Br. 85 Iz Krivošija. | ni, a mnogi od nas imaju i svojte u Ko- Razbojnička navala na vojnika. Prošlih navlima. Dopisnik ne će tako. koristiti ni dana jedne večeri oko 7 sati hodio je je- Konavlima ni Cavtatu, nego moguće da dan vojnik sa tvrgjave «Goli Vrh» put Gr. uspiri u komu mržnju koje do sada nije bilo, kovca, da obavi neke poslove za svog po. nego možda samo u Srcu dopisnikovu. Kad ručnika, Netom se odmakne nekoliko ko- $u Konavljani došli pričekati nasljednika raka od tvrgjave, naigje na dva čovjeka, prijestolja, istina nijesu onaj dan imali što obučena u mjesnoj nošnji. Zapitaše vojnika, jesti, ali zato neka ne krive Cavtaćane, ne- da im dade smotak duhana, na što vojnik &o svoje Konavljane, mesara Vragolova, reče, da nema. Na to se upute za vojnikom, koji nije onoga mrsnoga kao za inad za- i kada dobro odmakoše tvrgjavu, na nj na- klao meso, što se nije u Cavtatu možda u vališe pograbiše ga za grlo, govoreći: «Daj dvadeset godina nigda dogodilo. Ribe nije novce ili život». Vojnik nije imao bajunete, bilo, jer se nije smjelo ribati, radi pomor- jer ko olicirski sluga ne nosi oružja. Pre-|Skih vježba. tražiše ga, i nadjoše mu u džepu 2 krune, | Iz donjih Konavala. *) koje uzevši umakoše. Pogovara se, da su Bogu hvala, da smo naučili tatsk lopovi čekali poručnika, nadajuć se da će do ari učile; s. 4 eu og proći noseći novce za platu vojnicima i' Pi Č o NE: OSE: MSN i a čestitamo na uspjehu. sebi. Dadoše se oružnici u potragu za lo-| 8 i . A i “ie \ Sad znamo, odkle nam je bar počet i povima, ali utaman,.jer razbojnici u brdo!_' : : Š ; \gdje završit, da mu odgovorimo. Dakle do- umaknuše. Zalosno je, da se ovakovih raz- | >. u : : : š : : \pisnik kaže, da Cavtaćani ne mrze i n bojstava dogagja u ovim stranama, ko da' i s : o smo nazad po vijeka ! preziru Konavljane. Može bit, da ih ljube, ! \a? Na žalost nije tako; premda su većina! Iz Cavtata.* | porijetla konavoskoga, to su poturice naše, Na odgovor dopisu «Iz donjih Kanavala». koje su gore od Turčina. Poznamo ih do- U vašem cijenjenom listu netko hoće, da bro. Zato su iz inada Srbi, iz zanata imu-! odgovori na dopis tiskan u «C. H.+, PRAVA CRVENA HRVATSKA dok nije u opće prevladalo mišljenje, da su Rajfajzenovke za poljodjelske krajeve i njihove potrebe, a one druge zadruge za potrebe malih obrtnika i trgovaca po gradovima. U toj dugoj prepirci čulo se je svakakvih, ali nikad niko nije ozbilj- no ustvrdio ono, što danas patetički tvrdi gosp. Negrini, jer je to prava besmislica. Koncem mjeseca avgusta ove godine same su Rajiajzenovke u Donjoj Austriji imale kod centralne blagajne uloženo preko 27 milijuna kruna. Ista je blagajna do rečenog dana bila podijelila zadrugama 7 milijuna |kruna kredita, tako da ulozi zadruga nad- |visivaju potrebu kredita za cijelih 20 mi- lijuna kruna. Pred samom ovom činjeni- \|com, a mogao bih navesti sličnih primjera \i iz drugih zemalja, može li se, pitam, go- voriti, da su seoske blagajne pasiv narodno financijalnog bilanca ? + *o# Drugi je prigovor gosp. Negrini, da je ljubljanska «Sveza» klerikalna organizacija. Sad je u modi, ako hoćeš, da nešto pa bilo i najkorisnijega osujetiš, da se nabaciš s me- se je duga prepirka o tomu, koji je bolji, bljanskoj «Svezi» učlanjene zadruge Istre i Kvarnerskih otoka, Nu i kad toga ne bi bilo, ne bi to bilo od tako velike važnosti. Wrabet- zov Opći savez u Beču ima članica čak u Bukovini. Tu nema teritorijalnog kontinui- teta, jer ga prekida Galicija. Isto tako nije osnovan prigovor, da pridruženje ljubljan- skoj «Svezi» ne odgovara