i četvrt godine surazmjerno; za inozemstvo polugodište. Cijena je listu sa donašanjem u kuću ili s poštom na godinu K. 6; na p0 die vrati list Kad mu pretplata mine, smatra se da je predbrojen i za došasto T U DUBROVNIKU 16: * t i GLASNIK STRANKE PRAVA. u DALMACIJI. O e MAMTSK. godišnje K. 9 — Ko IZLAZI SVAKE SUBOTE. — POJEDINI BROJ STOJI 10 PARA. Brzotisak DUBROVAČKE HRVATSKE TISKARE. Odgovorni urednik FRANO SCHICK. 4 Pravaška skupština u &pljetu. i U četvrtak dne 14 maja točno u 10-30 iz jutra, kako je bilo naviješteno, otva- ra se skupština u fOyeru mjesnog ka- zališta, kog je općina uslužno ustupila. Prisutnih skupštinara, brojeći po u- laznicama, 590. Zastupani su pravaši u dosadašnjoj organizaciji i izvan or- ganizacije. Cijela Dalmacija od Koto- ra do Raba poslala je svoje odaslani- ke. Zastupano više općina. Ukupna slika skupštine svečana. U ime pravaša dosadašnje organi- zacije, predsjednik stranke, zastupnik Dum Ivo Prodan pozdravlja uče- snike. Prisustvovao je mnogim skup- štinama, ali ovako svečane i važne do današnje nije još u Dalmaciji bilo. O- voj je skupštini podloga jedinstvo i sloga svih pravaša. Radilo se je i do sada o sjedinjenju pravaša kroz ovo zadnjih 10 godina, ali nije se dolazi- lo do uspjeha. Nada se, da će ovoj skupštini, na kojoj vidi zastupanu ci- jelu Dalmaciju, uspjeti, da svi pravaši bez razlike sačine jednu stranku slo- žnu i voljnu da radi za dobro Hrvat- ske. Ganut i razigran s tolike sreće nazivlje dobrodošlicu svim učesnicima željom, da usredotočenim silama uzra- de, te naša domovina bude ujedinjena i slobodna. U ime pravaša, koji su bili izvan dosadašnje organizacije, Dr. Mato Drinković pozdravlja stare prijatelje i suborce. Već je 50 godina, da stran- ka prava krči narodno zapušteno polje. Ova zadnja stajala je dragocijenih ži- vota i svakovrsnih žrtava. Uza sve pro- tivštine stranka prava je otvorila pute preporoda, osviještenja i napretka. Ne treba nego da tim putem uznapredu- jemo. Ne treba da budemo oholi i ne- harni, da budemo odbjeglice, nećemo da u halabuci uzvitlavamo strasti i u- vagjamo bezpotrebne stranke, nego hoćemo, da stranka prava bude jedra i moćna i da se razvija sve dok ne postigne svoje ciljeve, hoćemo da ra- dimo kao što se i do sada radilo bez buke i vike u tišini kao mravi. Ovdje je sakupljeno toliko narodnih radnika, koliko ih nema u svim drugim stran- kama. pokrajine. Oni su radnici složni bez razlike staleža. Naša stranka je državnotvorna stranka. U njoj je mjesta svakom radniku pa pripadao on koje- mudrago staležu. Ovo je stranka puč- ka, koja hoće, da narod u svakom po- gledu ojača tako, da bude sposoban izvojevati slobodu svoje domovine. Ka- žu nam, da je naša stranka potrebita, da čuva ideale. A mi hoćemo ne sa- mo ideale, nego da ih čživotvorimo. Nijesmo za to tu, da drugoga naprijed guramo, da mu dajemo vlast, nego smo za to tu, da mi tu vlast u naše ruke dobijemo i da je damo narodu, jer mu po pravu pripada, da sam nad sobom vlada i svojim udesom odlu- čuje, A da mi do toga dogjemo, tre- ba da podvostručimo dosadašnju ra- dnju. A to će nam našom slogom biti omogućeno. Ne ćemo se osvrtati