MM Oi M U DUBROVNIKU 5. Januara 190 ete, 00, SKI GLASNIK STRANKE PRAVA u DALMACIJI. Cijena je listu sa domašanjem u kuću ili s poštom na godinu K 5; na po i četvrt godine surazmjemo; za inozemstvo godišnje K 8 — Ko " ne vrati list kad mu pretplata mine, smatra se da je predbrojen i za došasto | IZLAZI SVAKE SUBOTE. — POJEDINI BROJ STOJI 10 PARA. Brzotisak DUBROVACKE HRVATSKE TISKARE. Odgovorni urednik VLAMO KELEZ. kirani ne primaju polugodište. Pretplata, pisma, dopisi i oglasi šalju se Administraciji/ lista. — Za zahvale i i priopćena plaća se 30 para po petit retku. Za oglase 20 para po retku a koji | se više puta tiskaju po pogodbi. — Rukopisi se ne vraćaju. Listovi nefran- se. — Plativo i utužljivo u Dubrovniku. Timeo Ungaros et dona ferentes. A sin svaki Nerun ti je pravi Što utrobu materi propara Glavna harahteristika prošloga vijeka, | mladim talijanskim grudima; kao što|hrvatskome srcu živa je narodna svijest, | Nijemci su načelni protivnici svega što jest bez sumnje nacijonalizam, t. j. če-:Vorner, Uhland, Arndt, Biickert pro- živ je i hrvatski genij u uspomenama: je slavensko. Oni se opiru našem na- žaja jednog naroda za usredotočenjem, budiše potomke Arminija sa svojom Zrinjskog i Frankopana, Starčevića i rodnom i državnom pravu. Oni znaju crpljena iz zajedničkog imena, jezika i pjesmom, nadahnjivajuć ih čuvstvom Kvaternika, Strossmayera i Račkoga, vrlo dobro da bi uspostavom hrvat- | običaja. Ova čežnja nije drugo, već njemačke narodnosti: novi Tirteji, koji Pavlinovića i Klaića, Vojnovića i Bulata. skog kraljevstva, u okviru. monarkije, jedan od najpoglavitijih fizičkih zakona: posvjedočiše koliko je jaka domaća|Ali, kao da je nekakav zao udev pre- nestalo njihove supremacije, jer bi tre- | zakon ustrajnosti ili zakon ravnotežja. pjesma da uznese narod, i ako pod|krio političko obzorje hrvatskog ma-|bovalo da se Austrija preobrazi na'| Franceska revolucija nacijonalno pro- pritiskom ropstva. A Foskolo zanosom |roda. | devizu ,,Hrvatska će sama“ temelju federalističnom. budi narode i uništi princip srednjega pjeva u Grobovima: zamijenio poklik: Eljen Košut! Ži-/ Magjari se nasuprot opiru ujedinjenju vijeka, da se države stvaraju ženitbe- quando vjeli Magjari! U ova dva poklika Hrvatske na drugi način. Oni vindici- nom vezom raznih knezova i vladara, % fempo con sue fredde ali vi spazza | |inkarnirana je narodna svijest i politi-\raju Dalmaciju preko Hrvatske kao ' 2 $ Š U in le macerie, le Pimplee fan lieti : i . : ; ; osvajalačkim mačem i prodajom poje- Di tor canti i deserti: & € armonia čki program nekih hrvatskih patriota. zemlju krune sv. Stjepana. U raznim dinih naroda. Ovaj koncept, u početku | Vince di mille seceli il silenzio. Eljen Košut i Živjeli Magjari sa-| prigodama Magjari su hrvatskoine na- potajan, moćan se probudi u ltaliji | Ako u opredijeljenim granicama je-|držaje program buduće slobodne i neo- (rodu znali pribaviti slatkih fraza, a to polovinom prošloga vijeka. | Njemačka, dan narod ima zajednički postanak, | visne Hrvatske. | ujedinjenje hrvatskoga je slijedilo u skrajnoj nuždi, kad im (Objavljenje). nosti, dadoše nam svoju vizit-kartu (nagodbu), upravo kao i galantna da- ma Ninon svome La Chštre-u; a svaki put kada bi ga prevarila običavala je kazati: ,Oh! le bon billet qu'a la La Chatre!