Br. 119. oO MM U DUBROVNIKU 1. Juna 1907. Cijena je listu sa donašanjem u kuću ili s poštom na godinu K 5; na po | četvrt godine surazmjemo; za inozemstvo polugodište. F=== iređa.D.w Pera Čine U predzadnjoj «Crvenoj Hrvatskoj», me vrati list kad mu pretplata mine, smatra se da je predbrojen i za došasto | | GLASNIK STRANKE PRAVA u DALMACIJI. GRIENA KRAVATSMA Godina [il. godišnje K 8 — Ko | protumači. Gospar Pero u svojoj adre- si baca svu krivnju na «hrvatsku stran- ku», a mi nasuprot mislimo, da bi \bolje bio uradio kada bi krivnju IZLAZI SVAKE SUBOTE — POJEDINI BROJ STOJI 10 \'ARA Brzotisak DUBROVAČKE HRVATSKE TISKARE. Odgovorni urednik FRANO SCHICK. iljenika, pak i to što je našem narodu \ovo prvi izbor na temelju općeg pra- \va glasa. Brojka 57.376 dokazuje, da naš na- Pretplata, pisma, dopisi | oglasi šalju se Administraciji lista. — Za zahvale U i priopćena plaća se 30 para po petit retku. Za oglase 20 para po retku a koji se više puta tiskaju po pogodbi. — Rukopisi se ne vraćaju. Listovi nefran- | kirani ne primaju se. — Plativo i utužljivo u Dubrovniku —am (bilo službenog pravaškog kandidata, | \pak je jedan dio pravaša službeno po- |\dupirao D.r Dulibića proti polu-napre- \dnjaku D.r lljadici. Slobodno možemo od nas traže još u ovom kaosu Dio- genovom svjetiljkom ideju vodilicu. Divljaci su okupili 9659 glasova. Stranka prava ipak ne može da bude a NE A nn +14 bio | uspjehom ovih izbora potpuno zado- voljna. Da! dokazali smo, da smo jaka i Dr. to Nis TRA S46: bacio na svoga sina Dr. Melka. Uza- \rod ima i političkog shvaćanja i volje, da računamo tu do 1500 naših glasova. i "a a. " a žen riva doskočice, da je «hrvatska stran-|pak uzgojni, prosvjetni, zajednički rad U Sinju 80 po sto birača ili pripada koe, ivai, ssa biečijmapoge [o iznijela u Spljetu, bez njegovog | svih stranaka ne bi pao na kamen, našoj stranci ili naši uplivniji pristaše nikoga iznenadila, a mnogi su joj se. sjegurno nasmijali; kazali smo nasmi- jali, jer se Dr. Pero odriče vodstva, nakon rasula stranke. Iznenadila nas nije, jer otrag nekoliko dana oma je službeno bila najavljena u «Slobodi», organu demokratske stranke. Gospar Pero u «Slobodi» javlja: da se misli odreći, a u «Crvenoj» tiska svoju odre- ku. Ovo je vrlo simptomatično. Smo- dlaka demokrat već unaprijeda obavi- ješten je o skoroj odreci vogje «hr- vatske stranke», dapače njemu su po- znati i njeni uzroci; a Trumbić, Bijan- kini, Ivčević ne znaju o tome ništa. Ko nam protumači ovaj rebus, dobiti će nagradu dubrovačke političke do- sljednosti od gospara Pera. Nema dvojbe, da će odreka Dra. Čingrije ra- stvoriti oba oka nekim političarima u pokrajini, a osobito u Spljetu. Ona je najtvrgji dokaz ne samo političke ne- dosljednosti gospara Pera, već done- kle i političke hipokrizije. On se o-| driče vodstva jedne stranke, nakon što ju je on glavom sa svojom neiskrenom | politikom do rasula doveo. Žalosno je, ali se neda zanijekati, da je gospar Pero najvećma radio o glavi hrvatske stranke, on je dapače posijao razdor u njezinim redovima. Moguće, da go- spar Pero