PROMA

 

\ četvrt godine surazmjemo; za inozemstvo

polugodište.

 

Cijena je listu sa donašanjem u kuću ili s poštom na godinu K 5; na po

ne vrati list kad mu pretplata mine, smatra se da je predbrojen i za došasto

GLASNIK STRANKE

PRAVA u DALMACIJI.

 

U DUBROVNIKU 22. Juna 1907.

NENA HRVATSA

Godina lil.

 

 

 

godišnje K 8 — Ko

 

 

IZLAZI SVAKE

SUBOTE. — POJEDIN
Brzotisak DUBROVAČKE HRVATSKE TISKARE.

Odgovorni urednik FRANO SCHICK.

BROJ STOJI 10 PARA.

 

kirani ne primaju

 

Pretplata, pisma, dopisi i oglasi šalju se Administraciji lista. — Za zahvale
i priopćena plaća se 30 para po petit retku. Za oglase 20 para po retku a koji
se više puta tiskaju po pogodbi. — Rukopisi se ne vraćaju. Listovi nefran-

se. — Plativo i utužljivo u Dubrovniku.

 

 

 

 

PDuma“.'

Carskim ukazom od 16 o. mj. bi
raspuštena ruska «Duma» ili parlame-
nat. Ovo bi bila najinteresantnija poli-
tička vijest ove sedmice. Ipak ova vi-
jest nije iznenadila politički svijet, jer
je poznato bilo da su Dumi dani iz-
brojeni. Najvažnije bi bilo istraživati,
što je prisililo rusku vladu na ovaj ko-
rak. Javno je mnijenje razdijeljeno u
dva tabora. Jedni pod uplivom neke
štampe protivne svakom slavenskom
napretku, nastoje svaliti svu krivnju
na ministra presjednika Stolipina i u
opće na cijelu rusku vladu kao tobože
da je ova pod pritiskom  konservativ-
nih elemenata, koji se nijesu znali
znaći u ustavnoj vladavini, latila se
ovog skrajnjeg sredstva i Dumu raspu-
stila. Ovo bi bila u opće intonacija
jednog dijela talijanske i njemačke
štampe, koja je za rusko-japanskog
rata pljeskala i klicala «hurra» Mikadu.
Nepomirljiva neprijateljica svake  sla-
venske misli, najradije bi gledala ra-
sulo i ruševine velikog slavenskog car-
stva ; žalosno je, da ima i slavenskih
novinara, koji iz onakovih protusla-
venskih novina crpe izvještaje i napu-
njaju stupce svojih listova. Raspust Du-
me, bez sumnje je važan akt, jer nitko
ne može predvigjeti : šta bi se odatle
moglo izleći. Reakcijonarni i nemirni
ruski elementi iskvareni nihilističnim i
socijalističnim utopijama i do skrajno-
sti razdraženi lažljivim simpatijama iz-
vanjskih neprijatelja Rusije i slavenskog
napretka, upotrebiti će ovu prigodu,
da cijelu odgovornost svale na rusku
vladu i unište kod prostog naroda neo-
graničenu simpatiju i povjerenje, koje
je od pamtivijeka gojio prama vlada-
revoj kući, a ne smijemo zaboraviti da
se isključivo na ovome temeljila snaga

*) Op. Ur. Ovaj članak primismo od jedne
ugl. osobe izvan aredništva, što na izričitu molbu
uvršćujemo | ako se sa istim u mnogočem ne
slažemo.

Imočne Rusije. Da je u Rusiji dosta
\gnjila o tome ne sumnjamo, kao što
\smo uvjereni da bi trebovalo pročistiti
\i izliječiti rusku birokraciju, koja je
imnogo kriva današnjim trzajima, koji
\ drmaju sa ruskom prostranom drža-
\vom i ruskim narodom. Ipak to nije
\ smjelo uovlastiti reakcijonarne elemente,
izvali se oni socijal-demokrati, kadeti
ili Poljaci — da se late nekih skrajnih
\ sredstava, koja ne samo neće narodne
\jade izliječiti, već su kadra samu dr-

