Br. 92 Prilog ,Prave Crvene Hrvatske“ br, 92. na svaki kućni prag, pa je svojim očima PIA \sve vidio i svojim ušima sve čuo. Hoće li vina. Na mjesto dakle, da pučke škole i. [se biti Toma, nek se onda stavi prst, dogje maju veće praznike, po ovoj odluci imaju na ovaj otok i sve obagje, pak će se onda ih manje, dočim su srednjim školama os- znati možda i za veću potrebu. tali isti. Njih pohagjaju odrasliji, pa mislim, - Pravaš — prijatelj naroda. da je njima manje potreba od od | g fansnoj djed, Nego za srednje škole sa. S10 j€ MOVO PO Svijetu ? Austrija. Govori se, da će carevinsko vijeće za regjuje praznike ministarstvo, a za pučke škole pušteno je novim nastavnim redom rajinskom vijeću da ono o istim odredi. vrijeme od 17. do 22. prosinca odobriti Dali je dakle pokrajinsko vijeće dobro oči: | proračunski provizorij i čio o željez- nilo, što je ukinulo pučkim školama gori ničkim investicijama. Poljaci žele da se spomenute praznike, neka sudi općinstvo, riješi u isto doba osnova o svećeničkoj ali je moje tvrdo uvjerenje, da djeca pučkih kongrui. Prva sjednica austrijskih delega- škola moraju imati više praznika, nego li cija poslije nnve godine bit će na 2. siječnja; mladići srednjih škola, pa bi pravedno bilo, a po svoj prilici delegacije će svršiti svoj da ista ako ne više, a to barem imaju isto rad do 5. siječnja. A carevinsko vijeće onoliko praznika kao i oni. — Prijatelj imalo bi sd sastati na 8. siječnja. pučke škole. Aerenthalovim nasljednikom u Petrogradu Iz kotara Dubrovačkoga. bit će imenovan poslanik grof (Jedna želja na adresu cijenj. «Hrvatske Berchtol, član ugarske magnatske kuće. Krune»). — Mislimo da bi «Hrv. Kruna» Rusija. dobro uradila, kad bi počela dnevno sa. U trgovačkim pregovorima izmegju Ru- općivati vijesti o kretanju naše sveukupne sije i Japana nastao je nenadano zastoj. trgovačke mornarice, koja je sada dosta Japan stavlja takove zahtjeve, de ih ruska brojna. Osim «Smotre», nije nam poznato | vlada ne može nikako prihvatiti, jer poni- da se druge novine kod nas time bave; što zuju Rusiju. Ruska je vlada japanske za- je inače da se požali. Mi kao da još ne htjeve uljudno odbila. No kad ih je ovih shvatamo, da se za podignuće i neodvis-|dana japanski poslanik u Petrograđu opet nost naroda, treba zauzimati ponajvećma | spomenuo, oštro ih je odbio ruski ministar oko njegovog ekonomskog procvata. A zna- izvanjskih posala Izvolskij. mo, da je za nas pomorstvo ponajglavniji Javlja se iz Petrvgrada, da ie policija u izvor blagostanja. Tim bi «Hr. Kr.», kad bi Tiflisu otkrila tajno skladište oružja i bomba, vijesti bile svježe i tačne, stekla kojega Italija. pretplatnika više, te bi sebi prokrčila put u U bečkim krugovima pobudile su nego- javne lokale, osim što bi doprinijela da se dovanje riječi Markonija, izumitelja bezžič- tugjim novinama zatvore vrata. Bilo bi do- nog brzojava prigodom svečanosti, koju bro kad bi još otvorile rubriku za trgovinu su mu Mletci priredili. Riječi bi bile: «l i promet. Preporučamo! — Jedan prijatelj. ako bijesnio jednoč rat va tom moru, neka $ Mijeta. bi bezžični brzojav munjevitom brzinom Ovaj otok obiluje lijepim prekrasnim