“ Ovako radiše i Ugri sa hrvatskim narodom. Košut je kazao '48.: Narod koji teži za slobodom, lako dolazi u ropstvo, ako prekorači gra- nice. Kao da će se ovo potpuno iz- vršiti na bijednom hrvatskom narodu. Ali nek se sjete hrvatski političari one engleske: To be or, not'to be. Radi se o našem životu, ili o našoj smrti (biti -ili ne biti)! potlačena napoleonskom prevlasti, upo- zajedničke pothvate, zajedničku slavu|naroda neće se poroditi iz nacijonalne je trebovalo Hrvata protiv Beča. Inače , Ali Franjo Košut je dobar političar, zna da je jedan narod, i ne zabaci! kao i zajedničke patnje; sve ovo sa-| svijesti hrvatskog naroda, već “će ispasti slatke njihove fraze, nijesu drugo nego veliki liberalac — i kao takav, on je težnju za svojim jedinstvom, dok ga ne činjava čvrsti vez njegovog jedinstva 1; iz liberalnog džepa Franje Košuta. Po- politička hipokrizija, koja perfidno po-| Hrvatskoj obećao ujedinjenje i slobo- postigne. , Grčka pod tiranskom pre-' sijom polumjeseca, probudi se, njegove slobode, koju, sila i prevlast|litičar, koji misli sagraditi uiedinjenu i kriva svoje egoistične ciljeve maslino- du! Ovako umuju zastupnici najnovije tugjina može ograničiti, ali uništiti ni-|slobodnu hrvatsku na patriotizmu i li-/vom grančicom, kao don Rodrigi političke naše evolucije. Ne smije se borila se sa svojim starim heroizmom kada. Jedinstvo i sloboda ovakovog |beralnosti Franje Košuta, taj je zatajio |srednjega vijeka, koji su svoju tiraniju takogjer zaboraviti, da je Košut i ve- i izvojšti svoju neovisnost. Krvavim borbam; neizrecivim samo-,nad tiranijom ili opresijom. Domovin- prijegorima; uzorima žarkog patriotizma ska čuvstva stvaraju entuzijazam, stva. zapečaćena je nacijonalnost Italije, Njemačke i Helenije. i\skim čuvstvima. iz hrvatske povjestnice mnoge iluzije |Oni su u mnogim prigodama, pod hrvatskoga naroda. Ali Ugarska slovi|krinkom slobode, poticali hrvatski na- naroda, prije ili poslije, slavi pobjedu|svijest i genij hrvatski, taj je izbrisao |i nedjela sakrivali hinjenom pobožnošću! liki Magjar, dapače najveći današnji e gjar. Mi tvrdimo, da baš stoga, jer je Košut dobar političar i veliki i sloboda raju junaka, a duhove združuje u brat- kao ljubiteljica slobode, kazao je Dr.|rod protiv Beča — da se kasnije u Magjar ;- neće Hrvatskom narodu Narod se uznosi sa Vrbanić 1894. Kako je mogao Dr. Vf- prijateljskoj zajednici Beč i Pešta dati onu slobodu, na koju ima pravo. Genij Napoleona nije znao shvatiti, | svojom prošlošću, sa svojim genijima, banić slično što kazati, odvrati Frano spuste na nedužnog hrvatskog roba, Veči političar i liberalniji čovjek bio ili nije htjeo pravedno cijeniti, nacijo-\sa svojom naukom i sa svojim uzor- nalnu cijelinu i neovisnost jednoga | harakterima naroda. Opsjenut svojom slavom i voj- takav narod ni u ropstvu ne gine. On ničkim uspjesima, Francuskoj proširuje i u opresiji visoko diže zublju svoga granice: Rimom, Etrurijom i Pjemon- patriotizma i svoga narodnog poštenja. tom; a mnacijonalno pitanje Poljske i Narod, koji se povjerava u svoje du- njezino ujedinjenje, u kome bi bio na-|ševne sile, u svoj narodni genij — taj šao tvrdu obranu protiv Rusije, ne|narod i bez tugjinske pomoći, mora zanaša ga — on