 

t

\i ciljaju izvanjski neprijatelji slavenskog
carstva, koji hvalospjeve sastavljaju
\razvratnim elementima močne Rusije.
Latinska poslovica veli: mors tua

vita mea — i oni u rasulu i smrti niti jedan glas napredne Evrope, a

proglase, koji će u lagum baciti Peter-
hof i do ruba propasti dovesti rusku
državu. A kada Stolipin od Dume pra-
vom traži, da mu se urotnici izruče,
jer nedostojni sjedati u parlamentu, gdje
se raspravlja o narodnim interesima,
Duma će negativno ministru i Caru od-
govoriti, puštajuć slobodno da pod za-
stupničkim imunitetom urote se kaju i
bombe bacaju. To već nije sloboda, to
\je terorizam. Takova šta ni u slobo-
\dnom francuskom parlamentu, ne bi se

 

\kada je francuski parlamenat izručio
\vladi neke svoje članove, jer su bili
pod sumnjom da su rovarili proti re-
publici; ali tom prigodom nije se čuo

Ihtjela sva politička i narodna pitanja
vriješiti.

|  Nemogavši ustavnim putem sve to
riješiti, latila se revolucijonarnih sred-
\stava; ali ruski narod neka se sjeti,
\da i ako je velika revolucija ko-
ristila Francuskoj, jer Francusku pro-
(čistila, da: Rusija nije Francuska
niti ruski narod francuski narod.
| Rusija prolazi danas veliku krizu, ali
\ne krivnjom svoga Cara, već krivnjom
\iskvarenih svojih elemenata. Kakova će

žavu do rasula dovesti. A za tim baš zbilo. Svakome je još živa uspomena Rusija iz današnje krize izaći — teško

je odgovoriti; ali u najgorem slučaju
imočni Imperator sa ledene Neve mo-
\ gao bi kazati, nad rasulom svoje države,
\svome narodu: Perditis ex te Israel!

 

'Rusije motre svoju korist i svoju snagu. \da je u ime zastupničkog imuniteta kt Sadanji parlamenat.

Razvratni ruski elementi, koji tugjinu
prodadoše svoj patrijotizam, dovedoše
Rusiju do  Mukdenskog paraza i Por-
tarturske kapitulacije, i kao da im ni
to nije dosta, ti politički kretini
pod plaštem socijalne demokracije, in-
\ternacijonale i nihilizma snuju o pot-
\punom rasulu ruskoga carstva. Dina-
imitam i bombam  posijaše terorizam,
\revolucijonarnim idejama iskvariše je-
\dan dio negda slavne ruske vojske.
Moćni Imperator sa ledene Neve vidi
\erv, koji podgriza njegovu državu i
svome narodu daje ustav, nadajuć se
\na taj način svladati buntovnike, pre-
dobiti i njihove simpatije. Rusiju pre-
poroditi i spasiti.

| + Ali uzalud, izvanjski je novac za-
\mamljiviji, ruski revolucijonarci njemu
\će žrtvovati narodne ruske interese.
1 u Dumi stvoriti će se stranka, koja

\pod krinkom internacijonale, urotit će istepenim aktivnim parlamentarnim ra-

se proti vladajućoj dinastiji i ruskim

interesima; mješte aktivno u parlamen-
\tarnom radu sudjelovati, da Rusija steče
postepeno potrebite reforme, da se po-
imladi i ojača, da u Evropi zauzme
istaro svoje mjesto, koje joj pravom
pripada; oni ragje u skrovištu prepra-

\vljaju Orsinijeve bombe i buntovne

francuskog parlamenta žigosao. Samo

(kad se radi o Rusiji, neprijatelji sla-

\venstva kao jedan prstom upiru u tu
tobožnju varvarsku slavensku državu.
A Maksim Gorki, taj prodani i izro-
gjeni ruski patrijota, punim tobolcem
novaca obilazi Evropu, da uz šampa-
njac proklestvom se nabacuje na svoju
domovinu. A Rusija kada želi tome na
kraj stati i sačuvati svoje dostojanstvo,
čuje se glas: to je varvarizam. Šta

Parlamenat kurija zamijenio je par-
lamenat općeg prava glasa ; sredovje-
čnu baštinu staleških razlika i povlaštenih
položaja napredna stečevina demokrat-
skog vremenskog duha: jednakost ;
\prije tobožnje, sad pravo narodno za-
\stupstvo. Nestalo je gragjana prvog i
\drugog razreda; sad svak ima pravo,
\da slobodno izjavi svoje mišljenje, da
\slobodno vrši temeljna prava.

