nadpisom: «ovdje dne 27 ožujka
1649 Poljičani vogjeni od svoga velikoga
kneza Jurja Pavića hametom potukoše šest
hiljada turske vojske kojoj na čelu bijaše |
Muhamed Topan paša.

A na zapadnoj strani, iz harnosti i lju-
bavi napram koljenoviću Alfonsu pl. Paviću;
sada u mirovini, namjestiše sljedeću spo-|
men ploču; «Alfonsu pl. Paviću za diku i
procvat Poljica veoma zaslužnu, na vječitu |
harnost Poljičani 1906 postaviše. |

U Donjem Docu, na 4. Rujna, bi odkri- |
vena i četvrta spomen ploča: «Ovdje, dne
2. Srpnja 1686. Poljičani pod vodstvom Don
Jure Pezelja i Ivana Tomičića, Perut pašu
sa šest hiljada turske vojske potukoše. Sa-
mi Pezelj pogubi trideset i šest Turaka, pak
na bojnom polju pade. Mare Žuljević dva
Turčina ubi a jednoga zarobi. Bare Lekšić
jednoga Turčina smaknu a jednoga zarobi.

Odkriće svih ploča bilo je obavljeno sve-
čano uz pucanje mužara, vijanjem troboj-

javili izlazi danas mjesto u subotu dne 22
san ovaj natpis: «ovdje birahu Poljičani dne /o, mj. a budući će broj izići redovito na
XXIII. Travnja svake godine velikoga kneza». |29 g. mj.

linowić. Jedna visoka i ugledna ličnost,
|pripovjedala nam je interesantni dogogjaj
|0 knjazu Nikoli i nadbiskupu barskom Mi-
linoviću, kojega ovdi iznosimo. Budući bar-
|ski nadbiskup po konkordatu, kojeg je u
Rimu sklopio izmegju Crne Gora i Vatikana
|pok. Sundečić i Lav XIII, pod crnogorskim
| protektoratom, to je isti zapitao u knjaza
. | dozvolu, da se može u Dubrovniku poklo-
initi Njegovoj c. i k. Visosti prestolonasljed-
niku. Knjazu Nikoli rek bi to ne bijaše po
volji pa će reći nadbiskupu, slobodno ali
više ne treba da se vraćaš. Mi ovu vijest
donosimo bez komenata.

ta i Srba. U zadnjoj sjednici trgovačke
komore bi odregjena svota za «Hrv. Rad.
Zadrugu» od 2000 Kr. Čim su to čuli Srbi
odmah su se pomamili. Podigli su proti
tome utok ma ministarstvo trgovine, a u
jučerašnjem «Dubrovniku», dobro poznato
pero, obara se na komoru radi toga. Oso-
bitim načinom pozivlje svoje saveznike Hr-

Iz Uredništva. Naš list, kako smo

Manifestirano bratstvo Hrva-

da ga potpomogne. Treba primjetiti da je re bolesti, koju karakteriše ona poznata

g. Marčinko i sokolaš, te da bi i Sokolaši irancuska rečenica: «ote — toi, que je m'y

oslen morali da pravedno podjele izmegju mette» — makni se, da ja sjednem, da to

njega i Žaluđa pravljenje odjela sokolski. nije stvar smjerajuća na promjenu sistema

Dajte barem ovoga puta provedite u djelo nego jedino ličnosti, vlastodržaca. Rezolu-

onu poznatu : Svoj k svome! \cija je mrtva, a brzo ćemo i stranci koja
iz »Sokola“. Redovite vježbe član- Stoji na temelju njenu i deklaracije (2)

stva počimlju u srijedu 19 rujna u 8'/4 na | Pjevati «miserere».

večer a druge petkom i ponedjeljkom. — Talijanske novine o nami.

Podmladak ženski u dojdući četvrtak od 6.

do 6 u večer. Upisivanje za podmladak ko- iji što slična, pa u takvom stanju uteče ko-

li muški toli šenski je svaki dan od 11 do ja i žešća dapače žestoka riječ. To se obi-|
12 prije podne i za vrijeme vježaba. — čno dogodi kad je dotična novina, čovjek

Šegrti utorkom, četvrtkom i subotom od 8 koji piše, masa u svome pravu. Ali, da
do 9 u večer. |može neko tko materijalno provocira i na-