nije toliko ni kriv, koliko Melko, koji je nastojao sjedati na dva stočića u demokratskoj i hrvatskoj stran- ci. Melko nije znao oprostiti «hrvat- skoj stranci», jer nije iznijela njegovu kandidaturu za carevinsko vijeće, a hrvatska stranka nije ju smjela iznijeti, jer uvjerena, da bi Melkova kandidatu- ra svugdje bankrotirala. | Melko je iz mržnje prema «hrvatskoj stranci» na- gnao gospara Pera, da se postavi uz Smodlaku u Spljetu, da se izigra Bor- čić i da se sruši «hrvatska stranka». Sjegurno je, da je Smodlaka u Spljetu prodro, gospar Pero ne bi se bio za- hvalio; moraju dakle biti neki zajedni- čki interesi koji spajaju Smodlaku i dva Čingrije. Koji su to interesi? Tre- bovalo bi, da nam «Crvena Hrvatska» :PODLISTAK Prostorom od 42 tisuće četvornih metara, na kojem se dizahu ukusni paviljoni, kre- talo se silno množtvo svieta, slavenskog roda i plemena. Sve raznobojna odiela prelievaju se na svietlu rujanskog sunca, dok crvene košulje sokolova odskaču svojim crvenilom znanja, kandidaturu Bulića antirezolu-|već bi urodio dobrim plodom i dopri- cijonaša, koji nije pristaša «hsvatske nio političkom prosvijetljenju naroda. stranke»; prije Bulića i sa znanjem| Ogroman je to broj, kad se uzme gospara Pera Čingrije, bila je iznesena u obzir, da u Imotskoj i Kninu niije kandidatura g. Borčića rezolucijonaša bilo protukandidata, i pristaše «hrvatske stranke» — ali i-| Makarskoj radi iznimnih okolnosti rad pak gospar Pero i Melko Čingrija ra- protukandidata radi kratkog vremena dili su proti Borčićevoj kandidaturi. nije se mogao razviti onako, kako se A zašto? Ovaj manevar, uvjereni smo, | prvotno smjeralo. da nam gospar Pero nebi znao riješiti; Hrvatska stranka, vladajuća, «parta- trebovalo bi, da nam ga riješi Dr. ja» hametom je poražena. Od devet Melko Čingrija. Ko je savjetovao Smo- mandata, koje je prvo posjedovala, dlaku, da kandidira proti Borčiću? Ko spala je na samih šest. U jednom ko- je prouzrokovao haos u «hrvatskoj | taru ne može u opće da iznaša protu- stranci ?» s \ kandidaturu, u drugom prisiljena - je U odreci Dr. Pera Čingrije ne na- potpomagati jednog neutralca a u tre- lazimo na ovo odgovora. “ćem dobiva tekar isčezavajuću manjinu, ida ne može doći niti u uži izbor. Poslije izbora. ' | Pak i od onih šest dobivenih man- KOE: E i | data, mnoge je dobila hvala našoj sla- Svršili su i uži izbori, pak konačno \poj i nikakovoj organizaciji. možemo da povučemo rezultantu, te! (J Šibeniku njezin kandidat Dr. Du- da prosudimo sada mi o sudu naroda. |jipić — u duši iskren pravaš — ne «Sud naroda!» «Narod je progovo- pi pez naših glasova ni u uži izbor, a rio!» To su fraze, lijepe, zvučne fraze opet da nije pripravnosti samostalnog ali koje ipak u mnogom slučaju ima- | pravaškog kandidata, ne bi mu baš du — konkretnog realnog značenja. uži izbori tako sjajno prošli. Ovi izbori pokazali su dubljem mo-/ Sinju Don F. Ivanišević svoj iz- triocu pravu snagu raznih stranaka i por ima da zahvali pravaškim biračima, moć stranačkih ideja u narodu. _ \koji su tražili čovjeka, samo da obore Pravaši i ako