Br. 163.

proti tome, velimo, nije uperena, već su
njihove baterije najviše okrenute proti čisto
hrvatskoj državopravnoj ideji i predstavni-
cima njezinim.

Utući Starčevićance klevetama, lažima i
denuncijama o nekakvim «paktima» 'sa raz-
nim magjarskim slugama i ministrima, a to
sve bez dokaza, bez temelja, to je njima
glavna zadaća, glavni cilj. Taj i takav bi
imao njihov biti "odgovor na slogu?pravaša.
To je sve, da se prikrije siromašnost duha
Zagorčevih pravaša. Ali" se narod hrvatski
po malo badi, pak će znati dovoljno suditi
i prosuditi patriotizam, iskrenost i moralni
niveau zakupnika i trgovaca svetog hrv.
državnog prava i njihovih saveznika !

 

Pismo iz Amerike.

Wrightsh, 11/Ill. 1908.
(Ubijen naš zemljak). Dne 2. ov. mj. po
zapovijedi školske vlasti bio je odaslan stra-
žar Frank Shater, da dovede sedmogodi-
šnjeg sina našeg zemljaka Ivana Ivankovića,
jer zanemario pohagjanje škole. Ivanković
nije bio kod kuće, i stražar ščepi dječaka,

da ga namjesti u kočiju. Prestraši se dje- |

čak te udari u plač i zapomaganje, na što
otac mu, koji je bio u blizini, dotrči da
vidi što je. I uprav u času, kad je stražar
turao mu sina u kočiju, razjaren Ivanković
skoči na stražara, da svog sina otrgne iz
ruku, na što stražar okrene revolver prama
Ivankoviću i ispali. Odma se Ivanković sruši
mrtav na zemlju, pred noge svog sina. Taj
se je grozni čin dogodio u mjestu Santa
Clara. Stražar je nakon malo bio uhapšen
i bačen u tamnicu. Ovaj je dogogjaj naše
urogjenike neopisivo ogorčio, i upravo je
nevjerojatno da se slično barbarstvo može
da izvršuje u ovoj «slobodnoj zemlji». Po-
kojni Ivanković bio je čelik domorodac i
veliki trgovac u Santa Clari i u San Fran-
ciscu, te je njegovo ime bilo daleko po-
znato, kao no ti umnog i vrijednog trgovca.
Lahka mu bila ova zemlja, na kojoj je mno-
gih gorkih okusio dok se je podigao do
onako rijetkog položaja, a teško ucvijeljene
Bog pomogao i utješio !

(Nestašica radnje). Narod je strahovito
uzbunjen radi pomanjkanja radnje. U više
mjestija došlo je do užasnih tučnjava; ra-
dnici napadaju na gospodare, da im dadu
rabote. Na hiljade i hiljade naroda stoji bez
ikakove zaslužbe, i radi gladi svega poči-
njaju. Kažu pak da nema nikakove nade
niti da će se dojdućih mjeseca otvoriti tvor-
nice i druge dobre rabote, a to sve dok se
buduće godine ne promjeni presjednik u
mjesecu Marču, kad se izbori obavljaju.
Naši zemljaci, koji su pred Božić otišli put
mile domovine, učinili su pametno i sasvim
dobro, jer se sada nalaze u krugu svojih
milih, a da su ovdje ostali bili bi potrošili
i ono novca, što su ga krvavim znojem za-
radili. Oni koji su ostali nadajući se, da će
se otvoriti tvornice i druge rabote, morali
su radi pomanjkanja zaslužbe prehranjivati
se sa onim novcima, koje su teško zaslu-
žili, i sada moraju da ovdje stoje dok što-
god ma ikoji način opet zarade, da mogu
prikupiti za putni trošak do domovine. A ka-
mo li «u Aweriku za srećom»! Zaključu-
jući za danas ovo redaka, primite srdačni
Starčevićanski pozdrav iz ovog dalekog kraja!

I, T. N., Konavljanin.

 

Vijesti iz naroda.

Iz Ljubuškoga.

