A 8 1 \ * Br. 131. U DUBROVNIKU 24. Avgusta 1907. Godina lil. MMIATMA PRAMA GAIE O 233=3| GLASNIK STRANKE PRAVA u DALMACIJI. [mocan imatu tm m mtv e — 1 \ četvrt godine surazmjemno; za inozemstvo godišnje K 8 — Ko i priopćena me vrati list kad mu pretplata mine, smatra se da je predbrojen i za došasto i IZLAZI SVAKE SUBOTE. — POJEDINI BROJ STOJI 10 I'ARA. ' plaća se 30 para po petit retku. Za oglase 20 para po retku a koji polugodište I Brzotisak DUBROVAČKE HRVATSKE TISKARE. se više puta tiskaju po pogodbi. — Rukopisi se ne vraćaju. Listovi nefran- ! | Odgovomi utednik PRANO SCHIK 1 kirani ne primaju se. — Plativo i utužljivo u Dubrovniku. Skupština stranke prava. caju u interese hrvatskoga naroda. Po- ne možemo nazvati njihovo podupiranje Oni bi htjeli, da borbom proti Hrvatstvu minje zove se Borić, a Borić je od hrvat- litičko obzorje hrvatskoga naroda kao klike, iz čega opet samo klika profituje. uliju u svoju sad donekle apatičnu stranku skoga plemena od kojega potiču Berislavići. U smislu 4 22 «Pravila» naše stran- da nije čisto, a Pravaška Stranka treba Hoće li, da ih cijenimo kao protivnika, staro oduševljenje. Sve nam to me smeta Može li biti jasnijega dokaza u prilog Hr- ke častim se pozvati dalmatinske pra- da zauzme svoje stanovište u najno»| robe 4e živu životom, kako odgovara nji-|ništa. Mi se nigda ne bojimo borit se sa vatima ? Sjećaino Srbe na sam naslov: Tur- vaše na glavnu godišnju skupštinu, i itičkoj_ konstelaciji h tsk hovoj nedavnoj prošlosti; treba da budu |ovako otvorenim elementima za čisto hr- ska Hrvatska, za sav dio Vrbasa, koji su kilo & držati Spljetu, dne 6 \vijoj poli y Ronse: aciji: eva Oga ljudi s ljudskim ponosom. | zato pozdrav. vatstvo našeg Dubrovnika. U nama će zato Hrvati baš očajno branili od Turaka. Sami ir će M u pje . a » naroda. Pravaška deviza: ni Beč ni ljamo pokret, što se stao javljat u njihovim naći vazda odlučnog, ali poštenog i iskre- Nijemci znali su do nedavna za to ime, te- Septembra, u 9 sati iz jutra, sa slije-| Pešta, na dojdućoj skupštini mora se redovim proti klici. Znamo, za čim oni mog protivnika, koji će znati i karakternog kar od zapreme Bosne zametnulo se neka- dećim dnevnim redom: još bolje učvr stiti. Razne diferencije idu; znamo, da je i to proti nas, Hrvata. nesumišljenika častit. mo, da se ne sjetimo da to nama pripada. I. Izvješće o radu kroz zadnju go- mišljenja, ako su u stranci postojale, Taj dio Bosne nam je zajamčen, ko što je dinu, i o sadanjem položaju stranke. reba izgladiti i snažnu organizaciju M # sunce na nebu, jer ovi predjeli šalju još u 2. Pravaško novinstvo u Dalmaciji. provesti, jer nas iskustvo uči, da bez; Bosna prama Hrvatskoj u prošlosti. s vijeku svoje poslanike u Hrvatski sa- 3. Opći domaći i pokrajinski politi- snažne organizacije stranke propadaju: Ima li što ljepšega nego kad se jedan na-| pratio kroz ovo zadnje vrijeme političke de- ul zrače zraka + i hole čki položaj, uz nacrt buduće taktike u qocet «srpska stranka na primorju» i rod bori za svoje stare pravice, što mu ih | bate. Dapače nekoji hrvatski političari, iz| nepokolebivo pravo na Bosnu. Čim napro- zastupstvu. «Hrvatska stranka». Nadamo se, da će djedovi namriješe, nadajući se stalno, da će prevelike naklonosti prema Srbima, ćak su tiv Srbi mogu dokazati svoje historično pravo 4. Sabor i saborski izbori i even- dojduća skupština biti vrlo istoracontac| LPE OG znati očuvati svetinju, koju išli tako daleko, da su Srbima prepustili na Bosnu? Naši oci odmah u početku na- lim namiru, svetinju za koju su prolijevali | slobodne