lu- navijestio svijetu pobjedu Italije». kama. MNespominjujuć sve, ističemo samo Š : sroija. i in jeko :da: puduiniku od Pošiša ona: ul: niđer. saznaje de. će Jiiee PRSNE E lazzo), Kozaricu i Okukje (Porto camera). | "enovan dvonka morželom.. Njegov 9 Luka Kozarica je svojim prirodnim položajem | Sadašnji diplomatski zastupnik a Meni, i oblikom baš zgodna za trgovinu, i prava SRA pe tajsikom kralja Petra. Milan blagodat za bližnja sela osobito Blato. Da. Hristić u o sao 3 p Oe sa nema ove luke cijelo selo Blato, a i njena Artemizijom, koja bijaše ljubovca bobija okolica bi u pravom smislu kuburilo. Daleko [o druga luka, a slabi putevi učinilo bi, da im Hrvatski sabor. a plodovi ostanu kod kuće. Ogromne li Najzanimivija tačka u hrvatskom saboru tete! Kad samo selo Blato dava popriječno jest bez sumnje adresna debata, koja je za- na godinu dvije hiljade hektolitara samog počela od 7. prosinca. Poznato je da je bijelog vina, a da ne spominjemo crnog;|koalicija iznijela takovu adresu pred sabor, we ulja i drugih proizvoda! No uza koja ne može zadovoljiti pravoga rodoljuba, sve to seljaci nemaju onakve koristi, kakve |koji iskreno teži za slobodom svoje domo- bi imali, kad bi izvolila vlada i malko se vine. Buduć pako da adresa nije ništa ON na dotičnu luku. Nema nikakva drugo nego prosta parafraza kraljevskog Mk 3 NEM je vjetru sjevernjaku (buri), \reskripta, što ga je sastavila prijašnja vlada, <a < re - i mali lukobran. Dakako, to je izvan sumnje, kako je zgodno opazio ri Je vost dosta škodi. | ovog dr. Horvat, da i adresa većine nije ništa od duli NEEMENA 2 preko hiljadu drugo nego kontinuitet onoga rada, koji je brod, koji je im ugrade se ukrca na paro- započela prijašnja vlada; ta adresa nije ni so < p >. ve za to doploviti. Pa malo originalna nego nastavak onili adresa oci a puhala bura, pa parobrod koje su u nagodbenoj eri bile izvršene. . 'ga sjeguran u luci zbog manj-|Proti ovakovoj servilnoj adresi — većine, E lukobrana. | tako jadnom seljaku Starčevićeva hrvatska stranka prava iz- a s e: jedna na drugu leže još nijela je posebnu adresu, koja se podu- jadi < raju mora, izložene svakoj dara sa prijašnjim adresama stranke, na- sići 88 EI malo jakog vjetra, pose i s onom od 1878. Žao nam je, da ETA U e ka tle i eto ti ogromne nam prostor lista ne dozvoljava, da u cije- pljeti zbo ed e an seljak morao tr-|losti donesemo pravašku adresu, e da se vaj g g 4 nske Vlade, koja ne vidi na kojoj su strani pravi rodoljubi. U S A i je e most i lukobran! pravaškoj je adresi sve čvrstom logikom od Mi OT iugo molilo Vladu za povezano da se neda nijedna točka izlučiti. donate . zul se je napokon udostojala Upravo majstorski doveđeno je u sklad hr- dui aa pa (?!), jer je naredila vatsko državno pravo sa aktucinim potre- i e , obeća lukobran, ali — bama i zahtjevima hrvatskog naroda. Na like je pokrit 44 bi = u pomoći. Od ko- poruku kraljevu nadovezuje starčevićanska o, dimi je 5 u . ran, najbolje svjedoči adresa u kratko i jezgrovito uzroke teškim Halilo ue doza i ako siromašno rado prilikama, u kojim se hrvatski narod nalazi, potdćh Šiji a: om pozivu, pa odmah pokazuje na konačne posljedice, ali