ag MINA GLASNIK Cijena je listu sa donašanjem u kuću ili s poštom ma godinu K5; na po U DUBROVNIKU 20. Jula 1907. . ta -“ G e o Pretplata, pisma, dopisi i oglasi šalju se Administraciji lista. — Za zahvale (EM M STRANKE PRAVA u DALMACIJI. 1 četvrt godine surazmjerno; za inozemstvo godišnje K 8 — Ko ne vrati list kad mu pretplata mine, smatra se da je predbrojen i za došasto polugodište. IZLAZI SVAKE SUBOTE. — POJEDINI BROJ STOJI 10 PARA. i priopćena plaća se 30 para po petit retku. Za oglase 20 para po retku a koji se više puta tiskaju po pogodbi. — Rukopisi se ne vraćaju. Listovi netran- Brzotisak DUBROVAČKE HRVATSKE TISKARE. kirani ne primaju se. — Plativo i utužljivo u Dubrovniku. Odgovorni urednik FRANO SCHICK. *a33 (rima dominium nad Hrvatskom. Ali, Pp roglas koalicije. | na žalost sviju dobro mislećih rodo- Napokon srpsko- hrvatska koalicija ljuba, nade se ispunile nijesu. Poznato izdala je svoj proglas na narod. Ima nam je, da u hrvatskoj koaliciji ima već nekoliko vremena, da je taj pro-|dobrih patrijota i vrijednih političara, glas bio najavljen, i svak ga je željno ja ti su gotovo svi Pravaši; nadali iščekivao, nadajuć se, da će on biti|Smo se, da će njihovo mišljenje pred- vijerni izraz hrvatskog mišljenja i hr- vladati nad političkim kretinizmom Su- vatske političke svijesti prigodom ma. Pilovaca, a po tom i proglas biti izraz stalog sukoba izmegju hrvatskog na. zrelog političkog mišljenja i shvaćanja. roda i magjara. Ali, na žalost, iskreno; U tome nas je donekle tješilo i pisa- ispovijedamo, ostadosmo rozočarani. je «Hrvatske», koja je otrag nekoliko Proglas udružene koalicije takav je, da dana pisala: «Hrvati izvršili su svoju ne može nikako da služi na čast hr-|dužnost. Poslužili su Beču i Pešti. Hr- vatskome narodu; i razumljivo je, da vatska vlada bila je pismeno zauzela je hrvatski narod ostao hladnokrvan i odlučno stanovište protiv carinske ras- pasivan prema onakovome manifestu.|prave. Time je poslužila Wekerleu i Proglas bilo sa tehničke, bilo sa poli- Beču proti Košutu. S druge se strane | potrebu pravednog uregjenja» odno- | prava, noseći visoko zastavu hrvatske slo-| Opet ćemo se povratit na tu blaženu ri- šaja spram Ugarske ? Zar to ne bi bila bode i jedinstva, ne DO se bez on ječku mg or Ko je e: da z ie : \za svoja načela i narod rugim strankama nje onakove, kakova je, i o se ono di- nova skuacija, da su on! proglasu aos: jedino druge — žele li pomoći|letanski sastavila, hrvatski narod ne može na narod izjavili: Pošto su magjari Hrvatskoj — moraju k njoj. | baš je zato | postići ono, što se trubilo? Tu je bio prvi prekinuli nagodbu, prekidamo ju i mi? sada zgodan čas. Sad, kad se uvigjelo, da|Dr. Frank sa svojim bistrim političkim okom. Zar to ne bi bila nova situacija, kada se s Magjarima ne može baš ništa. Čista|Mi sa svoje strane priznavamo, da smo u bi u Hrvatskoj na jedanput nestalo pravaška politika opet se pokazala jedino|prvom času bili neodlučni, jer je na prvi \nagodbenjaka ? A ako bi se našla stran- $pasonosnom za hrvatski narod. mah krivo shvatismo kao kakvom demon- ka, koja bi na nagodbi išla u izbore, A ove retke, što pišemo, pišemo iz du- stracijom prema Austriji sa strane zastupnika tia : I i kog uvjerenja. Ne kađimo