ruke u bosanskom pitanju. Ipak, | seliše Bosnu i vladahu njom puma četiri vi- tualno novi izbori za Beč. i ; i Svaki E. ai i i t brojno posjećena. Svaki pravaš, kO- svoju dragocijenu krv, nadajući se, da će rek bi, da se nekoji Srbi time nijesu za- jeka, Srbe naprotiv na ku naših seoba AAE \me leži na srcu dobrobit svoje otač-|očuvavši te pravice i slobode narodne, oču- ji ire i NE tend suo. potuku. NA NO : i A ' | p , zadovoljili, a to se lako razabire iz spome- vidimo daleko dolje na jugu u Maćedoniji 6. Slučajni predlozi. bine, a bez zaprijeka mogao bi nalvati i svoje ime, čast i kulturu? Boriti se|nutog članka u «Dubrovniku» u kome se|y-2; s Jug M a ee i i i : og \kraj Soluna. Oni se skiću kao neuregjeni Za središnji odbor Stranke Prava skupštinu pristupiti, ne smije izostati. |dakle za opstanak imena i časti svog naro-|ide tako daleko, te se ćak traži od Hrvata:|čopor naroda simo tamo dok se napokon Zadar, 15 Augusto 1907. = Ovo je najbolja prigoda, da posvje- da, sveta je stvar, a smetati tu borbu jest|da se odreću svih svojih prava na Bosnu i|ne ustale nama na jugoistoku po staroj D. IVO PRODAN |dočimo, da smo faktor preko kojega varbarstvo; čini li se to pak iz zlobe onda \skupa sa Srbima da porade za napredak srbiji, Ničim oni ne mogu dokazati da je presjednik. : ne znamo, kojom bi se riječi to zgodno | isključivo srpske misli u Bosni. Ovo je ta-|ikada Bosna pripadala Srbiji, ili da ju oni \se ne smije proći. Apelujemo na sve moglo označiti. Podlost još je preslaba ri- | kova ij i : : 3 . , pretensija, da se ne bi mogla opro- i čim: iam | pravaške rodoljube, da pohite u Spljet | ječ. To vrijedi ne samo u nas, nego DRE ni u vrijeme najžešće borbe, a kamio li tonik: M Mhm; ap ivna, jet so se \na pravašku skupštinu. Ko je rodo-| Hrvatska malena je zemlja, ali u takovu e i ni a. najveće njihove sile, kada je njihova država p pštinu. ] ] Ja, P rea. ons 1 e bila najrazširenija, to jest pod Dušanom Sil- i PTT ći siri lk : ši nim, niti onda oni nijesu ovali Bo- stojim sari. Ta važnost otskače nekakovi politički špekulanti nastoje | Poticaji sa istoka ili sa zapada u njoj nagju |u «Dubrovniku» bez znanja vogja srpske snom. Upravo za vrijeme Me srpske dr- još više pomišlju na momenat u koji : i d i | uvijek odziva, jer naša domovina leži na | stranke u Dubrovniku, te bi rada znati koje osip . . k ' svesti hrvatski narod sa prave staze i i : _KOJe žave, došla je i Bosna do velike sile, jer je se skupština sastaje. Svak zna kakva |: a ota. | Prelesu zapadnoga svijeta i naobrazbe u |stanovište prema onome članku zauzimlje , nioi ini ći Ski se sada borba bije izmegju Ugarske i baciti g. naručaj tugjinu, neprijale“ | istočni, ali tako, da veliki dio spada još k za- |Dr. Puljezi, koji se je izjavio za zadarski (E DENE MEN NE Austrije, pak izmegju Ugarske i psi lju hrvatskih interesa, na pravaškim | padnom svijetu. Posve je naravno, da ćemo |riječki sporazum. Nu kako bilo da bilo, onaj | Dušan ie samo kratko vrijeme vladao - ete : je rodoljubima, da pred narodom raz-|mi ćutiti poticaj obijuh strana. Ovaj utjecaj članak ne smije neo ažen proći, jer se u!; ! NSK E) : strije s jedne strane | Hrvatske s dru- 2... 