upozo- tone tjeme runa za taj blaženi, ali toli ruje i na sredstva, kojima bi se te sudbo- ran. Pa što se dogodi ? Prošla. nosne posljedice dale odkloniti. Stanje na- i od i i toga i dobra godina dana, da se nije roda i njegovo propadanje rasvijetljuje se| Amerling Inju, Jelić Iva, svidjelo očinskoj Vladi na to se ni osvrnuti, sa gospodarskoga, financijalnoga i državo- do! : : k mnogim i mnogim težacima rastu ka- pravnoga stanovišta, te koli sa gledišta naše nih try duga učinjena za radi datog zaloga! domovine, toli sa gledišta cijele monarhije. š gradnju pako obale svidilo se mini- U adresnu raspravu ušle su obe strane ie a te je obećalo u državnom zastupničke kuće hrvatskog sabora sa naj- re. Ze pe 1907. prvi obrok od |boljim govornicima. Dr. Harambašić na | ma. A za lukobran ništa, što stojao je sa strane vladinovaca obrazložiti i s SRO potrebniji. Jadna ti je takva opravdati adresu većine. Sa strane Starče- A što da vićanaca Dr. A. Horvat prorešetao je tačku iti: rao o ostalim lukama ? U po tačku adresu vladinovaca i prikazao ju ima lijep naopako! Uza sve to, štolu pravom svjetlu. Ništa nije izmaklo nje- luka, koja pe od svakog vjetra govom bistrom pogledu. Iza toga je sjajnim onih, koji bi jda, kad je zanemareno od | govorom obrazložio adresu opozicije, osvr- B tišina mogli oživiti! nuo se na svaku primjetbu desne strane bi NERR poručiti ćemo Vladi, da kuće, tako da mu nijedan od vladinovaca trebalo već jednom ma i malo obzira i|nije znao što predbaciti. Govor d.ra Hor- PRAVA CRVENA HRVATSKA Samoubojstvo na Bolu. hsti i izlazili iz loža, Nek nam se ne za-| Pišu nam iz Supetra, 14. ov. mj.: bosti se toboš ove goverimo sadi: oprlstio» Petar Karmelić Lovrin od 31 god. iz Boa tliydlai rovom sna Nijedno st jučer na 7 sati u jutro popio je preko 1.00 RODNO - 03 e. skoduniji tude društva gr. Lysolum purum namjerom da počini ali, kos SINA PM spite i samoubojstvo, te je nevoljnik, usprkos lječ- EP Čišeko ih ;koja jesu zadnji ničkom nastojanju da ga izbavi, umro ae MIRI - “RDA bor odsrpske stranke, teškim bolima isti dan oko 4 sata pos. pod. iotntjati oN sašim agogoc undnikkh», Korak počinjen od Karmelića ima se prepi- | %a bi kapelnik _Čižek ravnao pjevanjem. sati žalosti i zdvajanju uslijed gubitka nje- me - i u sa ihm, da skl | napredak i gove mlade žene, koja je umrla od sičije 4 undulića» osujete, te da se tim pokaže, i to samo u svoje strančarske svrhe. To i bila dan prije pokopana. Lysol nalazio se. pi RER drutive i a upo a mo La odobravaju ne samo naši istomišlje- u kući od preko 6 mjeseci u svrhu rasku- je njihova nakana izjalovila, jer zauzima- nici, niti samo autonomaši — kako «Crv. živanja, a rekbi da usuprut lječničkoj na- RIT ONO «Gundulića» : susestljivolću | Hev.e kaže — weć i Srbi, kao što odobrava redbi nije bio iz nemarnosti ni upotrebljen. vrijednog kapelnika €. Š. Zamole, društvo i svaki čestiti i pošteni gragjanin, kojim je sa vrlo malo pokusa dobro izvršilo na- je na srcu dobrobit puka i napredak našeg Gra dska kronika. javljeni program, uz pratnju hrvatskog di-|od neko doba prezapaštenog grada. Da- lje bi uradili da mdče, općina svemu je kriva. «Pravi» Hrvati. Klikino