(Za gradnju kat. crkve). Javlja nam od-
bor za gradnju katoličke crkve u Ljubuškom
(Hercegovini), da su nekoji dobročinci u
Dalmaciji doprinijeli svoj obol, te bi upra-
vljeno iz Metkovića K 19, iz Šibenika K
4, iz Imotskog K 8 te iz Vrhgorca K 37 i
40 para. (Skupa K 68:40). Gospodi darova-
teljima odbor srdačno blagodari, stavljajuć
na srce i ostalim.

Iz Pijavičina,

(Pijavljani, družinari «Pijavskog Soko-
la» nad grobom D.ra Brašića). Kao grom
iz vedra neba ošinu nas glas tvoje smrti,
rodno tvoje mjesto, neprežaljeni mješćani-
ne. Nezasitna smrt nije se osvrćala na cvi-
jet tvoje mladosti, nego kao bijesna oluja,
koja uništava polja, tako i oluja smrti ne-
nadno odnese nam tebe, nezaboravni Dok-
ture! Ljubio si nas uvijek, priskakao si ra-
do u potrebi svakomu, koji se tebi obraćao.
Nijesi pogazio one riječi kad si se na po-
častnoj večeri tebi od nas priregjenoj, za-
hvalio i rekao, da ćeš ostati uvijek Pijavlja-
nin. Eto Dokture, živio si i umro, si takav.
Nemoguće je bilo da te mrtva hladnog
groba dopratimo, s toga položismo vijenac
vrh glave tvoje, koji nek bude simbolom
da tvoje drage uspomene i nakon tvoje smr-
ti nosimo u srcima našim. U najboljoj do-
bi tvoga života nestade te sa ovog svijeta,

 

tvojoj dragoj majci, što prijatelji tvoji i znan-
ci zajedno š njom oplakuju.

Slava ti, nezaboravni Ante! Duša ti se
raja nauživala! — Pijavljani.

S Mljeta.

(Opet o tvrtci Frank Zotti u New-Yorku).
Javljaju nam s Mljeta, da poznata tvrika
Frank Zotti u New-Yorku oštetila je jednog
u Babinompolju, a drugog na Prožuri. O-
vaj zadnji primio je još mjeseca decembra
prošle godine obavijest od tvrtke Zotti za
28 dolara (peča), koje nije još do danas
primio.

Iz Zadra.

(Regjenje). Na 5. o. mj. podijelit će Presvj.
nadbiskup M. Dvornik sv. red presbiterata
bogoslovima IV. tečaja, i to iz dubrovačke
biskupije : Bačić Ljubu, Velaluka; Rešić Vi-
du, Lastovo; Totić Lovru, Kuna. /z spljet-
ske biskupije: Korda Ivanu, Sitno; Mihano-
vić Matu, Sitno; Nikolić Ivanu, Metković ;
Petrić Niku, Jasenice; Ružić Juri, Podstrana.
Iz zadarske nadbiskupije: Mihatov Toma,
Preko; Muici Božu, Zadar. /z hvarske bi-
skupije: Hraste Matu, Brusje. — S radošću
ističemo, da ima pet glagolaša koji će gla-
golački otpjevati prvu sv. Misu u svom ro-
dnom mjestu. Čestitajuć mladim levitima
prosimo od Svevišnjega neka rasplamti nji-
hova mlada rodoljubna srca, te uspješno
djelovali na korist mile nam Domovine
Hrvatske !

 

Političke vijesti.

(Austrija). Izmegju Čeha i vlade došlo
je nenadano do ponovne krize. Pročelnik
njem. narodnog vijeća u Českoj, gosp. Va-
clav Titta, upravio je svim njemačkim su-
dovima u Českoj okružnicu, kojom ih po-
zivlje, da odbiju sve česke podneske. U-
slijed toga sudci riješavaju česke podneske
ili njemački ili ih ne rješavaju. Česi vide
u tom povredu postojećih zakonskih pro-
pisa, te su 27. pr. mj. vijećali o tom dr.
Kramarž, dr. Pacak, dr. Herold i oba česka
ministra dr. Fiedler i Prašek. Zaključili su,
da će Česi istupiti iz sadašnje koalicije, a-
ko vlada ne udovolji njihovim zahtjevima
glede jezične ravnopravnosti. Neposredno
iza toga održano je iministarsko vijeće, u
kojem su oba česka ministra najavila, da
će samo uz taj uvjet pridržati svoje listnice,
ako se ispune česki zahtjevi. — Dne 27.
pi. mj. obdižavala se je u Pragu pučka
skupština, što ju je sazvala česka radikalna
stranka, da prosvjeduje proti postupku s ne-
magjarskim narodnostima u Ugarskoj. Skup-
ština je bila vanredno dobro posjećena. Go-
vorili su predstavnici gotovo svih českih
stranaka. Skupština je poslala brzojavne
pozdrave dru. Kramaržu i Bjčrnstjernu Bjčrn-
sonu. — «Balkan-Nachrichten» tako se zo-
ve novi list, koji je počeo izlaziti mjesto
dosadanjeg «Orient-Rundschau», kome je
bio oduzet, kako je poznato, poštanski de-
bit za Bosnu i Hercegovinu.