na ono što bi nas moglo razdvojiti, nego ćemo se prihvatiti onoga, što nas je ovdje dovelo i što nas spaja, U to ime pozdravlja braću. Oba pozdrava bila su od svih skup- štinara velikim odobravanjem i rado- snim poklicima primljena. Zast, .Dum Ivo Prodan predlaže pred- sjednikom skupštine g. D.ra Petra Baturića. Aklamacijom prihvaćeno. Predsjedatelj Dr. Baturić zahvaljuje na izboru i raduje se, gdje vidi veliki skup pravaša iz cijele pokrajine i ne- preglednu vojsku, koja je njih poslala kao svoje izaslanike. Ova će skupština biti blagoslovljena, ako nas dovede do potpune sloge. Bude li nam cilj slo- bodna i ujedinjena Hrvatska, nestati će sve razmirice i nesklad. Mi ćemo sku- pno prama tomu cilju raditi i usredo- čiti našu snagu. Cijeni, da je taj cilj doveo svakoga na skupštinu, ako ko- god nije za to, neka slobodno odstupi, jer je danas dan ljubavi, sloge, jedin- stva svijuh pravaša u pokrajini. Neka budu svi govornici objektivni u svo- jim raspravama, a sočni i kratki u svo- jim govorima; on će kao predsjednik biti najširih rukava. U to ulazi spljetski načelnik Dr. Vi- cko Mihaljević. Nazove dobrodošlicu skupštinarima. Njemu je to drugi put, da kao načelnik pozdravlja pravaše iz Dalmacije. | ako pristaša druge politi- čke stranke, želi iskreno da napetosti izmegju stranaka nestanu, te da se po- radi na opće dobro. Kao osoba cijeni da se može, dapače, da se mora slaći način, da se dogje do složnog nasto- janja za dobro domovine. Predsjedatelj Dr. Baturić zahvaljuje, te izjavlja, da i on želi da dogje do mogućnosti, e da «hrvatska stranka» bude radila za dobrobit Hrvatske. Dr. Mihaljević ostavi na to dvoranu pozdravljen od skupštinara. Prelazi se zatim na dnevni red: Uredba cjelokupne stranke prava u Dalmaciji: Prihvat pra- vilnika. Dr. Skvrce čita točku po točku pra- vilnika, koji nakon nekih nebitnih pro- mjena biva jednoglasno primljen. U raspravi sudjelovaše vIč. kanonik Liepopili, Banić, Dr. Drinković, Kata- linić, Rašica itd. Prelazi se zatim na biranje uprave. Jednoglasno bijahu izabrani : Banić don Ante + Baturić Dr. Petar - Bjažević Stjepan - Bradić Frane - Buić Dr. Ivan - Demattei Ivan - Drin- ković Dr. Mate - Franceschi Vjeko- slav - Katalinić Damjan - Klarić Ma- te - Kulić Vladimir - Liepopili kan, Ante - Majstrović Dr. Ivan - Marin- ković Dr. Niko - Mladinov Dr. Josip - Periš Mate - Prodan dum Ivo - Rašica Gjuro - Skvrce Dr. Miho - Tambača Joso - Tonković Petar. Pri drugoj točki dnevnog reda: e- ventualija, Dr. Drinković predlaže, da se ova točka ispusti. «Dobri prijatelji», koji bi se u najnovije doba htjeli, da skrbe za dobrobit naše stranke, svje- tuju nam kojekakve predloge i rezolu- cije. Mi otklanjamo njihove savjete. Mi sami znamo, što nam je raditi. |- zjavljivati se ne trebamo, a kad to od nas očekuju, tad baš i ne ćemo. Svo- jim djelovanjem mi pokazujemo, da smo neprijatelji svake tugjinske vlade. Ovaj predlog bi odobravanjem pri- hvaćen. Vladimir Kulić reče, da gitova skup- ština nad svim drugim ve$li. Stalan je, da će biti sretna za i stranku. Svi pravilnici pak ostaju prozna riječ, ako im ne slijedi rad. Narodna je moć u