prtog_JPrave Crvene Hrvatske“ br. 81.
vovi, postaju lisice; ne biti junaci,

 

ske) domovine (to su rezolucionaši !!) Pro-| «Kola» da vijećaju. Osobitim zanimanjem

stati izvor na prava za neprijatelje (magjar-|su se učesnici morali premijeti u prostorije | gla

težirani prijatelji (magjarske) koalicije za|a prekidan urnebesnim povlagjivanjem go-
sada traže hrvatski jezik od magjarskoga |vorio je Dr. J. Frank. Osim njega govorili

 

M OVA e VO wu SRE o OSE “Ro
v rod E € y

ma

_004. ft
|gla napisati onaj _pasus? Sigurni smo, da i
jedan list ne bi se nikada onako divoreno | SU sam:
usuđio napisati jednu neistinu, jer bi se| S Gruđe. Na 17. o. mj. bio je g. Crnica
plašio demenata. Iz ovoga svega proizlazi, (na Gradi, da preda novac dat mu od prestolo-

  

postaju lakaji i pomagaju se lakajskim lu-
kavstvom, »Politika» je ideal toga neizmijer- | prijestolonasljeđnika. U buduće zahtijevat | su još i drugi govomici izmegju njih Dr. Ele-

ono što smo odavna naglasivali, da su re-
zolucionaši na Rijecl, za časovite uspjehe.

nasljednika. S Grade su bili poslati zahvalni
brzojavi prestolonasljedniku i Nj. Veličanstvu na-

noga broja ljudi. — Poslušajmo i razloge će hrvatsko krunisanje... Gospodin ober-|gović, Pavelić, Horvat, svi narodni zastup-
te bezkaiakternos

ti ! Kažu, da se mali, slabi
narod ne može inače pomoći —— nego pro-
siti ili spletkariti-praviti smutnje.

Je li to istina? — Zbilja je nužno, da
bi se niali narod, da bi se čovjek u odno-.
šajima sa malim narodom i pomagao in-/
trigama, ali ima li pak laž sa svim svojim
raznim bojama i oblicima postati baš na-|
rodno oružje ? |

Može li biti čovjek istinit — naprosto
pravedan samo kod velikog naroda? pa

doljub Justh kako će asistirati tad...» | nici. Na toj konferenciji iza poduljega, li-
Ovi redci odavaju podpuno «bratska»|jepoga i duhovitog govora bio je primljen
čuvstva Magjara prema Hrvatima i doka- u stranku Dr. Iso Kršnjavi. Sjednica je te-
zuju koliko oni drše do nagodbe. ikla u potpunom redu, što još jednom za-
Kazat će naši narodni Supilovci: e to su svjedočuje jaku i temeljitu organizaciju stran-
liberalci, koji tako pišu. ke. Tom prigodom bijahu primljeni slije-
Kossuth po tim načelima postupa na že- deći zaključci: «Starčevićanci, sakupljeni na
ljeznicama, gdje još oštrije priteže šaraf svojoj konferenciji 18. i 19. rujna 1906.:
magjarizacije. Odlučno prosvjeduju proti izazovnomu na-
Dok su Kossutovci bili u opoziciji tražili | stupnomu govoru riječkoga guvernera gro-
su popularitet tim, da su huškali protiv Hr-|fa Nakća, kojim se proti hrvatskomu držav-

 

 

 

nudili ne samo Magjarima nego i Talijani: | šemu kralju.
ma sve što hoće. Oni su, tobože, da Tali- Paše. Ze bošia NERNST
a pristanu na sjedinjenje Dalmacije njima |; kaon da joj se kr kod i a
arovali Istru. Fina i taktična politika! ldram nalazi smjetton u odveć slabiti i nogristaj-
Glasovi o nadbiskupu Stadleru. \nim prostorijam, gdje joj se zaista nemože dati
Onoga časa, kada je nadbiskup Stadler|onaj dičon poklon i kalt, što ga zaslužuje od
preko Lurda otputovao u Rim kojekakovi nas bijednih i umrlih ljudi. O tomu sam se mo-
kunjekturni novinari počeli su pisati o raz. gao na svoje oči uvjeriti, kad sam na 30 sad
nim kombinacijama i iznašati ono, što oni prošlog kolovoza prisustvovao raspravi, što se dr-
misle. Glavno mnijenje ipak hodilo je za- |žila proti našem zaslužnom i dičnom načelniku