Pohvalno. Prigodom smrti kap. Jaka|pada, gadno pisati to još nijesmo znali. Da
Bojanovića udijelio je Jubilarnoj Zakladi za mogu talijanske novine, koje zastupaju na-
početnike u pomorstvu g. Andro kap. Sta- rod, koji je nas vrijegjao, koji nas je tuka-
noš K 5. 3 |9% pljuvao, da ove mogu onako pisati kako

ti pišu to je absurdnost i do ekstrema. Naj-
e koale glavari a riječi što ih poznaje riječnik «avite
na napomenutom putu. Tamo i to uprav M mt prih Hrvatima. Ovaka vat
blizini crkve i župskog stana baca se sme- | PRESE je sutoci zescijšao. Banditi ot
će. Na većina istoga ostaje na putu, te ga | Valiuju SIRESINSČNN RAeiON . ri mada.
. idi“ luđi - dona... soznsć banditi i stim i sa uglagjenim srcem.
vjetar raznaša, a kiše, za ii 3 u Hrapave duše, drvlje, trebalo bi, da se sra-
iskovo bleto, da je nemoguće prolaziti me. S druge strane naši olimpijci sjede

' Mi dozvoljavamo, da u novinarstvu može
do 7 u većer. — Podmladak muški od 5\ biti momenata, kada strast radi, nervoznost

nica i dvijuh zastava još iz dobe knežije.
Prisutan narod pod vodstvom župnika i gla-
vara. Isti Pavić svojom prisutnošću uzveli-
čao slavu, i zaželio prisustvovati narodnom
slavju, otvorenju poljičke općine. Veselje
svršilo gozbom i rodoljubnim nazdravica-
ma, u smislu sloge, ljubavi i bratimstva za
ostvarenjem političke općine. Quod felix,
faustumque sit.

Gradska kronika.

Lična vijest. Ovih je dana bio u
našem gradu presvijetli kotorski biskup U-
celini, koji je došao na poklonstvo Njego-
voj Visosti našemu prestolonasljedniku.

S vojničkih manevara. Za voj-
ničke manevre računa se, da se je potrošilo
oko 4 miliona kruna. Sam transport vojske
iz Spljeta do Gruža zapao. je 310 hiljada
kruna. A uza sve to tuže nam se, da su
vojnici, osim truda i umora, trpili još silni
glad. Bilo je kumpanija, koje za 36. sati
zi ništa jele. Ovo i ovako nebi smjelo

iti,

vatske stranke na račun zbog njihova gla-
sovanja. Uvjereni smo, da Srbima nije do
ničega nego do toga da se ne potpomože
jedno čisto hrvat. društvo. | tako se je na
ovaj način opet jednom manifestirala sloga
srpsko-hrvatska. Neznamo dale će i dalje
dobrijani naši vjerovati međemim rječima,
koje dolaze s protivne strane !

Noćno pjevanja na «Prijeku>.
Opazili smo da na «Prijeku» nema nikada
a ma ni jednoga stražara a ipak je noćna
halabuka ogromna. Osobito se ušiju dojim-
lju glasna i jaka pjevanja iza 11 sati noći
u kućama. Neznamo da li ima koji zakon,
koji dozvoljava pjevati kasno u noći pa ta-
man u kući i na taj način narušavati noćni
mir ?

Kočijaši i novi oijenik. Javljaju
nam da će još danas kočijašima biti predan
novi cijenik, koji nije sastavljen prema an-
keti kočijaša i općinskog zastupstva, nego
je sasvim iskrivljen. Radi toga, rek bi, da
bi lako mogao buknuti štrajk megju koči-
jašim. Do koga je neka ovome providi.

Gordon Benet. Prispio je u naš grad
ovaj poznati milioner i vlasnik «Newyork
Heralda» sa svojim jahtom «Lysistrata».

Čitulja. U Komiži je umro g. Petrić
bivši načelnik itarodni zastupnik. Pokoj-
nik je slovio kao uzor karakter i poštenja-
čina. Lahka mu zemlja!

iz parlamentarnih krugova.
Dobivamo iz Beča iz dobro upućenih kru-
vijest, da će namje-
sabor biti

 

Magjarske zastave. Čujemo, da
se je ua sjednici gragjanskog odbora bilo
predložilo, da se izvise i magjarske zastave.
Budući da ovaj predlog nije se mogao o-
pravdati s nikakova razloga, pravaši, koji
su bili u odboru stvar su osujetili. Nezna-
mou opće kako ljudi od koalicije ili vulgo
nazvani rezolucionaši, slavosrbi, usugjuju se
izlaziti s ovakovim predlozima. Zar oni mi-
sle, da nam još nijesu žive uspomene ma-

 