duhu zadrugar- stva. Naime sve je protivno. Danas u Au- striji ima već opći savez poljodjelskih za- druga (Allgemeiner Verband landwirtschafli- cher Genossenschaften), kao centrala za- družnih saveza, pa čak ima i internacijo- nalni evropejski savez zadruga. God. Il. ških «Ustredni jednota», poljskog «Biuro / Patronatu», rusinskog ruskih Mito robskih spilok» itd. i do 30 puta na svoje zadružne djelove. U iji zemljorad- ničke zadruge plaćaju savezu u ime režij- skog doprinosa po 12% od njihova brutto prihoda. * * # Je li moguće poseban savez dalmatinskih zadruga ? g Ja odgovaram, da za sada nije. Troškovi takovog saveza iznosili bi naj- manje 30.000 kruna godišnje. Razdijelite io na sve 110 zadruga, koje danas postoje u +* * o * Na spljetskom je sastanku gosp. Dum Frano Ivanišević rekao, da pitanje zadruž- nog saveza treba promatrati i sa strane tr- Dalmaciji, pak sračunajte koliko bi došlo zadruge više stati, nego ih stoji u ljubljan- skoj «Svezi». Za sada ne bi nam takogjer bilo nikako govačke, gdje će naime dalmatinske zadru. | moguće ustanoviti novčanu centralu, jer ge imati višu korist. Gosp. Negrini misli, | naše zadruge imadu mnogo veću potrebu da će u ljubljanskoj «Svezi» imati koristi &redita nego li imadu uloga. Savez bi se samo one zadruge, koje potrebuju kredita, morao obraćati na razne banke, pak u naj- dočim one, koje imaju suvišna novca ne Povoljnijem slučaju plaćati im mnogo više bi se smjele nikako pridružiti. Baš ove po- dobiti na kredite, nego li ljubljanska «Sve- sljednje imadu još veće koristi. On navagja | Za» računa svojim zadrugama, i bez obzira slučaj seoske blagajne u Janjini. Ona ima na to, da bi u onom slučaju naše zadruge kakvih 150,000 kruna suvišna novca, koji 9visile od kapitalističkih udruženja i tim raspravlja o razvaljenju dviju grdnih i troš- nih kućica na ulazu mjesta, a uz to prijete, da će pasti. K tomu dok su one tu priječe izvesti produženje obale do «Garofalina». S toga su neke osobe na- stojale, da općina kupi te kućice, na račun odlomka, Cavtata, pa da ih razvali. I sam općinski zakon bistro kaže, da ono, što se čini na korist samog jednog odlomka, pa- da samo njemu na teret. To zna i malo dijete; samo ne zna pametni dopisnik. Ali općina putem nekih mutikaša nije htjela na to pristati. Spomenuta su se gospoda na to pokesala; sakupilo se četiri hiljade kruna, kupile se te kućice, pa će se iste do brzo razvaliti, te će ulaz u Cavtat i nje- gov istočni dio sa župnom crkvom prosi- nuti. Dotičnoj gospodi svak odobrava nji- hovo nesebično i patriotično djelo, samo ih ruži dopisnik, koji bi htio s tugjom ke- som zapovijedati. (To on nije radio. Pro- čitate mu opet dopis. Op. sl.). Eto pak do- pisnik cilja na porušenje Bogišićeve kuće (koja će sad ostati osamljena na sred obale), jer se uprav ne može shvatiti, o čem do- pisnik hoće da govori, i u ovom slučaju podmirio bi svotu odlomak Cavtat, ili bi se pokesali mješćani, ili — kako ima o- pravdane nade — poklonio bi ju za poljep- | šanje mjesta sam odlični vlasnik. Dopisnik dakle ili nije znao, kako stvar stoji, a onda je lakouman, ili je pak hotice izvrćao što je vjerojatnije — da podjari neuk i ne- upućen puk, a to nije lijepo. Dopisnik ponavlja staru, tvrdnju, da Ko- navljanin ili Konavoka darivaju po Cavtatu vino, ulje, grožgje, drva i- ostalo. Još je lugje ponavljati otrcanu frazu. da Cavtaća- ni mrze Konavljane, kad su jedni upućeni na druge; naši su stari većinom Konavlja- koji ćniji kamatnici, koji štrcaju u svoje siro- &oliko fraza o klerikalizmu, pa je gotova koje