(Trgovački ugovor sa Srbijom). Dne 29.
pr. mj. obdržavala je u Biogradu mladora-
dikalna stranka sjednicu, u kojoj je uzela
u pretres trgovački ugovor, što je sklopljen
s Austro-Ugarskom. Rasprava će potrajati
više dana.

(Balkanska politika). Kako iz Beča ja-
vljaju, austro-ugarska vlada je dne 24. pr.
mj. odgovorila ruskoj vladi na njezin pri-
jedlog glede reforma u Macedoniji. Javili
smo već, da je ruska vlada samo austro-
ugarskoj vladi iznijela predlog glede megju-
narodne upravne komisije u Macedoniji, te
kada se obe vlade o toj osnovi sporazume,
onda će zajednički iznijeti prijedlog vele-
vlastima. — Iz Petrograda javljaju od 26.
pr. mj., da je rusko ministarstvo izvanjskih
posala primilo odjrovor Austro-Ugarske na
svoju notu o macedonskim reformama. Au-
stro-Ugarski odgovor vrlo je susretljiv, te
je u Petrogradu sa zadovoljstvom primljen.
Ministar izvanjskih posala Izwolski odgovo-
rio je odmah na austro-ugarsku notu, te
se očekuje njegov govor u dumi o balkan-
skoj politici.

(Car Vilim u Italiji). Dne 25. pr. mj. sa-
stao se je u Veneciji njemački car Vilim sa
talijanskim kraljem Viktorom Emanuelom.
Općinstvo im je priredilo burne ovacije.
Dne 26. u večer otputovao je kralj talijan-
ski put Rima a 27. car Vilim put Krfa, gdje
će se zadržati do 6. maja.

(Poraz socijalnih demokrata u Berlinu).
Kod izbora u trgovački sud (obrtni zbor za
trgovačke namještenike) u Berlinu pretrpje-
li su socijalni demokrati grdni poraz. Dok
su kandidati socijaldemokratskog centralnog
saveza dobili 1961 glas, dobili su njihovi
protivnici 12.387 glasova. | to u Berlinu,
glavnom gradu Njemačke, gdje je socijali-
stičko gnijezdo!

 

 

 

PRAVA CRVENA HRVATSKA

Domaći pregled.

Rezolucijonaši o naprednja.
ocima. Više smo puta govorili o dalma-
tinskim t. zv. «naprednjacima» («demokra-
tima») i prikazali ih u pravoj slici, na što
bi demokrati planuli, nazivljuć nas onim
«finim» rječetinama, kojih je prepun njihov
«skladni» riječenik. A evo što o njima go-
vori spljetski rezolucijonaški «Velebit»: «I
u političkom kao i u trgovačkom životu
vanjska etiketa ne odgovara uvijek nutar-
njoj sadržini. Tako je i sa našim demokra-
tima (dalmatinskim naprednjacima) koji su
takovi samo po imenu, a u stvari su obični
demagozi, u lošem smislu riječi. Laskati
malomu puku i dražiti ga; razmahivati se
slobodarstvom i naprednim načelima, a gr-
diti svakoga, ko se ne vrsta u njihove re-
dove — to je njihov običaj, što su ga po-
digli do pravila, do sistema jedne škole».
Dakle, kud će te više, kad o njima ovako
sude ljudi, koji su glede politike u jednom
te istom taboru ! Ne valja zaboravit, da je
i skladna"«Crvena Hrvatska» naprednjačko-
rezolucijonaški listić, kao i to da je vogja
dubrovačkih t. zv. «naprednjaka» Dr. Melko
Čingrija, s kojim živo simpatiše i njegov
otac, pak stoga čestitamo im, da je njihov
pobratim Dr. Trumbić u svom organu «Ve-
lebitu» izdao im tako «laskavu» svjedočbu !