2 ; GN | ] P proć), | jednom malenom dijelu južne Bosne i Hu- i kakvi odnošaji stranaka u viju visoko stijeg mile nam otačbine i pokaza se već u ono sretno doba kad jej nioo odrazuje vrhunac političkog i histo-\ma. a već malo decenija poslije njegove ge, 1 ka vi su aj natodu pokaže pravi put k hrvatskoj narod hrvatski zauzeo svoju sadanju domo- | ričkog neznanja, a po svoj prilici iz ne-|<mrti, bilo je sugjeno, da hrabri ban Tvrtko domovini. Te okolnosti treba da izra-' slobodi \vinu. Padom sile bizantinske na Balkanu, | vješta pera on je ispao. | Kotromanović a od svoju hrvatsku glavu bimo; treba da uložimo sve sile, da prevoditi će nas sjene naših velikih | Soto odlučno zapadna kultura, a utjecaji | Zahtjevati naprosto od Hrvata, da se I Mileševu vii ci mi i nesretnoga u borbi ne podlegnemo. Borba je o- ak: AJA Velikih (s istoka postajahu slabiji, dok ne dogjoše|dreku svojih prava na Bosnu velika je glu-|cara Lazara, kao što se je kasnije vjenčao i naučitelja: Starčevića i Kvaternika i U Turci, te skoro unišliše državu hrvatsku.| post, i sa hrvatske strane graničilo bi sa i U E dlučujuća. Kroz malo godina, a možda 4 k MT po krunom Zvonimira, za kralja Dalmacije i ram ši mleseca, borba sio njihovoj nauci crpsti ćemo snagu i u|Da je propala sloboda hrvatska, pala bi ja-| veleizdajom, a mislimo da se neće naći | Hrvatske : . a odg PO“ borbi proti tugjinu smalaksati ne ćemo. mačno i kultura zapadna u Hrvatskoj, no | nikakav svijestan Hrvat, pa bilo koje stranke, Uslijed provale Turaka, a naročito poslije stat sudbonosna za cijelu monarkiju a to ime naj srdačnije pozdravljamo providnost nam bar tada sačuva svijest i|koji bi potpisao recepte srpskog lista. Pro-|q; I : s Je : U | je po jamo | ' | | bitke ma Kosovu počeše se Srbi naseljivati napose za faktičnu uspostavu hrvatske pravašku skupštinu. | hrabrost i zapad nadjača opet istok u Hr- |šlost, sadašnjost i budućnost Bosne jamči| Bosnu. Ovim časom počimlje dolaziti u države. (vatskoj. Tako bijaše u Hrvatskoj od po-|sa pravo Hrvatske na ovu zemlju, a 10 j€) sukob u hrvatskim zemljama hrvatsko pravo U toj borbi Stranka Prava nosi ve- | stanka njenog neprestanog komešanja, koje |baš ono, što ćemo nastojati ovom prigodom | 44 srpskim. Prije toga mi smo živili sa Predmet je dojduće pravaške skup- štine, kako se vidi iz gornjih tačaka dnevnoga reda, vanredno važan za ljub ne smije se oglušiti. Danas, kada ložaju da nikada mirovati ne može. Došli liki dio odgovornosti, ko što će, ako Dubrovačkim Srbima. Par usna praemč e. E ua koe san jedan naš pilitiča Srbima kao prilično dobri komšije. ba Bog da, imat i velik dio zasluge. Po lo riječi, d ii . kN : itičar | oolema nesreća potisla je Srbe da traže spasa Samo malo riječi, da se razumijemo. narod iz sna, koji se već u smrt pretvaraše. | je pisao : Srbi se ne uzdaju otvoreno zah- |; rane u hrvatskim zemljama. Iz historije zna- priznanju samih protivnika : Stranka Preko volje smo se vazda, pa i danas, Kad god Hrvati što rađe, glavna im je \ijevati i i me. e , jevati da se Bosna i Hercegovina pripoje i i i ii jedioca pra- Prava reći će zadnju riječ. Ona | obazirali napose na naše Srbe. Nekako nam | briga da sačuvaju slobodu i cjelovitost svoje | Srbiji ili Crnoj gori, neće da ostanu u Mo EMO PREEN a = postaje središte cijele akcije. Za to 8 činilo, da se ponizujemo sami, kad svje Hrvati uvijek naglašivahu u ra- quo, a neće da se pripoje Hrvatskoj. Neka | cn; zač ze Ao što je M hrvat: treba, da svaki pravaš, svaki pravi o- zabavljamo strankom, o kojoj bi se moglo | znim svojim programima, da se djelovi Hr- mi nagje tkogod još jedan mogući izlazak | ko; pokrajini. U jedanaestom vijeku poči- : reći svega, samo ne, da živi životom do- vatske, što ih Turci oduzeše, moraju čim |za riješenje ovoga pitanja I NR 3 i i tačbenik dobro pronikne u svoje svete i MSP St I MT i |za riješenj ga pitanja. mlju se pojavljivati bogumili. Bogumili tako dužnosti i d io bitk stojnim