Br. 98. : U DUBROVNIKU na 26. Januara Cijena je listu sa donašanjem u kuću ili s poštom na godinu K 5; na po NENA MRTATŠMA GLASNIK STRANKE PRAVA u DALMACIJI. 1907. Godina lil. Pretplata, pisma, dopisi i oglasi šalju se Administraciji lista. — Za zahvale i četvrt godine surazmjerno; za inozemstvo godišnje K 8 — Ko ne vrati list kad mu pretplata mine, smatra se da je predbrojen i za došasto ; polugodište. ( U Brzotisak DUBROVAČKE HRVATSKE TISKARE. Odgovorni urednik VLAHO KELEZ. IZLAZI SVAKE SUBOTE. — POJEDINI BROJ STOJI 10 PARA. | i priopćena plaća se 30 para po petit retku. Za oglase 20 para po reiku a koji I se više puta tiskaju po pogodbi. — Rukopisi se ne vraćaju. Listovi nefran- | kirani ne primaju se. — Plativo i utužljivo u Dubrovniku. I === Nacijo «Conscia mens recti, famae men- poleonu lil. da se i danas austrijski! šnjama i najvećim opasnostima. | ta| dacia ridet». («Čista savjest ne boji se orao ne koči u Lombardiji; koja nam zajednička misao jačala ih, jer utvrgje- klevete») — kazao je rimski pjesnik, veli da samo ruskoj moći Srbija ima na savršenom vjerom, proti kojoj ni- i njegovih se riječi sjetismo čitajuć u zahvaliti svoju slobodu; koja nas upu- jesu uspjeli raznoliki načini, kojima nekim rezolucijonaškim novinama ra- ćuje na bitku kod Navarina i na ge- vladahu Burboni u Napulju, koji su zne neumjesne prigovore i tendenci- nerala Diebića, da shvatimo nezavis- davali i ukidali ustave, ni Austrija, koja jozna podmetanja povodom našeg član- nost Grčke i t. d» — je prelazila od Metternicha na nadvoj- ka: «Timeo Hungaros et dona ferentes», Ovakova šta ne bi napisao ni jedan vodu Maksimilijana, te lorenski kne- koji je izašao u «Pravoj Crvenoj Hr- srednjoškolac, a kamo li ozbiljan čo- zovi. Talijanski naraštaj bio je nada- | vatskoj» otrag nekoliko dana. Ispovije- vjek i objektivan političar, pa makar hnut jednim te istim oživljujućim du- damo, oni nas prigovori iznenadiše, ;i ne bio diplomaticus, jer mu mora hom, on je vjerovao u Boga, u slo-: jer je vrlo rizično pobijati realne fakte biti poznat barem onaj predmet, o bodu i krijepost; posjedovao je vjeru historijom utvrgjene, a na takovim fak- kome hoće da raspravlja. Oko «Crv. kao salivenu od prijegora i pobožnosti. tima temeljio se je cio onaj naš čla- Hrv.» u Dubrovniku, u koliko nam A takav narod ni u ropstvu ne gine, nak. A to se lako dade konstatovati je poznato, kupe se neki mladi dok. svoj narodni uskrs mora slaviti — i i iz prigovora naših protivnika, koji tori iz Dubrovnika, dapače je i od- ltalija ga je slavila. Conialonieri, kome | uz vas svoj trud i spremu, nijesu us-|govorni urednik toga lista jedan dok- se obećavalo oslobogjenje uz cijenu | pjeli oboriti niti jedne naše tvrdnje, tur, a izgleda da je Dr. i urednik, alizddje, volio je ostati živ zakopan kroz | niti dokazati neispravnost naših kon- takogjer Dr. i glavni saradnik; a od| petnaest godina; Carlo Poerio, kojemu kluzija. Mogli bi smo dakle slobodno moderno izobraženog čovjeka i dok- bje stavljen isti predlog odvrati: Naša preko njihovih prigovora preći, ali nešto tora pravom se traži neka veća i sa- \stranka treba žrtava. Književna, filo- drugo nas je potaklo da se