 

crkvi.
Na općini je red da ovo uredi i da za-
priječi neugodni vonj i očisti prolaz k crkvi.

tanje gradnje jednoga zahoda neophodno !

potrebita u Gružu, ali sve uzalud. Ne zna-
mo da li općina uprav iz inada neće da u-
dovolji našoj opravdanoj želji, ali mora, da
je nešto po srijedi. Ovih se je dana, kad
je u našemu Gružu bilo više no obično

|izlazi u Trstu a zvotupa načela

mirno u foteljima, jer im je dobro. Kad će

ite se twrutovi a mnogo Vas je, koji se iro-
| ničko. nazivate zastupnicim naroda, kad će

iz Gruža. Cesto sam puta, g. uredni-|
če, u Vašem cijenjenom listu, potakao pi-/

te se maknuti, da operete uvrede za uvre-
dam, koje svakim danom primamo. Sramota!

ne samo na to. On muči i na poruku Za-
nelle, da će mu otkriti karte, on ne demen-
tira brzojav «Hrv. Prava» o Nakovu govoru
pri povratku na Rijeku. Vidi se, padaju mu
krila i oberbanska čarobna šiba.

 

KAPCI CŽALUZIJE)
naj jeftiniji kupuju se kođ «Braunanske radionice

Traže se agenti uz najnižu proviziju.

MW U INTERESU pg
Gospogja i gospogjica

Niže potpisana časti se javiti, ovom P.
N. Gragjanstvu da je počam od i. Sep-
tembra otvorila radionicu gospojinskih
haljina i vezova, te istodobno poduzimlje
podučavanje krojenja haljine i veženja na
stroju uz sasvim umjerenu mjesečnu nagradu.

Ponude i naručbe prima u vlastitoj ra-
dionici, koja se nalazi u Čubraničevoj ulici
br. 470 u kući gospogje Stanislave Muzatti.

Sa veleštovanjem
Costantina ud. Svochel
učiteljica kroja i veza.

Dopisnica Uredništva.

Cosp. J. S. — Pokrajina. Pošto osobno nemoguće
nam uvrstiti, već jedino sa potpisgm i kao priopćeno,
budući odabrali u osobnosti apsolutno više ne dirati.
EEA na A Nan A La m

Diskoras na Poljani.

Ivo: Bon giorno, Vlaho! Nema te ni na tir od ka-
njul4, kako su te ostavile ove feste?

Vlaho: Progji me se, jadan čoeče, vas sam ti za-
mantran od ovijeh ovacjoni, dimostracjoni, komi-
tati, eccetera, eccetera !

Ivo: Neznaš ti za onu novitat!

Viaho : Koju, koju! Je li onu o malom Ninu?!

Ivo: Kakvom Ninu, kako da se on nešto brdji, on
ti je ultima rota od kara. Sve je tutt' altro, nego

| ti se para. Napenji dobro uši i čuj me: trata ti
se niente meno nego o bandijeri. Ona dva mla-
da, jedan dotur a drugi će po svijem šestima
diventat, proponjavali su, da komuna ima batit
bandijeru ungarezu.

Vlaho (Skače mu u riječ) ; Per bacco, che diplomazia.

Ivo: Muči i slušaj: skopijo ti je strahoviti bulikan.
Oni od dekoracjoni di V. orđine bacio se u bes-
tiju, perke se jebio pripd, da mu škampa drugu

\ — dekoracijon. Došd gospar Pero i — što ćeš if

| vigjet — bandijere se u momenat našle u kašu-
mu a govori se, da je kapetan Mato prolio dvije
suze depju.

Ivo: A sad te hitam. Zato ti je uđarala trumbeta i
bio inkanat isprid komune! Tokalo je nadoknadit
spenze sartorelama i Andru Devu.

Vlaho: A ova ti je moja još bolja: Gosparu Božu
bila je strahovita peka, što i on nije deputat.
Kažu, da je na dineru bilo jastog4a ti znaš, ka-
ko su Božu mrski jastozi.

Ivo (smije se): Ma čuj ovu. Gospar Andro dobavio
iz Beča šavca, da mu  skroji frak, za da bude

 

 

 

elegantiji.
Viaho : Našlo bi hi se i boljijeh ma za danas osta-
Ivo e Vlaho.

Naš izvorni brzojav.