(je u ovome slučaju preostajalo ruskoj Iskreno ćemo reći, .mi smo u opće
\vladi, nego izrogjenu Dumu raspustiti, | zadovoljni sa sastavom parlamenta. Na- snažnih napadaja.

u kojoj sjedahu ljudi, koji ne mareći
iza narodne interese, vodili su državu
(k rubu propasti. Ruski zastupnici mo-

'\rali su znati, da se neda sve od je-

dnom postići, morali su se ugledati u

\rodima se ne može nego položaj po-
\boljšat, jer Nijemci više nemaju svoje
većine, a drugo — što nije manje važno
| — mjesto šovenskih elemenata nastu-
\paju jaki socijalni demokrati, koji na-

brižno pazi, da interese svoje familje
promakne, pa taman stradale tako bez-
broj drugih. Uvjereni smo, e se u ra-
čunu prevarit ne ćemo. Bog zna što
se ne smijemo nadat, ali opet ni zlu
zanago ne.

Može se navesti silu konkretnih pri-
mjera, što čekaju nemirno svoje rije-
senje. Već stručnjački odbor pretresa
gotovu osnovu novog kaznenog zako-
na, jer je dosadanji od godine 1852.
zastavio, buduć je kriminalistika od tada
znatno naprijed kročila. Eto prihvat
ove osnove od narodnog zastupstva
je jedan izmegju prvih njegovih zada-
taka. Dalje je skrajno vrijeme, da se
barbarski vojnički kazneni zakon sa
svojom sredovječnom proćedurom pro-
mijeni, kako to traži pravda i čovještvo.

Trogodišnja vojna služba ustupit će
sigurno mjesto dvogodišnjoj. Predlog,
što ga je pregjašnji parlamenat oborio,
od ovoga će bit lako prihvaćen. A da
će se u njemu, pogotovo sa socijal-
demokratske strane, tražit i druge re-
forme u vojsci, o tomu sumnje nema.
Moloh militarizma, koji nam disat ne
da, koji traži tolike žrtve, na koga dr-
\žava troši od svake forinte trećinu, —
što je milijun kruna na dan — po-
dnijet će žestoke kritike a može biti i

 

|
| Bit će temeljitih prigovara i proti
\porezima, koji su sada nepravedno
\ razdijeljeni, jer tište samo siromaha, a
bogataš ih jedva i osjeća. Proporcijo-
\nalni porezni sistemat je doduše po

\druge evropske parlamente, osobito u | glasuju nacijonalnu autonomiju za svaki činjenicama nepodnosljiv, ali opet neki

austrijski parlamenat, gdje Slaveni ne-
\gda potišteni od oholog Nijemca, po-

dom, bez revolucije, postaše glavni
\ faktor naše države. To se ipak nije ma-
'hom izvelo, već političkijem evolucija-
\ma i okolnostima od suženog izbornog
| pravastoprv g. 1907. došli smo do općeg
\ izbornog prava i osjegurali svoju pre-
\ vlast. Pogriješka je ruske Dume, što
lje odmah u prvoj godini svoga života

\narod. Zapušteni, sisani i siromašni nek
\se nadaju biti zaštićeni protivnim, koji
\su do sada nesmetano i nekažnjivo
\izrabljivali potrebu i bijedu njihovu.

|  Prama tomu nije teško predvigjat,
kakav će bit parlamentski rad. On će
naličit radu mlada i krijepka čovjeka,
širokih vidika, zdravih misli, koji služi
pravdi i ljubavi, a ne — kao do sada
— onomu iznemogla i bojazljiva starca,
uska obzora, zastarjelih nazora, koji

 

 

\se pitaju, bi li bio najpodesniji i naj-
\pravedniji od socijalista traženi progre-
\sivni porezni sistemat. Bit će (i s pra-
vom) vike na neke neizravne poreze,
u prvom redu na one, koje čine sku-
\pim kruh i meso. Svakako u ovom
\pitanju novi parlamenat ne će udarit
putem staroga, pa će sa svoje strane
'barem imati dosta dobre volje, da
\olakša_ siromašnim slojevima teške dr-
žave terete.