uhvatimo vršenija kulturna sprema i spoznaja od |zofska i umjetnička naobrazba probudi | opet za pero, da opet progovorimo o g. Frana Supila, koji u svome džepu |zaspavani talijanski narodni genij i ta- istome predmetu, a to s toga, jer nam ne posjeduje ikakovu doktorsku diplo- lijanski narod upozna u sebi jednu na-. protivnici «neznanje» predbaciše i «ser- mu. Ali novopečenom kritičaru «Crve- rodnu cjelinu. Manzoni, Pellico, Leo-| vilnost prema Beču». Noblesse oblige, ne Hrvatske» «non-diplomaticusu», nije pardi, Gioberti, Mamiani, Cattaneo, da se u ovome slučaju progovori, raz- poznato ni ono, što je poznato g. Franu Minghetti, Rattazzi, Nicolini, Guerazzi, bistri i bolje učvrsti, što smo već u Supilu. «Ko slične butade ispovijeda Cavour, Verdi i stotinu drugih — svi onome članku kazali. ili brani, kazao je jednom Frano Su- ti u raznim granama znanosti, književ- «Non diplomaticus» u «Crv. Hrv.», pilo, taj dokazuje, da nepozna povi- nosti i umjetnosti doprinesoše probu- | mora biti zbilja vrlo pronicav političar, jesti, koja još nije zabilježila, da se je gjenju narodne svijesti, narodnog ge- kad je onako vješto znao izvrnuti hi- jedan narod borio i slobodu drugom \nija, da im domovina bude slobodna storične fakte i smisao naših riječi. narodu darivao, kad mu je mogao tu i velika. | talijanski narod može se po- Mi smo kazali, da i narod koji se uz- slobodu spraviti u svoj džep. Neka nositi povjesti svojih patrijota, koji lju- nosi sa svojom prošlošću, sa svojim nam mne citiraju Napoleona lil. koji bljahu domovinu radi nje same, a ne! genijima, sa svojim harakterima rodo- je pošao oslobagjati Italiju samo zato rad časti i koristi. Mnogo prije nego ljubnih osjećaja — da takav narod ni da savlada Austriju, svoju onda jedi- se je Napoleon lll. spustio u Lombar- u ropstvu ne gine. Narod, koji se po- nu moćnu protivnicu. No kad se mla- diju, da se bori ne za jedinstvo Ita- vjerava u svoje duševne sile, u svoj da kraljevina nešto ojačala, onda se lije, već za svoju korist, čuo se je narodni genij — taj narod i bez tu- onaj isti Napoleon svim svojim sila- glas od jednog do drugog kraja Ita- gjinske pomoći, mora slaviti svoje na- ma protivio njezinu potpunom ujedi- lije: «L' Italia fara da se» i talijanski. rodno uskrsnuće. «L' Italia fara da se», njenju, koje je izvedeno proti njemu“. narod već se borio za svoje ujedinje- kazao je veliki talijanski patriota, jer | Frano Supilo ima pravo, a protivno nje. | Carducci, pjesiik slobodne i u- je vjerovao u budućnost i genij svoga može tvrgjeti samo onaj, kome nijesu jedinjene ltalije, opravdanim entuziaz- naroda; i Italija postigla je svoju slo- poznati niti prvi elementi talijanskog,mom mogao je kazati liberalnoj Evro- bodu, svoje ujedinjenje i bez milosti narodnog preporoda i ujedinjenja. pi: «Mai unita di nazione fi fatta per. liberalne Evrope. Stekoše slobodu: Nje- Italija nema da zahvali Francuskoj aspirazioni di piu grandi e pure intel-. mačka, Srbija, Bugarska, jer živa bila na svome ujedinjenju i svojoj slobodi, ligenze, nč con sacrifici di pil nobili. uspomena narodnih genija i neograni- ono zahvalu svoga preporoda duguje e sante anime .... No; I' unita poli- čen