klempesalo «Crv. Hrv.» napada nas, jer zaprijećujemo da Čingrija i družina rasiplje općinski novac Leopold letantskog orhestra, na svačije zadovoljstvo. pače se svak! kT t , og dana sve to više Imenovanje. Naš sugragjanin g. Mato više prijavljuju, \Knego imenovan je poštanskim oficija- lom. Čestitamo ! | + Luko Zore. U Nedjelju preminuo je na Cetinju proi. Luko Zore. Ova vijest bolno je djelovala na cijelo dubrovačko gra- gjanstvo, bez obzira na stranke; jer prot. Zore bila je jedna od markantnih ličnosti našega grada. Kao vrijedan nastavnik za dugi niz godina svoga profesorovanja na mjesnoj gimnaziji, znao je kod svojih uče- nika pobuditi zanos i ljubav prama ozbilj- nim naukama. Kao književnik spadao bi starijoj generaciji, isticao se gotovo u svim granama naše knjige, ali gdje je osobito uspio, bilo je na filološkom polju, i punim se pravom ubraja uz najbolje naše filologe. Kao urednik «Slovinca» i «Srgja» napisao je više radnja za one listove. Najbolja strana njegovog književnog rada pečatana je u | «Jugoslavenskoj Akademiji», koje je bio član, |kao što je bio član i «Beogradske Akade- mije». Pokušao je i pjesničko polje, ali na |parnasu izuzev čistoću jezika, lakoću stila i \bogatstvo izraza — nije uspio. Bio je i os- Itao je samo filolog. Veliki rodoljub, veliki Slaven i Dubrovčanin staroga kova. Kao \rodoljub, bezgranično je ljubio svoj narod \iz koga je nikao, kao Slaven zagrijevala ga |sloga svih jugoslavenskih naroda; kao Du- Ibrovčanin uznosio se prošlošću slavnoga | grada. U politici bio je Jugoslaven, a pri- padao kao zastupnik hrvatskoj narodnoj |stranci. Danas bi možda i u politici bio | uspio, ali otrag 8-10 godina za krvave borbe Srba i Hrvata, nije se mogao uzdržati. Sru- išiše gi njegovi sami prijatelji, a poznata je \onom prigodom njegova rečenica: Od pri- \jatelja čuvao me Bog, od neprijatelja čuvaću se sam. Zadnje ovo vrijeme boravio je na \ Cetinju, kao upravitelj one gimnazije. Nje- | govom je smrti Dubrovnik izgubio jednog \od vrijednih svojih sinova. U četvrtak mu (je bio veličaastven sprovod, uz veliko sa- | učešće naroda. Pokoj njegovoj duši, a oža- \lošćenoj obitelji u teškoj nesreći naše sa- | učešće. | dajući dar mjesnih učenika pravaša, kojeg |su poklonili prigodom akademije za Družbu \sv. Ćirila i Metoda: — banknotu od stoti- na kruna. Valja pak znati, da su io saku- pili u malo sati, otkidajući od svoga zalo- | gaja, da pomognu siroticu Istru. Vidi se, \da i megju učeničkom omladinom ima živog \i rodoljubnog pravaškog osjećaja. Hvala vam \i s naše strane, dična naša uzdanice! — A gdje su bili: ti tobožnji omladinci «na- | prednjaci», «pokretaši» i «rezolucijonaši» ?! |Gdje su?!.... = Cerni trnovi. Titulo curiositatis! iz- | našamo ovdje imena one gospode, što su tu skoro naši klikaši rezolucijonaši u ma- | gazinu mjesne «hrvatske» čitaonice ubrojili |izmegju onih, te su njima tm u oku. Od | Autonomaša su ubrojili u prvom ređu gg. Banac kap. Boža, Račić kap. Iva i Srinčić Nika ; od pravoslav- Srba gg. Dra. Milića, Vukasović La- Vuletić Sava, Buronić Uroša i Bašić od katoličkih Srba gg. Gračić Dr. I | zara, | Dušana; Mata, Pugliesi