ne mogu triumfirati, «srpstvo» i unište prepotencu jedne mogu da poslije ovih izbora vedrijim obitelji. licem gledaju u skoru budućnost. Službeni pravaški kandidat okupili Njihove falange pokazale su se jake, su 14.877 glasova. Tu se mora da uz- na njih zbog svog položaja vrše di- rektni ili indirektni upliv. Od 6.956! \ položenih glasova za D.uF. Ivaniševića \možemo da za se brojimo bar polovicu, | glasova skače odmah na 21.000 birača. \Ubrojimo li k tome — što i ei | «Dubrovnik» priznaje — da je u znak. \protesta za Gopčevića u Boci palo | 1.200 hrvatskih glasova, a od tog ba- | birača. Kandidati hrvatske stranke okupili su doduše 31.056 birača, ali odbivši, kako spomenusmo do 4.500 pravaških glasova za Dulibića i Ivaniševa taj broj spada na 26.500. Kod onolike nesregjenosti pojmova, gdje uz uvjerenog austrianofila, anti- rezolucijonaša D.r Ivčevića sjedi jedan evolucionirani naprednjak D.r Tresić, kojeg je sama harangua proti popovi- ma iznijela, gdje uz Austrijanca, antire- zolucijonaša Vukovića, koji svoj izbor ima na žalost našoj slaboj organizaciji da zahvali, sjedi pravaš Dulibić, gdje uz transformatora Biankina, koji hva- lospjeve pjeva «srpstvu», koje mu je kotar osiguralo, sjedi jedan Ivanišević, velika stranka, ali stranka bez organi- zacije, a donekle i bez discipline. Makarski i hvarski kotar, koliko god hvastali se Vuković i Tresić, naši su da u Drnišu ilnaime 3400 glasova. Broj pravaških kotari, a skoro vrijeme dokazati će da se mi ni najmanje ne varamo. Šibenski i sinjski i sad su naši, pak ili Dulibić i Ivanišević k nama ili... . mi knjima sigurno ne ćemo. U Dubrovniku položaj Biankina spa- rem preko 1000 naših, to broj naših | sili su «srbi», sud na Blatu i načelnik birača dopire hoćeš nećeš do 22.000 Arneri. — A kad se sud sagradi . . . ?! Ivčević jedini može da mirnije gleda u budućnost, jer do šest godina je i nije. Ali ako ijedan, to drniški kotar jedini je baš onako sigurnošću iznio kandidata rezolucijonaške hrvatske stranke, ali — vidi peha! taj je anti- rezolucijonaš. Spljet je u trzavici izmegju Trumbića i Smodlake, ali pobjeda Bulićeva naša je pobjeda, kojoj smo mi ne malo doprinijeli. Organizacija to je najbolja priprava za buduću borbu, koju mi su 22.000 birača očekujemo mirnim srcem. Samo nek jednom ne bude organi- zacija samo . . . . u pravilima naših organizacijonih pravilnika. Na rad! — a. koji jedino borbi proti srpstvu ima da zahvali svoj mandat, ne može se go- \votiti o uspjehu ili pače pobjedi «hr- \hatke stranke», već samo o njenom . ..e Čingrijin manevar. Iz Beča smo primili od jednog našeg isto- mišljenika ovo važno pismo: Amo je stigao u subotu u jutro na je- moćne, i ako neorganizirane, a. done- kle i nedisciplinirane, te su zamislile sve naše neprijatelje, koji sada drugim okom motre redove onih, koje su do jučer nijekali, kojima su povikivali : Nema vas! — Ima nas, doviknulo je tim umišljenicim 20.000 aktivnih pra- vaških birača. | Od 141.226 prvotno upisanih birača glasovalo ih je 57.376. Ogroman broj, kad se uzme u obzir veliki broj ise- *) Prenašamo