slobodi poljskog na- |glaviti svoje narodno uskrsnuće. L'|- roda pretpostavlja egipatske piramide talia fara da se, kazao je veliki ta- i Jadransko more. lijanski patriota, jer vjerovao u buduć- Distinktivni harakter svakoga naroda, nost i genij svoga naroda; i Italija jest njegov jezik. On je vez koji ga postigla je svoju slobodu, svoje uje- spaja kroz razne političke epohe i evo-|dinjenje i bez milosti liberalne Evrope. lucije. On je moćna trublja narodnog | Stekoše slobodu: Njemačka, Srbija, patriotizma: i narodi ne umiru. | Bugarska, jer živa bila uspomena na- Grčka osjeti narodnu svijest u pije-|\rodnih genija i neograničen patriotizam vima Ilijade; Italija u Božanstvenoj|u srcima ovih naroda. A malena se komediji; Spanjolska u pothvatima |Helenija ne prepade reakcijonarnog , ida, _opjevanim u narodnim roman- Metternika ni evropske diplomacije, jer ča Književnost čuva jezik, ona us: |u njenoj duši probudi se uspomena krisuje patriotični zanos jednoga na- Herodota i Tucidide. Byron će ju opje- roda; i kada tiranija i tugje gospodstvo vati, pjesnik grčke slobode, — a He. prijete da uguše čuvstva narodnog do- lenija ostati: će kao vječni spomenik Supilo; zar "Dr. Vrbanić ne zna za koji se borio za svoj opstanak i svoju patnje Slovaka i negdašnja borba ugar- | volja apsolutizma sprijateljila Ugrima, \skih Srba? Zar je novim silovitim za- onda smo došli u sukob sa Bečom, da konom o braku, naperenim protiv ka- branimo , naš ustav i naša historična toličkoj crkvi i uopće protiv vjerskoj prava. Deak nam je ponudio Carte slobodi, Ugarska dokazala i to punim Blanche, ali što se je od ovog lista pravom, da je ljubiteljica slobode? Dr.| dogodilo ? Magjari pošto smo im po- Vrbanić, veli Frano Supilo, desauvirao mogli i pošto im bila porasla snaga, je sve pisanje svojih stranačkih su. popuniše sami onaj bijeli list, i napr- \mišljenika, koji su uvijek pisali i do- tiše nam nagodbu, koja de facto sta- kazivali, da su Magjari tlačitelji koli vlja van kreposti naša prava glede ustava narodne toli vjerske slobode. Ovako |i teritorijalne opsežnosti. U skrajnoj po- je pisao Supilo 1894. Ipak ondašnje | trebi hrvatskog naroda, kad nas je de- mnijenje Frana Supila odgovara po- spotizam silnika umarao — gdje su bili vjestnim podatcima, bilo je ispravno. Magjari? Jesu li hrvatskom narodu u Iz historije razabiremo, da su Magjari pomoć pritekli. Oni isčeznuše, kao što u svakoj prigodi zlorabili prijateljstvo Je isčezao štit Calderona, u Manana ii popustljivost hrvatskoga naroda, a sera otro Dia, baš u času kad je naj- hrvatski narod, koji se je povjeravao više trebovao: . u Magjarski patriotizam i slobodoumlje, a Ra de dozirso qne fnl kn iš 8 onmigo como el broquel, ostao je izigran i lišen svojih prava, Que anda todo oi amo al lado, svoje slobode, a višekrat i svoje na- Y solo el dia ha faltado rodne svijesti. Rastvorite povjestnicu Que quieren servirse d'l, stojanstva, poezija probugjene drži du- narodne svijesti i patriotizma. Prošli bijednoga hrvatskoga naroda, mnogo, A tome se nije niti čuditi, jer slo- hove i prepravlja narodnu slobodu. vijek, bio je vijek nacijonalnog uskrsa; i mnogo stranica napisana je krvim boda i neovisnost Hrvatske, nije, niti Prati, Grossi, Berchet, Carcano, Giusti ali, hrvatskom