zat se ne ragia srčanih i odvažnih muževa vata — sad to čine liberalci. U duši su nomu pravu i narodnomu načelu proglašu-|!, da pokaže, da će Stadler postati bis- gosp. Fr, Budakn. Sobe su malene, tjesne i nizke,

i kod malih naroda!

Jeli macchiavellizam i lakajstvo bezuvje-
tno oružje potlačenih, malih i slabih ? —
Nipošto — i slabi i mali mogu postignuti
svoju cijelj i bez spletaka, dapače će ju
samo tako uopće postići, kako što zbilja
(Istina) uči.

Tko hoće i umije raditi, ne treba mu ni-
kakvih intriga. Život je borba, a borba je
baš samo malim i slabim težka, pa zapra-
vo u tomu stoji cijeli smisao te borbe, —
za pravicu su bili uvijek samo slabiji i nju
zahtijevali. Jeli pak moguće iz te borbe
pošteno izaći? — premda nije lako. Krist
je dao pravilo: «A ja šaljem vas kao ovce
medju vukove; zato budite lukavi kao zmi-
je, a priprosti kao golubice».

Mi smo Slaveni od prirode golubinje ću: |

 

pako sasvim jednaki. Najragje bi proždrli je sastavnom česti Ugarske hrvatski grad
Hrvate, samo što jedni vele, da bi ih rado Rijeka; prosvjeduju proti izjavi madžarsko-
proždrli iz mržnje, a drugi iz ljubavi. ga ministra Košuta, kojom se odobrava go-
vor grofa Nakća, a hrvatsko primorje nazi-
va ugarskim primorjem; prosvjeduju protiv
\uvrijede, koja je nastupom Nakovim nane-
\|šena časti jedino opravdane i zakonite hr-

Pehar se prelio. Glasilo istarskih Hrvata
«Naša Sloga» inače veoma naklono rezo-
lucijonašem, viđeći kako Hrvatima u lstri
i Dalmaciji prijeti opasnost od talijanštine,

kupom djakovačkim. Mi znamo iz pouzda- te je svima prisutnićima, a i istomu gosp. sudcu
na izvora, da se u Rimu misli o tome ali Grario, curio niz čelo takav znoj, da ga se mo-
da stvar nije odregjena. Presvijetli Stadler |ralo rubcem neprestano brisati, a k tomu od
zato nije otišao premda će se i o tome go-  nengodne sparine jedva si mogao dihati. Zimi
voriti. Svakako stoji, da ako njemu bude pak zidovi su uvjek vlažni, što nije od koristi
ponugjena djakovačka stolica on će je pri- za spise, što su tu sahranjeni. Osim toga hram
miti uz uvjet, da za sarajevsku stolicu bu-|je u sredini uprav tik drugih kuća, što je veo-
de izabran jedan od trojice, koje će on pred-|ma pogibeljno, da bude uništen od «vatre, koja

 

\vatske zastave na Rijeci; prosvjeduju tin
| odlučnije, jer do dama današnjega za sve
|gore spomenute uvrijeđe nije dana zado-
voljština hrvatskomu narodu; prosvjeduju
proti izvješenju protuzakonite madžarske za-

počelo je hvalevrijedno opominjati svoje
prijatelje, neka se okane ćorava posla —
bratimljenja sa talijanima. U svojem 32.
broju pod naslovom «Ne varajmo se», tru-/

