Br. 92
Prilog ,Prave Crvene Hrvatske“ br, 92. na svaki kućni prag, pa je svojim očima
PIA \sve vidio i svojim ušima sve čuo. Hoće li
vina. Na mjesto dakle, da pučke škole i. [se biti Toma, nek se onda stavi prst, dogje
maju veće praznike, po ovoj odluci imaju na ovaj otok i sve obagje, pak će se onda
ih manje, dočim su srednjim školama os- znati možda i za veću potrebu.
tali isti. Njih pohagjaju odrasliji, pa mislim, - Pravaš — prijatelj naroda.

da je njima manje potreba od od | g
fansnoj djed, Nego za srednje škole sa. S10 j€ MOVO PO Svijetu ?
Austrija.
Govori se, da će carevinsko vijeće za

regjuje praznike ministarstvo, a za pučke
škole pušteno je novim nastavnim redom

rajinskom vijeću da ono o istim odredi. vrijeme od 17. do 22. prosinca odobriti
Dali je dakle pokrajinsko vijeće dobro oči: | proračunski provizorij i čio o željez-
nilo, što je ukinulo pučkim školama gori ničkim investicijama. Poljaci žele da se
spomenute praznike, neka sudi općinstvo, riješi u isto doba osnova o svećeničkoj
ali je moje tvrdo uvjerenje, da djeca pučkih kongrui. Prva sjednica austrijskih delega-
škola moraju imati više praznika, nego li cija poslije nnve godine bit će na 2. siječnja;
mladići srednjih škola, pa bi pravedno bilo, a po svoj prilici delegacije će svršiti svoj
da ista ako ne više, a to barem imaju isto rad do 5. siječnja. A  carevinsko vijeće
onoliko praznika kao i oni. — Prijatelj imalo bi sd sastati na 8. siječnja.
pučke škole. Aerenthalovim nasljednikom u Petrogradu

Iz kotara Dubrovačkoga. bit će imenovan poslanik grof

(Jedna želja na adresu cijenj. «Hrvatske Berchtol, član ugarske magnatske kuće.
Krune»). — Mislimo da bi «Hrv. Kruna» Rusija.
dobro uradila, kad bi počela dnevno sa. U trgovačkim pregovorima izmegju Ru-
općivati vijesti o kretanju naše sveukupne sije i Japana nastao je nenadano zastoj.
trgovačke mornarice, koja je sada dosta Japan stavlja takove zahtjeve, de ih ruska
brojna. Osim «Smotre», nije nam poznato | vlada ne može nikako prihvatiti, jer poni-
da se druge novine kod nas time bave; što zuju Rusiju. Ruska je vlada japanske za-
je inače da se požali. Mi kao da još ne htjeve uljudno odbila. No kad ih je ovih
shvatamo, da se za podignuće i neodvis-|dana japanski poslanik u Petrograđu opet
nost naroda, treba zauzimati ponajvećma | spomenuo, oštro ih je odbio ruski ministar
oko njegovog ekonomskog procvata. A zna- izvanjskih posala Izvolskij.
mo, da je za nas pomorstvo ponajglavniji Javlja se iz Petrvgrada, da ie policija u
izvor blagostanja. Tim bi «Hr. Kr.», kad bi Tiflisu otkrila tajno skladište oružja i bomba,
vijesti bile svježe i tačne, stekla kojega Italija.
pretplatnika više, te bi sebi prokrčila put u U bečkim krugovima pobudile su nego-
javne lokale, osim što bi doprinijela da se dovanje riječi Markonija, izumitelja bezžič-
tugjim novinama zatvore vrata. Bilo bi do- nog brzojava prigodom svečanosti, koju
bro kad bi još otvorile rubriku za trgovinu su mu Mletci priredili. Riječi bi bile: «l

i promet. Preporučamo! — Jedan prijatelj. ako bijesnio jednoč rat va tom moru, neka
$ Mijeta. bi bezžični brzojav munjevitom brzinom