nikomu, jer | Dalmacije ekonomno i kulturno od nje do onda bi valjalo u slogu sa stečevinom to nije običaji Mi smo znali Prasku ileza zapuštene. Kad i malo bolje rezoluciju ćancima i onda tek narodu doviknuti: prigovoriti otvoreno; mi smo mu se znali| promotrismo, uvidjesmo namah, da pravaš «Ako ovaj rad svijesno, složno, mu- i zamjeriti. Nije svetac, nego čovjek; čovjek, |ne smije za nju biti. Izrazi «uzčuvanje či- ški podupreš i pomogneš provesti. Biti što bi mogao i pogriješiti. Ali ovi redoviti | stoće nagodbe», mi «upućeni na Ugarsku» | protivnik sadanje nagodbe, još ne znači napadaji na nj, nijesu napadaji iz osvjedo-|i t d., ne spominjanje Rijeke ni Megju- biti starčevićanac. Ako se rezolucijonaši \čenja, nego iz lične antipatije, iz mržnje, | murja, sve to osvijestilo nas je lako i osvje- oš dili kinuti db t |zavisti i straha, da im ne pomrsi račune. dočilo, da to nije korak k slobodi, a da | njema e ti prezimu ge u 9% Samo su zato ti napadaji nepristojni, srestva sjedinjenje Dalmacije bilo bi za nju samo \da se ne bi zaboga pričinjalo, kao da gadna; lažima i klevetama ni broja se ne | promjena gospodara, po svoj prilici gorega \su se grčko-istočnjaci i naprednjaci po- zna. Neprestano mu nešto dokazivaju, a da|od Austrije. I zato joj postadosmo odlučni tičke strane, nije najbolja svjedočba naglašivala sloga sa magjarima proti | starčevićanili, tada su se mogli posta- |ne dokažu nigda ništa, i to većinom ljudi, političke zrelosti hrvatske koalicije. Ispo- Beču. Košut nam je platio željezničar- viti na čl. 42. od god. 1861., koji se| bole slova ma ei i i: vijedamo, da smo se od rezolucijona. skom pragmatikom. Beč pako Rakod- | izjavljuje «za užu svezu» sa Ugarskom + vic đ ak pari E škog manifesta nadali, da će biti izraz čayem i politikom slobodnih ruku, samo uz paritetnost sa Ugarskom. O- | Hrvatskoj. I dogagja se jedno čudo. Što se svijesnije politike, nego li bijaše «riječka što su ih magjari dobili u pitanjima, vo, što su sada učinili rezolucijonaši, giga ; bijesnije na nj viče, to svaki dan više rezolucija. Prevarismo se. Kao što «rije- koja se tiču nas i narodnosti. «Obzor» protivnici. Kroz kratko vrijeme uvigješe i sami potpisači riječke odluke, da se sa šo- venima i megalomanima ne može na kraj. Lex Kossuth je više svakog otrijeznila. Franka su prekarali, što se za borbe rezolucijonaš- kih delegata bojao u «Hrv. Pravu», kako će se oni.do konca ponijeti; bilo mu je (čini dojam, kao da je koalicija htjela zemljišta stiče, to megju svojim pristašama čkom rezolucijom», koja je već bankroti- Se obara na starčevićanski proglas, | rala, hrvatski političari nijesu označili je- jer veli, da je nagodba izvor svega dan čisto politički hrvatski pravac, kojega Zla. Ta nije samo izvor, nego je bi se prema magjarima držali; ista ma. nagodba jedino sredstvo i jedina na izbija i iz najnovijega manifesta srp- poluga, pomoću koje se pod vidom sko-hrvatske koalicije, koja se ćak boji zakonitosti i ustavnosti krši zakon, pra- u svome manifestu i spomenuti hrvat- Vo i ustav Hrvatske. Nagodba nam ski narod, e da ne dirne u političku zatvara sve puteve, koji vode do prav- osjetljivost srpskoga elementa u Hrvat de». Iz ovakovog rezolucijonaškog gla- skoj. | kao što famozna adresa