jedne stranke. Teško nam ide u|prije pripojiti majci zemlji. | Beč i Pešta| Mi imademo u povjesti jasnih dokaza da |preoteše maha, da su i sami bosanski kra- uža i da se pripravlja za bitku. giavu, kako je moglo ponestati svakog po- mrko gledaju na svaki narodni pokret ulje Hrvatska nekada graničila sa Bugarskom |ljevi bili pristaše te sekte, i ako su u ja- A skupštine su za to da se brojimo, nosa u jednoj stranci — koja ima svoju Hrvatskoj i trude se kako bi odmah u za-|; tuš $ si sapped : | 4 SG i a : lito ne na Drini nego na Moravi, koja je vnosti ispovijedali katoličku vjeru. U po- čeličimo i vježbamo, da pak nakon prošlost, koja je u najnovijoj dubrovačkoj metku ugušili svaki pokret, koji teži za uje- | danas glavna žila Srbije. Jedan od najvećih četku bilo je dakle u Bosni raznih vjera skupštine nastavimo što složniji i odu- historiji igrala veliku ulogu — pa spasti na dinjenom, slobodnom i neodvisnom Hrvat- Hrvata ban Ivaniš Horvat bio je još koncem \pa je i pravoslavna bila zastupana i sko u ševljeniji rad za najviši i najljepši >. da je vlastita klika privede u službu skom. Njemačko-magjarska protivnost uje- četrnaestoga vijeka ban Mačve, a Mačva je| manjem broju nego druge. Srbi počimlju i b druge, da cijela stranka postane stafažom dinjenoj Hrvatskoj, dala bi se donekle shva- ; i i i iti ii najzakonitiji naš narodni ideal: slobo-| 140 sezolucijonaške klike. Jest, srpska stran- titi, jer snažna i slobodna Hrvatska ruši nji lizmegju Drine, Morave i Save. Dakle u dolaziti u Bosnu poslije Kosova; a kada je du i jedinstvo svih Hrvata. 1 ljenaške bitke. ji lat oja o | ruši nji- prvome početku ne samo da je Bosna spa- pala Bosna onda bježe i dalje i naseljivaju i i PRANJE A PRN rr vo. NI poi arije ge rajom o na a i ali dala pod Hrvatsku nego i sjevero-istočna se ćak ipo Hrvatskoj, Slavoniji i Dalmaciji. | , . ji , naše jedno- | Srbij i je-| i Poziv je dostatno rječit, gotovo bi pavljat se. Boreći se proti gradskoj kliki, krvne braće, koji priječe sa svojom io. blie.2čć. nE Pe SO Nje se TN Se VE SO sie PI 06 bilo suvišno, da nadostavimo i jedne bori : 4 komi 3 1 TA \ruje neka čita temeljitu raspravu Kukulje- imenom Vlasi. Jesu li Vlasi pravi Srbi ili , borimo se — kako danas stvari stoje — i tljivom politikom sadruženje svijuh hrvatskih vi i ile i| i i i same riječi Ali poznavajuć | : : : 3 : i I \vića o Tomislavu u 58. Radu akademije i neka čudna pasmina, kako ju opisuje Lu- . poznavajuć opću apa- proti Srbima, jer su oni njen prirepak, nje- zemalja u jednu cjelinu, neda se niti oprav- Pri i i \ci i ić. i c : : A h a ' I «Priorat Vranski». Svakome je poznato da cius a po njemu Starčević, i kasnije Smi tiju, koja je zavladala kod drugih stra- ne sluge, jer su oh! tako slijepi, te ne vide, dati niti protumačiti. Nadali smo se, da u'|se je kralj Tomislav okrunio na Duvanjskom |čiklas, to je teško riješiti. Od onoga doba naka u Dalmaciji, ne bi željeli, da ista 4 je klika sve, što jest, po njima. Je li \eri bratske sloge, kada je Srbima priznata polju u današnjoj Hrcegovini, na granici | počimlje dolaziti u sukob hrvatsko historično bolest ovlada i u hrvatskoj Stranci ME NEEE NEA ovagošlava sred Ra Bosne. Svakome je poznalo da su za doba pravo sa srpskim narodnim, nu ne posvema va. Sa nekim pravim zadovoljstvom ljali i što ćemo ih nadalje u pravilu ostav- jednoglasno pristati uz jedino dii o: s Maje "1. a ee jee RIMNOČA je.ioiel rt *.EN 30 konstatujemo, da je Pravaška Stranka |jiati . m ; : pod Hrvatsku, o čemu su ost jedočeni naj gjenici poprimiše Islam, ogromna većina