težaku. Njega pomozimo, uzdigni- mo, 'udruživajmo. Seoske blagajne i druge zadruge osnivajmo. Kao prava pučka stranka radimo iz puka za puk. Govor bi popraćen velikim odobrava- njem. Na to predsjedatelj Dr. Baturić za- ključi skupštinu veseleći. se sjajnom uspjehu. : Skupštinari zapjevaše «Liepa naša», te uz poklike slava Starčeviću, živio Prodan, živjela pravaška sloga, veseli se razigjoše. Načela Stranke Prava jednoglasno priznata na općoj skup- štini svih pravaša u Dalmaciji dne 14. Svibnja 1908. I. Hrvatski narod ima da žive na svojoj zemlji svojim životom. Zato na temelju .prirodnoga i državnoga hrvat- skoga prava, pravaši u Dalmaciji ra- diti,će u smislu programa A. Starče- vića, dasse oživotvori iedinstto, neza- visnost i sloboda Hrvatske : 1. Sjedinjenjem hrvatskih zemalja u jedno državno tijelo: Hrvatske, Slavo- nije, Dalmacije, Bosne, Hercegovine, Istre, Megjumurja i Rijeke. 2. Uspostavom hrvatske državne sa- mosvojnosti. 3. Slobodom i jednakošću svih Hr- vata uredjenjem zakonodavne vlasti sporamno s krunom na podlozi pučkoj i vlade odgovorne narodnom presta- vništvu. Il. Temeljna srestva u radu za ostva- ranje jedinstva, nezavisnosti i slobode Hrvatske jesu za stranku prava u Dal- maciji : 1. Podizanje narodnog prosvetjenja poštujuć vjersko čuvstvo pučanstva. 2. Unapredjivanje narodnog gospo- darstva u svim granam narodnog ži- vota na kopnu i na moru. 3. Poboljšanje i uredjenje radničkih, težačkih, socijalnih i ekonomskih pri- lika tako da svi narodni stališi budu u dostojanstvu i blagostanju megjuso- bno sljubljeni i u svim njihovim dije- lovima složni u radu za domovinu. 4. Jačanje svijesti i snage narodne oživljujuć ljubav k narodnom zajedni- štvu i jedinstvu te podižuć zadružne ustanove opće koristi na: ekonomnom prosvjetnom i socijalnom polju. 5. Gospodstvo hrvatskog življa na hrvatskoj zemlji u svim javnim ustano- vama i isključiva uporaba hrvatskog je- zika u svim granam javnog života. 6. Pravo slobodnog sastajanja i udru- živanja. 7. Slobodu osobe, riječi i tiska. 8. Općenito, jednako, izravno i tajno pravo sove. Il. Štranka prava kao državotvorna stranka ima da se prema istaknutim načelima složi iz svih djelova hrvatskog naroda bez razlike staleža i vjeroispo- vjesti u jednu vojsku prosvjetljenja i napredka za obranu i slobodu domo- vine, te u tu svrhu uredi sve svoje radne sile putem opće i zajedničke or- ganizacije svih pravaša. Ovoj organizaciji je svrha da dovede P do izražaja snagu stranke i da doslje- dno neprestano i djelotvorno izvršiva, u- spregibie te oživotvori njezin program. MM o “ Pretplata, pisma, dopisi i oglasi šalju se Administraciji lista. — Za zahvale i priopćena plaća se 30 para po petit retku. Za oglase 20 para po retku a koji se više puta tiskaju po pogodbi. — Rukopisi se ne vraćaju. Listovi nefran- kirani ne primaju se. — Plativo i atužljivo u Dubrovniku. g a a E Kraljev jubilej. Ta je slava počela naj sjajnije i naj veličanstvenije na 7. ov. mj. u Beču. Prijestonica je urešena i nakićena kao mlada nevjesta, Hofburg i Schonbrunn ko dvije kite, a u njima stari i viteški naš kralj dočekuje okrunjene glave, velmože, dostojanstvenike