Ovaj otok obiluje lijepim prekrasnim lu- navijestio svijetu pobjedu Italije».
kama. MNespominjujuć sve, ističemo samo Š : sroija. i in
jeko :da: puduiniku od Pošiša ona: ul: niđer. saznaje de. će Jiiee PRSNE E
lazzo), Kozaricu i Okukje (Porto camera). | "enovan dvonka morželom.. Njegov 9
Luka Kozarica je svojim prirodnim položajem | Sadašnji diplomatski zastupnik a Meni,
i oblikom baš zgodna za trgovinu, i prava SRA pe tajsikom kralja Petra. Milan
blagodat za bližnja sela osobito Blato. Da. Hristić u o sao 3 p Oe sa
nema ove luke cijelo selo Blato, a i njena Artemizijom, koja bijaše ljubovca bobija
okolica bi u pravom smislu kuburilo. Daleko [o
druga luka, a slabi putevi učinilo bi, da im Hrvatski sabor.
a plodovi ostanu kod kuće. Ogromne li  Najzanimivija tačka u hrvatskom saboru
tete! Kad samo selo Blato dava popriječno jest bez sumnje adresna debata, koja je za-
na godinu dvije hiljade hektolitara samog počela od 7. prosinca. Poznato je da je
bijelog vina, a da ne spominjemo crnog;|koalicija iznijela takovu adresu pred sabor,
we ulja i drugih proizvoda! No uza koja ne može zadovoljiti pravoga rodoljuba,
sve to seljaci nemaju onakve koristi, kakve |koji iskreno teži za slobodom svoje domo-
bi imali, kad bi izvolila vlada i malko se vine. Buduć pako da adresa nije ništa
ON na dotičnu luku. Nema nikakva drugo nego prosta parafraza kraljevskog
Mk 3 NEM je vjetru sjevernjaku (buri), \reskripta, što ga je sastavila prijašnja vlada,
<a < re - i mali lukobran. Dakako, to je izvan sumnje, kako je zgodno opazio
ri Je vost dosta škodi. | ovog dr. Horvat, da i adresa većine nije ništa
od duli NEEMENA 2 preko hiljadu drugo nego kontinuitet onoga rada, koji je
brod, koji je im ugrade se ukrca na paro- započela prijašnja vlada; ta adresa nije ni
so < p >. ve za to doploviti. Pa malo originalna nego nastavak onili adresa
oci a puhala bura, pa parobrod koje su u nagodbenoj eri bile izvršene.
. 'ga sjeguran u luci zbog manj-|Proti ovakovoj servilnoj adresi — većine,
E lukobrana. | tako jadnom seljaku Starčevićeva hrvatska stranka prava iz-
a s e: jedna na drugu leže još nijela je posebnu adresu, koja se podu-
jadi < raju mora, izložene svakoj dara sa prijašnjim adresama stranke, na-
sići 88 EI malo jakog vjetra, pose i s onom od 1878. Žao nam je, da
ETA U e ka tle i eto ti ogromne nam prostor lista ne dozvoljava, da u cije-
pljeti zbo ed e an seljak morao tr-|losti donesemo pravašku adresu, e da se
vaj g g 4 nske Vlade, koja ne vidi na kojoj su strani pravi rodoljubi. U
S A i je e most i lukobran!  pravaškoj je adresi sve čvrstom logikom
od Mi OT iugo molilo Vladu za povezano da se neda nijedna točka izlučiti.
donate . zul se je napokon udostojala Upravo majstorski doveđeno je u sklad hr-
dui aa pa (?!), jer je naredila vatsko državno pravo sa aktucinim potre-
i e , obeća lukobran, ali — bama i zahtjevima hrvatskog naroda. Na
like je pokrit 44 bi = u pomoći. Od ko- poruku kraljevu nadovezuje starčevićanska
o, dimi je 5 u . ran, najbolje svjedoči adresa u kratko i jezgrovito uzroke teškim
Halilo ue doza i ako siromašno rado prilikama, u kojim se hrvatski narod nalazi,
potdćh Šiji a: om pozivu, pa odmah pokazuje na konačne posljedice, ali upozo-
tone tjeme runa za taj blaženi, ali toli ruje i na sredstva, kojima bi se te sudbo-
ran. Pa što se dogodi ? Prošla. nosne posljedice dale odkloniti. Stanje na-