EA: M. AD. SAP.“ 10 na. stave na hrvatskom teritoriju prigodom ovo-
ou . rio A s odišnjega rogjenđana Njegova Veličanstva;
stožinit se pepe g ue sa ro a koja Mea protuzakonitost
dila slati aliena u Domaći 3 dopasi,ildinu stranku, toa jet pro
ia Sičecio u Si ali Šetić kako tuzakonitost odobrila; odlučno prosvjeduju,
g . PM We Išto je vlada na poticaj svoje stranke pro-

ložiti. Toliko je na stvari. |se lako može poroditi u tim obližnjim kućama.
Kako vlada štiti Hrvate u Her.-Bosni. POE M M PI
Čitamo u «Hrvatskom Dnevniku» da i uee najveća sramota u današnjem XX. išta
Sarajevsko Poglavarstvo dalo preda se PO- prosvijetljenja i napredka. Za to je uprav od
zvati g. Cherubina Šegvića, urednika «Hrv.| prijeke nužde, da se božici Pravici podigne pri-
Dnevnika» i g. Voglera upravitelja tiskare, |qtojniji i veličanstveniji hram. Toliko živo pre-
te oba kaznilo sa 200 K globe. Prvoga | poručamo njezinim velikim svećenicim na e. k.
zato što je napisao pismo za adresu kralju, | Prizivnom Sudu u Zadru. Za sada samo ovoliko
a drukoga što je tisko. Ovo je govoreći do- na sftanje. — Štovatelj božice Pravice.
kaz kako poštovana bosanska vlada zašti-

ije nemoguć sporazum sa Talijanima, «jer

 

 

14 +7 poto. Goose je Go E oo susjedi Talijani ne samo |!uPravno ukinula zaključak zastupstva pri-|ćuje Hrvate! Iz Gruža 21. rujna. Dosadašnji gosp. na-
| i : i . jestolnoga grada Hrvatske, da se Njegovo dučitelj Kurajica zapitao krvavo zasluženu mi-
d će ništ ti o kak avnopravnosti e MI sišli t E
' skoli, uredi + : ik ; Zivola ' već ne Veličanstvo hrvatski kralj prigodom svoga Sjednica Sokolskih predstavnika. |rovinu, te početkom školske godine imao po za-

\dolaska u Trebinje zamoli, da vrati Bosnu |  Obdržavat će se na 30. o. mj. u Spljetu.konu bit imenovan drugi nadučitelj. Znamo stalno,

gani....!

Glas novinstva.
»Magyar Sz6“ piše evo pod naslovom:
«Magjarski prijestolnasliednik — neka go- |
vori hrvatski». — «Hrvatski prijatelji ko-
alicije — bezočni su». — «Plodovi izdaj-
ničkoga saveza» ovo: List hrvatske stranke
prava «Hrvatska» napao je prijestolonasljed-
nika Franju Ferdinanda, što skoro kod
primanja dalmatinskih poslanstva nije go-
vorio hrvatski. Napadaj je neosnovan, pače
bezobrazan. Za sada je Dalmacija austrijsko
područje, te joj je državni jezik njemački.
No ma da i spada u magjarsko područje,
ni onda ne bi mogli tražiti od prijestolo-
nasljednika da drži govor hrvatski, nego
magjarski. «Hrvatsku» su radi toga bezo-
braznog napadaja zaplijenili, što je u osta-
lom opet čudnovata i prava magjarska ko-
alicijona logika sa strane ljudi, koji su 1
svoje vrijeme gomilali uvrijede veličanstva.
Grijeh «Hrvatske» megjutim grijeh je koa-
licijonih (magjarskih) vogja. Glavni urednik!
ovoga lista naime dr. je Harambasics Agost'/

 

narodni zastupnik, koji kao takav bilježnik | Dalmacija je talijanska, Istra je talijanska, naške novine ma to mučale. Doznajemo iz

dopuštaju dapače ni to, da bi zastupnik,

i Hercegovinu materi zemlji Hrvatskoj; od-

vlade u zemaljskom saboru na hrvatski upit
odgovorio hrvatskim jezikom, jezikom o-/
gromne većine stanovništva Istre». |

