_ ri __ PRAVA CRVENA HRVATSKA ___ pila. Mi ih poznamo iz napadaja na vjeru | narhizam od socijalizma, koji smatraju tmušu | mena bude od nekoliko glupana u kratko i svećenstvo iz napadaja na Hrvate Bosne, |kao rasvjetu, ubojstvo kao spasavajuće dje- | vrijeme odstranjena. iz branjenja Srba i t. d. Mi ih poznamo.|lo, a kragju kao ispravno shvaćanje pojma| Anarhizam je posljedica dviju okolnosti: Supilo je onaj stari, koji je primao iz Ca-|o vlasništvu. Sjeverna Amerika ne pozna |Propasti religije i površnosti pučkog od- rigrađa članke Kaćanskoga, koji su bili pi-| dvojbe, da li jeđan, koji se izdava za revo-|goja. Obje ove okolnosti moraju se brzo sani u duhu Kalaja i tiskao ih u «Crve-|lucionarca, čini pravo ili ne, da li se ima odstraniti i tada će anarhizam biti uništen, noj», koji je izjeo kauciju i dionice «Cr-|suditi procesualno ili prijekim sudom, ne- | Zna li rusko ministarsko vijeće za ovi nazor vene», koji je fingirao ludost. Mi smo rekli tom se obazna, da je to anarhizam, koji | wašingtonske vlade sjevernoameričkih sje- ono o Zanelli, iznjeli smo mu ono sKošu-| pod političkom krinkom počinja najgore |dinjenih država ?..., tom u Rimu a on na sve muči, jer je kriv|zločine. Mi ćemo za dokaz, da nešto s na-| Što sjeverna Amerika ima smionstva da i nema kuraže da odgovori. Dr. Jozo ostaje še strane predožimo ruskom ministarskom |čini to bi moralo da čini carevo carstvo, onako po malo smušen kao i uvijek. Nada- | vijeću. koje ima dvostruko žitelja nego republika mo se jedino, da će doći vrijeme kad će/ U srijeđu će biti mjesec dana, da je u|Sjedinjenih država. Anglosasonac u sjever- narod progledati u ove svoje prijatelje, koje | gradu Cumberland, Md., državni sekretar za noj Americi prezire i mrzi anarhizam, on Srbi i Talijani hvale. ratni poslove govorio pred mnogo tisuća će da uništi proigranu svjetinu još sa dru- | naroda jednu negielju poslije podne o a-|gim sredstvima nego što čini rusko mini- : narhizmu i kako da ga se oslobodimo. | starsko vijeće ratnim i prijekim sudovima, Anarhizam. Državni sekretar zove se, nije potreba da a da se i ne brine za neartikuliranu viku se prepadamo, Bonaparte, a 12 augusta bi- Dreifusove štampe. Epohalni govor sjevero- U vrijeme strašnih dogogjaja u Rusiji, ježe dan njegova govora. Što je govorio američkog Bonaparte dobro dolazi ruskom gdje anarhizam krši sve svojom bjesomuč- | sieveroamerički ministar ? On je govorio ministarskom vijeću, da bezobzimo potlači nom rukom donašamo ovaj članak po beč-|kao jedan drugi Napoleon. Socijalistička anarhizam u carevom carstvu. Politikom kom «Parlamanteru» da i naši čitatelji uvide | ;eqnakost može biti provedena jedino kod pokriveni prosti zločinci mora da što prije pogibelj istoga. |robova, anarhisti su za odstranjenjem svih nestanu, tim više, što je napokon rusko U četvrtak je rusko ministarsko vijeće yjadara, koji kao nejednaki bivaju ubijeni, ministarsko vijeće u svojoj vijeri priznalo izdalo jednu izjavu, kojom se opravdava anarhistični čini imali bi se tako kažnji- istinu, da teror ide za tim da odstrani mo- istodobno proglašenje prijekog suda. U ca- | vati, da bi se počiniteljima utjerao veliki narhiju. Rat mora da se vodi prama ratnim revom carstva vlada anarhizam. Anarhizam, strah, Zakonska kazna za anarhiste morala pravilima, a za proste zločince vrijede samo koji je utjelovljeni individualizam, ide za|pi glasiti: «Smrtna kazna, i za sam slučaj | vješala. tim da uništi državnu misao i stalešku raz- pokušaja, te posrednog ili neposrednog po-| Ako bude rusko ministarsko vijeće tako liku, državnu