 

 

i

od i i
toga i dobra godina dana, da se nije roda i njegovo propadanje rasvijetljuje se| Amerling Inju, Jelić Iva,

svidjelo očinskoj Vladi na to se ni osvrnuti, sa gospodarskoga, financijalnoga i državo-

do! : :
k mnogim i mnogim težacima rastu ka- pravnoga stanovišta, te koli sa gledišta naše nih

try duga učinjena za radi datog zaloga! domovine, toli sa gledišta cijele monarhije.
š gradnju pako obale svidilo se mini- U adresnu raspravu ušle su obe strane
ie a te je obećalo u državnom zastupničke kuće hrvatskog sabora sa naj-
re. Ze pe 1907. prvi obrok od |boljim govornicima. Dr. Harambašić na
| ma. A za lukobran ništa, što stojao je sa strane vladinovaca obrazložiti i
s SRO potrebniji. Jadna ti je takva opravdati adresu većine. Sa strane Starče-

A što da vićanaca Dr. A. Horvat prorešetao je tačku
iti: rao o ostalim lukama ? U po tačku adresu vladinovaca i prikazao ju
ima lijep naopako! Uza sve to, štolu pravom svjetlu. Ništa nije izmaklo nje-
luka, koja pe od svakog vjetra govom bistrom pogledu. Iza toga je sjajnim
onih, koji bi jda, kad je zanemareno od | govorom obrazložio adresu opozicije, osvr-

B tišina mogli oživiti! nuo se na svaku primjetbu desne strane
bi NERR poručiti ćemo Vladi, da kuće, tako da mu nijedan od vladinovaca

trebalo već jednom ma i malo obzira i|nije znao što predbaciti. Govor d.ra Hor-

PRAVA CRVENA HRVATSKA

Samoubojstvo na Bolu.  hsti i izlazili iz loža, Nek nam se ne za-|
Pišu nam iz Supetra, 14. ov. mj.: bosti se toboš ove goverimo sadi: oprlstio»

Petar Karmelić Lovrin od 31 god. iz Boa tliydlai rovom sna Nijedno st
jučer na 7 sati u jutro popio je preko 1.00 RODNO - 03 e. skoduniji tude društva
gr. Lysolum purum namjerom da počini ali, kos SINA PM spite i
samoubojstvo, te je nevoljnik, usprkos lječ- EP Čišeko ih ;koja jesu zadnji
ničkom nastojanju da ga izbavi, umro ae MIRI - “RDA bor odsrpske stranke,
teškim bolima isti dan oko 4 sata pos. pod. iotntjati oN sašim agogoc undnikkh»,
Korak počinjen od Karmelića ima se prepi- | %a bi kapelnik _Čižek ravnao pjevanjem.
sati žalosti i zdvajanju uslijed gubitka nje- me - i u sa ihm, da skl | napredak i
gove mlade žene, koja je umrla od sičije 4 undulića» osujete, te da se tim pokaže, i to samo u svoje strančarske svrhe. To
i bila dan prije pokopana. Lysol nalazio se. pi RER drutive i a upo a mo La odobravaju ne samo naši istomišlje-
u kući od preko 6 mjeseci u svrhu rasku- je njihova nakana izjalovila, jer zauzima- nici, niti samo autonomaši — kako «Crv.
živanja, a rekbi da usuprut lječničkoj na- RIT ONO «Gundulića» : susestljivolću | Hev.e kaže — weć i Srbi, kao što odobrava
redbi nije bio iz nemarnosti ni upotrebljen. vrijednog kapelnika €. Š. Zamole, društvo i svaki čestiti i pošteni gragjanin, kojim
je sa vrlo malo pokusa dobro izvršilo na- je na srcu dobrobit puka i napredak našeg

Gra dska kronika. javljeni program, uz pratnju hrvatskog di-|od neko doba prezapaštenog grada. Da-

 

 

lje bi uradili da mdče,
općina svemu je kriva.