narodu ne svanu dani hrvatskih otadžbenika. Hrvatski narod može biti u interesu Ugarske. Magjari je Lajoš Košut, otac Franje Košuta; rodoljubnih osjećaja; a muke Rumunja? Žar su mu nepoznate slobodu. Kad nas je zajednička me-|ali, kad mu je Napoleon Ill. u Parizu | napomenuo Hrvate, Košut je srdito odvratio: da na geografskoj karti Ev- \rope ne nalazi Hrvatsku! Sin Lajoša \Košuta, Franjo Košut, i on otrag ne- ikoliko godina, nije nalazio Hrvatsku \na geografskoj karti: ali 1906. stavio \je naočale i on ju je našao, digne li \naočale, neće ju opet moći nači. O \ovome nas uvjerava i Gabriel Ugron, \ prijatelj Košuta i zastupnik na ma- \gjarskom saboru. On je doslovce, o- \vih dana, u saboru ovo kazao: Hrvat- ska je dio ugarskog kraljevstva; hrvat- \ski je Ban prosti činovnik u službi U- garske. Hrvatskoga kralja nema; hrvat- (sko kraljevstvo postalo je okupacijoni \ugarski teritorij. Ako zbilja Hrvati na- mjeravaju uspostaviti hrvatsko kraljev- \stvo, neka sele u daleke zemlje, koje su imali pred 800 g. Ostat će plodne \zemlje za naše iseljenike i novaca da |ponovimo narodnu ugarsku državu. Hr- vati nijesu za slobodu. A god. '96. Frano Supilo je pisao: «Mi još nije- smo ćuli, da se je dignuo jedan ma- + oživljuju domovinska čuvstva u svoje slobode i svoga ujedinjenja. 1 u'ima dva neprijatelja: Nijemce i Magjare. za zalog svoje vječite naklonosti i vjer-|gjarski glas i iskreno uzeo u zaštitu PODLISTAK _ | Pogledi. — Putne bilješke, — Napisao Ante Anić. Na Italiju niesu tako porazno utjecali iz- vanjski razorni dogodjaji, kao na druge zemlje, niti je umjetnik bio spriečen u svom djelovanju, nego je u njoj mogao naći naj- podesnije polje za svoj napredak. Povoljne | čuva u svojoj utrobi. Nu ovdje nije mjesta, | ne stigosmo doprostrane nekropole, iza ge- |da dalje navadjam uzroke, s kojih je Italija | novežke jedne od najugladjenijih i najure- |postala zemljom umjetnina. Svakako je ona snijih ciele Italije. | postavila s renaissance-om temelje današnjoj «Milanci», reče nam Dr. Antonio, «goje \kulturi, jer se je iza dovršenih borba izme- osobiti pietet prama pokojnicima i natječu | prilike ltalije pod zakriljem jakog mecenat- dju njemačkih careva i rimskih papa razpala (se, tko će im izkazati veću počast». : Razgledavši sasvim pomnjivo stolnu crkvu stva tolikih mogućnika zaklonile su znanost na veliki broj malih državica, a individualna Prostrano je to groblje. Zaprema 120 ti- i njezin krov, odvezosmo se najljepšim grad-|i umjetnost i podale joj slobodan djelokrug. je snaga dotičnih vladara slavila pobjedu. suća četvornih metara, a projekat mu je bio skim ulicama — uviek u druživu sa svojim | milim milanskim prijateljem — do gradskog groblja, nazvanog «Cimitero Monumentale». . * Zato i vidimo, kako grčki filozofi i umje- tnici iza carigradskog pada traže zakloništa u Italiji. U slobodi se razvija umjetnost, dok 4 | «inter arma silent Musae».!) Političke su lalija je baštinila ogromno blago u svo- prilike Italije bile više manje uviek povoljne ; jim umjetninama, pa iz tog zlatnog rudnika sredovječni je feudalizam možda najmanje crpe svake godine tolike milijune novca, što ih | odpora trpio i zato se je mogla Italija ure- PO JER stide stranaca, koji dolaze |siti najboljim spomenicima. K tomu