moć i upravu, zakonodavstvo | ticaja na ubojstvo» inače krasno, ali teško postupalo, kako je sjevero ameriška vlada te privatno vlasništvo i svojim propagan- | tamnovanje te nemilosrdno šibanje sa knu- dala po svom državnom sekretaru za ratne dinim djelima nalazi uživanje u nasilju i te- om, Apsurdnost mora čovjeku da bude ru- poslove izjaviti, tada će doći dugo žugjeni rorizmu. Anarhistično-socijalni individdi u gopipateljno prikazana, a apsurd je, da tisuć- red, a tek iza toga željena opća reforma, carevu carstvu su sasvim prosti zločinci. godišnja radnja oko civilizacije arijsky ple- čiju opravdanost niko ne niječe, niti car. Nije se pak čuditi, da dekadenska i dege- pda nerirana čeljad Dreifusove štampe prikazuje z že ove lopove i razbojnike junacima za slobo- Zadružni pokret u Dalmaciji. du. Ide se tako daleko, da se pobuna u- stanak i svaki drugi zločin uzveličavaju. U| Nagli je razvitak novih gospodarskih o-|kako je naravno, i našu malu Dalmaciju. ponedjeljak rano obnoć bila je u Vitezovu | blika u prošlom vijeku iz temelja promije- Nu dok su drugovdje dobili obilnu rekom- na veoma grozan način umorena i pokra- | nio način življenja naroda, koji su se još penzaciju radi propadanja seljačkog stališa gjena jedna židovska obitelj, koja se sasto- | kretali u okviru starih i preživjelih običaja. u razvitku industrije. u Dalmaciji toga nije jala od jedncg osamdesetgodišnjeg starca, | Sve viši razvoj država iz agrarnih u indu- bilo. Još dandanas ne možemo govoriti o dviju starica, dviju djevojčica i jednog dje- | strijalne, dok je na jednoj strani urodio o- kakvom industrijalnom životu kod nas u čaka; dan iza toga bili su zločinci nadjeni | gromnim napredkom, na drugu je stranu Dalmaciji, dok je naprotiv seljaštvo na u Smolenskom kod bludnica i biše uapšeni. | donio rasulo. Seljačko je pučanstvo do tada rubu propasti, o čemu najbolje govore hi- Razbojnici bijahu jedan Židov i jedan Nie- živjelo još starim životom. Svoje je male poteke u zemljišnim knjigama i iseljavanje mac. To je jedan obrazac sjevernog anarhi- | potrebe namirivalo izmjenjivanjem produ- u tudjinu. Misao, da se udruživanje spasi zma, koji se može jedino prijekim sudom |kata. Nije osjećalo potrebu novca, dok mu seljaka, došla je megju nas po stoljeća ka- uništiti; tako izgleda jedan junak za slobo- | je nijesu učinili čutljivom novi gospodarski snije. Istom koncem devedesetih godina pro- du, koji zaslužuje odmah vješala namjesto | oblici. Desetinu je naravi zamijenio teški šlog vijeka počelo je zadružno gibanje. Po- vijenca slave, što ga amarhistima podava | porez u novcu. Poljoprivredni radnik nije|kojni splitski odvjetnik i narodni zastupnik Dreifusova štampa. više radio za hranu i obuću, nego je tražio | Srećko Karaman poveo je bio agitaciju za Već ima dvije godine, da u carevu car- platu u novcu. Oslobogjenje kmeta u vla- udruživanje i objelodanio neke knjižice o stvu bijesni anarhizam, a prijeki sud je bio |snika zemljišta trebalo je izvesti opet nov- tomu. Zauzimanjem uspjelo mu je, da pre- zaključen od ministarskog vijeća i od cara|cem. A toga seljak nije imao. Dobio ga je, dobije za zadružnu misao Zemaljski Odbor, odobren tek sada, kada su tolike pale žr-|na vjeresiju, jer je njegovo zemljište pre- koji je počeo pomagati malim pripomoćima tve pri bezbožnom atentatu na ministra pre- |stavljalo realnu vrijednost. Ali su dugovi ustrojanje novih zadruga i namjestio za njih sjednika izazvale da se prekine sa svakom |skupa s novim potrebama, iz raznih uzro- putujućeg učitelja. Pored zadruga, koje su ustrpljivosti i da se mapusti svaki obzir.