ga ruže ćam divljanima, i ko bi sve izbrojio, kako navesti ću samo dvoje. Na lanjskoj glavnoj \mašne ribare mržnju prama nama, široga-. Stvar ! Koliko je istina, što tvrdi g. Negrini, \nas znađu častil. Da se razumijemo, opet Skupštini ljubljanske «Sveze» vogja je istar- velim, da ima i u Cavtatu koji čestit čo- skih Hrvata, gosp. dr. Matko Laginja izre- \vjek, a da se ovo njega ne tiče. kao ove tekstualne riječi: «Zadružna Sveza Hajmo dalje! Što su neka gospoda iz|nije nikakvo stranačko poduzeće. Oma je svog džepa prinijela za poljepšanje Cavtata, | sveza zadruga, politične primjese nema. O- to je lijepo i vrijedno hvale, i u to se ne Na skrbi jednako za sve zadruge, bez ob- |prtimo. | to je istina, da svaki odlomak ima žira na to, je li uprava zadruge ovog ili pravo, da se razvija ma svoj vlastiti teret, onog političkog uvjerenja». Ko pozna sta- kako to jasno i opć. zakon kaže. Ali ako rog borca Laginju, taj zna, da on ne go-| \se traži od općine, da sklopi zajam (narav. Veri o čemu nije potpuno ubijegjen. On je ski na teret odlomka), tad je pozvana i o- i ove godine na skupštini otvoreno izjavio, na, da sve dobro proračuna, jer je ona u-|da nije bilo ljubljanske «Sveze», koja je govorna jedinica, te je ona sama obvezana pomogla u najkritičnijemu momentu, da se I I |prama drugomu kontrahentu. Amortizacija | U Istri ne bi bilo moglo podignuti zadru- je uložen na bankama uz najviše 4 %.. Kad bi ta blagajna bila u ljubljanskoj «Svezi» | ona bi na svoj novac primala 4 2% do- biti, što čini na godinu 900 do 1000 kruna više, koje bi pošle u njezinu pričuvnu za-, kladu. Seoske blagajne, koje dobivaju kre- dite od raznih banaka, treba da potpišu mjenicu i obnavljaju je svakih 6 mjeseca. | To donosi sobom troškova, a u isto vrije- | me protivi se načelima Rajfajzenovaka, koje isključuju svaku upotrebu mjenica. | * , * | Ali — kaže g. Negrini — ako dalmatin- ske zadruge pristupe ljubljanskoj «Svezi», tad se neće više nigda moći od nje eman- cipovati i ustrojiti vlastiti savez, pa za to promašile svoju cijelj. Eto s kojih smo razloga ja i moji prija- telji za ljubljansku «Svezu» i za što nije moguće sada ustanoviti posebni dalmatin- ski zadružni savez. 6 o Završujem. Gosp. Negrini poručuje, da se dobro po- gleda u oči onim, koji zagovaraju ljubljan- sku «Svezu». Odgovor smo mu dali. Mi ne krijemo za čim idemo. Hoćemo da dalma- tinske zadruge organiziramo, kako bi bolje odgovarale stavljenoj svrsi, pa kad nam nije moguće, da obrazujemo poseban savez, pri- mamo ponudu, koju nam susretljivo pruža bratska slovenačka organizacija. Ali bilo bi takvoga duga vršila bi se tako, da se Cav-. garstvo. Kad bi bila istina, što tvrdi 895P. je mišljenja, da za sad ovako stoji, a da vrijedno znati za kojom svrhom ide gosp. (tatu poveća općinski namet. Ako je to sve-|Negrini, da je ljubljanska «Sveza» klerikal- \jedno gospodi, kojim je do šetnje, pitamo,|no poduzeće, kako to, da su se za nju ha \je li to i ostalom puku. Premda ovaj od-|spljetskom sastanku zauzimali gosp. lvan | lomak ni ne plaća veliki prirez, ipak se ne- | Hribar, ljubljanski načelnik i dr. Ferjančić ? \prestano na nj tuže, viču i kleveću. A kad |Gosp. je Hribar vogja slovenaćke liberalne bi se ovaj povećao, ko nam jamči, da ne stranke, koja je u najžešćoj borbi sa kleri- bi on kroz kratko vrijeme postao još jačim | kalnom strankom. ne sredstvom razdraživanja proti općini? I ni/ Nego kao da je i sam gosp. Negrini u- |malo ne bi bilo čudo od cavtatskih Srba, |bijegjen, da su mu takvi «dokazi» proste \da povrate općini