Sad nabraja «Naša Sloga» kako Hrvati-/ skine koi
ma i Talijanima prijeti pogibelj od nijem. "4 stranka do danas ne pribaviše zadovolj-
štine, pa nadodaje: «Mi smo duboko uvje- | Šu povrijegjenomu pravu i časti, hrvat-
reni, da bi i damas talijanski prvaci Istre, skoga naroda; izjavljuju se solidarai te
Trsta i Goričke ragje pružili ruku pomirni- | javom starčevićanskih narodnih zastupnika,
cu oholom Nijemcu, nego li skromnom i koji su prosvjedovali proti uvrijedi, što ju
tiitanomi Simo esto je Starčevićevoj stranci prava i njezinom
p ai a jeo članka piše «Naša Sloga», vodstvu nanio saborski predsjednik Dr. Bog-
a u drugom tuži se na bezobraznost tali. | dan Medaković». Pozivaju se narodni za-

janaških sveučilištaraca iz Dalmacije, koji | Stupnici Starčevićeve hrvatske :stranke prava,

lučno prosvjeduju proti nasilju riječkih Ta- nju jednoga sokolskoga sleta u Zadru za'zatražio mirovinu, pak smo mi u Gružu čekali,

\lijanaša na hrvatske Sokolaše i Hrvate na odgovor ovogodišnjih demonstracija.
Rijeci, i to tim jače, što ni vlada ni njezi]. li istina?

Najinteresantniji bit će predlog o upriliče- da je još nazad četiri mjeseca gosp. Kurajica

kad će se otvorit natječaj, ali to nijesmo doče-
kali. Onda smo cjenili, da će školska kotarska

4 ai jvlast i at pri edn čit i
Da je Trumbić i Vidović odputovao u i rydeovss a srca ni < i E.

radi sjedišta parobrodarskog društva, koji

ki S , Kad ko iz ved vi -
će regbi stalno biti u Spljetu? seo a: : a S og
Općinsko Vijeće u Spljetu. \gu učiteljicu, a u obližnju Mokošicu, da su od-
Poprimilo je zaključke, kojim se protes- pam m. SNA SRJ: S zv ai
tira proti riječko-zadarskim izgredima i a M spam e oO Ika re

vom izvještaju talijanske štampe. sahen s" tii, 0: ARIDNNO U
Pitamo članove mjesuog školskog vijeća, da
ili što o tome oni zradu. i da li je bilo pitano

su došli na sastanak talijanaškog djaštva.
u Trst. Tu se, izazivalo i drečalo: «Živila |
talijanska Dalmacija». Taj poklik kaže N.|
S.» orio se najžešće i najoduševljenije. |.
zaključuje ovako: «Dva do tri postotka po-
talijančenog ili talijanskog stanovništva Dal-|
macije odlučuje kod bjesomučnih nazovi
liberalaca o narodnostnom značaju drevne |

naše hrvatske kraljevine Dalmacije. Dakako, |

Gorička je talijanska, Rijeka je talijanska |

da proti svim ovim uvrijedama najodrije- Izjava veleč. Ivana Nep. Jemeršića.
šitije da ustanu u hrvatskom saboru u Za-
grebu.

50.000 Kruna.

Rezolucijonaške novine nazad nekoliko
dana u velike su se uzvrpoljile radi jedne
Elegovićeve izjave, da čuveni narodni pisac

Tu štediđuni- te; čv -Huteoi; tpunim | Jemeršić pripada Starčevićevoj stranci prava,
pravom, zapitalo rezolucionašku "gospodu | Pak su zahtijevale, da se g. Jemeršić javno
kamo su djeli i gdje je ono 50.000 Kruna |9 i9mu izrazi. Nu on se nije direktno htjeo
amerikanskog novca, što je bilo došlo pri- \ odazvati tomu rezolucijonaškom zahtjevu,

godom pokreta g. 1903. Sve su rezoiucijo- | "€ * veleč. £. Salić, sa izričitu molbu
\ Starčevićeve organizacije, primio ovu vrlo

|zanimivu Jemeršićevu izjavu, koju preštam-

je magjarske zastupničke kuće. Akcija ma-

pouzdana izvora, da je Harambašić i Zago- |

pavamo iz «Virovitičanina»; «Dragi vrlo

isto vijeće, odgovara svaki o tomu da ne zna.
Iznenagjenje jedno za drugim.