Za Strossmayerov spomenik
sabralo se je do sada oko 36.000 Kr.

Katehetski sastanak. Dneva 4.
i 5. septembra o. g. držat će se u Spljetu
sastanak kateheta srednjih, gragjanskih i
pučkih škola Dalmacije. Presjedat će po-
moćni biskup presvj. Palunko.

Kako nas poštuje ,,Dalma.
tiae“s! Na agenciji ovog parobr. društva
u Zadru postavljena je tabla, na kojoj je
prvo talijanski, a zatim, ko za milost, hr-
vatski, Lijepo zaista, kad se slična zapo-
stavljanja našega jezika sprovagjaju u do-
maćim društvima! Dokle ćemo tako ?

Ispiti kapetana i poručnika.
Dovršeni su ispiti kod pomorske vlade u
Trstu, koji su trajali 8 dana. Od 9 kandi-
data bili su imenovani 6 i to: kapetani E-
duard Dabinović iz Dobrote, Špiro Gopče-
vić iz Rakovca, Perko Josip. Poručnici :
Petković Svetozar iz Risna, Čatović Ivan iz
Lošinja,“ Margaretić Simog iz Dubrovnika.

Anarhisti u Spljetu. Javljaju iz
Spljeta, da je oružništvo i redarstvo u noći
izmegju 26. i 27. pr. mj. obavilo premčta-
činu u 14 stanova. Kod nekih je bilo za-
plijenjeno oružja i anarhističkih spisa. «Ni-
kud bolje», kad se je u Dalmaciji osim
svih nasilja, jada i nečuvenosti počeo spro-
vagjati i — anarhizam |!

Talijanski dnevnik. «Balkan» ži-
vo zagovara, da bi se u Trstu pokrenuo

jedan hrvatski dnevnik na talijanskom je-'

ziku. O tom se je dosta bavilo i «Naše
Jedinstvo». Namisao je vrlo dobra, jer bi
takav dnevnik dosta koristio, ali morao bi
biti bez ikakove strančarske bćje, za dobro-
bit cijelog hrvatskog naroda, koji bi izvje-
šćivao i upoznavao o našim prilikama. Ovo
ističemo, jer osvjedočeni da neki hoće da
uvuču strančarstvo i ondje, gdje mu me bi

smjelo biti mjesta. Takav dnevnik podupi-

rao bi svaki pravi Hrvat. Po pisanju pak
«Balkana» izgleda, da namisao ima veliki
odaziv — u onim, koji za nj nemaju no-
vaca, a to je žalosno! Zar se nemože naći
nekoliko umnih imućnika, koji bi ostvarili
tako nuždni list, za interes svoga naroda i
milog jezika ? Izgledajmo se u naše dušma-
ne! Kako se, i te kako talijanci žrtvuju :
svjedokom je njihova «Lega Nazionale» !
A šleski posjednik Rohrman poklonio je
prošlih dana njemačkom  «Schulvereinu»
300.000 Kr. za samu istočnu Šlesku !

»Slobodna Riješč““ protiv Rau.
cha, koalicije i Radića. Socijalisti-
čka «Slobodna Riječ» napada koaliciju i
Raucha radi megjusobne borbe, pa u član-
ku «zakulisne spl&tke» veli, da se obojica
bore, ko će koga izbaciti sa sedla iliti ko-
rita. Njeki dan navalila je ista «Slobodna
Riječ» i na Radiće, veleći za njih, da su
najkomičnije figure, — Mi odobravamo iz-
vode «Slobodne Riječi», ali ne vjerujemo
u iskrenost njihovu, jer su socijalisti, u naj-
važnijim zgodama ipak još uvijek koalicio-
naška stafaža, mjesto da pomažu Starčevi-
ćancima oko ostvarenja slobodne Hrvatske
države.