neharnost u mjesto za- iraze bez značenja, pak je pokušao, da na- hvalnosti, kad to i danas pade. | vede štogod solidnijega. On piše, da dal- Svakako je smiješna ona, da je načelnik matinskom pododboru ljubljanske «Sveze» kriv, što Konavljani nijesu imali mesa pri ne bi ni Zemaljski Odbor ni ministarstvo nadvojvodinu pričeku, jer to on nije nare. podijelilo nikakvih pripomoći. Čudnovato, dio mesarima. Ma kako samo mogu ovako kako se sad gosp. Negrini zagrijava sa o/a- ozbiljni ljudi pisat? Svak je znao, da će,dime pripomoći. On bi barem morao znati, doći Konavljani, svakoga se mrsnoga dana da je to u opreci sa načelima samopomoći štedionice (Schulze-Delitzschovke) snabdije- vaju seoske blagajne kreditom. To je sasma pogrešno mišljenje. Dalmatinske će se za-. druge, ako im se svidi, da im je korisno, moći emancipovati od ljubljanske «Sveze». netom bude postignuto ravnovjesje izmegju. njihovih uloga i kredita. Dok to ne bude ne može se ni obrazovati posebni savez, a pogibeljno je ne priključiti se drugom sa-' vezu, jer su tad zadruge izvrgnute na mi-/ lost i nemilost kapitalističkih zavoda, kojim | je jedina svrha da što višu dividendu po- dijele megju dioničare. Gosp. Negrini od- više mnogo drži do štedionica, kad misli da ove mogu seoskim blagajnama prisko- čiti u pomoć sa kreditom, s prostog razlo- ga, jer ga i one većim dijelom potrebuju. | Negrini. Što se krije za onim ličnim izlije- vima mržnje? U Spljetskoj je «Slobodi» neki služnik «Hrv. vjer. banke» izvolio da me lažno napada i pravi reklamu za svoju poslodavku. Na onakove izlijeve, koji poti- ču iz špekulacije i neznanja, ne odgovaram. Gjuro Rašica. Na ovaj članak, koji nam je bio poslat za prošli broj a koji je radi navale gradiva morao izostati, da- nas kao nadostavak primamo i uvršćujemo : (Op. Ur.) Dr. Negrini - mistifikator! Gosp, Uredniče ! Poslao su Vam pred nekoliko dana čla- nak «Pitanje zadružnog saveza» kao odgo- vor na primjedbe Dr. Negrini u tom poslu. kolje u Cavtatu meso, a baš toga ne. Inad|i naučanjem njegovog uzora gosp. Wrabet- Ny ne valja se vele zanašati na njih, sve Pišući taj odgovor mislio sam da imam je po srijedi, a kamo li smiješni zahtjev, za. Nego on to onako naprosto tvrdi bez da nekomu naregjuje neko, što on iz za-|ikakvih dokaza, pak bi mu mogao i ja o-| nata radi, što mu je na korist. | on njima | bratno ustvrditi. Ali neću, jer to nema ni-| kad bi i mogle pomoći seoskim blagajna- ma. Kod nekih još nema pravog zadrugar- skog duha. :Imam u ruci dokumenat, kako posla s lealnim protivnikom, pa sam neke njegove tvrdnje odbio na nepoznavanje pred- meta i na lapsus calami, ni iz daleka ne «duguje načelničku stolicu», a oni njemu kakve vrijednosti u ovom pitanju, a puštam | je zadarska «Srpska štedionica» davala jed- sluteći, da gosp. advokat Negrini hotimično ništa; ali to tako nije. Oni njemu duguju gosp. Negrini neka se tim tješi, da dalma- \noj «Srpskoj zemljoradničkoj zadrugi» kre- Moće da mistiticira javnost. *) Neka nam ne zamjeri g. dopisnik, što smo mu t skratik dopis, i to za to, da ga uzmognemo uvrstit goše glavu. Za to smo Mašana napadali, u današnji broj. To smo ovaj put iznimno uradili, a jer smo predvigjali, što će se dogoditi, i nam se ne podmetne nepristranost, a ne rijetko se opet ćemo ga napasti, združi \i se s našim dogodi, da pogju podulji dopisi u naš urednički koš. | dušmanima O istoj stvari istog gledišta primili smo još jedan | N E či EAS dopis, pa ga moramo za to izostavit, što našem mar- | a svoju i čitalačku žalost kraće nijesam ijivom saradniku neće