i poglavice pojedinijeh Njegovijeh naroda, da po- dadu podanički izraz svoje ljubavi i privrženosti i da Mu čestitaju krijepko zdravlje, dug život i onu blagu sreću radost, koje se je malo nauživao u dugom svom vladanju. Mlad ko kaplja s poraznoga bojnog polja On je zasio prijestolje kad se zemlja tresla od bojne sile a krov se lomio od prevrata i buntovnika. Naši sinovi, hrabri naši Hrvati raspršali su nametne neprijatelje; hrabri su Hrvati utukli silu buntovnika, koji su zasjeli posred Beča. Od onda naš je kralj i- mao dva zakleta neprijatelja: silnu Pru- sku, koja Ga je po što za što htjela istisnuti iz Njemačke, zavjerenu Italiju, koja Ga je gonila iz Italije. Da je bi- lo sreće i razbora, te da je Austrija pogodila svojijem narodima i usvojila federalizam kao temelj. političkog svo- ga napretka, trudno da bi Njemačka i Italija bile dostigle za čim su težile i što su faktično i dostigle, jer narodi zadovoljni u svojijem pravima bili bi se borili onako oduševljeno i junački kako su se borili kad su neprijatelji Mariji Tereziji htjeli ugrabiti vlast, kru- nu i krunovine. Federalizam osim to- ga bio bi do više snage Slavenima, koji su u velikoj većini u carstvu, na toj podlozi sporazum sa Rusijom bio bi se dostigao, i ta dva carstva dogo- vorna lako bi bila osujetila sve zam- ke neprijatelj& našijeh, istog bi se bio oslobodio i danas ne bi Austrija na Balkanu nailazila na toliko protivština, koje joj zakrčuju put. Jubilarne svečanosti eto su započe- le, i u bijelom Beču njemački car zao- kružen kraljevima i velmožama prvi čestita starcu Vladaru, a toj čestitci pri- družuje se osobitim brzojavom talijan- ski kralj, da svemu svijetu izjave, e je trojni savez u potpunoj krijeposti i u punoj snazi. Znamo da viteški Vladar nije u ni- čemu kriv da su političke prilike tom stazom okrenule; znamo da trojni sa- vez velika je jamčevina za opći mir; drago nam je da viteškoga našega kra- lja pozdravljaju iste one vlasti, koje su Mu naj više jada dale u Njegovomu vladanju, ali da Njegovo vladanje ba- rem pri kraju bude posve sretno i če- stito, mi bismo željeli da se prekine oni gvozdeni obruč koji sapinje Au- striju u nutrnjosti tim što drži skuče- ne ostale narode premoći Nijemaca i Magjara, a u izvanjskoj politici drži je privezanu slavodobitnoj kočiji Njemač- koga cara. Kad bi se Austrija oslobo- dila tijeh spona, mogla bi još jednom poletjeti orlovim letom, pokročiti ju- načkim skokom i opet biti velevlast rvoga reda, kako je od prastarih sta- rina bila. Primiču se udesni časovi, u- stavom kojim je naš kralj podario na- rode, ovi su se okoristili: još malo te sretnu li se Česi sa Nijemcima i bude Ž li Hrvatska ujedinjena sa svijem po- krajinama i djelovima — koje joj po pravici idu — monarhija će se pomla- diti, osviježiti, ojačati, i bit će kadra da reče: jaoh onijem te bi nas napa- li! Tad bi stari Vladar odahnuo i mo- gao bi pokrenuti onu razboritu poli- tiku, koja će spasiti Austriju i učinit je bedemom u srednjoj Evropi. Mi ćemo se i unaprijed osvrnuti na glavne momente, koji će se kroz ove mjesece slučiti u Beču - prigodom ri- jetke jubilarne svečanosti