koa- sila, očito je bilo, da će se srpsko- liranih stranaka, nosila je na sebi sve hrvatska koalicija staviti na jedino us- znakove servilnosti nekih hrvatskih pješno stanovište: dolje sa nagodbom. političara prema magjarima; jednako i A kad tamo u svome proglasu ikoali- najnoviji proglas nije drugo nego naj čija se izjavljuje naprosto za reviziju vijernije ogledalo političke smušenosti nagodbe. : udruženih elemenata u Hrvatskoj. Dok Magjari sa ovakovim stanovištem hr- Starčevićanski proglas izraz je zdrave vatskih političara ostaše posve zado- | prava. Vika, jer je Frank napisao u «Pravu» i bistre politike, prave hrvatske svije- voljni, a to izbija i iz pisanije glavnih / sti, koja ima jedan pravac i zna šta njihovih organa. Prekinuće nagodbe kući zastave, kad su se vraćali iz Pešte traži; koalicijin proglas niti ima pravca, bilo ih je uplašilo, a sa revizijom oni će niti jednog opredijeljenog programa, niti vrlo lako, znajući, da će hrvatski po-' jedne političke baze, niti čistih vidika. litičari iznijeti tanji kraj. Revidirana na-' Ta sjegurno i magjari se zadovoljiše godba ostati će uvjek nagodba —, sa onakovim manifestom : po pisaniji magjarski lanac, koji će opasati slobodu | nekih rezolucijonaških novina, izgledalo hrvatskoga naroda. Pa da nijesu go-/ je, da će najavljeni manifest biti tako- spoda rezolucijonaši mudri i svijesni va praskavica, koja će ćak uzdrmati | političari ! Shodno je opazio jedan za- | temeljima magjarske države i magjar-| grebački list: da rezolucijonaši uvijek | ske ideje. A kad tamo: parturient idu za tim, da nešto mudroga stvore, montes, nascetur ridiculus mus. a kada im se pruži prilika, onda im Magjari se nadaše i bojaše, da će pra- se kao mističnom Midasu u ruci sve vaška misao predvladati u hrvatskoj pretvara u drugo. Zar nijesu oni imali xoaliciji, i ova da će se odvažno bo- priliku, da i bez daljnjega uzrujavanja riti da sruši nagodbu, koja je uzrok naroda stvore «novu situaciju», koja švijuh zala u Hrvatskoj i daje magja- bi izazvala «neodoljivu i neotklonivu PODLISTAK | dine 1900 na novo otkriše Mendel-ovu nau- | “rironifeniam em |ku. On je doduše ćutio u sebi, radi ovog Spomenik učenjaku svoga otkrića, radost i zadovoljstvo, ali ne franjevcu. doživi vanjsko priznanje i uvaženje sa stra- Prirodoznanstven ijeta, |"e svojih savremenika; nu tim sjajnija i priopćili su poziv Bri okov see sti brzo odjekne Mendel-ova posmrt- “4 podignuće spomenika zaboravljenome pri- "a slava po svim stranama svijeta». | 'odoslovcu Grguru Mendel-u. U pozivu megju | Na_pozivu su potpisani odbornici-pred- ostalim kaže se: «Za života od malo ljudi po- stavnici: Njemačke, Austrije, Francuske, Ru- sudi: pa kroz decenije posve zaboravljen a |Slje, Švajcarske, Engleške, Japana, Amerike, danas u ustima svih biologa, to je bio udes litičari. Da se pak Starčevićanci kao stranka \ostati uz svaki uvjet «regierungsfšihig.» veću odanost i ljubav žanje, da bi oni za žao, da popuste. Zato nije niko mogao od Ali koalicija za sve ovo nije marila. nj i u vatru. A sve ih ovo još ne opame- vike stanovitih novina živjeti. A ko zna, da 'Ona je zabila u glavu, da ne smije | “uje, da im ta metoda ne pomaže, da mu \baš nije bilo njega, njegova pisanja, da se O ECK A ;_ |S