.

. U DUBROVNIKU Il. Januara 1908.

ANA CRVENA MA

m I 537 >p| GLASNIK STRANKE PRAVA u DALMACIJI.

surazmjerno; za inozemstvo godišnje K. 9 — Ko
ne vrati list kad mu pretplata mine, smatra se da je predbrojen i za došasto
polugodište. |

Br. 151. Godina IV.

DM

Pretplata, pisma, dopisi i oglasi šalju se Administraciji lista. — Za zahvale
= - zm i priopćeni plaća se 30 para po petit retku. Za oglase 20
| IZLAZI SVAKE SUBOTE. — POJEDINI BROJ SIOJI 10 PARA. | o naa ses 30 para po peti reka Za oglase 20 pama po reiku a koj
| min |

Zo

 

 

 

 

Brzotisak DUBROVAČKE HRVATSKE TISKARE. se više puta tiskaju po pogodbi. — Rukopisi se ne vraćaju. Listovi nefran-

seek s ne primaju se. — Plativo 1 utužljivo u Dubrovniku.

 

 

 

 

Odgovorni urednik FRANO SCHICK.

 

 

 

 
  

Nikolu: g : hi ga |dnako misli kako i starčevićanci, i stran-! nemiri su na vidiku, poštena bi nami-| Vi ste, braćo moja hrvatska, svoje- njihovo nastojanje namienjeno sreći do-
' nr, U MI (s NMSe. ka koja pristaje oko «Hrvatstva». Dru-|sao i bracki dogovor mogao udesiti mu društvu nadjeli ime «Kumičić»,

što movine, u istinu pako njima je domo-
Zlom smo slutnjom za milu našu|gim strankama, osim magjaronske, pri-|sve tako, da se nagjemo složni, i da je dokaz, da Vam je to ime drago i| vina roba, koju nude Magjaru i Tali-
domovinu završili staru' godinu, a još|znajemo, težak je i mučan pristup, na- | tako i s jedne i s druge strane okre- milo, da nosioca toga imena i preko janu, Niemcu i Srbijancu, svakomu tko
gorom slutnjom ulazimo u novu. Tu-|dasve Srbima, ali ako su'iamjere svi- i nuv svu snagu, vas razbor, sav otač- groba čuvate u svojim srcima. A za-iju hoće.
žna Hrvatsko! Zar ti je sugjeno vazda|jeh poštene, nesebične, lasno bi mogli ! benički žar dočekamo prvi dan narod-| što? Bez sumnje zato, jer Vi kao hr-. I tim je ljudima neprestano  brujila
robovati, u ljutoj trzavici svoje dane|naći način da barem uz razložite re-|noga slavlja : složno odoljeti svim iz-| vatski radnici dobro znate i osjećate, na ustima rieč: Sloboda. Sada ju više
provoditi?.. Da su tvoji jadi po na-|Serve pristupe dogovoru, jer svi Hrvati vanjskim nafnetnicima, svim onim koji
metniku, ni po jada; čekali bi smo|koji dobro žele domaji svojoj, posve|nas glade ne radi nas, nego radi sebe;

da je i on bio pravi hrvatski radnik, (ne izgovaraju toliko, a svojim radom
koji je svom snagom svoga uma, svom dokazaše, da je rieč sloboda u njiho-
spokojno i ustrpljivo dan odmazde, dan |su uvjereni da ih jedino može spasiti| koji su obijesni dok se mi umaramo,
slobode: ali, tužna majko, tvoji su jadi|Od najezde vlade i magjarona: sloga,

| jakošću svoje poletne duše, svim ža-|vim ustima samo prazan zvuk i ništa
i koji gledaju da nas podjarme i iz- rom svoga zanosnoga srca neumorno |više. Da sav hrvatski narod misli kao

najviše s' nerazbora vlastitih sinov4; poštena sloga; koja zna i mnogo žr-

Samo gledni: sinovi se tvoji rascijepili|tvovati a da sve ne izgubi. Pritisak će

rabe u sebične svrhe. \radio za slobodu, samostalnost i jedin-|što misle stvoritelji i slavitelji riečke

istvo raztrganih dielova prastaroga i|rezolucije, taj narod ne bi bio vriedan

ko lakomci za tugjim plijenom, glože|biti velik, a i bez ogromnog bar pri- Novi kurs! | slavnoga hrvatskoga kraljevstva. slobode, ne bi bio vriedan obstanka.