|ka sve više rasli. Industrija je svakim da- se osnovale pod zakriljem Zemaljskog Od- To je grozno, kakovih se sve zločina poči-|nom sve više vukla u gradove seljačke sna- bora, nekoliko ih je osnovano nezavisno, a njalo i nevjerojatno, da se je kroz dvije|ge, koje su rado zapustale svoja prezadu- | nekoliko opet isključivo srbskim poticanjem pune godine apeliralo na razum. Ministar- | žena imanja. Konac je konca bio, da je| prosvjetno privrednog društva «Srbska Zora». sko vijeće podava mapokon diktaturu, a|seljaštvo neprestano i brojno i Mati oo ove posljednje najveće zasluge ima dr. carevo carstvo ima ratni i prijeki sud. Slu- | opadalo. |Rudolf Sardelić. Kad je on iz nekih poli- teći, što će se dogoditi, u srijedu poslije| Kapitalistički oblici gospodarskog života tičkih razloga ostupio od akcije i pokret je atentata na ministra presjednika ostavila je|imali su naravnu poslieđicu, da mali po-|srbskih zadruga jenjao. Na žalost mogli smo jedna četa anarhističnih saveznika Bjelostok sjednik i obrtnik iščezava sve više. Njihov se uvjeriti, da kod nekih faktora tih zadru- i zaputila se da bježi u Ameriku. Otputuju|je spas od konačne propasti ležao u razu- | ga nema pravog zadružnog smisla. Baš smo li u Sjedinjene države, to će im Jenki pii-| mnom udruživanju za obranu skupnih inte- | ovih dana doznali, da je jedna srpska kre- praviti doček, koji im pripada. Vlada sje-| resa. Poslije pojedinih pokusa, koji su se|ditna zadruga isposugjivala jednoj srpskoj verne Amerike nije tako ustrpljiva i obzir-| sretnim pokazali, započeo je u naprednim zemljoradničkoj zadruzi novac uz kamatu na, kako rusko ministarsko vijeće, ona se|europejskim zemljama intezivni zadružni od osam po sto! ne obraća na Dreifusovu štampu, koja sve|pokret početkom druge polovice prošlog Danas je u Dalmaciji svega registrirano hvali, što je carevu carstvu smrtonosno, a stoljeća. Nade, koje su začetnici u nj pola- 110 zadruga, od kojih su 73 novčane. Iz kudi, što mu je korisno. Pohvala i kugjenje | gali, nijesu prevarile. Danas je zadrugarstvo | megju ovih je 63 rajfajzenovka i 10 po si- to je politički barometar. Amerikanci, koji došlo do gigantske snage i svakim se da. stemu Schulze-Delitek. Od 37 nenovčanih su razrinkani kao ljudi bez srca, nijesu joši nom sve više razvija i otvara nove oblike zadruga 6:h je konsumnih, 5 uljarskih, 4 izgubili osjećaje, ni čuvstvo niti razumije- | udruživanja. | ribarske, 2 težačke, 2 ružmarinske, Pa vanje kao što su mnogi Rusi, koji ne mo-/ Preokret u gospodarskom životu velikih sarske, 2 vinarske i po željezarska, pčelar- gu da razlikuju slobodu od zločina, ni a-|europejskih naroda povukao je za sobom, ska i izvozna i 11 srpskih zemljoradničkih PODLISTAK |Kucanje srca napunjalo me je strahom. La- Svake takve večeri, kad bi se vratio kući | gano sam trao znoj slica umiruće, a u duši grozno bi plakao .... Razbolila se je, ne- |mi se je podizala spomen za spomenom ..... mila sušica podgrizaše mladi život. Vukla \Sjetio sam se onog mladog slikara, mog %e je dok je mogla. Jedne je noći društvo (slika spomeni.) prijatelja i onog dana, kad se je u svome za spasavanje donjelo u bolnicu, gdje sam Gledao sam je, ležala je u bolnici. jvrtu pod pitarima ciklama slikao onako |je evo i našao u agoniji smrti. U duši mi Po mučeničkom, patničkom, isušenom licu liiepu i mladu. Sjećam se, kad je slika bila se podizale takove misli, dok je ona mirno poznavale su se crne pruge žila u kojima gotova pogledala je u nju, lagano me udila ležala okrenuta prema meni. = je mirno ležala