MM Oi

M

U DUBROVNIKU 5. Januara 190

ete, 00,

SKI

 

 

GLASNIK STRANKE PRAVA u DALMACIJI.

Cijena je listu sa domašanjem u kuću ili s poštom na godinu K 5; na po
i četvrt godine  surazmjemo; za inozemstvo godišnje K 8 — Ko "
ne vrati list kad mu pretplata mine, smatra se da je predbrojen i za došasto |

IZLAZI SVAKE SUBOTE. — POJEDINI BROJ STOJI 10 PARA.
Brzotisak DUBROVACKE HRVATSKE TISKARE.

Odgovorni urednik VLAMO KELEZ. kirani ne primaju

polugodište.

 

 

 

Pretplata, pisma, dopisi i oglasi šalju se Administraciji/ lista. — Za zahvale
i i priopćena plaća se 30 para po petit retku. Za oglase 20 para po retku a koji
| se više puta tiskaju po pogodbi. — Rukopisi se ne vraćaju. Listovi nefran-

se. — Plativo i utužljivo u Dubrovniku.

 

 

Timeo Ungaros et dona ferentes.

A sin svaki Nerun ti je pravi
Što utrobu materi propara

Glavna harahteristika prošloga vijeka, | mladim talijanskim grudima; kao što|hrvatskome srcu živa je narodna svijest, | Nijemci su načelni protivnici svega što
jest bez sumnje nacijonalizam, t. j. če-:Vorner, Uhland, Arndt, Biickert pro- živ je i hrvatski genij u uspomenama: je slavensko. Oni se opiru našem na-
žaja jednog naroda za usredotočenjem, budiše potomke Arminija sa svojom Zrinjskog i Frankopana, Starčevića i rodnom i državnom pravu. Oni znaju
crpljena iz zajedničkog imena, jezika i pjesmom, nadahnjivajuć ih čuvstvom Kvaternika, Strossmayera i Račkoga, vrlo dobro da bi uspostavom hrvat- |
običaja. Ova čežnja nije drugo, već njemačke narodnosti: novi Tirteji, koji Pavlinovića i Klaića, Vojnovića i Bulata. skog kraljevstva, u okviru. monarkije,
jedan od najpoglavitijih fizičkih zakona: posvjedočiše koliko je jaka domaća|Ali, kao da je nekakav zao udev pre- nestalo njihove supremacije, jer bi tre- |
zakon ustrajnosti ili zakon ravnotežja. pjesma da uznese narod, i ako pod|krio političko obzorje hrvatskog ma-|bovalo da se Austrija preobrazi na'|
Franceska revolucija nacijonalno pro- pritiskom ropstva. A Foskolo zanosom |roda. | devizu ,,Hrvatska će sama“ temelju federalističnom.
budi narode i uništi princip srednjega pjeva u Grobovima: zamijenio poklik: Eljen Košut! Ži-/  Magjari se nasuprot opiru ujedinjenju
vijeka, da se države stvaraju ženitbe- quando vjeli Magjari! U ova dva poklika Hrvatske na drugi način. Oni vindici-
nom vezom raznih knezova i vladara, % fempo con sue fredde ali vi spazza | |inkarnirana je narodna svijest i politi-\raju Dalmaciju preko Hrvatske kao

' 2 $ Š U in le macerie, le Pimplee fan lieti : i . : ; ;
osvajalačkim mačem i prodajom poje- Di tor canti i deserti: & € armonia čki program nekih hrvatskih patriota. zemlju krune sv. Stjepana. U raznim
dinih naroda. Ovaj koncept, u početku | Vince di mille seceli il silenzio. Eljen Košut i Živjeli Magjari sa-| prigodama Magjari su hrvatskoine na-
potajan, moćan se probudi u ltaliji

| Ako u opredijeljenim granicama je-|držaje program buduće slobodne i neo- (rodu znali pribaviti slatkih fraza, a to
polovinom prošloga vijeka. | Njemačka, dan narod ima zajednički postanak, | visne Hrvatske. | ujedinjenje hrvatskoga je slijedilo u skrajnoj nuždi, kad im

(Objavljenje).