Vraćaju se iz Amerike. Dobro
je, što se vraćaju, pa još u tako velikom
broju. Po najnovijoj vijesti ukrcao je paro-
brod «Kunard» prije 12 dana 1300 iselje-
nika, koji se vraćaju u Austriju, Ugarsku,
Hrvatsku i Italiju, Sretni su, da se izvuku
iz velike bijede. Od tih 1300 iseljenika 140
ih je iz Hrvatske i Slavonije,

“Dopunithoni pravnički ispiti
u Boču. Javlja nam «Hrvat. pripom. dru-

štvo» u Beču, da će se u zimskom seme-
stru ove školske godine obdržavati ispiti
još do 10. aprila, a u ljetnom semestru od
28. aprila do 20. jula ov. god. — U zim-
skom semestru buduće školske godine po-
čimaju ispiti na 10. septembra ov. godine,

Hrvatska bokeljska štedioni-
ca u Kotoru poslala nam je računski
zaključak za poslovnu godinu 1907., po
komu je aktiv i pasiv iznosio 648.123-92 Kr.
prihod i rashod 35.559:59 Kr. pričuvna za-
klada 4.915:88 Kr. a čista dobit 13.571 Kr.

Živnostenska banka pro Če-
chya Moravu, Prag. Primamo: Ova
najveća slavenska trgovačka banka zaklju-
čila je na ovogodišnjoj glavnoj skupštini
isplatiti svojim dioničarima za godinu 1907.
od čistog dobitka Kr, 2,089.609 5% divi-
dendu i 1% super-dividendu 6%, t. r. Kr.
12 za svaku dionicu. Primjetiti je, da Ži-
vnostenska kao trgovačka banka, imade od
svih banaka u cijeloj našoj monarkiji uopće
najviše uložaka. Ista će izdavati još ove go-
dine pupilarno sjegurne zadužnice, od hi-
potekarnih vjeresija podijeljenih za indu-
strijalna poduzeća. Živnostenska banka ima
502 činovnika.

Glede proglasa hrvatsko-srp-

ske koalicije vrlo zgodno i posve o-
pravdano sa hrvaiskoga gledišta prigova-
ra vogja hrvatske pučke seljačke  stran-
ke Stjepan Radić u svom «Domu», tomu,
što se narod ne zove hrvatskim imenom,
veleći ovo: «Prvo u naslovu po četiri puta
veli se samo: Narode! a ne kaže se, ko-
jemu se to narodu govori. To je učinjeno
za volju Srbima, koji su tu pokazali, ako
su zbilja to zahtijevali, da za narodnu slogu
stavljaju tako visoku cijenu i takav uvjet,
na koji ni jedan Hrvat ne bi smio pristati.
Kad Srbi u Dalmaciji mogu i moraju biti
državljani austrijski, u Bačkoj i Banatu dr-
žavljani magjarski, a u Macedoniji državljani
turski, onda se valjda osobito u narodnoj
slozi mogu u Hrvatsaoj priznati za drža-
vljane hrvatske. A budući, da smo mi Hr-
vati i Srbi, kako proglas dalje veli, «braća
iste krvi i istoga jezika», samo dvojega i-
mena, onda se je moglo, a i moralo na tlu
kraljevine Hrvatske hrvatskom imenu dati i
priznati pravo, da bude skupna politička
oznaka. Dok Srbi to ne shvate i dok im
mi Hrvati i u tom budemo popuštali, bit
ćemo kao šišmiši, gori i od ciganina, jer
ni ciganin se svoga imena ne odriče. Ovo
je velika pogrješka zato, jer je i kraljevski
\reskript naglasio, da je u Hrvatskoj hrvatski
| narod, pa će sad naši narodni neprijatelji
|moći za koaliciju ponovno trubiti, da ona
\u istinu ima nekakove tajne osnove, kad u
|\ovako ozbiljnom času i u tako važnom spisu
me daje narodu njegovoga hrvatskoga imeqa».
\|Radoznali smo, što bi mogao ikoji Hrvat
\imati proti ovakovoj izjavi.
Za slogu dalmatinskih prava.
ša. Sinjski pravaši pozivaju u šibenskoj
| «Hrvatskoj Rieči» sve pravaše Dalmacije,
Ida se sjedinimo u jednu stranku, a prvi
| korak u tom da poduzme presjednik naše
| stranke, vič. Dum Ivo Prodan, pa da sazove
| pravaški sastanak u Spljetu. Čekaino da o
\ovori. prvi progovori naš glavni organ «Hrv.
'\ Kruna».