smrznuta krv. Cinilo mi se prstićim po ruci i rekla mi: «Ne, ne nećeš, Ono lice, kao da je sada poprimilo nešto je vidjeti opali list stabla isprekrižan pru. više ni jednog poljupca, s ovako krasna od onoga, što imaše u vrtu slikara .. .. je- gama pretincima, kad ga nemila Jesen slaba |lica». Ja sam se nasqijao i kad je slikar dino falijaše proljeća. Sumorne oči, tra- i nemoćna strovali u močvarnu kaljužu. Na (okrenuo se, da uzme paletu, da ojača onaj žijahu po bezćutnu zraku utjehu.... o- pola otvorene usne, kao da su tražile, že- posmjeh na usnama, ja sam je privuko i prost.... Molio sam, vruće sam molio za gjale za nječim što bi je ozdravilo, a to|nestašno poljubio... On je ipak opazio, nju, jer ona na smrtnom krevetu bijaše ona bijaše daleko... veoma daleko. Osušene a ona, ona se je zacrvenila posljedni put. Lidija s portreta slikara Mariallesa. i bljede muke, ko dvije tanke osječene gra-|Od tada je poteklo mnogo vremena a u| Na jednom je okretom ruke po zraku ne mlade stabljike, bez života, skršene u- njemu se je odigrao čitavi jedan roman, htjela, da se otvore prozori... Taman je morom, nepomične i mrtve ležahu na gor-| Protagonista od nekoliko dana bio je sunce bilo na zapadu, ono, u tanke oblake njem pokrivalu kreveta .... U sobi je bilo (isti onaj slikar, pak opet jedan ulizani ofi-|obvijeno, jesensko sunce,... Hladni zrak, mrtvo, kao u času kad nadolazi Smrt. Kapci |cir, onda jedan poglaviti gospodin sudac i|koji je vonjao po žutom lišću i mokroj prozora bijahu čvrsto zatvoreni a u prosto- mnogi drugi. Ona je bila vesela, čisto joj| zemlji proli se u sobu a ona uzdrhta..., ru izmegju njih i cakala u maloj čaši ci- je godio taj život. Poslije mnogo vremena |Tamo u daljini tonilo je jesensko, bljedo klame tužno prignule sitne glavice, kao da |posjetila;me je. Skakala je oko mene, pre-|sunce, slično ipak onomu iz pramaljeća na znadu, da im se je rastati od one koja ih |vijala se preko sobe, kao da je došla iz|počin... Na postelji je umirala Lidija, žr- je toli ljubila. Oh! kako joj dragi bijahu Pariza. Ja vam je žalio i zaklinjao neka se|4va grijeha, u zadnjem momentu slična onoj cvjetovi ciklama. života, onakva, kakav NPR Staten INE GONNA. —-: Bilo je vani jutro, blatno, : Umiranje..... Oh te kletve,.! Nesnosna |zadruga, koje su ujedno privredne i kre-|tanje novčane centrale, nailazi na velike ditne zadruge, osnovane na neograničenom poteskoće. | sami Dum Frano Ivanišević kao jamstvu. Od cjelokupnog broja svih zadru- |da je izgubio vjeru u ostvarenje tog zaključ. ga 92 je hrvatski i 17 srpskih. Numerično |ka, pak je pred malo dana izjavio u «Puč. bi stanje zadruga, uzme li se u obzir, da|kom Listu», da on ne bi bio protivan, da je pokret za osnivanjem započeo istom pred|se dalmatinske zadruge priključe ljubljan- deset godina, bilo povoljno. Nije tako s po-| skoj Svezi. Ova je megjutim učinila korak |slovanjem i zadružnom misli kod dobrog| dalje, koji će biti od velikog značenja za dijela zadruga. U ovih je deset godina već daljnji razvoj našega zadrugarstva. nekoliko rajfajzenovka likvidiralo, neke se! U ljubljanskoj je Svezi danas učlanjeno nalaze u likvidaciji a neke zadruge postoje | preko polovice svih zadruga u slovenskim samo na imenu. i hrvatskim zemljama. Na zadnjoj njezinoj Potražimo li uzrok slabom uspjehu jed-|skupštini bio je zaključeno, da se osnuju nog dijela zadruga naći ćemo ga u tomu,|za pojedine zemlje posebni pododbori. Ova. što dobrom dijelu njihovi članova i vodite-|kov će se pododbor kroz najktaće vrijeme lja nijesu bili jasni konačni ciljevi zadru-|ustanoviti