Br. 165.
U DUBROVNIKU 18. Aprila 1908
FRAMA CRVENA MRMATSK
God. IV.
Cijena je listu sa donašanjem u kuću ili s poštom na godinu K. 6; na po
i četvrt godine surazmjerno; za inozemstvo godišnje K. 9 a Ko
ne vrati list kad mu pretplata mine, smatra se da je predbrojen i za došasto
polugodište.
GLASNIK STRANKE PRAVA u DALMACIJI.
Brzotisak DUBROVACKE HRVATSKE TISKARE.
Odgovorni urednik FRANO SCHICK.
se više puta tiskaju po
Pretplata, pisma, dopisi i oglasi šalju se Administraciji lista. — Za zahvale
i priopćena plaća se 30 para po petit retku. Za oglase 20 para po retku a koji
kirani ne primaju se. — Plativo 1 utužljivo u Dubrovniku.
pogodbi. — Rukopisi se ne vraćaju. Listovi nefran-
svoje brane j i
Uskrs. _ iza. a a a a Ako li guće, da jedan dan odluče o udesu |siliti vladu, upraviteljstva, cio profesorski
Ovi će naš list stići na ruke cije takovih, koji gledaju + MCE oim my" je uvijek pogubna a na- zbor, nek kazni, globi i tjera i inače
i one |ta - |dasve u narodnom pregnuću, te je baš "almirnije gjake, je i
njenim našim predbrojnicima na sami "ist, ti ćeš na djelu us i i E IE kN 00 GMA: ISE GiNN
t st, ! poznati te vu- ta strast izazvala u zemlji jaki provocateur. Ovakvom ha
od ir u koji već od staring svi kove u janjećoj odjeći, uskratit ćeš im koji se svaki dan to više Ši oo apzadjnravn sa demokratska djera
roj a zemaljski preporod. Ako (Svoje povjerenje i oni će nestati kao|bi jedan dan mogao učiniti, da Srbi i se sme tet ag ar terorom,
no naš narod osobito ima s če-|Prozirna magla, koju goni lijepo naše ljuto zažale jer su bratsku mržnju i ra- E e ga i E
plemenitije misli.
Hočevara padoše, kažem lijepak, jer kad
je troškove za položiti ispite vlada platila
ima pravo da im i komandira!
: Na 7 činovničkih raspisanih mjesta ma-
tjecalo se je i 20 potpuno kvalificiranih na-
regjenika fin. straže, biva nadstražara, respic.
i nadrespicjenata, u potpunoj nadi da g.
ga da se veseli ovoj dobi godine:|Sunce.
njegove se livade zelene, vinogradi| 1om živom željom da i ti, mili na-
pupče, polja odišu miomirisnim cvije- rode, pregneš na junačku zakonitu bor-
ćem, tice najmilije poje, sviježi vrutci|bu za svoja prava, da otpočineš od
svukud se pomiču; narav oblači ono|nesloge i razdora, da uskrsneš na u-
ruho, koje ju veličanstveno kiti a kru- desne borbe, koje će te dovestit do
ni je naše vedro nabo i ono toplo sjedinjenja, slobode, i jedinstva, mi
sunce, koje sve oživljuje. Priroda ta-|ti iz sve duše čestitamo Uskrsenje
ko veličanstveno nakićena, kao da gle-| Gospodinovo, koje neka naznači onu
da zamamljivo ono tiho sinje more, stazu sreće i preporoda, te će okupiti
kud nje sinovi polaze u daleke kraje- |SY€ Hrvate diljem domovine u jednu
ve, da trudom steku imanje, neka bi skupinu, da i Hrvat kao narod bude
starost svoju lagodno proživjeli na o- letio putem prosvjete i napretka sa o-
gnjištu svomu. Sa zemlje diže se ugo- stalim kulturnim narodima Evrope.
dni miris travica i cvijeća, a tihotni| Mili rode, sretno ti aleluja!
povjetarac 5 daleko i daleko taj
miris za milijem, koji su krenuli u ra- i i
zne strane svijeta, da zarade i steku i Slava ponosnoj Bosni!