nosti, dadoše nam svoju vizit-kartu
(nagodbu), upravo kao i galantna da-
ma Ninon svome La Chštre-u; a svaki
put kada bi ga prevarila običavala je
kazati: ,Oh! le bon billet qu'a la
La Chatre!“ Ovako radiše i Ugri sa
hrvatskim narodom. Košut je kazao
'48.: Narod koji teži za slobodom, lako
dolazi u ropstvo, ako prekorači gra-
nice. Kao da će se ovo potpuno iz-
vršiti na bijednom hrvatskom narodu.
Ali nek se sjete hrvatski političari one
engleske: To be or, not'to be.
Radi se o našem životu, ili o našoj
smrti (biti -ili ne biti)!

potlačena napoleonskom prevlasti, upo- zajedničke pothvate, zajedničku slavu|naroda neće se poroditi iz nacijonalne je trebovalo Hrvata protiv Beča. Inače  , Ali Franjo Košut je dobar političar,

zna da je jedan narod, i ne zabaci!

kao i zajedničke patnje; sve ovo sa-| svijesti hrvatskog naroda, već “će ispasti slatke njihove fraze, nijesu drugo nego veliki liberalac — i kao takav, on je

težnju za svojim jedinstvom, dok ga ne činjava čvrsti vez njegovog jedinstva 1; iz liberalnog džepa Franje Košuta. Po- politička hipokrizija, koja perfidno po-| Hrvatskoj obećao ujedinjenje i slobo-

postigne. , Grčka pod tiranskom pre-'
sijom polumjeseca, probudi se,

njegove slobode, koju, sila i prevlast|litičar, koji misli sagraditi uiedinjenu i kriva svoje egoistične ciljeve maslino- du! Ovako umuju zastupnici najnovije

tugjina može ograničiti, ali uništiti ni-|slobodnu hrvatsku na patriotizmu i li-/vom  grančicom, kao don Rodrigi političke naše evolucije. Ne smije se

 

borila se sa svojim starim heroizmom kada. Jedinstvo i sloboda ovakovog |beralnosti Franje Košuta, taj je zatajio |srednjega vijeka, koji su svoju tiraniju takogjer zaboraviti, da je Košut i ve-

i izvojšti svoju neovisnost.

 

Krvavim borbam; neizrecivim samo-,nad tiranijom ili opresijom. Domovin-
prijegorima; uzorima žarkog patriotizma ska čuvstva stvaraju entuzijazam, stva.
zapečaćena je nacijonalnost

Italije, Njemačke i Helenije. i\skim čuvstvima.

iz hrvatske povjestnice mnoge iluzije |Oni su u mnogim prigodama, pod
hrvatskoga naroda. Ali Ugarska slovi|krinkom slobode, poticali hrvatski na-

 

naroda, prije ili poslije, slavi pobjedu|svijest i genij hrvatski, taj je izbrisao |i nedjela sakrivali hinjenom pobožnošću! liki Magjar, dapače najveći današnji

e gjar. Mi tvrdimo, da baš stoga,
jer je Košut dobar političar i veliki

i sloboda raju junaka, a duhove združuje u brat- kao ljubiteljica slobode, kazao je Dr.|rod protiv Beča — da se kasnije u Magjar ;- neće Hrvatskom narodu
Narod se uznosi sa Vrbanić 1894. Kako je mogao Dr. Vf- prijateljskoj zajednici Beč i Pešta dati onu slobodu, na koju ima pravo.

Genij Napoleona nije znao shvatiti, | svojom prošlošću, sa svojim genijima, banić slično što kazati, odvrati Frano spuste na nedužnog hrvatskog roba, Veči političar i liberalniji čovjek bio

ili nije htjeo pravedno cijeniti, nacijo-\sa svojom naukom i sa svojim  uzor-
nalnu cijelinu i neovisnost jednoga | harakterima
naroda. Opsjenut svojom slavom i voj- takav narod ni u ropstvu ne gine. On
ničkim uspjesima, Francuskoj proširuje i u opresiji visoko diže zublju svoga
granice: Rimom, Etrurijom i Pjemon- patriotizma i svoga narodnog poštenja.
tom; a mnacijonalno pitanje Poljske i Narod, koji se povjerava u svoje du-
njezino ujedinjenje, u kome bi bio na-|ševne sile, u svoj narodni genij — taj
šao tvrdu obranu protiv Rusije, ne|narod i bez tugjinske pomoći, mora
zanaša ga — on slobodi poljskog na- |glaviti svoje narodno uskrsnuće. L'|-
roda pretpostavlja egipatske piramide talia fara da se, kazao je veliki ta-
i Jadransko more. lijanski patriota, jer vjerovao u buduć-