 

PODLISTAK
Pogledi.

— Putne bilješke. —

Napisao Ante Anić.
XIII.
U :

Samo smo se jedan dan mogli zaustaviti
u tom slavenskom Babilonu raznih vjera i
narodnosti, pa da se odatle povratimo kući.

Sarajevo je grad, u kom se spliše razni
elementi evropskog života na propadajućoj
moći izlama, koji još uzdrži to mjesto kao
relikviju negdašnjeg zanosa svoje vjere. Sa-
rajevo je još danas uza svu profanost na-
šeg vieka, koju je uvela evropska kultura,
vjerskog kulta, te mu ona nije ništa
oduzela od tog obilježja. Svi se poslovi i
sve brige okreću oko stožera vjere,
koju ciene jedinim uvjetom obstanka poje-
dine narodnosti. Vjerski se kult razvija skupa
sa socijalnim životom, te je kao mreža, koja
obuhvaća nakane i djelovanja svih staleža.
Sav onaj moderni napredak krasnih zgra-
da i uredjenih viadukta čuva ipak bašti-
njeni harakter tradicionalnih osebima raz-
nih narodnosti. Ta fizička i inoralna energija
cielim životom

3

Hi
ij
li
E
iili

i
|

i
i
!
:

!
:
:

(Katolik, grčko-iztočnjak, protestanat i mu-
(skina. španjolski židov i ciganin, Hrvat i
Srbin, Niemac i Magjar pod istim podne-
bljem misle drugčije. Cieli konglomerat ra-
znih ideja. Sam Židov ima dvie sljedbe i
dvie bogomolje; u istoj džamiji skupljaju
se Muhamedovi viernici, koji ne misle jed-
nako u svom zakonu. Stjecaj je zapadne
kulture porodio i kod njih dvie struje.
Svi ti razni elementi, kojima je našarano
Šeher-Sarajevo, nastoje, da jedan drugog
prevlada. A nije moguće ni da bude drug-
čije. S jeme je evropske kulture palo ne-
davno i nenadno na tlo posve neobradjeno.
Tu se osobito opaža pojava općeg zakona,
po kojemu svaki narod, tek što pristupa
kulturi, hoće na jednom da dosegne napre-
dak tako velik, koliko je bio niži stupanj
prvašnje njegove naobrazbe, dočim u pa-
triarhalnom kolektivizmu života jednog na-
roda nagla prorupcija nove kulture može u
bitnosti nanieti dosta kvara. Sav kaos raznih
misli, koje se natječu u Sarajevu i ne čine
ga ni najmanje simpatičnim gradom, stoji
pod pokroviteljstvom jedne političke ideje,
koja želi progutati sav taj metež i upire, da
u jedno stopi sve opriečno i da sačini nešto

 

 

 

 

jednom socijologu riešiti taj zapletaj, jer su
uzroci posve druge naravi, nego ih obično

i:

menitosti, liepu katoličku stolnu crkvu, gdje
se sretoh sa
rom, predstavnikom katoličke ideje u Bosni

\i Hercegovini, te isusovačku ckvu sv. Ćirila
\i Metoda. Posjetismo i begovu džamiju,
\muzej i čaršiju, tu viernu sliku iztočnog
života, pa napokon gradsku wviećnicu na
obali Miljacke, te spada medju najljepše
gradnje u Sarajevu. Sagradjena je u arabsko-
maurskom slogu, a resi je prekrasna orna-
mentika. Tehnika, koja odaje svoj nacionalni
izražaj u dragocienim sagovima, stvorila je
u arhitekturi arabeske.

Još je bilo što vriedna, da vidimo ; ali
umorni od velikog napora odosmo na po-
činak, da se poslie podne trknemo do /lidže.

+.

. .