e ad E oo zr Glavna. je mana riječke rezolucije da
io S o vka Gad a. olje prepuštila udes okupiranih pokrajina
premaljeće pra- | kojekakvijem željama pograničkih vlada,
vi darak Božji, koji razigra, svakoga |izlikom, da ne bi ozlovoljila Srbe, svoje Javna borba i ,Sloboda“
9» s
razveseli, jer mu je prispjela Gjurgje-|subornike. Koliko se nami vidi, taj ra-
iotraatica, crvena jaja i i i i i
ms E jaja i sretni alle-|zlog ne postoji, jer Srbi ako baš žele
i Spljet, mjeseca aprila.
i zar Imš2o a to CR, , aigoma: zom odali. klev;
opet se na ovo na tako vesela ipak su IS ga zahtijevati ne samo za iusku| strinka dotura Joze.“ Tim srestvima
\Banovinu nego i za sve pokrajine, koje | provedu svoje crne namjere, a ako im se
pričine nedostatnim, laćaju se trećeg još go-
Više srg0m zaokupljene naše du-
zdor izazvali.
Na 13. ovog mjeseca bili su gradski
izbori u Sarajevu: dvije su se stranke
prikazale na izbore — Srbi s jedne
strane, koji ne priznavaju Hrvate, a
s druge strane Hrvati i Muhamedanci.
Izbornika je bilo 3.056, a glasovalo je
2.771, te je velikom većinom izabrano:
osam Muhamedanaca, četiri Hrvata, če-
tiri grčko-istočnjaka i dva jevreja. Po
tome umjerena struja zadobila je gla-
vni grad Bosne, šeher Sarajevo. Po-
bjedi mi se radujemo i želimo da novo
gradsko vijeće bude gledalo utažiti ra-
zmirice i svagje, uvestiti red i unapre-
diti svako kulturno dobro, jer posve
smo uvjereni, a u tomu nas i naša do-
maća povjest utvrgjuje, da je glavni
uvjet slobodi — narodno blagosta-
nje.
=
U financijalnoj straži vrije!
Hočevar neće riječi svoje o i
oo getepodo 105 «Slobode», kruto ćete se|ziti, naime one: u di " ana e
prov M MS) neće vam lje uspjeti | mati ad esser nominati ricevitori dežit:
EE AMA ljelovanje. Svijesni, da se sila |((on je jedno mislio, t. j. hajdete učiniti
re silom, nećemo prestati upozorivati ispite a kad ih učinite onda ću e ti
ja. e kino nana PON i na na-| voditi vas za nos) te da će ih Ao
in, javnu borbu. Sto se tiče|lovicu imenovati, ali j i
. . : + e a" I ut
va nea starčevićanskih, kojima ste| mjesto da njih imenuje, MoA
a ANE budućnost i opstanak, | vježbenike, neiskusne u favnenimai doe
s iinopenit E sx e : zapostavio svoje stare, vijeine perjanike
i od te | m stanete li|/(u svemu su mu vijerni, ali ij
Nie rene napadati poštene ljude, | potpišiva mu nikakvih slam: MM
išljenike, poslužit ćemo vas, te iz-| Pita se, kak jer
aše posli y 1 o se mož i izdati
Z. ćemo imena i «dična» djela vaših de- | «ukazima» g. edoid o
9 E redu profesora, koji se ne žaca- | koji na taj način eto gazi i tlači svoje e
ju če proganjati i pospješiti bojkot proti | stite naredbe? ai
see Starčevićancima. Neće to onda biti| Što još nećemo dočekati od Uprav
8 . e EV o, gola istina | Hočevara! On gazi i tlači, opet kaša e
vaše bezobrazno i bezte-| redbe, na štetu bolje jenih, jer 6
. . ._ i: ; M
imeljno pisanje ! Ako nas na to prisilite sami | 42 propisa za fin. a lu EN
ć Dii.
e te biti krivi i odgovarat će te narodu! —| bljenih financ. stražari imaju prednost kad
Spljetski Starčevićanac. \|se natj i i
k ječu na činovnička mj i
ons mjesta, od ostalih
Ze je pojmiti da imade organa fin.
straže koji od preko 10 godina upravljaj
Primamo iz pokrajine i rado uvršćuje- Carinarskim Uredima, ta sasvim dra že
mo: C. K. Ministarstvo financij ijeljenj isani i
ja u Beču podijeljenju raspisanih mjesta bijahu .