je slo- mo Estetično odgojeni držali su za dužnost slu- |izradjen od Maciacchini. Prekrasni svodovi, žiti znanosti i umjetnosti, Medjusobno su | urešeni visokim stupovima, sačinjavaju pro- se natjecali, tko će se više iztaknuti u naj- stran ulaz. Netom si ušao, imaš što da vi- plemenitijim podvigama. Učenjaci, pjesnici | diš i čemu da se diviš. Čini ti se, da si u i umjetnici našli su zaštitu i pomoć kod ogromnom umjetničkom muzeju modernog svojih vladara. U Firenci porodica Medici, | kiparstva i klesarstva. Tisuće su spomenika u Mantovi Gonzaga, u Ferrari Este, u Rimu poredane po toj prostranoj poljani smrti. Pape, osobito Nikola V., Julije Il. i Leon X.,|Tu me vidiš grobove, nego krasne spome- umieća, da gledaju, uče i dive se. Pa kad to bogatstvo, nameće ti se misao, i zanosom znanja i bodni konventualni život samostanaca sil- no doprinio procvatu umjetnosti. Dosta je pogledati «Certosa di Pavia», o kojoj ću promatraš da“ je italija zemlja, koja pripada cielom kasnije govoriti, a da se pred tobom raz- kuliurnom svietu. Svi su narodi moralno i tvore sjajne stranice velikih djela, koja može materijalno utjecali u njezinom uresu, aona|da stvori zadružni život prožet uzvišenim je bila najzgodmje meso, gdje će se naj- (ciljevima. K tomu je pomoglo unapriediti umna | umjetnost obilje mramora, što ga zemlja lakše djela. Naravno, da bilo tomu |) Me do p popinstvo u o oružjem šute Maze. (Cic. «Pro Milone» a u Milanu porodice Visconti i Sforza bi- jahu pioniri znanja i umieća. I zato vidimo po Italiji privatne stanove kao muzeje pune umjetnina, Prama duhu vremena umotvori su bili većinom prožeti kršćanskim nazorima i+ glužili su uzvišenim idealima vjere. | u Milanu ima mnogo toga, što ne smieš pro- pustiti, a da ne vidiš, Dobri nam je i dragi Dr. Antonio poka- nike i alegorične kipove; pa ipak ta umjetna razkošnost ne uzbudjuje ti u duši čuvstvo, kakvo bi ti imalo da uzbudi groblje. Dru- gdje ti doisti većma djeluju na srce prosta, ali tiha počivališta mrtvih okićena umjetnoš- ću prirode, koja ti obavijaju dušu tajinstve- nošću prekogrobnog života. «Alf ombra de' cipressi,»') što šume kao uzdah prolaznosti i ma viečnu te mienu siećaju, gledaj gro- zivao i tumačio uz put mnogo toga, dok 1) Pod sjenom čempresa. (Poscolo; «Sepolcri» 1) bove poredane po rosnoj travi, koja ti se (pričinja kao suze, što ih čovječanstvo lije |pred strašnim pogledom smrti. Na mene na \pr. žalobnije djeluje ono naše jednostavno mihaljsko groblje u Gružu : «Dok cv jetnom travom pase krotko stado, Sto san gospara ne budi u svom gaju. — «Requiem aeternamh — čuj eolsku liru Campresa grobnih !.... mošda šapće o raju»), nego svi ti bljeskavi spomenici, koji, sa svom svojom umjetničkom vrieđnošću, ne mogu da zadovolje ono čuvstvo, što ga u nama pobudjuje ne studeni kamen, već pepeo mrtvih, koji je pod njim sabran, «dentro " urne confortate di pianio».?) tako zvana «Famedio», u koju se uljeza ši- rokim stubama. To je gradski Pantheon, o- dredjen da ovjekovječi uspomenu slavnih ljudi, Milanaca ili počastnih gradjana. Tu tvaraju ti se iza toga galerije, u kojima je kipovi velikih umnika, 2) ive Vojnović. e mina plačem utješenim. (Foscolo : $Sepol- Pred grobljem se diže ogromna zgrada, . se nalazi i grob Manzonia i Cattanea. O--