Svak se na tu vjest uzvrpoljio, a roditelji na-
da sve; neki koji mogu šalju djecu drugovgje,
a koji nijesu u stanju misle jednostavno mušku
djecu ne slat u školu, dok se ne opredjeli uči-
telj, kako po pravu i zakonu ide. Ta je li mo-
guće, da kotarsko školsko vijeće ne pozna okol-
nosti gruške škole, ili ako je to predložilo po-
krajinsko školsko vijeće, nije li ono bilo strogo
dužno izvjestit ga, da za Gruž apsolutno treba

giarsko-hrvatskoga saveza Polony-a Gćze,

Apponyi-a Alberta i Kossutha Ferencza pri-| !alijanstvo stvorile i stvaraju još i danaS\qajj kako se ima na ovaj upit odgovoriti. |

bavila je bilježničku čast Harambasicsu,
ina zdravlje!) koji je tekom prošle godine |
razvijao živu djelatnost u interesu riječke
rezolucije (dakle za nagradu !!!)

A prava ma zahtijevanje hrvatskoga jezi-|
ka gospodin Harambasics jedva da nije cr|

pao iz magjarske zastupničke kuće, gdje |“

je njemu i jednome njegovome stranačko-
me drugu, Justh Gjula, veliki kurucki junak |
i arci-izdajica domovine svečano dopustio,
da na hrvatskome jeziku položi uređovnu
zvaničnu prisegu magjarskoga zakonodavno-
ga funkcionara.

Tako će iz kapitulacija (magjarskih) iz-.
dajich domovine na magjarska prava — na-

 

 

svijetlih tačkica njegove zrake i svojim lo-'
mom _ bilježile dugi, divni p4s svjetlosti.

Divan li to bi'aše prizor, a još divniji za da upoznam ljubavnike, Kad sam legao u ga novca poslao u Zagreb na zahtjev za-|

onoga, koji ga umije zgodno i vijerno opi- krevet, dugo sam se i dugo smijao, dok | grebačkih prvaka. Kako su oni s tim nov- dopustiti ne smijemo! Bit će mi milo, ako
sati ! | odobravate moje shvaćanje, pa Vam se u

I
Od jednom začuh neki šapat. Približih
se oprezno mjestu, odakle je šapat dolazio,

\— sve je talijansko — jer su to umjetno | rac nekoliko dana tamo i amo pisali i pi-

razne austrijske vlade. Ne čudimo se dakle) pie; su nekako sačuvati formu. Supilo ie
bezstidnoj drzovitosti ugrijanih talijanskih | predlagao, neka se odgovori onako gju-
glava, - a VE vote a megi bretski sa biranim riječima njegova kalibra,
nom» a la Smodlaka, Supilo, Tresić i t. d. tomu se je opro Zagorac. Supilo je tada
koji traže savez i prijateljstvo s tim krvnim iziavio, da on neće pisati ništa kad me mo-
dašmanima svega, što je hrvatsko». že po svoju, jer drugčije da ne zna. Na-

4.4. ,pokon se je raskuražio Gusti i rekao, da
Domaći pregled. će on odgovoriti. | u istinu u službenom
listu «narodne vlade», «Hrvatskoj» odgova-
Konferencija Starčevićanaca. ra Harambašić, da se s novcem još nije

Dne 18. i 19. o. mj. obdržavala se je u ništa odlučilo, jer da su oni pisali u Ame-
Zagrebu konferencija pouzdanika Starčeviće- rtku i tražili dozvolu raspolaganja, a dotle,
ve stranke prava. Na istu je pristupilo to- da novce čuva nar. zastupnik i načelnik

poslat učitelja?

Ko ono cijeni, da je njegova dužnost poslat
na jedno mjesto, ma bilo koga, samo da je mje-
sto pokriveno, a s odgojom, usjehom, stegom,
bilo kako bilo ?