se, proganjaju; sva su srestva dobra i| vidnog pritiska, izborni red je takav Dalmacija, taj alem u kruni hrvat-|Stvoritelji riečke rezolucije nisu ni za

čestita, samo da jedni drugim podme-|da uvijek deblji kraj ostati će vladi, E ej pi karme A skoga kraljestva, osobito mu se srcu|vlas obuzdali Magjare u njihovom pre-

i » , u V R .1: . . . . . g g g ža:

tnu nogu, strovale suparnika svoga. ako se. stranke budu paralizovati, čim | ić lje et e a ste sa "rečenog | Priljubila, ne samo radi njezine dične sent. s su učinili nešto drugo. Bez

Istina je, po povjesti rijet bi da je to|izagju ma kreševo, svaka sa svojim su-| društva pismo, koje na ovomu mjestu do-! prošlosti, nego takodjer poradi ugezime | potinja, ez: znanja  gčivala Frata e

glavna mana svih slavjana, kako su na mišljenicima u tvrdoj nakani ili prodri-| nosimo. Iskreno ispovijedamo, da smo ma-| tužne sadašnjosti. | on je svoj književ- nudili s Magjarom bratstvo oružja za

sebi okusili Česka, Poljačka i naša Hr- jeti, ili oslabiti suparnika, e se ne reče|lo kada rodoljubnijeg i zanosnijeg pisma|ni rad započeo i svršio slaveći Dal-|izvojštenje njihovih probitaka. Bratstvo

vatska; ali ako je učiteljica života po-|da je njegovo izbornište. Agitacija će|do ovoga čitali. Svaki redak, svaka riječ na | maciju: " kakovo nas htjedoše uvaliti rezolu-

vjest, ta bi nas imala naučiti da se sa- raspaliti duhove, a vlada će zavagjene | 9% Je mjestu, a iz svakog retka i svake| = UG svom prvom književnom djelu cionaši jest bezdan, u kojoj bi nas za-
beremo, da se osvijestimo da dalje ne|jed jed kut, d drugi mc; proviruje neograničena ljubav prema Slučaju» izrazuj ja čuvstva: davila smrt.

, ] , ] ] nog u jedan a“ rugog u ugi miloj nam domovini Hrvatskoj. Ne bi ka-| “Slučaju» si je svoja ću : : | c
srčemo ako nećemo da se u kratkola nje će predloženik oteti izborništvo, | zao, da ga je napisala ruka krasnoga spo- | «Od radosti sam drhtao, kada sam| Našu hrvatski domovinu nastoji se
doba napiše udesno: finis Croatiae, koje bi za stavno pripadalo opoziciji, |la, već ozbiljno pero zrelog političara. Ve-|stupio na tlo hrvatske Atene .... . Sav danas pociepati kao nikada. Pri tom
kako se je davno to dogodilo junač-|da ista se znade snaći i dogovorno | Seli nas pojava, da u Hrvatskoj ima ovako Dubrovnik miriše i blista se hrvatskom poslu dalmatinski se politički mudrija-.
koj Poljskoj, koja je tlačena od tri go-|pokrenuti mase, kako bi tvrdu kulu, odličnih gospogja, koje u patriotizmu ne ni natječu s banovinskima. Komad Ta-
spodara, prosta ropkinja onih koje je| gdje su se ugnijezdili pristaše magjara, gram najboljim borcima čiste sce Došavši na solinško groblje, kaže: |lijanu, komad Niemcu, a Magjar 4 Sr-
mnogo puta predobila, od tugje sile što kad bi polučili borba bi narodna | Ugledali se mnogi mlohavi Hrvati u ovu |_ «Obuzelo me. veliko čeznuće, tjesko- |/bin sami svoiataju koliko hoće. Tim
oslobodila, mnoga im dobra učinila.|za pola bila oblakšana, Čestiti., ptačhe. av “ tete mr