Distinktivni harakter svakoga naroda, nost i genij svoga naroda; i Italija
jest njegov jezik. On je vez koji ga postigla je svoju slobodu, svoje uje-
spaja kroz razne političke epohe i evo-|dinjenje i bez milosti liberalne Evrope.
lucije. On je moćna trublja narodnog | Stekoše slobodu: Njemačka, Srbija,
patriotizma: i narodi ne umiru. | Bugarska, jer živa bila uspomena na-

Grčka osjeti narodnu svijest u pije-|\rodnih genija i neograničen patriotizam
vima Ilijade; Italija u  Božanstvenoj|u srcima ovih naroda. A malena se
komediji; Spanjolska u pothvatima |Helenija ne prepade reakcijonarnog
, ida, _opjevanim u narodnim roman- Metternika ni evropske diplomacije, jer
ča Književnost čuva jezik, ona us: |u njenoj duši probudi se uspomena
krisuje patriotični zanos jednoga na- Herodota i Tucidide. Byron će ju opje-
roda; i kada tiranija i tugje gospodstvo vati, pjesnik grčke slobode, — a He.
prijete da uguše čuvstva narodnog do- lenija ostati: će kao vječni spomenik

 

 

Supilo; zar "Dr. Vrbanić ne zna za koji se borio za svoj opstanak i svoju
patnje Slovaka i negdašnja borba ugar- | volja apsolutizma sprijateljila Ugrima,
\skih Srba? Zar je novim silovitim za- onda smo došli u sukob sa Bečom, da
konom o braku, naperenim protiv ka- branimo , naš ustav i naša historična
toličkoj crkvi i uopće protiv vjerskoj prava. Deak nam je ponudio Carte
slobodi, Ugarska dokazala i to punim Blanche, ali što se je od ovog lista
pravom, da je ljubiteljica slobode? Dr.| dogodilo ? Magjari pošto smo im po-
Vrbanić, veli Frano Supilo, desauvirao mogli i pošto im bila porasla snaga,
je sve pisanje svojih stranačkih su. popuniše sami onaj bijeli list, i napr-
\mišljenika, koji su uvijek pisali i do- tiše nam nagodbu, koja de facto sta-
kazivali, da su Magjari tlačitelji koli vlja van kreposti naša prava glede ustava
narodne toli vjerske slobode. Ovako |i teritorijalne opsežnosti. U skrajnoj po-
je pisao Supilo 1894. Ipak ondašnje | trebi hrvatskog naroda, kad nas je de-
mnijenje Frana Supila odgovara po- spotizam silnika umarao — gdje su bili
vjestnim podatcima, bilo je ispravno.  Magjari? Jesu li hrvatskom narodu u
Iz historije razabiremo, da su Magjari pomoć pritekli. Oni isčeznuše, kao što
u svakoj prigodi zlorabili prijateljstvo Je isčezao štit Calderona, u Manana
ii popustljivost hrvatskoga naroda, a sera otro Dia, baš u času kad je naj-
hrvatski narod, koji se je povjeravao više trebovao: .
u Magjarski patriotizam i slobodoumlje, a Ra de dozirso qne fnl

kn iš 8 onmigo como el broquel,
ostao je izigran i lišen svojih prava, Que anda todo oi amo al lado,
svoje slobode, a višekrat i svoje na-

Y solo el dia ha faltado
rodne svijesti. Rastvorite povjestnicu Que quieren servirse d'l,

 