«Pravi» Hrvati. Klikino klempesalo
«Crv. Hrv.» napada nas, jer zaprijećujemo
da Čingrija i družina rasiplje općinski novac

 

Leopold

letantskog orhestra, na svačije zadovoljstvo. pače se svak! kT
t , og dana sve to više
Imenovanje. Naš sugragjanin g. Mato više prijavljuju,

\Knego imenovan je poštanskim  oficija-
lom. Čestitamo !

| + Luko Zore. U Nedjelju preminuo
je na Cetinju proi. Luko Zore. Ova vijest
bolno je djelovala na cijelo dubrovačko gra-
gjanstvo, bez obzira na stranke; jer prot.
Zore bila je jedna od markantnih ličnosti
našega grada. Kao vrijedan nastavnik za
dugi niz godina svoga profesorovanja na
mjesnoj gimnaziji, znao je kod svojih uče-
nika pobuditi zanos i ljubav prama ozbilj-
nim naukama. Kao književnik spadao bi
starijoj generaciji, isticao se gotovo u svim
granama naše knjige, ali gdje je osobito
uspio, bilo je na filološkom polju, i punim
se pravom ubraja uz najbolje naše filologe.
Kao urednik «Slovinca» i «Srgja» napisao je
više radnja za one listove. Najbolja strana
njegovog književnog rada pečatana je u
| «Jugoslavenskoj Akademiji», koje je bio član,
|kao što je bio član i «Beogradske Akade-
mije». Pokušao je i pjesničko polje, ali na
|parnasu izuzev čistoću jezika, lakoću stila i
\bogatstvo izraza — nije uspio. Bio je i os-
Itao je samo filolog. Veliki rodoljub, veliki
Slaven i Dubrovčanin staroga kova. Kao
\rodoljub, bezgranično je ljubio svoj narod
\iz koga je nikao, kao Slaven zagrijevala ga
|sloga svih jugoslavenskih naroda; kao Du-
Ibrovčanin uznosio se prošlošću slavnoga
| grada. U politici bio je Jugoslaven, a pri-
padao kao zastupnik hrvatskoj narodnoj
|stranci. Danas bi možda i u politici bio
| uspio, ali otrag 8-10 godina za krvave borbe
Srba i Hrvata, nije se mogao uzdržati. Sru-
išiše gi njegovi sami prijatelji, a poznata je
\onom prigodom njegova rečenica: Od pri-
\jatelja čuvao me Bog, od neprijatelja čuvaću
se sam. Zadnje ovo vrijeme boravio je na
\ Cetinju, kao upravitelj one gimnazije. Nje-
| govom je smrti Dubrovnik izgubio jednog
\od vrijednih svojih sinova. U četvrtak mu
(je bio veličaastven sprovod, uz veliko sa-
| učešće naroda. Pokoj njegovoj duši, a oža-
\lošćenoj obitelji u teškoj nesreći naše sa-
| učešće.

 

| dajući dar mjesnih učenika pravaša, kojeg
|su poklonili prigodom akademije za Družbu
\sv. Ćirila i Metoda: — banknotu od stoti-
na kruna. Valja pak znati, da su io saku-
pili u malo sati, otkidajući od svoga zalo-
| gaja, da pomognu siroticu Istru. Vidi se,
\da i megju učeničkom omladinom ima živog
\i rodoljubnog pravaškog osjećaja. Hvala vam
\i s naše strane, dična naša uzdanice! —
A gdje su bili: ti tobožnji omladinci «na-
| prednjaci», «pokretaši» i «rezolucijonaši» ?!
|Gdje su?!....

= Cerni trnovi. Titulo curiositatis! iz-
| našamo ovdje imena one gospode, što su
tu skoro naši klikaši rezolucijonaši u ma-
| gazinu mjesne «hrvatske» čitaonice ubrojili
|izmegju onih, te su njima tm u oku. Od
| Autonomaša su ubrojili u prvom ređu gg.
Banac kap. Boža,
Račić kap. Iva i Srinčić Nika ; od pravoslav-
Srba gg. Dra. Milića, Vukasović La-
Vuletić Sava, Buronić Uroša i Bašić
od katoličkih Srba gg. Gračić Dr.