naredbom 30/12 1905 br. 91586 ukinulo je| stavljeni kao nesposobni za pali a
še: ovo su veoma udesni časovi za|govore istijem jezikom i koje se na-
našu domovinu, i to je što nas naj laze u okviru naše monarhije, pak «o-
kratskog terora. Pre
reg svima u Spljetu poznatog — demo-|slio na posljedice koje će mu i
d tim srestvima nijesu | poroditi, tim više jer mu ončas za sjegur- |
stolom krojio taj «ukaz» za stalno nije mi-|na Src
olaganje carinarskih ispita i i i
1arskih ispita za postignuće | ničkog miesta. i a
spite. am se a o MEKI ia SA a gaagakei cri“ nepravdti, 4,
Onaj. koji je na ministarstvu za zelenim navlastito gospodi zastupnicima stavljamo
e da bi progovorili u obranu prave-
h «ukaz» dne stvari.
više mori i naj više kolje, kad bi smo likogod bile okupirane. Ostavimo ipak poštegjena niti najsvetija čuvstva, pred nji-|no nijesu dolazila na pamet Carinarska Iz- Magjarska kultura“,
imali biti posve veseli. Prilike su ta- prigovore, koji su posve razložiti i te-Ima treba da sve uzmakne, što slijepo n
kove, te bi rijet, primiče se nč veseli | meljiti, te su nastali zbog riječke rezo-|da se pokorava njihovim parolama. | čo- ima, a koji su — štednje radi — uprav-|
Gjurgjev-danak nego nevoljni ='Vidov- |lucije, nego gledajmo što se u tim po- | vjek, kako patriotski osjećao,
pisanju izgleda pravi izdajica. Baš po sla-
vosrpsku !
dan. Ban nametnik, sabor raspušten, | krajinama dogagja. Tamo su se Hrvati
stranke silno zavagjene, pritisak da ne dogovorili i oni provagjaju tvrdu or-
može biti gori, neizvjesnost i strah, ali | ganizaciju, hoće da i oni istaknu svoje strijele odapeli na ovamošnje Starčevićance.
po njihovom (ljeni od financ. naregjenika) i ko šnjima
bez ispita (koji je bio ukinut) upravljati ima.
eće |loženstva (kojih u višem broju u Dalmaciji |
Presjednik ugarskog sabora Rakovsky je
često puta, kad su govorili poslanici slo-
venskih narodnosti, dovikivao: /diote, ku-
E da se to popravi, a s uzroka jer bi se| kavice, izdajice i druge riječi, koje se ov-
zadnje vrijeme su osobito sve svoje | Carinarska Izloženstva morala opet u Cari- dje ne mogu navesti. To se čulo samo u
narice Il. razr. pretvoriti te šnjim isključivo | užem krugu. Na 2. o. mj. je dr. V. Luca-
narode ne zdvajaj: tlačila te sila tur- želje, koje su skroz narodne i hrvatske.|;cr znadu, da su ti jedini kadri, da onemo- | samo činovnici upravljati — ck. Pokraj. fin. | ciu stajao dosta blizu presjednika i čuo je
ska, na te su navaljivali divlji narodi, | Blago ćemo prosuditi srpsko usta-
svojim si kostima posijao bojne polja- janje, nećemo baš kazati, da je njihovo
ne Evrope, neprestano su na tvome | ponašanje antidinastično i razvratno;
pragu kukale udovice, vriskale sirote, |najviše možemo reći, da je veoma ten-
ali dobri Bog tvoje junaštvo, koje ti |dencijozno i neoprezno. Jeftanovićev
je steklo slavno ime predzigja kršćan-| izgovor, da neće prisustvovati sobetu,
skoga, tebe su uvijek kroz jade i ne-|jer su tu omraženi Hrvati: zapljena i
volje doveli do one slave, kojom se|sudbeni progroni u Banjojluci; očita na-
dičiš izmegju svijeh naroda. | ova će|mjera u gradskijem izborima pritisnuti
kušnja proći, nestati će bana nametni-\o zid sve one, koji se diče hrvatskim
ka, u nevolji će tvoji sinovi sprijatelji- imenom; kažu, da Srbi vole tugjincu
ti se, ti ćeš poraziti divlju silu Magja- nego svome bratu; kažu, da oni neće
ra, koji hoće da ti skrate slobodu i|u ime sloge, po kojoj bi jedino oku-
jedinstvo, ti ćeš osvijestiti Nijemce da | pirane zemlje mogle postati jake i mo-
guće njihovu razornu politiku. 1 s toga udri
Ravnateljstvo dogovorno sa Min. financija, kad je ovaj dovikao «kukavica», pa mu je
po njima! Na nišan uzeli su s jedne strane|domisli se zamke, skojom će svoje neisku- | odgovorio «Kukavica je onaj, koji vrijegja
profesore, a S druge gjake samo zato, jer | sne na udicu uhvatiti.