podvalama ne mogu naudit, da postižu nijesu strašili za svoju poziciju, koliko je | prisvojiti nikakovo mišljenje starčevi- | nootivne efekte. Ne bi li bilo bolje i može imaju u narodu, da im je Starčevićanci ne \ćanaca, pa makar i najspasonosnije bilo pit korisnije, da požale svoju ludu muku, \otmu, bili se oni onako borili proti uzako- iza Hrvatsku. Ne čudimo se Supilovci- da se ostave ćorava posla? Da, a o čemu njenju magjarskog jezika na hrvatskoj ze- ma, ali se čudimo Zagorcu i pravaši- bi tad pisali? Da Franka nema, Franka bi mlji? Ne sumnjičimo nikoga, kao oni Franka ma, da su mogli onakav proglas pot- | morali stvoriti! Nu iji nas Starčevićance, jer to nije naš običaj ; pisati. U politici inadi ne vrijede, već _ Prateći iz daljega politički život u Bano- | ali zašto nebi moglo bit i ovgje što istine? zi i zo vini, cijenimo, da bi naš sud mogao vrlo | Ponavljamo 1 završujemo. U nas viču be- (trijeznost i ozbiljnost. |lako biti nepristran. U Franku vidimo do-|daci na Franka, jer su papige, a ostali, jer \bra Hrvata, a i dobra Evropejca. Veliki du-| ga mrze kao takmaca, jer mu zavide ta- 3 g \ševni kapital, s kojim raspolaže; politička /emtu, jer se boje za svoju budućnost. Zato, Svemu im kr IV Frank! vi ' kojom odvaja od ostalih javnih | mi, kad čitamo proti njemu, ne smeta nam, I kad im se nijesu ispunile sangvinističke ljudi; njegov organizatorni talenat čini ga jer razumijemo igru; pače uživamo, jer su nade, što su ih u riječku rezoluciju pola- u Hrvatskoj jednim od prvih političara. | nemoćni, da mu naude, pa neka nas ko gali, kad im ih je lex Kossuth raspršala, Zasluga je njegova u prvom redu, da je nazove i cinicima, ako hoće. Dovodili su opet vika na predsjednika Starčevićeve stranke | stranku od dva zastupnika doveo ua 20, a|ga u svezu s Khuenom, s Tomašićem, a ida se danas gleda sigurno u nedaleku bu- |sad počinju s Rakodzayem. Razumije se, ovo, rekao ono, jer nije izvjesio na svojoj dućnost, kad će čisto pravaštvo u Banovini da je to sve laž. Nekoga treba naći, s kim Su- imati svoju saborsku većinu, kad će se ono |će se samo neuspjesi pokriti, Kad su im A ko je po- | pristaše zadovoljni s tim, kad su na tako pilo i družina. Kriv je dakle, što govori uhvatit u koštac s Magjarima. svoje mišljenje, što je iskren, što neće, da'| magao Starčevićanstvu, pomagao je hrvat-|niskom odgojnom nivelu, mi ga nemamo stranku izloži ma za koga, a po gotovo za stvu. Dopuštamo pak, da se ovim neće i ništa proti tomu. Ne zavidimo im moždanima. pustolove, pa taman oni za svoju otačbinu |ne može svak slagat, ako neće sebe zani- ip. osjećali. Mi smo uvjereni da on zna svoju | jekati. Što naši protivnici vele o njegovu dužnost prama stranci i hrvatskom narodu | radu za financijsku samostalnost? O njema | i kako će je najbolje izvršiti. Uvjereni smo, šute. Ako mogu biti nepristrani, onda će| da on dobro radi. Garancije nemamo, da | morati priznati, da je već stim, što je raz- potpisači riječke rezolucije i izdavači pe-|činio naše račune s Madžarskom, do vijeka štanske deklaracije, premda su se sad po- zadužio hrvatski narod, i da mu on toga šteno ponijeli u obrani materinske riječi, | nigda zaboraviti ne smije. Ovo je sve ovako, | već je neko štampao i otvoreno pismo u opet