I

| zara,
| Dušana;

Mata, Pugliesi Dr. Jera, Zglav proi. Mata i

\Rubricius Iva a od pravaša kan. Dn. A. Lje-
\popili, Dr. Mandolia, Dr. Mišetića, Taljera-
\na Dum Mira te Grofa Cabogu. Kad se pro-
\misli da su to sve čestita gospoda dubro-
vački gragjani, iskreni i pošteni, kojim se.
cijeli Dubrovnik ponosi i divi, stvar je baš
da se zgroziš. Kad su ta imena nabrojili|
\nadodao je famozni klikaš ove doslovne |
\riječi: «pak svi autonomaši, svi vlasi, svi
pravaši, svi popovi, dobar dio katoličkih
Srba i dobar dio artižana» !! A na to se
naš magnificus nasmij6 punih usta! Pro-

= Na čast im! Svak se je radovao, gle- |

\Za to ostajemo harni g. Zamoli, koji je do- da postave potpis na utok, i to bez razlike
\kazao, što se može kad se hoće, jer je stranaka. Klika — recte općina — dala je
\glazbeno nadaren. Upravljao je glazbom, besplatno prostorije u Zvoniku za 20 go-
 orhestrom i pjevačkim društvom «Gundulić». dina, društvu, kojega je klika u zakup uzela
Zaslužuje pohvale i hrvatski diletantski or- da joj služi od prigode do pridode u nje-
hestar, koji se je u zadnji čas, što no riječ, zine reklamne svrhe. Za te prostorije op-
stvorio, neumornim požrtvovanjem čestitog ćina može primiti najma 9600 kruna, kako
omladinca g. Nikše Svilokosa. Takodjer naši |što se u utoku nudi. Odviše je bio pak
vrli pozorišni hrvatski diletanti dobro su|proziran predlog profesura Medini u op-
prestavljali šaljigu igru «Dva bračna para».|ćinskom vijeću, da prostorije «u slučaju
| hrvatski tamburaški diletantski zbor tačno potrebe budu na raspolaganje općini.» Taj
je i dobro izvršio svoj raspored. Kad su je predlog klika i usvojila. Drugim rije-
tamburaši zaudarali Starčevićevu himnu, na- | čima to hoće rijeti, da kada klika izgubi
sta uznebesno pljeskanje i gromorno klica- nadmoć u «Sokolu» i kada dogje u pra-
nje, tako da se je cijelo kazalište razlijegalo vaške ruke, da općina odma maredi, da se
rodoljubnim poklicima: «Slava Starčeviću !» prtlja iz prostorija. Nije nama do nikakvih
Tim se je klika najbolje mogla uvjeriti, parada, nego do napretka grada i financi-
kako gragjanstvo misli i osjeća. S toga o|jalnog boljitka naše općine. Ko hoće da u
tome «Crv. Hrv.» nije htjela niti da spo- svoje strančarske hire čini reklame, neka
mene. "Nek im i ono služi za lekciju, koju stavi ruku u džep, a ne klikinim prkosima
im je otvoreno dalo cijelo prisutno općin- i inadima pučanstvu na legja stavljati
stvo. Milo nam je, da se je sa zabave svak ogromne terete. Tim smo opet dokazali
zadovoljan razišao. Zahvaljujemo i s naše da je istinito pisanje našeg lista, kad smao
strane ugl. priregjivačkom odboru i ugi. ustajali i ustajemo, da općina jednom pre-
upravi mjesne podružnice «sv. Cirila i_ Meto- stane rasipljivati pučki novac, jer nam je
da», koji su svojim marnim radom dosta do- zlouporaba općinske uprave već dozlogr-
prinijeli uspjehu. Na poslijetku preporuču- dila. Utokom smo očito dokazali, da nam
jemo svim rodoljubnim Hrvatima i Hrvatica- nije do strančarstva, već do napretka grada
ma, da svakom prigodom nastoje upotreblja- Dalje ne ćemo trpjeti da se za klikine pa-
vati marke« Družbe sv. Čirila i Metoda», na rade i prkose svake godine povisivaju op-
pisma, dopisnice, čestitke, pozivei slično, jer ih | ćinski prirezi. To najbolje svjedoči, da ni-
do sada na žalost malo kogod upotrebljuje. jesmo utok učinili da oštetimo jedno hr-
Raspačavanje maraka Družbi bi dosta do- vatsko društvo, niti za ikakovu prkos. Evo
prinašalo. Svaka marka zapada samo 2 pare, nas spravnih 50—60, upišite nas u «Sokol»
a prodavaju se u trgovini g. Marka Mitro- pak ćemo mi nadoknaditi trošak za za.
vića. jamninu, jer nije pravo ni pošteno da to