ovaj članak iz br. 115 «Hrvatske Krune», iz kojega se najbolje vidi trulost i poraz toli razglagoljane «hrvatske stranke», što ne dokazuju sa- me riječi već gole brojke. Čekamo sada hoće li opet rezolucijonaške kampanje početi besmisleno trubiti, da u Dalmaciji pravaša «nema» !! [strancima i domaćima gospodarstveni na- |predak zemlje, osobito u nekim granama, \i ujedno osigurati potrebiti izvoz. Naravno, Ida ta izložba nije bila zrcalo rada najšireg sloja pučanstva, t. j. seljačtva, niti se po (njoj može procieniti obći napredak zemlje, u koliko su tu bili izlozi gotovo samo ve- likih posjednika, ali je ipak taj osebni na- predak stabljika, koja će ponarasti do ob- ćeg napredka. U Hrvatskoj sa sredovječnim feudalizmom ne može za sad ni da bude drugčije. Izložba je ipak odgovorila svojoj svrsi. Za gospodarske alate, strojeve i dru- ge razne sprave bila je trajna, a za svježe proizvode vremenita. Mi smo se tamo našli za vrieme izložbe voća i groždja (od 1-5 Rujna). Ukusno grupirani izložci svakovr- jom veličinom i ljepotom one milanske «a- | gricoltura», pokazali su veliki napredak ra- cionalnog ja gospodarstva u Hrvat- skoj i Slavoniji. — «Ja ti se u ovo ne razumiem, dočim ći se ti kao Blaćanin bolje razumjeti; meni dje» — reći će Mato. E, moj Mato, ovo ne pobudjuje na filozofiju, ali je jače nego ona» — odvratih u šali i nadodah: samo otvara apetit ovo krasno voće i grož-| me u obzir, da proti profesoru Periću nije bilo protukandidata, pak da se iz- bornici nijesu ni trudili. Drugo, da se radi malog vremena nije u makarskom kotaru mogla razviti ona agitacija, koja bi se inače bila razvila, a treće da se \u Drnišu počelo tekar zadnji čas ra- \diti, te da su mnogi iz malodušja, vi- \deći neuspjeh, klonuli duhom. | Ovom broju možemo da pribrojimo 11083 glasa, koja je u Šibeniku dobio \'samostalni pravaški kandidat M. Stoić \i u Makarskoj 187 glasova, koje je dobio Dr. V. Vranjican. Skupa prava- ški kandidati okupili su 16.146 glasova. «Mi u Dalmaciji ne tečnije plodove od ovih dotjeramo do ova- ke bujnosti i ukusnog izgleda, što no za- htieva oko modernog svieta, jer nam fali poljodjelska izobrazba, ne našom krivnjom već onih, koji su pozvani, da nam utru puteve napiednog djelovanja». Povukosmo se zatim u zabavni prostor, okružen samim prodavaonicama, gdje no je poslie podne gospojinski odbor bio pri- redio zabavnu večer. Tu se sretosmo sa mnogim dubrovačkim znancima, ponosnim sokolašima, N. S., P. O, G. M. i tolikim drugim, kojim srdačno stisnusmo desnicu. U veselu društvu sprovedosmo ugodne ča- sove, a onda se pozdravih s prijateljem. Želio sam vidjeti u kazalištu predstavu «Kra- stnog voća i groždja, koji nadmašuju svo-|ljice Lepe» U utorak, 4 Rujna, jutrom potrudih se, da nadjem svog «barbu» iz radarskog ško- lovanja, svećenika I. T. S njim sam obila- zio grad i njegove znamenitosti do 1 sa' porazu. NAJA | dnog djaka nekakav telegram iz Dubrovnika, Hrvatska stranka je likvidirala. Kan- koji sad ne mogu doslovno citovati, jer ga \didatura don Frarie Bulića, antirezolu- nemam prepisana, ali je bio ovog