bit žao. | mogao. Nadamo se, da se koliko on, toliko naš dopisnik | iz donjih Konavala neće više povraćal na stvar, jer nam to prostor ne dozvoljava. — (Up. ur.) +) Upozorujemo g. dopisnika na svrhu opaske k do- | pisu iz Cavtata (Op. Ur) Pitanje zadružnog saveza. nedavnog sastanka dalmatin- |sko-zadružni. Redom ću se na sve obazri- jeti. Povodom skih zadruga u Spljetu, gosp. je dr. Gjuro Negrini napisao u «Slobodi» dva članka, u : \ današnju silu, i što do bezobraznosti podi- tinski pododbor ljnbljanske «Sveze» ne će dit uz 8% (osam po sto dobiti )) To jasno, U Spljetskoj «Slobodi» od 17 o. mi. o. | dobiti vladine pripomoći. On će se sve jed- | govori. | I + |nako i bez toga obrazovati, + * * | Još da se osvrnem na jedan prigovor, | Gosp. advokat sad prelazi na drugo po-| pak ću završiti. Gosp. Negrini u spomenu- | je, pa piše, da pridruženje dalmatinskih tim člancima i gosp. Antičević *) na sastan- | \ zadruga ljubljanskoj «Svezi» ne odgovara ku u Spljetu prigovaraju, što svaka novčana \duhu zadrugarstva ni slovu zakona, da se zadruga treba da uplati ljubljanskoj «Svezi» \interesi naših zadruga ne.slažu mnogo sa|u ime zadružnog dijela 1000 kruna, koje interesima slovenačkih i da bi se ili centra- ne nose dobit. To je istina. Svaka novčana lizacijom imali okupiti oko Hrvatske, Bo4 zadruga plaća u 5 godina po K 200.— za \sne i Hercegovine ili decentralizacijom o- zadružni dio i na nj ne prima dobit, Ali \snovati poseban savez. Opazit ću gosp.|to je sve, što one doprinose za troškove \piscu, prije svega, da mislim, da je samo saveza i revizije. Kad istupe, uplaćeni im lapsus calami ono, što kaže, da se pridru- se novac povraća. Ja sam ovog ljeta imao \ženje ljubljanskoj Svezi protivi slovu zako- prilike da na izvorima proučim zadružnu kojim zagovora, da se obrazuje nezavisan pokrajinski savez dalmatinskih zadruga. U isti mah odvraće od misli, da se naše zadruge pridruže ljubljanskoj «Zadružnoj Svezi». Gosp. Negrini doduše konstatuje, da je ljubljanska «Sveza» bila ponudila Zemalj- skom Odboru mnogo povoljnije uvjete po zadruge za ono 100.000 kruna, što će im ih dati kao kredit, mego li je «Hrv. vjer. banka», kojoj je sa svim tim predao taj kredit na rukovanje. Spomenuta će banka davati Zemaljskom Odboru na taj iznos 3% Poglaviti razlog, radi kojeg je gosp. ad- na i da bi se imali pridružiti Hrvatskoj, Bo-| vokat proti pristupu dalmatinskih zadruga | sni i Hercegovini. Gosp. Negrini, kao do-. u ljubljansku «Svezu», bio bi taj, što bi to |bar pravnik, bez ikakve dvojbe zna, da se. za nas bilo.... ponizljivo! Vidite to je naše zadruge ne bi mogle pridružiti save- dobiti, a zadrugama će ga dijeliii uz 4%, Liubljanska je «Sveza» bila ponudila, da će ga dijeliti megju zadruge uz sama 3:1% dobiti, dakle za %o procenta jeftinije nego li banka. Osim toga gosp. advokat konsta- tuje, da ljubljanska «Sveza» veoma povolj- no za zadruge prima na dobit njihove u- loge i daje im kredite. Na uloge zadruga plaća «Sveza» 4 9% dobiti, a kredite im daje uz 5% i ne računa nikakvih troškova. Nijedan novčani zavod u pokrajini nije tako kulantan. Razmak je kamatne stope izmegju uloga i kredita od cigle !'3%. Ove je obje činjenice i sami gosp. Dum Frano Ivaniše- vić konstatovao na spljetskom sastanku. - / Nego pored svega toga, gosp. je Negrini. protivan ljubljanskoj «Svezi». Za to on na! vagja tri vrsti razloga. Prvi su poglavitiji čisto strančarsko - sentimentalni, drugi zakonsko, a treći tobože gospodar- , nešto sasma originalna i nova! Da su toga | prije znali, ne bi Spljećani bili