Ako je istina da je za Gruž imenovalo jednu
žensku mjesto nadučitelja, rek bi da je onda

poštovani i ljubezni prijatelju! Na cijenjeno
Vaše pisance od 3. rujna čast mi je odgo-
\votiti, da u eventualnom slučaju kandidacije
u virovitičkom kotaru, nakon jasne političke
konstalacije i situacije, kandidirat ću u Vi-
rovitici kao pristaša «čiste stranke prava»
(Starčevićeve). Cijeli moj život i čitavo javno
djelovanje stoji u rečenoj oporbi sa Ma-|baš tako.

gjarima, pa s toga mi i mije moguće tražiti! Mi smo Gružani svakako tim imenovanjem u
spas Hrvatske u zagrljaju s ljudima, koji i|9"ce pPosogieni, jer nam je odgoj naše djece mi-
nadalje podržavaju stare odnošaje sa od imo sve mio i drag, i za to s ogorčenjem pros-
vajkada najljućim protivnicima svega što je “Jedujemo proti takom imenovanju, pak bilo to
naše, svega što je hrvatsko. Nade u naš ! Privremeno, jer po iskustvu znamo, da će to
novi kurs izjalovile se potpuno. Mi ne smi. Privremeno trajati najmanje jednu godinu, a to
jemo dopustiti, da zbog sitnih eventualnih 4 %9 % zvat godina izgubljena za našu djecu,

 

 

+ i» : :
liko naroda, preko 600 tako da su prosto- Spljeta Dr. Trumbić. Ne znamo što će nam. akvisicija u domaji, žrtvujemo rod i dom  ?"dać nami dobro poznate okolnosti Gruške, ma

rije «Starčevićeva Doma» bile preuske, te reći «Hrvatska» kad joj u najblažoj formi,
: 1 ' kažemo da to nije istina. U Ameriku nije
sam bio zadovoljan. Naravna je stvar, da | niko, niti išta pisao. Trumbić je do duše

aždaji, koja nas već toliko vijekova tlači i kele je imalo promislit vrlo dobro i kotarsko

\grize. Sve su nam oteli, a sada hoće još Školsko vijeće, prije nego je taj korak učinilo,

da nam «diplomatičkim putem» otmu hrvat. ili sko pak nije znalo njegova je dužnost bila

sam tada krenuo kući, jer mi bijaše uspjelo,

me sanak uije posve obrvao.

.
*+*

zaustavih sapu i stadoh slušati. Razabrao = A znate, što se je kasnije dogodilo! Na-|

imao novac kod sebe, ali je on veći dio to-

cem raspoložili to je pitanje. Taj je novac
čisto narodni novac, jer je bio odregjen za
narod, koji se je ovom prigodom borio :i
izlagao a neza kaputaše, i zato bi bila po.

sam u malo, da su to «On» i «Ona». Crni,
gusti grm dijelio me je od «zločinaci», pa
me ne mogahu uočiti. Znatiželjan, da obaz-
nam, ko su, stadoh vrebati. I bijah sretan!
Cijeneći, da ih ne sluša ni živ crvić, raz-
glagoljaše se «oni» u slijedeći dijalog:
«On»; «Cuj me, dušice, govori mi,
vori. Otkrij čitavo tvoje srce. Utješi me tvo-
jom priznajom, jer ja živem u neprestanoj
ognjici; reci mi, voliš li me, i hoćeš li jed-

nom biti moja ! ?+>
«Ona»: «Ne luduj, Matija, ne govori
Ta kako možež i pomisliti, da te

 

 

kon 3 godine on je pošao na universu, da ireba, da se jednom već izide na srijedu,

sku svijest! Ne togalje — nikako i nikada

to ime i ljubezno preporučam, da budete
živim tumačem mojih osjećaja u.slavnom i
dragom mi virovitičkom izbornom kotaru.
Inače kome nije jasna moja situacija, pro-

go- | ko.

pravi ispite, tamo se je razbolio i siromah
u naj ljepšem jeku mladosti zaglavio. Bo-
lest ga je pokosila, da je i viši bio. Žalio
sam ga kao brata, jer smo ipak bili dobri
znanci. «A što je od Nje», pitat će možda