sutra ne učine kakvu novu političku lako ćemo govoriti kao ljudi, a ako ćemo tom smislu. A da se neće bit na Grudi pogrješku; ne zato, što nijesu patrijoti, (jer kao zasukani strančari, tad prestaju svi ra- | popravilo ono čeljade, kojega su iz Stona unutra ne možemo nikomu zaviriti), nego | zlozi. Onda samo udri na Franka i Fran- | onako «lijepo» otpratili, lako će nam se što nemaju jasna programa i što nijesu po- kovce. Pače i u znak zahvalnosti, kad ih | povjerovati. Što se pak u narodu o njemu iti gdje u potrebi i pomožu (a to uztraži na-| govori, slavnom poglavarstvu će se bit la- izlože za njih, ne bi li oni šnjima u slu-| rodna korisi), sumnjiči se, e je to Frank/ko s malo dobre volje uvjerit. Čujemo, da čaju kakva razočaranja narodnog pretrpjeli | uradio pod «pritiskom javnosti», Ko ai osoba nudi se i pravi molbe za dopu- jedan udarac? Jest, Starčevićeva stranka | kaže, da je ovo pošteno, nije ni on pošten!! ste nošenja lovačke puške, a opet ona ista Vijesti iz naroda. Iz Konavala, Već je bilo u ovom listu zbora o pri- stranosti jedne službene osobe na Grudi, Godine 1901 ova djela su bila opet na svijetlo iznesena po glasovitome profeso1u Tschermak u u Ostwald-ovim klasicima ek- satnih prirodoslovnih znanosti. (Klassiker der exakten Naturwissenschaften). X. Pariz i namjesti ga u ulicu L6vres i dade | nevolji. Umre dne 5 augusta 1857 u pot- mu sredstva da napravi 80 strojeva, koji se | punom siromaštvu. odma staviše u porabu u nekoj velikoj ra-| Sudbina nesrećnoga Thimonniera nije bila dionici vojničkih oprava. bolja od one mnogih mu velikih slavnih Novi strojevi rasno odgovaraše svojoj | sudrugova. svrsi i činjaše se da će slava Thimonniero-| Po svojoj tehničkoj važnosti, po svojoj va napokon izaći na površinu; ali žalibože|brojnoj uporabi, po svojim ekonomičnim to nebijaše po čudi Thimonnierovim radni- | posljedicama : Thimonnierov izum može se Mali grad Amplepuis, u Francuskoj, spre-|Cima a i ostali šavci gledaše na taj izum|ubrojiti megju najvažnije industrijalne na- ma se da otkrije spomenik Bartolu Thimon-|prijekim okom. Nije falila nego prigoda da|pretke XIX vijeka. nier-u, nesrećnomu izumitelju šivaćeg stroja. |se nesrelnome Thimonnieru osvete. Ovu| Pravedno je dakle, da se napokon i ako Thimonnier još u svojoj mladosti stavi u|Prigodu pruži revolucija. nakon smrti dade dostojna h glavu kako bi pronašao da ručno Spomenik izumitelju šivaćeg stroja. je znao risati a ipak usprkos mnogim po-|Thimonnier izlupan, oplječkan, nome gradu Amplepuis-u. *) teškoćama uspije da sastavi zamišljenu spra povrati se u svoje rodno mjesto, gdje sa. x. vat. |. šivaći stroj. Thimonnier dobije &re-|stavi opet stroj po svome izumu i sprovede vet. Ovaj izum, koji je imao postati svoj život usa ga. — lovni, nije bio za jaduoga svoga izumitelja ga ea 53:30 *) Izum Thimonnierov tekom vremena bio je mego izvor jada i nevolje. Svijet mu se!svoj Ma neđe Amerikancima, oma | o je a Neo Basse. 1084 | rugao i smatrao ga mahnitim. o g8 ploda mnogogodišnjih Borba 120 ua dvije o aa gri. Maše ru Napokan inženjer Beaunnier zauzme se | žrtva. Wilson, god. 1854 Singer usavrti i poveća upo- za tužnoga Thimonniera te ga odvede u Njegove zadnje godine provede u gorkoj! rabno polje šivaćih strojeva.