 

Afera Hočevar. Naši su se galunaši
|upravo «opoštenili», voljeli su pokaditi ku-
“miru talijanaša nego obraniti prava domo-
|vine. Koliko znamo na Dubrovačkoj Inten-
denci potpisali su svi, na Catinari takogjer,
na poreznom uredu našlo se pet čeličnih
haraktera a na gruškoj carinari jedan, koji
nijesu pljunuli ma obraz. Dok ovijem kli-
čemo: živjeli, prvijem ne možemo nego da
ponovimo: Dolje nedostojni! Sav je narod
od Spiča do Raba u jednom taboru, a oni
u drugom. Da vidimo ko će odoljeti ! Pre-
puštamo «Crv. Hrvatskoj», da im imena izne-
se, kako je već hvalevrijedno iznijela imena
onih u Makarskoj, a mi za sada stojimo u
reservi da nam ne bi prigovorili da napa-
damo političke protivnike, pošto svi oni,
koji su u Dubrovniku potpisali, pripadnici
su autonomaške, srpske i resolucijonaške
stranke.

Za naše težake. G. K. F. Bondy,
urednik «Neue Wein Zeitung» donio je u
svoj list članak, u kojemu naši trgovci s vi-
nom pobijegjeni su da patvaraju neistije-
štenim dropom vino, koje uslijed toga ne-
ma cijene i veoma je škodljivo i gubi ono
ime, koje je bilo steklo vino dalmatinsko.
Gosp. Stražičić u «Našem Jedinstvu» sko-
čio je kao živa vatra da brani poštenje na-

veliki uspjeh u tome, što će g. Bondy doći
se osobno osvjedočiti o laži u njegovom
listu iznešenoi. Ali i još znamenitiji uspjeh
je u tome, što je g. Stražičić dokazao, da
to čine magjari, koji preko Senjske Rijeke
uvagjaju ogromne količine masta, patvaraju
vino i tim našim težacima nanašaju strašnu
štetu, a tim gadljavim poslom da se i neke
tvrtke u Beču bave, Kad promislimo da je

 

ših trgovaca, i 1ijet bi da je već postigao

 

God. IV.

u našim krajevima glavni proizvod vino
dužni smo u ime našega naroda zahvaliti
»Našem Jedinstvu» i u ime našeg naroda
zamolit ga, da ne odustane dok posve ne
osvjetla lice našim trgovcima i dokaže, otkle
nas ljuti bič bije, Nije dosta da nas Ma-
gjari politički tlače, već eto su ustali da nas
i ekonomški upropaste!

Sumporno kupalište. Javljaju nam
iz Spljeta, da je danom 1. ov. mj. otvoreno
oudješnje sumporno kupalište Nagy i dr.

 

Gradska kronika.

Lična vijest. Boravi u našem gradu
od nekoliko dana, u naučne svrhe, odlični
hrvatski učenjak i ravnatelj sarajevskog
muzeja g. Dr. Čiro Truhelka.