liti. budućnost mile i i nevolje, |kadanje Crvene; Hrvatske Vac .,,9Y€
Kad 'bi NEE NIN ' zamisliti budućnost mile mam domovine. nad mene preletio dah tuge i nevolj j V.
Hannibal ante portas, Rimljani bi, ju-|uduše svako ćuvstvo, neka zaborave |

b | i iji od smrti: koljevke hrvatstva, ne buni li van "
a što god je bilo: liubav čista, nesebična, | Pismo gospogje Kumičić glasi: | grozno soto vapaj, tužniji poe ne burka li- Vam se krv u ži
O aa očušii dod nek ih dobrom vo-  Mroatska moja draga braćo! | Sa iijoom Lepom», pisanom su- lama, ne polieva li Vas RENE u"
vili, udušili; kako j : : adu i Vašem pozivu k o-! E i knii-|d mu pomisao, da Vi po novoj
J iola |li d uže jedni drugim | Na srdačnom Va p | i ključio je svoj knji- da na samu p i
ore uji, a oj ze 17 Ee oč ajiččori času tvorenju Čitaonice slavnoga ET NJA o \nauci fuzionaša, rezolucionaša, demo-
Za Brie PNE svi-|da spase od propasti i ljutih borba koje se prozvalo imenom ROJ O dika Vašega društva nikada se | krata i naprednjaka UP ki Dova
ar, mal da n » di a o] i kao i na odliko- Srbo-Hrvati, a Vaš prastari jezi
i la i ; e svoje sile zavjeto-|gopokojnoga muža, » i : du za slo- nego e
jeta. I nami je Hannibal ante Poe sava vt a si o net a u |vanju, što me imenovalo svojim prvim |nije uklanjao EE 2. na da nije više hrvatski nego srbo-hrvat-
odlučiti za du a oadbini Hrveske: zanosu napijali; Onu, za koju su sas smem erase dboenonik uroni Mo rano : najstrašnije ski?
OI A NA A kai dom zali svečano da će do potrebe i krv |dubine srca moga moju joe ME a ra nabesduicije klevete sa! .._Svi narodi na svietu nazivlju u.
a ' NES i i želimo | i ko daleko od priestol-, ' , i - ki jim imenom, samo nama Hrva-
| lijevati. To što želimo, i želimo |lu. Da niste ta ih samozvanih otačbenika, ko- ki svojim , samo nama H
pozobati, nesložna braća razilaze se, svoju je : nice hrvatskoga kraljestva, zanosnom ! strane oni ZINE NEE aši_ lak i političari pridieva-
i ij izgori » ko Velebita, preporu-/nice hrvatskog mrv2 vii iti ralu nemaju ni poj- tima naši lakoumni p
kako bi što prije dom izgorio do te-| otačbenicima pre O to hitil Vašu sredinu na/ji o političkom mora 1 i Hoće da se zovemo
i i j je- i ašiui. rodoljubima, Uklonite, (bih cušom pobitila u i ji jesto narodne sreće leb- ju i drugo ime. Hoće
melja. A ipak -stvar bi najlakša, naj je-|čamo i našim ro ' j., dan otvorenja Vaše ma, kojima mjesto jee i..Nile dosta što sramotaom
Od i i ij loduh svagje, pre- dan 26. ov. mj., ae Mi: i jgnjusniji - materijali- Srbo-Hrvati. Nije dos
dnostavnija bila, da se zavagjene stranke | dok je na vrijeme, z e, pre-|o8 ' Vaš opjevani di pred očima najgnjusnij [PORNO dežnit dia
i i istomišljenici pi i ja; budite ljudi, i Čitaonice, da upoznam Vaš opj | i žitkom. A baš ti i izdajom samih Hrvata pado
nagju na okupu. Naši istomišljenici piraka, prigovaranja ; e kolove, «kojim srca|zam i pohlepa za u . A De U 4 NS : tudjina kao go-
"ste Kk : indi dogovoru |otok i njegove sokolove, | Et uda iztiču, i svojoj kući dvorimo tudj
Starčevićanci, kako stranka koja je pot- kako ljudi zasjedite da u Ogo\ 23 dje se krvca sa- (takovi ljudi i danas se sv ile. :da toki sveo
ij lonite sve ono što nas draži i cijepa, [živim plamom gore, gdj 1 a mnogo poštenih ali spodara, sto više, da ta pa
poaojdodna, potpuno svijesna što hoće | uklog mo krvlju pere, nož i puška čuvaju na žalost, veom je ligencija, izgubivši svaki otačbenički o-
i na što ide, imala bi biti, oko koje na nikakovo naše dobro, a samo na ] o , Vas ie ovjekovje- neopreznih Hrvata premame u svoje ige ja, Izg S
i i i ist onih, koji iz prikrajka čekaju da poštenje», ka ovima Vas j ] :no kolo. Premame ih, jer se sjećaj, ne zna više čuvati svoje pe"
pristajale bi «druge stranke, nadasve |koris 3 : ie [či jveći naš pjesnik Petar Prera- raztrovno kolo. g : | i iti svoj hrvatski jezik, niti
iznaje pra- se zavagjeni svaljamo e da nas bolje (čio najveći p | : i drzovito hvastaju, da je sve sko ime, niti j
valioia, se Prača gy je- pritione. Idu izbori, nove svagje, novi |dović. pion ki =