patrijotizam u srcima ovih naroda. svome naraštaju, probugjenoj narodnoj tica dell' Italia s' č fatta malgrado la A malena se Helenija ne prepade re- svijesti i patrijotizmu svoga naroda, Francia, e s'č fatta perchč l' uniti era akcijonarnog Metternika ni evropske koga vjera i postojanost u načelima la grande, la vera, |' unica tradizione diplomacije, jer u njenoj duši probudi učiniše velikim. Moramo se diviti po- di tutta la storia italiana». se uspomena Herodota i Tucidide. = javu u prvoj polovini prošloga vijeka, Evo, ovo je historija, koja nam jam- A kritičar «Crv. Hrv.» «non diplo- po kojem se u svim krajevima Italije či, da je narodna ideja talijanskom na- maticus», na sve ovo odgovara: «Di- pokazaše čete osoba, koje i ako razli- rodu izvojštila političku slobodu i uje- plomaticus» zagrnuvši se u togu par- čite uzgojem i običajima, ipak se spo- dinjenje; a ne Napoleon Ill. kako ne- nasijanca hoće da dokaže, kako razvi- znavahu i megjusobno iskahu, uvje- umjestno tvrdi non-diplomaticus «Cr- jeni nacijonalizam vodi narode do o- rene, da im je jedna misao zajednička. vene Hrvatske». ltaliju nijesu stvorili slobogjenja bez ičije pomoći — ko- A zajednica ciljeva poragjala je od sebe kakovi «strugglifers-i», već ju stvoriše liko u tome ćušaka historiji, koja simpatiju i proizvagjala prijateljstvo, pjesnici, značajnici, narodni mučenici očito kaže, da Italija ima zahvaliti Na- koje nije izmicalo pred najtežim ku- — stvorio ju je probugjeni talijanski PODLISTAK Pogledi. — Putne bilješke. — Napisao Ante Anić. am———=—==_/— Iploči uklesan ovaj nadpis: | «Da le Alpi vinte — per la terza volta — | con i opra concorde | |a sv. Gotard 14 kilometara. Kroz Simplon \je najkraći put iz Milana u Pariz. To 70 kilometara skraćena puta pokazuju nam i . one žestoke borbe, prave trgovinske ratove, ie : % e. at | fšto se vode danas na tom području, jer g (e pacifiche gare —- del lavoro —- 1906,» \) jedni prežu, da u svoje tielo usisaju snagu Treći su eto put Alpe svladane simplon- si I e. nalizam — Riječka rezolucija — &jedinjenje. genij. Narodna svijest glavni je mo- snagu za veliko djelo oslobogjenja». vens slobode jednoga naroda. Što je | srpski narod ustade, da se bori za u umjetnosti poezija, to je u politici svoju slobodu, za svoju narodnu ideju narodna ideja, ona ideja, koja tjera i za svoj narodni genij. Ruska pomoć narod k napretku u slobodi, u neod- dogje, kad se srpski narod već iz du- visnosti od ikoje tugje vlasti, u kul- bokog sna prenuo i kao junak za svo- turi; ideja, koja promiče sve čine na- ju slobodu stradao. Evo, ovo je his- roda, koja im daje života, koja je duh torija, koja nam u srpskoj revoluciji u tijelu. Kogod ove ideje ili nepozna prestavlja pobjedu osvješćene narodne ili neće da pozna, ko prestavlja narod svijesti nad gordim despotizmom po- kao krdo ljudi, koji gramze za tugjim lumjeseca. Junačka krv kosovskih na- podložništvom, taj ne može biti ni go- rodnih mučenika, srpskome narodu pri- vornik ni -političar narodni, taj može |čala je slavu svojih pregja i tajinstve- samo praviti političke parodije, karika- no šaptala: «ili slobodan živjeti, ili kao ture. Narodna se ideja javlja redovito