Općinsko vijeće. U ponedjelnik dne
30. pr. mj. obdržavala se je sjednica op-
ćinskog vijeća, u nazočnosti 25 vijećnika.
Na prvoj tački dnevnog ređa bilo je ime-
novanje pomoćnika općinskom blagajniku,
na koje mjesto natjecao se je samo g. An-
tun Car, i on bi većinom glasova i imeno-
van. U drugoj tački doneseni su nacrti i
potrošnik kao takogjer i revers vojničkoj
vlasti, ako se otvore vrata # gradskom zidu
na Pelinama. G. načelnik naspomene, da je
za tu radnju zatražio pripomoć od vlade i
od zemaljskoga odbora, tako da bi radnja
po svoj prilici opteretila općinu za samih
7000 K. Nova će gradska vrata odgovarati
na ono mjesto, gdje se sada nalazi vojni-
čki Lawn-tennis. Sve se jeto primilo i odo-
brilo, te se je nadati .da će radnja biti i iz-
vršena. Na irećoj tački biše pročitane dvije
ponude, koje idu zatim da kupe samostan
i crkvu sv. Jakoba. Prva ponuda od nepo-
znate je osobe, podnešena od bilježnika
g. Dra. A. Pugliesi, kojom netugjinac ište,
da mu se piijave uvjeti prodaje samostana,
a kad se pogodba bude sklopila, da će izaći
iz rezerve; ako li pak ne bi htjela prodati,
da ga za više vremena unajmi. Preko ove
molbe prešlo se na dnevni red glasovima
većine, koja je odbacila predlog vijećnika
preč. Liepopili, da bi se pregovori sa g.
Dr. Pugliesi prosliejedili, jer da se ne mo-
že posumnjati da bi od tako ozbiljne oso-
be došla ponuda, koja ne bi bila stvarna i
temeljita. Tako ostade sama ponuda beč-
čkog društva «za podizanje hotela u Dal-
maciji», kojem je predsjednik ugl. grof
Harrach, i koje traži iste nekretnine, da sa-
gradi velebni hdtel za strance. Treba pret-
postavili, da ovo nije prva ponuda, koja
je bila upravljena općini, jer nazad dvije
godine Presvj. g. biskup Dr. Marčelić bio
je zatražio od općine, da mu proda svoj
posjed u sv. Jakobu, gdje je mislio nado-
graditi samostan, namjestiti u nj siročad i
djecu iz mjesnog Zakloništa te dovestit Sa-
lezijance, koji bi djecu podučavali u škol-
skim predmelima a istodobno učili ih i
vježbali u pojedinim zanatima, tako da bi
u mladosti mogli sebi zaraditi komad kru-
ha i tako osigurati svoju bucćućnost. Isto-
dobno i dubrovački kaptol bijaše zatražio
crkvu sv, Jakoba, u kojoj pokopani gla-
soviti ljudi reda Benediktinskoga, megju ko-
jim je i opat Brnja Gjorgjić, koji je, poslije
Gundulića, najglasovitiji naš domaći pjes-
nik, a koliko u pjesništvu toliko u starinar-
stvu, u domaćoj povjesti, a u latinskim pje-
smama slovi kao jedan od prvih izmegju
naših. Kaptol se je obvezivao da će crkvu
lijepo napraviti i držati je u dobrom stanju
te u istoj besplatno vršiti Božiju službu.
Obe spomenute molbe bile su onda odba-
čene, a s razloga — kako se onda govorilo
— da prodajom samostana sv. Jakoba «ne
bi se imalo mjesta gdje bi se vojska uko-
načila pri polasku», a u slučaju kakve ku-
žne nemoći da općina «ne bi gdje imala
smjestiti okužene nemoćnike». (Iz toga da-
kle proizlazi, da se u Dubrovniku po me-
kim nikada neće pojaviti nijedna kužna bo-.
lest —i ne dao Bog! — kao i to da vojska:
neće prolaziti!! Mi pak kažemo da ta is-
prika nazad dvije godine niti je bila «radi
kužnih bolesti» niti «zbog ukonačivanja
vojske» već radi čega drugoga). Kad se je
pročitala molba Harrachova društva, općin-
ska uprava kroz usta g. načelnika izjavila
je, da je trebovalo naj prije ugovarati sa
g. Kojakovićem, e bi ustupio društvu pri-
ličan posjed zemalja, koje je nazad nekoliko
godina kupio od općine, G. Kojaković pri-
stane na prodaju uz naznačenu cijenu od:
66.000 K. G. načelnik primjeti, da uprava
takogjer podnaša predlog, da za istu svotu
prodade samostan sv. Jakoba. Otvori se
rasprava, i vijećnik preč, g. Liepopili spo-
minjući prijašnje ponude, koje su bile od-
bačene, protivi se prodaji, jer nalazi da
zahtjev spomenutog bečkog društva da se
proširi put do samostana, da bi kočije mo-
gle juriti amo i tamo, ta radnja progutala
bi silnu svotu, tako da bi općina mjesto na
koristi bila na šteti; osim toga da bi se za
takav hotel htjela velika kolikoća vode, koja