pu- ljati na miru. Ako smo se kadikad na njih misao: da se čitav srpski i hrvatski eleme- i ili i i historičari | i | : E a FIRNO \nepristraniji i kompetentni historičari, kao čanstva bila hrvatska, jer mijenjajuć vjeru u našoj pokrajini prednjačila sa svojom \i obazreli, bit će se baš na svaki način nat u našoj monarhiji sadruži u jednu dr- i i i i ije mii i : i veša" : ' ] Smičiklas, Kukuljević, Klaić i Rački. A Bo- nije mijenjalo krv ni jezik. žilavosti i radom svim ostalim stran: | merelo+ bit će nas previše polezali za jezik. žavnu cjelinu, koja bi postala snažnim na- gna se je odcijepila od Hrvatske onda, kada | Ovo bi bili u kratkim potezima odaošaji kama, koje su kroz ovo kratko zadnje U to e m. pravaša, A to ge naš sipom njemačkih i magjarskih težnja. Nli, je u Hrvatskoj nastala anarhija, kako veli|u prošlosti Bosne prama Hrvatskoj i Hr- | doživ razne i kod | Program jasan prama srpstvu. Prijatelji mu na žalost, prevarismo se u svojim nadama. temeljito hrvatski političar, ona se je odtr- vatske prama Bosni; ali nas osobito inte- | poe i u ovim hrvatskim zemljama nijesmo. Stra- U 31. broju «Dubrovnika», organa srpske i i je, i kojih je vladao pravi haos. U prava: gački nam je cilj 6priječan i zato i diči; \ rp: gla, kada je Hrvatska izabrala kralja tugje resuje današnje stanje, i zato ćemo se $ njim stranci toga nije bilo, dapače, nas nema o sa ori NON e u je jed A O | iza- krvi. Kada je zadnji kralj od hrvatske krvi | podrobnije pozabaviti sa posebnim člankom ktovanja, , | «Bosna tragično pao, ponosna Bosna nije htjela pri- u dojdućem broju. Spljet, 11/VIll. 1907. se ostale stranke cijepaju i raspa- otvorene, poštene, kakovu se je pravaš nau- i Hrvati», koji ms je ne malo iznenadio. znati tugjega vladara, kao što to nije ni podie, makijavelističke, kakvu je u eri bratoubilačke borbe izmegju Srba i|Poslije smrti Petra Svačića, Bosna je jedina činjenica, i o ' i v* Bi pouči “i uvela u naš skledni grad. | u borbu Hrvata, ali danas u eri sloge pobugjuje u od hrvatskih zemalja razvila stijeg podpune izbora, škoj dok i i. pravaški su se redovi mnoili. čio od svog Učitelja vodit, a ne one sra- Moguće, da bi se onaj članak dao opravdati poslije nikada u svojoj povjesti učinila. | Dr. M. treba naši | proti Srbima pozivali smo i pozivljemo sve nami kojekakve sum o iskrenosti | slobođe | ? NOM. iii RČ tovari e onanos> stvora SV Moe mom rame. U teško | segleša je orga bona, s tjema krije djački katolički sastanak je Stranka u pokrajini poka- ne ubrajamo, samo se po sebi razumije. nama poznato, nakon uglavljena sporazuma nije htjela podvrći svoju slobodu. Od be-| ' zala svoju snagu, koja je iznenadila $ njima ni u crkvu! ismegju srpske i hrvatske stranke, hrvatski novine postala je kraljevina i kao kraljevina Nijesmo se nadali! Ovaj nam se naše protivnike; a moguće, da bi re- Briga nas nije, što će biti Srbima ovaj /političari izbjegavali su sve ono, što bi mo+|kušala je oko sebe i ostale hrvatske nehotice i Ma je sakupiti h poklik kao , od zultat izbora bio i savršeniji da su svi oaečno. ne traže od nas | glo poremetiti utvrgjeni mir, a u prvom redu zemlje, što jnj je pod kraljem Tvrtkom dje: zadovoljstva, odcijepio iz grudi čitajuć pravaši u pokrajini shvatili svoju poštovanja, kojeg po čem ne zaslužuju., bosansko pitanje bi ostavljeno sa strane za tomice i pošlo za rukom. Ona je ostala u- i |Doklegod se budu na ovaj način — kako shodniji čas. Da hrvatski | sjajan uspjeh prvog sastanka i ji su se hrv poltičari| vijek slobodna, borila se je dok je mosis|ay kog katolič ijaštva u Za.