 

stojanstva, poezija probugjene drži du- narodne svijesti i patriotizma. Prošli bijednoga hrvatskoga naroda, mnogo, A tome se nije niti čuditi, jer slo-
hove i prepravlja narodnu slobodu. vijek, bio je vijek nacijonalnog uskrsa; i mnogo stranica napisana je krvim boda i neovisnost Hrvatske, nije, niti
Prati, Grossi, Berchet, Carcano, Giusti ali, hrvatskom narodu ne svanu dani hrvatskih otadžbenika. Hrvatski narod može biti u interesu Ugarske. Magjari

je Lajoš Košut, otac Franje Košuta;

rodoljubnih osjećaja; a muke Rumunja? Žar su mu nepoznate slobodu. Kad nas je zajednička me-|ali, kad mu je Napoleon Ill. u Parizu

| napomenuo Hrvate, Košut je srdito

odvratio: da na geografskoj karti Ev-
\rope ne nalazi Hrvatsku! Sin Lajoša
\Košuta, Franjo Košut, i on otrag ne-
ikoliko godina, nije nalazio Hrvatsku
\na geografskoj karti: ali 1906. stavio
\je naočale i on ju je našao, digne li
\naočale, neće ju opet moći nači. O
\ovome nas uvjerava i Gabriel Ugron,
\ prijatelj Košuta i zastupnik na ma-
\gjarskom saboru. On je doslovce, o-
\vih dana, u saboru ovo kazao: Hrvat-
ska je dio ugarskog kraljevstva; hrvat-
\ski je Ban prosti činovnik u službi U-
garske. Hrvatskoga kralja nema; hrvat-
(sko kraljevstvo postalo je okupacijoni
\ugarski teritorij. Ako zbilja Hrvati na-
mjeravaju uspostaviti hrvatsko kraljev-
\stvo, neka sele u daleke zemlje, koje
su imali pred 800 g. Ostat će plodne
\zemlje za naše iseljenike i novaca da
|ponovimo narodnu ugarsku državu. Hr-
vati nijesu za slobodu. A god. '96.
Frano Supilo je pisao: «Mi još nije-
smo ćuli, da se je dignuo jedan ma-

+ oživljuju domovinska čuvstva u svoje slobode i svoga ujedinjenja. 1 u'ima dva neprijatelja: Nijemce i Magjare. za zalog svoje vječite naklonosti i vjer-|gjarski glas i iskreno uzeo u zaštitu

PODLISTAK _ |

Pogledi.
— Putne bilješke, —
Napisao Ante Anić.

Na Italiju niesu tako porazno utjecali iz-
vanjski razorni dogodjaji, kao na druge
zemlje, niti je umjetnik bio spriečen u svom
djelovanju, nego je u njoj mogao naći naj-
podesnije polje za svoj napredak. Povoljne

| čuva u svojoj utrobi. Nu ovdje nije mjesta, | ne stigosmo doprostrane nekropole, iza ge-

|da dalje navadjam uzroke, s kojih je Italija | novežke jedne od najugladjenijih i najure-

|postala zemljom umjetnina. Svakako je ona snijih ciele Italije.
| postavila s renaissance-om temelje današnjoj «Milanci», reče nam Dr. Antonio, «goje
\kulturi, jer se je iza dovršenih borba izme- osobiti pietet prama pokojnicima i natječu

| prilike ltalije pod zakriljem jakog mecenat- dju njemačkih careva i rimskih papa razpala (se, tko će im izkazati veću počast».

: Razgledavši sasvim pomnjivo stolnu crkvu stva tolikih mogućnika zaklonile su znanost na veliki broj malih državica, a individualna Prostrano je to groblje. Zaprema 120 ti-
i njezin krov, odvezosmo se najljepšim grad-|i umjetnost i podale joj slobodan djelokrug. je snaga dotičnih vladara slavila pobjedu. suća četvornih metara, a projekat mu je bio

skim ulicama — uviek u druživu sa svojim |

milim milanskim prijateljem — do gradskog

groblja, nazvanog «Cimitero Monumentale».
. *

Zato i vidimo, kako grčki filozofi i umje-
tnici iza carigradskog pada traže zakloništa
u Italiji. U slobodi se razvija umjetnost, dok

4 | «inter arma silent Musae».!) Političke su
lalija je baštinila ogromno blago u svo- prilike Italije bile više manje uviek povoljne ;
jim umjetninama, pa iz tog zlatnog rudnika sredovječni je feudalizam možda najmanje
crpe svake godine tolike milijune novca, što ih | odpora trpio i zato se je mogla Italija ure-
PO JER stide stranaca, koji dolaze |siti najboljim spomenicima. K tomu je slo-
mo