 

 

  
 
  
   
  
 
   
  

 

 

 

 

 

,

 

 

< +g-

 

ee A Ivana Ravenskoga. koji | način u svome pa klevetao staru du-
dite MAS: ls i koga, koji | način u svome pamfletu, o
| svoji kojim nije izbje- nat uskrati novčanu pomoć nekome Dadi“u, |ga upačujemo "1; E bilo - brovačku vlastelu. Što pako episkop Nika-
[ovojis za «< sišao ozona Pi ji je učio ljekarstvo u Italiji, a to stoga, doslovce tvrdi, da je u
gla nijedna aristokratska uprava srednjega | koji je učio lj

PODLISTA K.

 

iegiui jer da su uvodili la-
E d iti (decreto cau- nor objegjuje vlastelu, jer: Ivoć
At A ; i i i branjeno strano v'ino uvoziti (f 1 itineki i ik štetu materinskog jezika, to
ži ubli lji nam |što je bio zabacio vlasulju. Nikša Gradi u SN i dvehatur) i |tinski jezik na M -JIGINR
rail py i vioki Da re se ooo komediji «Spravljenici» meće u usta: | fum est, ne forinse M | dokazuje da srpski episkop nije ni najma-
Pabirci po Strojilovoj VI s “i izg Jadan ona lju- |ocu vlastelinu da sinu govori : stoga baš on e. \, čvija. Kad je car Du. nje upućeni u kulturni razvitak dubrovačke
. vlastela isti ne može naći dobiih vi . E i ;

i eh ie či | : isci, republike. i še

6) povijesti. Dubrovnika. Zave Dooa: vej. MOpeNivi_ 10 ove, Da M Da $ njime "šan pohodio Dubrovnik, donose sar ori Dubrovnik bješe, da se poslužimo riječi-

(Pabirču dva Stara Dubrovčanina.) svoje države bili su prepravni sve žrtvovati, je više puta od svojijelr bio, napas , i ćsvoiim geograt-

s i g si iica Kaboga ne Ti po volji možeš odregjivat ? \|da je više p i kad dogje u/ma profesora Matkovića, već svoji | geog

Kada bi htjeli potanko pobiti sve glupo-|pa i svoju srttacje. erotic č a Ko ti reče, da i ti pripadaš |da bi napao na republiku, + kad ć «Ovo |skim položajem i prirodom zemljišnom u-

sti, koje je Nikanor u ovome poglavlju iz-|misli na osvetu proti senatu u času ka: Sebi samom? ...... | Dubrovnik da izvuče mač i da_zavapi: «( ućen sa more i bređenivo, se: tradvetje

valio, ovi bi se pabirci odveć produljili, | domovina bijaše u pogibli i Nikola Bunić EN o. Ništa, ništa \je srpska zemlja i mora da bude moja». Pp ke obrinosti, koje su na: vlsetitom

stoga ograničiti ćemo se na glavne stavke, |ne boji se turskih okova za slobodu . Svoga a 3 si gp moja, | aimpulsns iuerat — piše Coleti — ut Ra- 4 MEV ra pio aodišnj

i i i ijegor a ja isti, uga vlastel 3 : »di , num- , .