dozvolili, da se osnuje filijalka «Ljubljanske kreditne banke», niti bi Dubrovčani bili pristali da im zagrebačka «Prva hrvatska štedionica» i «Komercijalna banka» zasnuju «Hrv. vjere- sijsku banku» u Dubrovniku .... Neka mi se ne zamjeri, što ću, da otvoreno kažem, što mislim o tom argumentu gosp. Negrini. Nije za nas ponizljivo, da pristupimo lju- bljanskoj «Svezi», koja nam nesebično do- lazi u susret, kad ne možemo da za sada obrazujemo poseban zadružni savez, koje- mu bi bio obezbijegjen lijep razvitak i na- predovanje. Naprotiv ponizljivo ju onako pisati o zadružničkim pitanjima, kako to čini gosp. advokat, koji bi htio biti kod nas drugi Wrabetz em miniature. Onakovo ga pisanje odaje, da on ne pozna predmeta, o kojemu hoće da piše. Evo odmah jednog | dokaza. Gosp. Negrini pored ostalog piše i to, da su štedionice svuda aktiv, a seoske bla- gajne pasiv narodno financi bilanca. Pod štedionicama bez razumijeva zima u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, jer smo na žalost prama njima po zakonu još uvijek kao inozemci smatrani. U Bosni i nema u ostalom nego samo jedna ili dvije zadruge, a u Banovini se uprav grozno ši- kaniraju Rajlajzenovke a protežiraju vjere- sijske udruge, koje imađu centralu u Bu- dimpešti. Pridruženje se ljubljanskoj «Sve- zi» ne protivi slovu zakona, jer je ona au- torizovana od ministarstva unutrašnjih po- slova, da i u Dalmaciji ima svoje članice. To je sasma u skladu sa zakonom o ob- veznoj reviziji. s, Ne stoji jednako ni tvrdnja gosp. Negri- ni, da pridruženje naših zadruga ljubljan- skoj «Svezi» ne odgovara duhu zadrugar- stva, jer nema kontinuiteta teritorijalnog ni poslovnog, niti se interesi slažu. Zadruge imađu posvuda jednu te istu svrhu. To je, mislim, svakomu jasno. Posebne pak organizaciju po njemačkim i slavenskim zemljama, pa sam se uvjerio, da svaki drugi zadružni savez stoji zadruge mnogo više nego li ljubljanski. Evo nekoliko primjera. Wrabetzovu sa- vezu plaćaju zadruge po 70 kruna godišnje kao upravni doprinos i od 80 do 120 kruna za PR iljemačkom savezu Rajlajzeno- vaka u koj doprinosi svaka zadruga po 10 kruna godišnje na svakih 25 članova, a osim toga treba da ima toliko zadružnih djelova saveza koliko puta ima 25 članova i u ime režijskog doprinosa računa im se '%o sa više strane tekućeg računa. U štajerskom njemačkom savezu Rajlajzenova- ka pored zadružnog dijela plaća svaka za- druga u ime godišnjeg doprinosa po 20 pet je g. Negrini napisao jedan članak: «Zadrugama» na uvaženje. U tom članku pripovijeda, da Slovenci u južnoj Štajer- skoj imaju 654 zadruga, kojim upravlja Savez slovenačkih zadruga u Celju, da je ovaj savez natkrilio ljubljansku svezu. Gosp. advokat to tobože navagja prama ljetopisu za god. 1905, što ga je celjski savez izdao. Od početka do kraja sve je to prosta mi- stifikacija. Gosp. advokat nije ni imao pri ruci tog ljetopisa, već je iskrivivšt citirao jednu bilješku u «Slovenskom Narodu». U ljetopisu celjskog saveza naznačeno je, da je svih slovenskih, hrvatskih i srpskih zadruga u Štajerskoj, Koruškoj, Kranjskoj, Gorici, Trstu, Istri i Dalmaciji ukupno 654. Od tog je broja u celjskom savezu samo 144 zadruge, dočim ih je u ljubljanskoj svezi 332, dakle preko polovice svih za- druga u južnim slavenskim zemljama. Kad gosp. advokat mistilicira javnost u ovakovim pitanjima, neka onda dalmatinske zadruge procijene, koliko je u opće držati do njegova pisanja proti ljubljanskoj svezi i koliko je njemu do istine. Celjski savez je, udruženje starih slovena- čkih «posojinica» u Šta