Zadar, 17 rujna. Doček nadvojvode
impozantan, more je silno uzburkano

 

 

RAZNO.
Talijanski list «L' Emancipazione», koji
jalne
demokracije talijanske donosi u zadnjem
broju uvodnik pod naslovom «Civilta lati-
na». Isti je članak napisan grubijalno a

svijeta, ia osobiti način osjetila potreba za- imade toliko uvreda po Hrvate, radi zadnjih

hoda. Kud god progješ ulicama podiže se
strašni smrad, koji ne može biti na diku
općini. Uvigjeli smo ovih dana i potrebu

električnog tramvaja, nu o tom ćemo bo-

ljom zgodom. Sad je glavno da se općina
makne i da nam sagradi taj blaženi zahod.
Vaš Stari Gružanin.

riječkih i zadarskih izgreda. Obranu Hrvata
na Rijeci nazivlje isti list «atto vandalico,
incivile e barbarico». U istom članku po-
zivlje talijane, osobito mladost na razboj-
stva i tučnjave, jer da će tim zasvjedočiti
da njihova kultura ne dekadira. Evo što
govori: «Ma se gli uni o gli altri, (Hrvati

[ili Njemci) ai nostri paesi, alle nostre terre,

al nostro mare non lasciamo la međesima

izostalo. Ovoga puta nam je izostalo | NE la međesima pace, non ascol-

dosta članaka i opširna kritika o radnji prof.
Lukasa i drami «Gospogja Waleska». Bu-

ita
|lasciar_correre in nome del gentil sangue

voce che vi parla di lasciar fare, di

latino. A voi & alfidata la difesa dall' italia-

dući put donijet ćemo sve za danas nije| gita del paese....

bilo moguće.
Doprinosi za štetu nanešenu požarom
plirv. Rad. Zadruzi“ ;
IX. Popis.

Gg.: Ottomar Svoboda c. i k. ministerijal-
ni savjetnik iz Sarajeva (postom) K 20; Dr.
Dražić iz Opuzena (poštom) K 10; Dum
Jakov Pivčević K 10; Paride Mladešić K 6.

Domaći pregled.

Razgovor s D-rom Frankom.

Rezolucijonaške novine rek bi, da su u-
porno stale pisati proti zaslužnom D-ru
Franku. Namjera je njihova sasvim prozir-
na, a kristalizuje se u onoj «udarit ću pa-
stira i raspršat će se ovce». Sloga temelja
polazeći svi iskrivljuju na najniži način nje-
gove riječi i njegovo pisanje. Sad hoće, da
ga osvade, da je rekao i odkazao koopera-

 

L' azione pil energica che intraprenderete
contro chi vuol snaturare il carattere del

|vostro paese sara civile, umana sara deco-
| rosa».

Na ovaj način talijani užižu strasti, a ka-
moli talijansko-slavensko bratstvo.

KO JEDNOM KUP i,

te prema tome iskrcavanje jako mučno.
Na obali sila svijeta koja aklamira nad-
vojvodi.

Po moru mnoštvo otočanskih bro-
dica okićene hrvatskim trobojnicama.
U narodu silno oduševljenje. Po ku-
ćama vije stotine trobojnica. Hrvati,
njih mnoštvo, gromno kliču, hrvatskom
kralju. Načelnik Ga pozdravio talijanski
On mu odgovorio njemački, nadbiskup

k hrvatski a on mu odgovorio ta-
ijanski i hrvatski. Svi zastupnici go-
vorili njemački osim Prodana, koji je
govorio i odgovarao hrvatski. Djevoj-
čici, koja Mu je predala kitu cvijeća
darovao je zlatni sat sa lancem. Objed,
koji je imao biti na «Miramaru» izo-
stao, jer prevoz do istoga, usljed uz-
burkanog mora bio nemoguć. Nadvoj-
voda se je javno zastupnicim iz-
javio o milozvučnosti i ljepot,
hrvatsko SSA. Odlazak je nad-
vojvode si io u 3 sata i po.

KUPIT ĆE UVJEK!

 

 

Važno!

brovniku otvorio Fillalu moje
papučare i sedlare.
Kod potrebe izvolite kod

i najumjerenijom cijenom.
Naručbe izvršuju se brzo

VELIKI IZBOR!

 

z
1i

Kita s

u postolar, popučare i sedla.

Čast mi je P. N. Općinstvu obavijestiti, da sam u Du-

nastojati, da zadovoljim mušterije (aventure) sa dobrom robom

S poštovanjem Fillala

Važno!

kožarske radnje za postolare,

mene kupiti ili naručiti, ja ću

i tačno.

I2ZN3JfFIJ JNI1dac

Ašer S. Alkala

u Dubrovniku, ul. Sv. br_300.
d WONG3IE O

 

 

 

+