i za Dalmaciju. Bit će u mno- garske misli i što su imućniji stališi — da|gomu samostalan i autonoman, a vodstvo ne govorimo o bankovnim poduzećima —|će njegovo preuzeti domaći ljudi, koje iza- bili nerazpoloženi prama zadrugama, koje | beru dalmatinske zadruge. nijesu mogle dobivati potrebne kredite, ili Novčana centrala, koja je već do sad po- ako su ih dobile, to je bilo u najviše slu. kazala krasne uspjehe, imat će u Dalmaci- |čaja uz nepovoljne uvjete. U tom pogledu ji uz vodstvo svoju filijalu, čijem će biti \nije do danas Zemaljski Odbor učinio mnogo olakšan megjusobni poslovni sao- ništa za one zadruge, koje su se njemu braćaj dalmatinskih zadruga. Opravdano je | poklonile. očekivanje da će tom pododboru i Zemalj- | Kad je naime stupio u krepost zakon o |ski odbor povjeriti glasovani kredit, Na taj obveznoj reviziji privredno-tečevnih zadruga, (će se način najpovoljnije riješiti pitanje sa- Zemaljski je Odbor izjavio, da on sebi pri-| veza dalmatinskih zadruga i njihovo finan- držaje pravo, da revidira zadruge, kojim je | ciranje. dao kakovu potporu. Nu osim revizije nije Sastanak u Spljetu. on ništa drugo do danas učinio za svoje | a : zadruge, pa zato nije čuda da od svih rad U četvertak dne 27 tek. bio je u _ Obćin- druga sad je samo 32 rajfajzenovka pod | koj vijećnici u Spljetu sastanak, kojemu je reviziju Zemaljskog Odbora. Srpske su sa. | PRIMO gosp. Dr. Hribar presjednik | druge htjele obrazovati posebni savez, ali biubljanske Kreditne Banke 1009. Dr. Fe- |mu vlada nije priznala revizijsku pravicu. | rJančić ravastej Spljetske podružnice rečene |U poslovnom saobraćaju stoje ove zadruge Banke, ' bijahu jednoglasno prihvaćeni slje- \sa «Srpskom Bankom» u Zagrebu, koja im | deći predlozi: \je za pravo novčana centrala. Od ostalih «Prima se na ugodno znanje uz zahvalu |zadruga nekoliko ih nije u nikakvoj svezi, odluke Z. O. 15/9 1906 br. 7876 O udije- \a druge opet, koje su samostalno ustano- ljenju pripomoći od 100.000 k sa nalogom vile i koje danas najboije uspijevaju, pri. Postojećem permanentnom odboru da zatraži družile su se ljubljanskoj «Zadružnoj Sve. povišenje ove pripomoći i izrazi želju da |zi», kojoj je do danas pristopilo već 23 za. $€ ova pripomoć dade na rukovanje onom | druge a neke su druge već prijavile, da će novčanom Zavodu za koji se većina zadru- (pristupiti. Ove su sretno riješile i pitanje ga preko svojih glavnih skupština izjavi, \novčane centrale, koju su na najkulantniji i dijeli svima zadrugom bez razlike.» \način dobili u istoj Svezi. Nu nije s ovim | «Prima se na znanje saopćenje zastupni- sve učinjeno na tom polju. ka Ljublj. Sveze o izraženoj susretljivosti | Mjeseca novembra godine 1904 bio je u |prema zadrugama i osnovanja pododbora Dubrovniku inicijativom predsjednika «Za- za Dalmaciju te se zamoljava Ljub. Sveza družne Sveze», dr. J. Kreka na poziv du- da najdalje do l.o novembra ove godine |brovačke «Hrvatske Pučke Štedionice» prvi | pošalje svima zadrugama nacrt pravila ovog | zadružni sastanak, kojemu je pristupilo ne- , pododbora.» «Pošto poradi maloga broja nije zastu- | koliko zastupnika dalmatinskih zadruga. Na sastanku je bilo zaključeno, da u svrhu|pana većina na skupština zadruga, nije od- jake zadružne organizacije pristupe dalma-|lučeno o savezu bilo pokrajinskom ili ko- tinske zadruge u ljukljansku Svezu. Razlozi jemu savezu van pokrajine pozivlju se sta- | političke i kampanilistističke riaravi spriječili | rešinstvo da sazovu skupštinu do konca |su, da nije odmah u početku svestrano bio novembra, na kojoj se izjava hoće li pri- | proveden zaključak dubrovačke konferencije. stupiti u pokraj. Savez pod ugovor Dal. Nu ona je ipak imala taj uspjeh, da je ja-| Odboru ili se pripojiti Zad. Svezi u Lju- vno mišljenje mnogo zainteresovala za za- bljani.