Dr. Jera, Zglav proi. Mata i \Rubricius Iva a od pravaša kan. Dn. A. Lje- \popili, Dr. Mandolia, Dr. Mišetića, Taljera- \na Dum Mira te Grofa Cabogu. Kad se pro- \misli da su to sve čestita gospoda dubro- vački gragjani, iskreni i pošteni, kojim se. cijeli Dubrovnik ponosi i divi, stvar je baš da se zgroziš. Kad su ta imena nabrojili| \nadodao je famozni klikaš ove doslovne | \riječi: «pak svi autonomaši, svi vlasi, svi pravaši, svi popovi, dobar dio katoličkih Srba i dobar dio artižana» !! A na to se naš magnificus nasmij6 punih usta! Pro- = Na čast im! Svak se je radovao, gle- | \Za to ostajemo harni g. Zamoli, koji je do- da postave potpis na utok, i to bez razlike \kazao, što se može kad se hoće, jer je stranaka. Klika — recte općina — dala je \glazbeno nadaren. Upravljao je glazbom, besplatno prostorije u Zvoniku za 20 go- orhestrom i pjevačkim društvom «Gundulić». dina, društvu, kojega je klika u zakup uzela Zaslužuje pohvale i hrvatski diletantski or- da joj služi od prigode do pridode u nje- hestar, koji se je u zadnji čas, što no riječ, zine reklamne svrhe. Za te prostorije op- stvorio, neumornim požrtvovanjem čestitog ćina može primiti najma 9600 kruna, kako omladinca g. Nikše Svilokosa. Takodjer naši |što se u utoku nudi. Odviše je bio pak vrli pozorišni hrvatski diletanti dobro su|proziran predlog profesura Medini u op- prestavljali šaljigu igru «Dva bračna para».|ćinskom vijeću, da prostorije «u slučaju | hrvatski tamburaški diletantski zbor tačno potrebe budu na raspolaganje općini.» Taj je i dobro izvršio svoj raspored. Kad su je predlog klika i usvojila. Drugim rije- tamburaši zaudarali Starčevićevu himnu, na- | čima to hoće rijeti, da kada klika izgubi sta uznebesno pljeskanje i gromorno klica- nadmoć u «Sokolu» i kada dogje u pra- nje, tako da se je cijelo kazalište razlijegalo vaške ruke, da općina odma maredi, da se rodoljubnim poklicima: «Slava Starčeviću !» prtlja iz prostorija. Nije nama do nikakvih Tim se je klika najbolje mogla uvjeriti, parada, nego do napretka grada i financi- kako gragjanstvo misli i osjeća. S toga o|jalnog boljitka naše općine. Ko hoće da u tome «Crv. Hrv.» nije htjela niti da spo- svoje strančarske hire čini reklame, neka mene. "Nek im i ono služi za lekciju, koju stavi ruku u džep, a ne klikinim prkosima im je otvoreno dalo cijelo prisutno općin- i inadima pučanstvu na legja stavljati stvo. Milo nam je, da se je sa zabave svak ogromne terete. Tim smo opet dokazali zadovoljan razišao. Zahvaljujemo i s naše da je istinito pisanje našeg lista, kad smao strane ugl. priregjivačkom odboru i ugi. ustajali i ustajemo, da općina jednom pre- upravi mjesne podružnice «sv. Cirila i_ Meto- stane rasipljivati pučki novac, jer nam je da», koji su svojim marnim radom dosta do- zlouporaba općinske uprave već dozlogr- prinijeli uspjehu. Na poslijetku preporuču- dila. Utokom smo očito dokazali, da nam jemo svim rodoljubnim Hrvatima i Hrvatica- nije do strančarstva, već do napretka grada ma, da svakom prigodom nastoje upotreblja- Dalje ne ćemo trpjeti da se za klikine pa- vati marke« Družbe sv. Čirila i Metoda», na rade i prkose svake godine povisivaju