miloga na- šega kralja. e o a e Učitelisko pitanje. U Dalmaciji pučki učitelji po zakonu god. 1869. nemogu obaviti ispite osposobljenja prije tri godine obavljene privremene slu- žbe, a nekoji ih polože i poslije 4 ili više godina. Jeli pravo, da ovi učitelji, koji su služili 3, 4, ili više godina u javnoj službi ne imaju prava, da im se njihove provi- zorne mukotrpne godine službe ubroje u mirovinu, nego da ih moraju za uvijek iz- gubiti, kao da nijesu nigdje ni bili u ja- vnoj službi; pače niti im se broji početak «quinquenija» od privremene službe, kao što je to već davno obezbijegjeno i učite- ljima siromašne posestrime Istre. Pučki učitelji, u privremenom stanju, isto tako vrše duševno svoju tešku službu, kao što je vrše i kao stalni učitelji za svoj na- rod; škotski mazornici isto tako strogo pre- gledaju i ocijenjuju njihov zaslužni rad, kao i onaj stalnih učitelja. Ako nezadovoljavaju dobrim uspjehom, ne mogu biti pripušteni ni na ispite osposobljenja. Poznato je cijelom svijetu, da je služba pučkih učitelja jedna od najtežih javnih služba, i da učitelji zbog tako teške službe prije vremena izgube život ili moraju prije reda u mirovinu, jer naruše zdravlje zbog teške službe i radi drugih mnogobrojnih neugodnosti, što ih pretrpe — osobito po pustošnim selima; gdje im mnogo puta fale i najelementarnije potrebe, kao što su hrana i liječnik. Neubrojiti u mirovinu i privre- mene godine službe siromašnim pučkim u- čiteljima, znači otkinuti od njihove krvavo stečene kore hljeba. A kada se c. k. oru- žnicima i c. k. financijalnim stražarima u- brajaju u mirovinu i one godine, što ih u- činiše u vojničkoj službi, a općinski tajnici uvijek dobiju privolu Općinskih vijeća, da | im se i privremene godine službe, kao općin- \skih pisara, ubroje u mirovinu; onda je isto tako pravedno i humanitarno, da se i pu- čkim učiteljima ubroje u mirovinu i njihove privremene godine službe. Pučki učitelji od svojega grla otkidaju svakoga mjeseca 2% na svoju godišnju plaću, a 10% na svaku povišicu plate u mirovin- sku zakladu. Iz «pokrajinske zaklade» pri- tiče se u pomoć kakovim 150 umirovljenim učiteljima i učiteljicama sa malim godišnjim obolom od 50.000 Kruna u «mirovinsku u- čiteljsku zakladu», koja ukupno iznosi malo više od 100.000 Kruna, a u koju sami pu- čki učitelji doprinašaju od prilike godišnje preko 18.000 Kruna. U lanjskom saborskom zasjedanju pri- hvaćen je bio predlog izvjestitelja Majstro- vića (kojeg bio iznio zastupnik Prodan), da Zemaljski Odbor u prvom zasjedanju iznese zakonsku osnovu, kojom se zajamčuje uči- teljima i učiteljicama, da se njihove privre- mene godine službe ubrajaju u mirovinu. $. 56. državnog. zakona 14. svibnja 1869. glasi: «pri čem valja uračunati i ono vri- jeme, koje je ko, podnesav ispit o sposo- bnosti učiteljskoj, provizorno namješten, proveo u javnoj kojoj učionici»; dočim 6. 40, pokrajinskog zakona 18. srpnja 1895. (P. Z. L. Br. 23), veli ovako: «Proračunivo vrijeme službe je ono, sprovedeno kod koje javne škole, pokle se položi ispit usposo- bljenja ($. 56. car. zakona 14/5. 1869.). — Državni zakon čisto i bistro kaže, da se