Tek sam bio sladko usnuo, kad netko
zakuca na vratima. Iza vrata se je čuo glas
sobarice, koja mi javlja, da me čeka u go-
stioni nekakav znanac. Bilo mi je, da pravo
rečem, težko ustati, jer bijah prem umoran
od duševnog i tjelesnog napora. Ustadoh
ipak i otvorih prozor. Šeher-Sarajevo blie-
štilo se u prosievu žarkog sunca, i plamtile
u moru svietla biele zgrade, koje je podi-
glo novo doba, da izvrši zakon viečne pro-
mjene. Strše u vis tolike munare, kano da
plaču kruti udes svetoga dina. O kolike
[uspomene sakriva ovaj grad, preko kojega

e

likih grieha ! Rado bi se tog časa bio podao
'suatrenju, ali se pozivu trebalo odazvati.
Sašavši doli, nadje se kod mene čovjek,
koji nosi isto ime i prezime kao i ja. Či-
moje ime, pa

 

 

 

lično upozna. On je sada činovnik na sudu.
U ugodnu razgovoru zadržah se s njim oko
dva sata, a onda pozvah svoje drugove,
koji su još sladko spavali, da ustanu, te
podjosmo na Ilidže.

— «Mi prije treba uzeti ulaznicu za
\večerašnju predstavu» — Kristo će. Te je
\večeri imalo predstavljati srbsko pozorištvo
družtvo tragediju »Nemanja» u t. zv. «dru-
živenom domu». | Kristo se u brzo povrati,
obavivši pasao.

Iz električnog tramvaja, koji nas je za-
tim vozio do željezničke stanice, gledao
sam one stare Turke mrkog pogleda, sa
duševnim oznakama jakog upliva svoje vjere.
Pod bremenom godina odavalo im lice nu-
tarnje nezadovoljstvo. Mori ih valjda tjesko-
ba srca, viđeći, kako stara vremena naglo
izčezavaju pred jačim pokretom novog doba,
koje oni nikako ne mogu da shvate, jer
valjda «viđe propadati svoj prekrasni din».
Nikakova čuda, da rad njega ostavljaju na
hrpe drage volje svoju rodnu grudu i bolje
prilike, da ih zamiene sa biedom Male A-
zije, gdje se još nije «izrodio pravovierni
gviet». Težke ih misli more gledajući, kako
malo po malo izčezavaju nakon samog če-
tvrt vieka liepe stečevine njihove vjere.

Ostao je ipak na licu im trag ponosa
negdašnje slave, i premda ne djeluje na
njih ni malo djelovanje modernog napred-
ka, tako da se prezirom voze u električnom
tramvaju, rado bi se poklonili principu svoje
| vjere, zakonu

udesnog fatalizma, da ne vide
u tim novotarijama propadanje svetog dina.
Ta oni su zadnji ostanci preživjelih uspo-
mena, zadojeni tolikim presudama. Od ona-

 

mo pak juri kao crna avet željeznički vlak,
\simbol nasilnog prodiranja jačeg duha i
kao da podrugljivo stiže pred vrata tvrdih kula
i visokih munara. Medjutim zakon viečne
|miene slavi neprestano pobjedu i mi posta-
jemo, i ako preko volje, njegovo pusto rob-
ilje, kojemu se moramo pokloniti. | nas je
\učinio svojom žrtvom, jer što je ljudski ži-
\vot, nego li niz takovih promjena začinjenih
\obsjenama od poroda do smrti. Sve je pod-
vrženo tom moćnom zakonu, te izključuje
samo Onoga koji ga je dao. | kad promi-
sliš, što će biti do tisuće, pet tisuća godina
i od Sarajeva, koji sad zaodjenut novim
ruhom veselo se smije podsmiesima života,
ne ostaje ti nego da ponikneš smierno pred
otajnošću viekovne miene, koja će u neda-
leko i nada mnom i nad tobom spustiti
svoju neprozirnu zavjesu, da izčeznemo sa
zemlje, pa sakupili u svoje žile sok jakosti
cielog svieta i sol mudrosti svih njegovih
umnika.

,... «fugit velut umbra et nunquam in
eođem statu permanet» ')

I kad stigosmo vlakom za '+ sala na
llidže i vidjeh cielu razkoš novovieke tehnike,
koja je uprla svoje sile, da ljudskom životu
produlji boravak na zemlji, promišljah na
neznatni uspjeh čovječjeg da se
opre zakonu stalne miene. Cielo to djelo
izgleda kao zmo prosa spram najvišeg vrha
Gaurisankara.

(Slijedi).

 

 

 

 

 

u o lea 1 id ne oj x io slanje