op- pisma, dopisnice, čestitke, pozivei slično, jer ih | ćinski prirezi. To najbolje svjedoči, da ni- do sada na žalost malo kogod upotrebljuje. jesmo utok učinili da oštetimo jedno hr- Raspačavanje maraka Družbi bi dosta do- vatsko društvo, niti za ikakovu prkos. Evo prinašalo. Svaka marka zapada samo 2 pare, nas spravnih 50—60, upišite nas u «Sokol» a prodavaju se u trgovini g. Marka Mitro- pak ćemo mi nadoknaditi trošak za za. vića. jamninu, jer nije pravo ni pošteno da to Klikina bezobzirnost i sila, M:- Silelo općinstvo plaća, kad mi sami Hr- šava kritika i izvještaj u «Crvenoj Hrvatskoj» pa možemo sa malo žrtvovanja uždr- b i žati o uspjehu akademije «sv. Cirila i Metoda» ““"- predočuje nam pravu sliku zloče ljudi, koji Dakle upišite nas, a neka se nova uprava se kupe i pišu u mjesnom organetiću žuč. Zahvali, jer je nepošteno i pi ljivog profesura e comp. Akademija, koja je izabrana, ko što smo već dokazali. Brat- ispala na svačije zadovoljstvo te i sama za. [Ski se dogovorimo, te birajmo upravu na \vist_ neprijateljska nije mogla naći mjesta , POšten i zakonit način, pak eto mira, i tim | prigovoru, popraćena je onako .hladnim ri- bi «Sokol» opet postao hrvatsko društvo, |ječima, te izgleda da piše kakov tugji a ne|4 ne bi bio klikino reklamno orugje. Sada (hrvatski list. I vlastitu glazbu — mimo- Pak pitamo, jesu li Čingrija i Mičić «pravi» ilazi. A zašto sve to ? Zato, da uskrate po- |H" vati, kad je Trgovačka Obrtnička Komora \hvalu g. Š. Zamoli, kapelniku rezolucijo- glasovala ono 2000 Kr. jadnoj i nevoljnoj naške glazbe, za koga svak znade koliko «Zadruzi», poslije onog poznatog požara, se žrtvovao i koliko vrijedi, jer se slučajno|4 oni u njihovom klempesalu «C.H.» je usudio sa tamburašima zasvirati Starčevi- Pali, i prinukovali Srbe, hodeći moliti od ćevu himnu, a uvjereni smo bez njegove jednoga do drugoga, da učinu utok, kako krivnje, neznajući da dotični broj koračnice Š19 im je i pošlo za rukom i tim nasto- sadržaje «Slava Starčeviću», što je posve | jali nanijeti bijednom i nevoljnom rad- naravno megju svim nazočnim pravašima ništvu ogromnu štetu? Je li Melko Čingrija prouzrokovalo silno oduševljenje, te se ista «Pravi» Hrvat, kad je ono za inad o no- koračnica morala još jednom opetovati. Ova 'Yoj_ godini «Hrvatskoj Pučkoj Štedionici» manifestacija Starčevićanske ideje, koja je|Pacio na ulicu robu? Nije ga duša ni pokazala i ovom zgodom da imade dubok | Savjest pekla, da to učini zavodu, ua ko- korjen u radništvu, koga nije tako lako is. jemu je uloženo i dobro administrirano ,ono štednje našeg siromašnog radništva. čupati, pomamilo je rezolucijonaške begove ; "“ na Olimpu, te izdadoše strogi nalog. Ne. Gdje mu je bilo čovještvo? Znamo i uvje- dužni kapelnik je svemu uzrok, zato mimo. Teni smo, da mu je siromašno ali pošteno ilazu o cijeloj stvari bezobzirno i prezirno, , radništvo tm u oku. Jesu li Čingrija i jer treba ga kazniti i naučiti, da drugi put Mičić «pravi» Hrvati, kad prigodom se- bude oprezniji i da se nauči ropski poko- | kupljanja za izgorjelu «Hrvatsku Radničku ravati svojim gospodarima kao ostali klikini Zadrugu» niti prebijene pare nijesu