> | družnu ideju, te je i sam sabor uvidio, da je dužan, da nešto učini za zadrugarstvo, pak je lanjske godine zaključio, da će dati Nema sumnje, da će poslije ovakova raz- vitka stvariti, pristupiti Zadružnoj Svezi sve : one Zadruge, koje to još nijesu učinile, Ista na razpolaganje 200.000 kruna uz malu ka-| je do sada pokazala, što može a od drugih, matu, iz koje će se svote davati krediti za- koji navlača vodu na svoj mlin, ne vidismo drugama. To do danas nije još izvršeno, još rada. Najmanje pak od onih & la «Cr- jer se Zemaljski odbor nije još odlučio, vena», koji u svemu, pa i u ovom čisto kome da povjeri taj iznos na rukovanje. |finan, poduzeću vide politiku. Napred dakle Poslije dubrovačke konference inicijativom | 74, našu dobrobit ! od Dum Frana Ivaniševića, koji je jedan najzaslužnijih za zadružni pokret, bio je u Macchiavellizam i rad. Splitu sastanak nekoličine prestavnika dal- — iz: «Ceshi Otazkus. — Tko pozornije prati naš javni život, ne matinskih zadruga. Na sastanku su se pre- stavnici izrekli, da se obrazuje samostalan : i i « savez, a ujedno su zabacili osnovu pravila vidi sam nebrojeno prosjačenje, ue se takog saveza, koju je bio predložio zemalj- sretne još i sa nekim osobitim tipovima ski odbor i zaključili da se ne pristupi ljub-| SPletkar&. To spletkarstvo truje cijeli naš ljanskoj Svezi. Nu kao da obrazovanje po-| društveni život — pa, jer ne mogu biti la- sebnog dalmatinskog zaveza, a osobito pi- | (Slijedi u prilogu). ike misli, krv kolaše žešće nego obično a svjetiljaka tone starinska Lausa — moderni \zhoj, taj nesnosni pratilac julske vrućine, Dubrovnik a na desno kaže ti se tvrgjava \derao je niza me poput rijeke. Na posljet- Lovrjenac sa komadom Lokruma i jadran- iku odoh na Gradac... skog mora u pozadini. Otvorio si usta, iz- Bijah sam. Najvolim ići sam, jer mi se bečio si oči, gledaš i gledaš — al se nikad osobito svigja ona talijanska : «Meglio solo, dosta ne bi nagledao! Čitava te panorama che mal accompagnato». | doista, — je li tako zanese, da ti na ništa drugo ne misliš, ti od potrebe duševnog odmora, ćutiš li nego na svoje vidne osjete, koje ti u taj neku unutarnju silu, da bez zanovetanja | par priroda magičnom svojom moću na naj | posmatraš ljude i život i da nesmetan bu- ugodniji način podražuje. Vrijeme ti pri tom ljiš, hodaš, gledaš, — to ti je najbolji re- tako hitro spiješi, da to ni ne osjećaš, dok cept, da odstraniš i «uljudno» ukloniš ko- te na svrhu umornost ne opomene, da je jeg mu drago «prijatelja» koji bi te želio, doba odlaska. pratiti. Takove manire mogu se doduše na-! Tako se je i meni slučilo! Ustadoh tro- zivati pretjeranim, mizantropičnim, nezgod- mo i lijeno, kao da su noge bile od olova, nim, mahnitim, ludim i — dulcis in fundo protegnuh ruke s lijeve na desnu, zijevnuh — pjesničkim, nu ja ih u mnogim slučaje- | dvaput triput i uputih se laganim. korakom vima držim ne samo praktičnijem nego i|po onoj uskoj stazici na vrhu. Kad dospjeh potrebitijem. pod vrt «Graca», uzeh onaj drugi putić, «Ergo, cum silices, cum dens patientis| što te vodi niz dolje do u glavnu šetnicu. aratri,, .» — ma čemu sam ono bio ostao?!| Rekoh, da sam išao lagano! Hm, na čemu?! Aha, na Gracu! Tako je!| Tanku svoju smotčicu već sam bio po- Našao sam se dakle na Gracu ! Naj ljepši je bez sumnje pogled s Graca u noćno do-