rob mrijeti». | ustade srpski narod, za burnijeh vremena. Dok je atmo- opojen pjesmom svoje stare epopeje i stera mirna, narodi višekrat ne znadu staroga svoga genija, da izvojsti slo- šta se u njima i oko njih zbiva; tek! bodu, koju je na Kosovu izgubio. Ideja se pomuti, trgnu se i po nagonu upo- svladala je silu, srpski narod posticnu znaju šta im je raditi. U vijorima i o- slobodu; da, Rusija mu kasnije po- lujama očituje se tajinstvena moć pri- moći pruža, ali od njega ne traži ni rode; u nezgodama i pogibeljima u- pedalj zemlje ni žrtvovanje svoje poznaješ čovjeka; u velikijem svjetski- narodne misli. jem poremećajima izbija svijest naroda, A malenu Heleniju ne spasi razvije- javlja se narodni genij. na narodna svijest, tvrdi «non diplo- Se immota č per noi la servil sorte maticus», već milost Rusije i Evrope. Si mora, e s' abbia almen libera morte! e Ovo je takova ćuška historiji, kakova pjeva talijanski pjesnik i patriota Be-;se nije jošter čitala. Tvrdnja «non di- nedetti — evo narodnog genija, evo | plomaticusa» takove je vrste, da gra- narodne ideje, koja je talijanskom na- niči sa najvećim neznanjem. Izuzev ta- rodu izvojštila slobodu i ujedinjenje. lijanski narod, nema u Evropi naroda, A Srbija ruskom uplivu mora zahva- kod kojeg je nacijonalizam i razvijena liti svoju slobodu — kliče «non-diplo- narodna svijest slavila veću pobjedu i maticus». \narodni uskrs, kao kod grčkog naroda, Ne, g. kritičaru, već Srbija kao i Ita- Batzaris, Ulisse, Ipsilanti, Zavella, Bo- lija, svome junaštvu i narodnoj svijesti bolina, Alostras, Canaris, kojih su i- _ duguje svoju slobodu, svoj preporod. mena predana vječnoj stranici vječne — Kada je u Francuskoj padala Bas- historije — najbolji su spomenik, što tilja:i podizala se prava čovječja, u srp- može uraditi razvijena narodna svijest, skoj Šumadiji srpski hajduci, ovi viteš- koja se bori za svoju slobodu, za svoj ki branioci prava svoga naroda, privo- napredak. Spomenuti heroji grčke na- dili su djelu svoja junačka preduzeća rodne ideje, ne pouzdaše se u ledene i raskidali okove ropstva. Karagjorgje, poljane daleke i moćne Rusije; već ta- hajduk Veljko, i mnogi ostali, sve po jinstveni glas sa Partenona, Erehtejona izbor junaci, podigli su veliku revolu- i Propileja, glas drevnog Herodota i ciju, koja je novu Srbiju stvorila. U isto Tucidide, sjećao ih je moćne i slobo- vrijeme podigao se na polju nauke, dne stare Grčke. | grčki narod prene Dositej Obradović, taj «Spartaco del se, da izvojšti slobodu. Tajno društvo pensiero», i polazi u bijeli svijet za «Eteria» i krv pjesnika Rigas, mučenika naukom kao čela za cvijetom, da sa- grčke slobode, probudi stari heroizam kupi plodove prosvjete i kasnije da grčkoga naroda. | na 1. Januara '22 u probudi narodni genij u svome naro- Epidauru postavljeni su temelji Grčke du. U velikom knjazu Mihajlu oličena neodvisnosti. Prosvjeduje reakcijonarni je sloboda srpskoga naroda, oličena je Metternich — a Rusija? Aleksande: probugjena narodna svijest srpskog ge- ruski, za koga se cijenilo da će pomo- nija, da u ovome knjazu, koji je svo- ći Grčkoj, izjavljuje: «u Peloponežkom me narodu kazao: «Zidajte stup slave, pokretu, da