htjeli puzavci. sa zv li Čingria i Mičić «pravi» Hr- a | , kad iz «Hrvatskog Sokola» Svraćamo pažnju na današnji naš ljude i neće da ih i adi e e uvodni članak. Skupština ,,Zadruge““, Pozivlju se gg. članovi «Hrvatske Radničke Zadruge» na godišnju glavnu skupštinu, koja će se. držati sutra na 2 sata po podne sa slijede- ćim dnevnim redor.:; 1) Odobrenje konačnog računa za god. 1906; 2) Odobrenje predra- čuna za god. 1907:) 3) Biranje uprave za god. 1907; 4) Riješenje molbe za br. 105. Ne sakupi li se dovoljan broj članova, skup- ština će se držati na 2 '/a sata. »Cevenoj Hrvatskoj“. U zadnjem broju «Crv. Hrv.» neznajuć kako će oprav- |škandale prouzročuju ne htijući primiti u |upravu od nas predložene ljude? Zar su dakle predloženi «nepošteni» ljudi? Jesu li «pravi» Hrvati, kad Banka ma kojoj \klika zapovijeda, nikada niti novčića po- moći nije dala za «Zadrugu», to najzasluž- \mije hrvatsko društvo u Dubrovniku, dočim \«Hrvatska Pučka Štedionica» uvijek pri- | godom bilance svoj obol doprinese u fond za bolesne radnike? Jesu li «pravi» Hrvati, kad Pero Čingrija nazivlje Hrvate, koji su ga na stolicu uspeli, sekfom ? Još bi mogli slijediti, ali za danas radi prostora preki- damo. Naši se pak istomišljenjaci znadu dati pred publikom svoje insinuacije protiv naći i kod mile «Zadruge» i kod «Gun- mara. Vrijeme je već jednom, da se pomogne i tim uskrisi življenje ovih zanemarenih |tako vata učinio je veliki utisak na prisutne, da su mu galerije priredile burne ovacije. Ta i sami protivnici Starčevićeve stranke priznaju pravaškoj adresi, da se ističe fi- mislite, kad se sva ta gospoda oduzme, ko : : gosp. Jelića, služi se sa nekim vijestima iz dulića», kod «Sokola» i za svaku pripomoć ostaje.? Mala šačica njih, koji prepotencom i ei i | hoće da nasite svoju nadutu ambicijon ! Ne ao je » i 43 list sve kao i kod svih drugih humanitarnih usta- P ) ne vijesti nijesu bile done: nova. Dubrovačka trulež, prava Akademija. Ko što smo se nadali, šene sa strane uredništva, već priposlane giiba, koju valja ludom čistiti i daleko nom logikom, dalekim pogledima i veli- kom poznajom narodnih interesa — ali da neizvediva. , program za su oni do jučer mišljeli da je izvediv RIN SELINA > E M je je nerealan i neizvediv, we Pa da nijesu dosljedni i pametni ! , dobro je uspjela priregjena akademija s ple- som, u korist.«Družbe sv, Cirila i Metoda» za Istru. Kazalište je bilo dosta dobro po- sjećeno. Doprinosa se je sakupilo oko 2000 kruna. Programu zabave — osim proslova — nemamo čemu prigovoriti, jer je g. | Kolbe tako opetivo, razvlačio i pripetivd sa kasnije o stvari propitali i saznali da sva manevar dinastije u svoje svr- he i prosti inad — tad smo kao pošteni novinari gragjanstvo na to upozorili. Ali o ovome šuti «Crv. Hrv.» A u zadnjem broju 'proslovom, da je puplika bila počela zije- od osobe izvan uredništva. Kad smo se od naroda tjerati, da nam ne otruje i ne ogubavi još ovo zdravog hrvatstva. Dolje buna protiv gosp. Jelića nije drugo nego obra zine! Kragja. Na osvit srijede ukraden šivaći stroj «Singer», iz kuće Zajetz u Lapadu. Do danas se našega lista, dali smo izražaja našem o-|ušlo u trag.