su osvjedočeni Starčevićanci. Dakako nije
raja kriva, nego što je živa. Dosta je, ako
se priznadeš Starčevićancem, prezren si, iz-
vrgnut klevetama i napadajima: javnim pu-
tem ne smiješ proći, a da te ne insultiraju.
Tim misle postići svoju _ svrhu, prikazati
visokoj vladi proiesore «nedostojnim svo-
jega zvanja», dočim cio Spljet znade, da
su profesori kao n. pr. Mrduljaš, Bosnić, a
da drugih ni ne spomenemo, najdostojniji
svojega položaja i zvanja, te da uživaju
simpatije i gragjanstva i gjaka; s druge strane
treba pomoću tobože javnog mnijenja pri-
jednog svećenika kad zna, da ovaj ne može
U dodatku k naredbenom listu br. 7 Za- uzeti satistakciju»! — U mjesto da se po-
dar 4/4 1907. izdade jednostavno «ukaz» u srami, zaprijetio je Rakovsky da će dru. V.
kojem pozivlje i dapače potiče svoje vijerne, Lucaciu nekoliko šamara dati. Na to mu
da se idu podvrći carinarskom ispitu u Trst, je dr. Lucaciu dodao: «Šamari se sam onaj
te da će im zato vlada troškove platiti, teko tako govori».
da ih bolje osokoli, rečenu okružnicu sa
slijedećim medenim — ali u sebi himbenim
riječima završi: «Con riguardo a queste age- | Žandarska nasilja u Ugarskoj.
volezze accordate alla Guardia di finanza, | Aradska «Tribuna» donosi u broju 67.
i di cui organi sono chiamati ad essere pod naslovom «Jedan kraj najdivlje Azije»,
nominati ricevitori doganali» ecc. ecc nove podatke što se odnose na muke i
I doista ih se nagjoše njekoliko, koji se patnje rumunjskog naroda u Ugarskoj, koje
rečenoj okružnici odazvaše, te na lijepak g.|trpe od žandara. Užasno je čitati kako
PODLISTA K. novim idejama _ materijalistične / filozofije
XIX. vijeka. Istaknuvši razvoj naturalizma
Predavanja u društvu «Bošković». | kod raznih naroda, osobito kod Francuza —
Kako je u svoje vrijeme bilo javljeno,
gdje je i nastao pod imenom realizma
bio je u subotu na 4 ov. mj. u večer u
— spomenuo je vrlo zgodno glavne pred-
društvu «Bošković» poučno-zabavni sasta- stavnike toga smjera u književnosti evrop-
nak. Prvi je stupio ma besjedište vrijedni (skih naroda i osvrnuo se na njihov knji-
i daroviti književnik vič. gosp. Ante Anić,
ževni r&d. Govorio je zatim napose o rus-
da prikaže Razvoj savremene književnosti | koj književnosti i njezinom realizmu, koji
i njezin pravac. Zanimivost predmeta i|je posve različit od zapadno-evropskog, ua-
opća simpatija, koju gosp. predavač uživa | nizavši glavne njegove predstavnike. Svratio
kao pjesnik i književnik, sakupiše u |dru-|je zatim pozornost slušateljstva na najno-
štvene prostorije toliki broj slušateljstva, | viju struju Nietzscheovog individualizma,
da je inače prostrana i udobna društvena |te_ prikazavši njezina načela, dokazao je,
dvorana bila one večeri premalena; a po-|kako je moderna književnost nazadovala,
zomnost onako brojne publike i umebe-|jer se je udaljila od svog pravog izvora,
sni aplauz pri svršetku dokazaše opće za-|što je i potaklo neke misaone ljude u Fran-
nimanje, kojim je predavanje bilo praćeno. | cuskoj i u Italiji, da ju svedu na njezin
Vič. je predavač u kratkim potezima, a is- | pravi smjer, Pri koncu se je sasvim zgo-
crpivo, u uvodu prikazao pojam i razvoj |dno osvrnuo na hrvatsku, srpsku i sloven-
opće književnosti, sintezovavši sve njezine |sku književnost i istaknuo, koliko je i kako
moderne sm ; zatim je govorio o po-|na njih djelovao upliv raznih spomenutih
stanku i razvoju naturalizma, koji je na-|smjerova. — Od početka do kraja svak je
stupio, od kada je romanticizam podlegao
predavača, koji je svoj predmet obradio
vanrednom spremom i erudicijom, a pri-
kazao ga u prekrasnom jezičnom 1 stilisti-
čnom ruhu; pa dok mu čestitamo na ova-
kovom uspjehu, zahvalni smo mu, što nam
je pružio onako ugodni duševni užitak.