je opazio revolucijonarnu ali ne stup od kamena, koji, ma ko- iskru i da se povlači». Austrijsko, en- liko tvrd bio, opet protiv zubu vre. glesko i rusko brodovlje priječi svaku mena stati nemože; već stup nauke, izvanjsku pomoć Grčkoj, ali grčki pa- svjetlosti, slobode, koja je život sve- triotizam smalaksao nije. Da, Evropa mu; sabirajte i pripravljajte narodnu pomaže Grčkoj, ali stoprv iza kako je nas srce nije vuklo u naš bieli Zagreb na svesokolski slet! koji je imao biti prvih Rujna. Kristo nas je sveudilj zanosio tom svečanošću, kao da je unapried znao, Ga će biti onako sjajna. Kad sam mu spomenuo, da podjemo ta- Izložba je smještena na iztočnom kraju Milana i razdieljena na dva položaja. Jedan se dio nalazi na vojničkoj poljani «Piazza d' armi», a drugi u gradskom parku u tu svrhu preuredjenom. Medjusobuo su spo- jena ta dva diela vlakom i za pet časa eto Simplonski se je tunel započeo dubsti na 13 Kolovoza 1898. Odredilo se je, da ima biti gotov na 13 Svibnja 1904. Za svaki dan zakašnjenja imalo je poduzeće platiti tisuća franaka globe, a primiti isto toliko drugoga, a ta se borba još više požestila, skim tunelom, dok prva dva puta sa onim odkad je Amerika pokrenula vlastitom sil< Mont Cenis-a i sv. Gotarda. Tako se može nom snagom, da žive sama svojim životom.— reći, da to ogromno gorje prestaje donekle Talijanski kralj Viktor Emanuel Ill. bio |da bude medja izmedju dvie susjedne države je pokroviteljem milanske izložbe, a pred-, ltalije i Švajcarske, koje su izduble simplon- sjednikom Senator Cezar Mangili. Bijahu ski prokop i u ime toga najviše bile zastu- . | zastupane službeno ove države i narodnosti: pane na izložbi. Alpe su u novije doba «| italija, Njemačka, Englezka, Austrija, Bel-|svladane trima tunelima, a tri vojnička ge- gija, Bugarska, Kanada, Kina, Kuba, Danska, Francuzka, Nizozemska, Ugarska, Japan, Monako, Persija, Portugalska, Švajcarska, Turska i republike Južne Amerike. — Eto nas na izložbi. Nad glavnim vratima, kroz koja se ulazi unutra, čitaš u spomen- nija (Hanibal, Napoleon i Suvorov) već su ih davno svladala prebacivši preko njih ogromnu vojsku. — 1) Sa Alapt, koje su po treći put svladane sjedi- njenim silama dvaju naroda, Milan u ime Italije sa- zivlje narode na mirno natjecanje u radu — 1906. te pred drugom slikom. Prostor je cielog položaja ogroman. Popneš li se na toranj, puče ti pred očima obći pregled izložbe i ona ti se pričinja kao ubav grad širokih ulica, ogromnih zgrada s velikim kupolama, prostranih trgova, uredjenih perivoja, koji- ma davaju osobitu romantičnost oni visoki vodoskoci, kod kojih se zaustavljaju posje- tioci, da se razhlade od ljetne sparine. — Za svojeg boravka u Milanu svaki smo skoro dan pohadjali izložbu. I ako je vrie. me od osam dana bilo veoma kratko, namen mo preko Mletaka, odgovori mi Mirovim logogrifom i nadoda: «Čini ti se malo zaka- sniti jedan dan?» Željeli smo čuti francuzku republikansku glazbu, koja je imala stignu- ti one večeri. kad smo mi imali krenuti iz Milana. Bila je sastavljena od tisuće glazbara, koji su svirali zajedno isti komad. Svo- mu Mentoru trebalo se pokloniti i tako nam vrieme ostalo odmjereno. — (Slijedi).