Estetično odgojeni držali su za dužnost slu- |izradjen od Maciacchini. Prekrasni svodovi,
žiti znanosti i umjetnosti, Medjusobno su | urešeni visokim stupovima, sačinjavaju pro-
se natjecali, tko će se više iztaknuti u naj- stran ulaz. Netom si ušao, imaš što da vi-
plemenitijim podvigama. Učenjaci, pjesnici | diš i čemu da se diviš. Čini ti se, da si u
i umjetnici našli su zaštitu i pomoć kod ogromnom umjetničkom muzeju modernog
svojih vladara. U Firenci porodica Medici, | kiparstva i klesarstva. Tisuće su spomenika
u Mantovi Gonzaga, u Ferrari Este, u Rimu poredane po toj prostranoj poljani smrti.
Pape, osobito Nikola V., Julije Il. i Leon X.,|Tu me vidiš grobove, nego krasne spome-

umieća, da gledaju, uče i dive se. Pa kad
to bogatstvo, nameće ti se misao,

i zanosom znanja i bodni konventualni život samostanaca sil-

no doprinio procvatu umjetnosti. Dosta je
pogledati «Certosa di Pavia», o kojoj ću

promatraš

da“ je italija zemlja, koja pripada cielom kasnije govoriti, a da se pred tobom raz-
kuliurnom svietu. Svi su narodi moralno i tvore sjajne stranice velikih djela, koja može
materijalno utjecali u njezinom uresu, aona|da stvori zadružni život prožet uzvišenim
je bila najzgodmje meso, gdje će se naj- (ciljevima. K tomu je pomoglo unapriediti

 

umna | umjetnost obilje mramora, što ga zemlja

lakše
djela. Naravno, da bilo tomu |) Me
do p popinstvo u o oružjem šute Maze. (Cic. «Pro Milone»

a u Milanu porodice Visconti i Sforza bi-
jahu pioniri znanja i umieća. I zato vidimo
po Italiji privatne stanove kao muzeje pune
umjetnina, Prama duhu vremena umotvori
su bili većinom prožeti kršćanskim nazorima
i+ glužili su uzvišenim idealima vjere. | u
Milanu ima mnogo toga, što ne smieš pro-
pustiti, a da ne vidiš,

Dobri nam je i dragi Dr. Antonio poka-

 

 

 

 

nike i alegorične kipove; pa ipak ta umjetna
razkošnost ne uzbudjuje ti u duši čuvstvo,
kakvo bi ti imalo da uzbudi groblje. Dru-
gdje ti doisti većma djeluju na srce prosta,
ali tiha počivališta mrtvih okićena umjetnoš-
ću prirode, koja ti obavijaju dušu tajinstve-
nošću prekogrobnog života. «Alf ombra de'
cipressi,»') što šume kao uzdah prolaznosti
i ma viečnu te mienu siećaju, gledaj gro-

zivao i tumačio uz put mnogo toga, dok 1) Pod sjenom čempresa. (Poscolo; «Sepolcri» 1)

bove poredane po rosnoj travi, koja ti se
(pričinja kao suze, što ih čovječanstvo lije
|pred strašnim pogledom smrti. Na mene na
\pr. žalobnije djeluje ono naše jednostavno
mihaljsko groblje u Gružu :

«Dok cv jetnom travom pase krotko stado,

Sto san gospara ne budi u svom gaju.

— «Requiem aeternamh — čuj eolsku liru
Campresa grobnih !.... mošda šapće o raju»),
nego svi ti bljeskavi spomenici, koji, sa svom
svojom umjetničkom vrieđnošću, ne mogu
da zadovolje ono čuvstvo, što ga u nama
pobudjuje ne studeni kamen, već pepeo
mrtvih, koji je pod njim sabran, «dentro

" urne confortate di pianio».?)

tako zvana «Famedio», u koju se uljeza ši-
rokim stubama. To je gradski Pantheon, o-
dredjen da ovjekovječi uspomenu slavnih
ljudi, Milanaca ili počastnih gradjana. Tu

tvaraju ti se iza toga galerije, u kojima
je kipovi velikih umnika,
2) ive Vojnović.
e mina plačem utješenim. (Foscolo : $Sepol-

 

Pred grobljem se diže ogromna zgrada, .

se nalazi i grob Manzonia i Cattanea. O--