Ona žive. Razvila se simpatičnom djevoj-
kom. U građu ne stoji uvijek a čim se ba-
vi, ne mogu vam kazati. Tek ovu hoću, da
vam otkrijem:

Lani vidio sam «Ju» na Gracu. Bila je
skoro na onom istom mjestu, gdje se je
nazad 3 godine klela svome draganu. S njo-
me ćarlijao je veselim tonom mlad i otmen
gospodin. Ona mu se smiješila, valjda iz
udvornosti ?! Moglo je biti kakvih 9 ur4.
Mjesec je bajno svijetlio.... Na morskoj
razini otskakivale su u hiljađu svijetlih tač.

u Sim upozorite ga na moju brošuricu, što

do j t s čisti čunima o svim
ariji sveti, Svi ccc je isam ju pred izborima poslao u virovitički

opće novcem skupljenim onom prigodom.
Za stranačke svrhe ima drugih izvora i kesa

pojedinaca, stipendiji peštanski i mnogo |
slična drugoga. Vigjet ćemo što će na ovo |
«Hrvatska». Mi joj puštamo vremena, da;

se konsultira sa svojim prvacima za odgovor.

«L'. emancipazione». (idealom vazda najodaniji — Jemeršić.

Došao nam je do ruku broj 17. ovoga
lista, kojega prvo nijesmo vigjeli, jer s njim
nijesmo imali zamjenu. Čitajući ga, izmegju
ostaloga, namjerili smo se na ovaj značajni
pasus: «La riscluzione di Fiume poi, vota-
ta dai rappresentanti croati, ha rispettato
I Istrla quale terra itallana». Ovaj pasus
nijesu nikada i u nijednoj prigodili pobili
ili opovrgle rezolucionaške novine. Ne mo-

kraj. To valja da svak pročita trijezno i
«sine ira et studio». Uz izraz moga osobi-
tog štovanja, šiljem Vama i svim mojim
prijateljima u Virovitici i okolici najmiliji i
najsrdačniji pozdrav. Vaš iskreno Vas sve
ljubeći, srcem i dušom Vama i hrvatskim

 

Najbolja i najprikladnija prilika sva-
kome za štednju | priplod:
HRVATSKA PUCKA ŠTEDIONICA
: registrovana zadruga sa ograničenim jamstvom

u Dubrovniku
prima novac na uložne knjižice za štednju
i priplod i plaća na njega

pitat mnenje ovomjesnog školskog vijeća, koje
bi ga bilo o svemu izvjestilo.

Ali neka ono upamti, da mi pošteno doprino-
simo za odgoj naše djece i prema tome tražimo
svoje pravo, da se našoj djeci pošalje učitelj,
Javora ne ištemo za nas, ali ne ćemo dopustiti,
ni da se drugi na našu štetu favoriškavaju.
= Ako nam ne ćete poslat učitelja, koji nas po
pravu ide, onda nas obznanite zakonitim putem,
i riješite nas školskog doprinosa, dok taj bude
imenovan, a mi ćemo kroz to vrijeme našu djecu
držat kući.

Iz Slanoga. (Izlet hre. tamb, društva ,Star-
čević# sa Luke na Šipanu u Mravincu na Malu
Gospu). Na živu našu želju ugl. društvo ,Star-
čević“ počastilo nas je svojim dolaskom, premda
su to sluge, L. Milića i Jelića nastojale osuje-
titi. Izigjosmo pred njih pod hrvatskim barjakom
a višeškolac g. Miho Ivanović pozdravi ih u ime
Mravinca i cijelog Primorja, nazva dobrodošlicu
te zaželi, da postignu željeni cilj. Na to svršeni
pravnik g. Marko Palunko zahvali na svečanom
pričeku i izruči pozdrav ostale braće Šipanjana.

gu se ispričati, da nijesu čitali «L' eman-

 

 

po 4, uu

bez ikakva odbitka. — Daje vje- odani
resije uz jrovratak na stalni rok ili tekući (oi misleći,
raču

t n.
Može se uložit i podignut kad se hoće.