sadržaja: \cijonaša, u njihovoj dosadanjoj kuli — «Pozivljemo hrvatsku i srpsku akademsku \Spljetu — te izbor Don Ive Prodana mladost, da bezodvlačno apeluje na patri- u drugoj njihovoj kuli — Zadru — | jotizam Trumbića i Bulića, da se potonji a . i |ustegne na Smodlakinu korist, te da se re- NEJ e agoi nar ora koju! zultat eventualne skupštine dojavi ovoj tro- je samo ovaj kaos pojmova iznio Oni! Dubrovačka mladost». — Na prvi se : J po ' mah gdjekomu pričinila stvar samo naivnom. danas jesu sutra nijesu, pak 3415 gla- Neko pita: koja je to anonimna dubrovačka . |zastupaju dubrovačke origjinale» — vrati on. Smodlaka, samo su plod njegove ha- rangue i demagogije. Veliki broj glasova, koji su pali za neodvisne kandidate bez odregjenih \sam te davne uspomene hrvatske prošlosti, koje još prkose zubu vremena. Tu je crkva sv. Marka, tu banski dvori, tu kamenita. vrata i ona ista Majka Božja sa gvozdenom rešetkom i s njom uspomena na «Zlatarevo zlato» i Krvavi Most i Kaptol. Sve nam je to Šenoa predao kao amanet u pohranu starinske slave. Kuća sa spomen-pločom i likom Šenoinim — slaba ipak pošta uspo- meni njegovoj — kaže ti, da je na omilje- lom Griču izpustio svoj veliki duh naš ro- manopisac. — «Dakle večeras se predstavlja, Kristo, «Ekvinocij» od gospara Iva», rekoh, šetajuć se pod večer kitnom bašćom, krasnim Tu- | škancem. — «Mi smo ga vidjeli predstavljena u Dubrovniku s Vlahom Sliepim ; kako bi bilo, da ne podjemo?» — našalih se s Kristom, | poznavajuć njegov neodoljivi nagon za ka- zalištem. — «Ali to je vitac '), vidjeti kako ovdje od — «E, to je glavno, je li Kristo? Daj ti Dubrovčanima origjinala ; bez njih nema im . |[vlakom put Broda. sova, koje je prvih izbora okupio D.r mladost? Drugi: čemu baš dubrovačka; zašto n. pr. to nije splitska, koja bolje zna, kako stvari stoje? Ali u malo sve postade jasno. Pisac se ovih redaka najviše smijao tomu, kako «dubrovačka omladina» pozivlje više nego sigurna, da će amo biti jednodušno Ali kako rekosmo u Šibeniku nije!politički programa, dokazuju da mnogi'to prihvaćeno. Ovog se puta grubo preva- možemo da inače | cu. Čuvstvom dubokog poštovanja obilažio | veselja». A reci mi, Kristane, nije li ono sinoć bio izvrstan gitac, što se predsta- vljalo «Allons Enfanis»> ?!) — «Zašto?» — — «Na stogodišnjicu pada republike», — — «I ta je» — odvrati — «sad mi je još više žao, što niesam bio». — «Baš si ukihani» — .... našalih se. Trebalo je Krista vidjeti u večer u kaza- lištu na «Ekvinociju», kako se je ljutio, kad bi glumci krivim naglaskom izgovarali rieči dubrovačkog djalekta. ?) To je za njegovo uho bio strahovit udarac, a pest u oči o- soba, koje je igrala ulogu Vlaha Sliepoga. — «Ti bi bolje, Kristo, činio partu") od Vlaha» — rekoh. — «E, to se razumie», — — «A tko je kriv, da ste vi -Dubrovčani nešto originalna ? 4)» — Kristo je te večeri pošao iz kazališta ne- zadovoljan. U kasni se sat pozdravismo s pobratimom, koji se je te noći povratio u Beč, dočim smo mi sutradan jutrom iza 8 sati krenuli 7) Od Krista za Malu izkvarena njemačka rleč Wits (dosjetka).