Opća je želja, da ona lijepa radnja bude
što prije raširena štampom diljem naše do-
movine.
Profesor Kristo Krile čitao je zatim svoju
putopisnu crticu «Šetnja po Mljetu».
Otok Mljet slabo poznamo i mi isti, a
ipak zaslužuje veću pozornost, Zanimiv je
taj otok sa svojih različitih prirodnih ljepota,
sa svoje osobite razvedenosti, sa lijepog
pogleda u naokolo na pučinu, na bližnje
otočiće, na dugi poluotok Pelješac i Her-
cegovsčka brda a još je zanimiviji sa divne
borove šume, sa svojih luka i špilja i onog
čuvenog na dnu otoka krasnoga jezera.
Mijet je takogjer zanimiv i u običajima
svoga pučanstva. Veleučeni profesor, koji
je skoro svu Dalmaciju a i dobar dio Bo-
pozorno motrio i napeto slušao vrijednog |sne i Hercegovine pješice obišao, tako da
ne može se reći da je «peregrinus in pa- prikazao krasote vidika, silazio je u luke,
tria», predlanjske je godine obišo i otok|ulazio u špilje te ih opisao u svojoj divljoj
Mljet uzduž i poprijeko. Nije za to žalio |ljepoti. Zanio se čarom divnog jezera tog
truda, ta nije baš lako obići Mljet koji ne- | bisera prirode jamačno najljepšeg mjesta
ma skoro nikakovih puteva već stoji zapu- cijele Dalmacijč, i iznio je bilješke iz po-
šten na pučini mora i danas, malo ne isto | vjesti benediktinskog zamostana na otočiću,
kao i onda, kad no je u početku katakli- koji stoji usred jezera. Napokon pokazao
zmom otpao od kaosa. Plod toga truda g.|je mljecko narječje i običaje pri krštenju,
profesora bila je ona podulja radnja, koju vjenčanju i smrti, Čestitamo vrlom profe-
smo s nasladom slušali u prošlu subotu |soru na lijepoj radnji, koja zaslužuje da je
u društvu «Bošković». U njoj nam je pri-|i šire općinstvo bude čitalo, nek se tako
kazao otok Mjet topografično i historično. | upoznade taj zapušteni otok, kojega je pri-
Iznio je njegovu statistiku, znamenitosti, | roda obdarila ljepotama i svim uslovima za
opisao ljepote i običaje. Sve je ocrtao po- | bujan život, a kojega su na žalost ljudi za-
tanko, lijepim stilom i čistim jezikom, za- nemarili i prepustili samom sebi. Želimo
činio pjesničkim izrazima i prirogjenim mu | uzto da vrijedni g. profesor bude i nada-
zdravim humorom tako, da ga se osobi- |lje otkrivati ljepote i drugih malo pozna-
tom nasladom slušalo. Razbio je mnoge tih predjela naše Dalmacije koji isčekuju
presude, koje se na žalost i kod nas imaju (da ih se u svijetu prikaže. On zato ima
o Mijetu, radi kojih se s njim razne šale|volje i spreme. Još jedan upit. Kako bi
zbivaju. Zalazio u pojedina sela prikazao |bilo, da se dotična radnja prevede na koji
ih s topografične i historične strane. Nani-|strani jezik € da se tako i izvan granica
zao crkvice i njihov postanak, ostale važne | naše domovine upoznaju ljepote Mljeta? Ne
lustanove i znamenitosti. Penjuć se na brda |bi li to mogao učiniti isti g. pisac?
ku