Klikina bezobzirnost i sila, M:- Silelo općinstvo plaća, kad mi sami Hr-
šava kritika i izvještaj u «Crvenoj Hrvatskoj» pa možemo sa malo žrtvovanja uždr-
b i žati

o uspjehu akademije «sv. Cirila i Metoda» ““"-
predočuje nam pravu sliku zloče ljudi, koji Dakle upišite nas, a neka se nova uprava

se kupe i pišu u mjesnom organetiću žuč. Zahvali, jer je nepošteno i pi
ljivog profesura e comp. Akademija, koja je izabrana, ko što smo već dokazali. Brat-
ispala na svačije zadovoljstvo te i sama za. [Ski se dogovorimo, te birajmo upravu na
\vist_ neprijateljska nije mogla naći mjesta , POšten i zakonit način, pak eto mira, i tim
| prigovoru, popraćena je onako .hladnim ri- bi «Sokol» opet postao hrvatsko društvo,
|ječima, te izgleda da piše kakov tugji a ne|4 ne bi bio klikino reklamno orugje. Sada
(hrvatski list. I vlastitu glazbu — mimo- Pak pitamo, jesu li Čingrija i Mičić «pravi»
ilazi. A zašto sve to ? Zato, da uskrate po- |H" vati, kad je Trgovačka Obrtnička Komora
\hvalu g. Š. Zamoli, kapelniku rezolucijo- glasovala ono 2000 Kr. jadnoj i nevoljnoj
naške glazbe, za koga svak znade koliko «Zadruzi», poslije onog poznatog požara,
se žrtvovao i koliko vrijedi, jer se slučajno|4 oni u njihovom klempesalu «C.H.» je
usudio sa tamburašima zasvirati Starčevi- Pali, i prinukovali Srbe, hodeći moliti od
ćevu himnu, a uvjereni smo bez njegove jednoga do drugoga, da učinu utok, kako
krivnje, neznajući da dotični broj koračnice Š19 im je i pošlo za rukom i tim nasto-
sadržaje «Slava Starčeviću», što je posve | jali nanijeti bijednom i nevoljnom  rad-
naravno megju svim nazočnim pravašima ništvu ogromnu štetu? Je li Melko Čingrija
prouzrokovalo silno oduševljenje, te se ista «Pravi» Hrvat, kad je ono za inad o no-
koračnica morala još jednom opetovati. Ova 'Yoj_ godini «Hrvatskoj Pučkoj Štedionici»
manifestacija Starčevićanske ideje, koja je|Pacio na ulicu robu? Nije ga duša ni
pokazala i ovom zgodom da imade dubok | Savjest pekla, da to učini zavodu, ua ko-
korjen u radništvu, koga nije tako lako is. jemu je uloženo i dobro administrirano
,ono štednje našeg siromašnog radništva.

čupati, pomamilo je rezolucijonaške begove ; "“
na Olimpu, te izdadoše strogi nalog. Ne. Gdje mu je bilo čovještvo? Znamo i uvje-

dužni kapelnik je svemu uzrok, zato mimo. Teni smo, da mu je siromašno ali pošteno
ilazu o cijeloj stvari bezobzirno i prezirno, , radništvo tm u oku. Jesu li Čingrija i
jer treba ga kazniti i naučiti, da drugi put Mičić «pravi» Hrvati, kad prigodom se-
bude oprezniji i da se nauči ropski poko- | kupljanja za izgorjelu «Hrvatsku Radničku
ravati svojim gospodarima kao ostali klikini Zadrugu» niti prebijene pare nijesu htjeli
puzavci. sa zv li Čingria i Mičić «pravi» Hr-
a | , kad iz «Hrvatskog Sokola»

Svraćamo pažnju na današnji naš ljude i neće da ih i adi e e

 

 

uvodni članak.