| jer nemožemo mukom preći preko onako- Ar gdi ONE Veličanstvo Dubrovnika svi smo gusinm in suam potestatem goa častim |i trudom razvijale, Zemljište dubrovačko

LE. Paljivvati e ma bi lt ra SN q i čke vlastele u PODOM. s quam ad " nodgu sievja ih vrlina — |pružaše po sebi vrlo malo pomoći, jer je

episkop na takav mačin opisao, gotovo bi | tine nalazimo kod dubrovačk (Cin III. prizor VJ) | mnogro ovaj senat radi njegovi ivećim dijelom kamenito i pusto. Pu-
P t di o mudrim upravi: | staroj historiji još starije republike Sv. Vlaha. R tlo naj ]

azao, da se tu ne radi :

i ilo si io bi — ja to neću nikada učiniti,
i j je u Dubrovniku bilo silno bo- odgovorio bi — ja to is.
like, već 0| Tobožnji sjajan konfort, blesak i luksus Istina je, da je u bo-j< olaši. zbog sboje..skla

Die E NEA. ITOM tako glu- | vije GR dubrovačke aristokracije, | gastvo, a bogastvo da prouzrokuje obijest jer MOA ET

i 4 te eni da je cijela stara du- (on opstoji jedino u nebulaznoj mašti srp-|i raskoš; ali u Dubrovniku strogost repu- |sti i i Oe a0 0 o liki, sk

odešiki aristokracija uvijek bila uzorna|skog episkopa. Dostatno je u tom pogledu blikanskoga života ne rodi se bo- o. t Me usko». posebno: posteištvo. s

onašanja i pojedinim njezinim članovima | pročitati spise Ivana Ravenskoga i Filipa|gasivo upotrebi u što drugo, o samo u (OO FE

da i Pa lo koješta prigovoriti. Ta i|de Diversis i da se svak osvjedoči o ne-| moralne svrhe, biva, u književnost i u vjer- e = A deka 4 zlo .

o: spefto:( apostola našao se je je-|ispravnosti tvrdnje episkopa Nikanora. Luk-|ska i gragjanska preduzeća. Nedetoeie pošal hi Stoka o Dubruvnik se nauke «ps

dan pa ali Dprniačka ni pošteno, (sus u odijelu i u domaćem namještaju znao | forma dubrovačke M učini, s. od ] ja M E iole 008

i ina|s koji ima da bude u vlasteoskoj a|plemić ni gragjanin ni selja ne svrnu iz- a ' E O i

Pia krt Ce at poi kući. Ni jedan ni drugi red |van svoga položaja raj sa rai s sa sjaje Zete Šop pk > dj

ski|nije smio to prekoračiti. U Senatu. jednom |bogastvom, i da ga ne troši ni u i | djevojčice dolaziti u du- |v

mno A diše: ostrigoše alijsva plašt i togu Tuberonu, [ni u kakve druge spoljašnosti, Nestašica | bi s a Pa e slavi tire za naobrazbu. | rimskoga.

velka jiko Pitamo bili se dubrovačka | glasovitome Crijeviću, stoga, jer je to bilo | kavana, dnijeh poopa ERE JE gn a dubrovačkoj aristokraciji mi- E

; b om kroju. Tuberon razjaren radi dila je dubrovčane, da se za . Eee de:

i s NEA JM ue ok e se. A Engel piše, da se| gom. Što niški episkop dubrovačkoj vlasteli | slio srpski car VW koji je na nepristojan
ga ako gri o plemstvo imalo|je to isto dogodilo i nekome Kabogi. Se- predbacuje francuska i italijanska vina, mi|veli sspski episk op, |

tujući morem daleko po svih stranah ja-
dranskoga i sredozemnoga mora, upoznaše
se najvrliji sinovi staroga Dubrovnika, plem-
stvo i bogato gragjanstvo, u brzo s višimi
potrebami kulturnoga života te nastojahu
plodove tugjeg iskustva presaditi u svoje
rodno mjesto; a po svom zgodnom polo-
žaju posta Dubrovnik vrlo rano redovitim
pristaništem i zaklonom od nevolja za cje-
lokupno ne samo trgovačko nego 1 e
vno općenje dvaju svijetova : RO.