Skupština ,,Zadruge““, Pozivlju
se gg. članovi «Hrvatske Radničke Zadruge»

na godišnju glavnu skupštinu, koja će se.

držati sutra na 2 sata po podne sa slijede-
ćim dnevnim redor.:; 1) Odobrenje konačnog
računa za god. 1906; 2) Odobrenje predra-
čuna za god. 1907:) 3) Biranje uprave za
god. 1907; 4) Riješenje molbe za br. 105.
Ne sakupi li se dovoljan broj članova, skup-
ština će se držati na 2 '/a sata.

»Cevenoj Hrvatskoj“. U zadnjem
broju «Crv. Hrv.» neznajuć kako će oprav-

|škandale prouzročuju ne htijući primiti u
|upravu od nas predložene ljude? Zar su
dakle predloženi «nepošteni» ljudi? Jesu
li «pravi» Hrvati, kad Banka ma kojoj
\klika zapovijeda, nikada niti novčića po-
moći nije dala za «Zadrugu», to najzasluž-
\mije hrvatsko društvo u Dubrovniku, dočim
\«Hrvatska Pučka Štedionica» uvijek  pri-
| godom bilance svoj obol doprinese u fond
za bolesne radnike? Jesu li «pravi» Hrvati,
kad Pero Čingrija nazivlje Hrvate, koji su
ga na stolicu uspeli, sekfom ? Još bi mogli
slijediti, ali za danas radi prostora preki-
damo. Naši se pak istomišljenjaci znadu

dati pred publikom svoje insinuacije protiv naći i kod mile «Zadruge» i kod «Gun-

mara. Vrijeme je već jednom, da se pomogne

i tim uskrisi življenje ovih zanemarenih |tako

vata učinio je veliki utisak na prisutne,
da su mu galerije priredile burne
ovacije.

Ta i sami protivnici Starčevićeve stranke
priznaju pravaškoj adresi, da se ističe fi-

mislite, kad se sva ta gospoda oduzme, ko : :
gosp. Jelića, služi se sa nekim vijestima iz dulića», kod «Sokola» i za svaku pripomoć

ostaje.? Mala šačica njih, koji prepotencom i ei i |
hoće da nasite svoju nadutu ambicijon ! Ne ao je » i 43 list sve kao i kod svih drugih humanitarnih usta-
P ) ne vijesti nijesu bile done: nova. Dubrovačka trulež, prava

Akademija. Ko što smo se nadali, šene sa strane uredništva, već priposlane giiba, koju valja ludom čistiti i daleko

 

nom logikom, dalekim pogledima i veli-
kom poznajom narodnih interesa — ali da
neizvediva. , program za
su oni do jučer mišljeli da je izvediv
RIN SELINA > E M je
je nerealan i neizvediv, we
Pa da nijesu dosljedni i pametni !

,

 

dobro je uspjela priregjena akademija s ple-
som, u korist.«Družbe sv, Cirila i Metoda»
za Istru. Kazalište je bilo dosta dobro po-
sjećeno. Doprinosa se je sakupilo oko 2000
kruna. Programu zabave — osim proslova
— nemamo čemu prigovoriti, jer je g. |
Kolbe tako opetivo, razvlačio i pripetivd sa

 

kasnije o stvari propitali i saznali da sva

manevar dinastije u svoje svr-
he i prosti inad — tad smo kao pošteni
novinari gragjanstvo na to upozorili. Ali o
ovome šuti «Crv. Hrv.» A u zadnjem broju

 

'proslovom, da je puplika bila počela zije-

od osobe izvan uredništva. Kad smo se

od naroda tjerati, da nam ne otruje i ne
ogubavi još ovo zdravog hrvatstva. Dolje

buna protiv gosp. Jelića nije drugo nego obra
zine!

Kragja. Na osvit srijede ukraden
šivaći stroj «Singer», iz kuće
Zajetz u Lapadu. Do danas se

našega lista, dali smo izražaja našem o-|ušlo u trag.