Br. 177.

PRAVA CRVENA HRVATSKI

U DUBROVNIKU Il. Jula 1908

 

Cijena je listu sa donašanjem u kuću ili s poštom na godinu K. 6; na

i četvrt godine  surazmjemo; za inozemstvo

ne vrati list kad mu pretplata mine, smatra se da je predbrojen i za došasto

polugodište.

bos oeodadecind |

 

Svršilo je

prvo polugodište, s toga molimo naše
predbrojnike da obnove pretplatu, * a
istodobno molimo one, koji još nijesu
platili za isteklo prvo polugodište, da
to čim prije učine, jer se pretplata
unaprijed plaća.

 

Preko Velebita.

Ovijeh dana imamo nove dokaze
kako dogovor i ljubav sa Magjarima
niti je igda donijela narodne koristi
niti je u najmanjoj mjeri zadovoljila
željama mladomagjarona kakovi su oni
oko koalicije. U »Hrvatskoj« zastupnik
Stjepan Zagorac iznio je, kako se je
koalicija dogovarala po tri puta' preko
raznijeh ličnosti sa prestavnicima gla-
vnijeh magjarskijeh stranaka, i kako
su svi ti dogovori ostali mrtvo slovo,
jer narodu nijesu donijeli ni najmanje

oblakšice, ni najmanje zadovoljštirte:

nego je ministar Wekerle, dok su do-
govori bili u najboljemu jeku, onako
goropadno navalio na hrvatski narod
i na pojedine zastupnike i svečano za-
ključio, da će onda doći do sporazu-
ma, kad Hrvati budu priznali jedin-
stvo krune, magjarsku svemoć i kad
budu postali prosti podanici krune sv.
Stjepana. Ipak valja rijeti istinu, da su
tražbe koaliraca bile veoma umjerene :
oni su tražili prelaznu vladu | opći
tajni red glasovanja, a stoprvo onda,
kad bi se to izvelo, da novi sabor po-
radi kako bi se nagodba sanirala i Hr-
vatskoj dalo barem toliko, da ne bude
prosti rob u tugjoj vlasti. Sva je pri-
lika da, i ako je koalicija u dogovo-
rima bila posve izigrana, ipak je za-
ključila, da će se primiriti i isčekivati
nove dogovore tamo u jeseni. Žalimo
veoma da se koalicija ovako pušta iz-
rabljivati, a još više žalimo jer je sam
Zagorac više puta naglasio — a cije-
nimo da i mnogi drugi dijele njegovo
mnijenje — e nema nikakove koristi
ugovarati sa Magjarima, nego pokre-
nuti akciju u narodu, da se Hrvatska
muževno raskrsti sa Magjarskom, koja
ju tlači od nazad 800 godina, pak i
ako bi to bio jedini lijek, ipak se u-
pušta u neprestane dogovore, u bez-
uspješne pokušaje, koji će dovestiti
narod do očaja i mogli bi silovitim
Magjarima pružiti zgodu, da izvrše što
već očito odavna kažu.

Prosvjetni glasnik.

Književna obavijest. Godine 1905. do-
vršio sam i na svoj trošak izdao »Povjest
Hrvatske«. Čitava naklada (2000 primjeraka)
bila je u nekoliko mjeseci raspačana, te
već dulje vremena ne mogu udovoljiti no-
vim naručbama, koje još uvijek slijede.
Zato sam priredio drugo izdanje »Povjesti
Hrvatske«, koje se znatno razlikuje od pr-
vog izdanja. Djelo sam naime preradio i
popunio, a izvore navodim ispod crte na
svakoj strani. U knjizi prikazujem političku
i kulturnu povjest naroda hrvatskoga do
god. 1908. Osim toga spremio sam više
od sto lijepih historijskih slika koje će biti
djelu priložene. | ovo drugo izdanje »Po-
vjesti Hrvatske« izlazi u mojoj nakladi; za-
premat će pak jednu jedinu omašnu knjigu,
a ne više svezaka. Književna cijena «P. H.«
iznosit će 10 kruna, dočim sada — u pret-

 

Koliko i kako ih Magjari tlače ima-
du u koaliciji glasni dokaz ovijeh dana:
na željeznicama hrvatskim stotine je
Hrvata “bilo zapostavljeno : zastupnici
koalicije uputili su smijerne svoje tuž-
be ministru Kossuthu, a ovaj poru-
gljivo im je odvratio, da se on drži
zakona, te ako su činovnici Hrvati bili
zapostavljeni da su sami tomu krivi, i
tako uz blagi jedan prosvjed očita gro-
zna nepravica ostaje u potpunoj snazi,
te udara u obraz ne samo zaposta-
vljene činovnike nego i cijeli narod.
Zar nema toliko samosvijesti i ponosa
kod banovinskih zastupnika, nadasve
kod pravaša, da se dogovore i muže-
vno odvrate na magjarske nepravice,
ne čednijem moljakanjem, nč ludijem
dogovorima, nego onijem ponosom,
kojim su znali odgovarati stari Hrvati,
kad su bili šaka ljudi i kad im je Tur-
čin neprestanijem nasrtajima domovinu
cvijelio ?

Gorko je rijeti ali je istina: sebičnost
i osobnosti zaslijepili su glavne domo-
rodce, i Hrvatska ide u susret ne je-
dinstvu i slobodi nego potpunoj svo-
joj podregjenosti magjarskomu Molo-
hu: dotle ozloglašeni »ban« Rauch
može slobodno ići u Karlovce, da
muti i obmamljuje, a koalirac Dr. Ba-
njavčić spravlja mu dvore i javlja, da

će mu na poklone, i ako je prestavnik

rečenoga grada; dotle da će i ministar
Wekerle u Karlovce i tamo će mu o-
tići na poklon i na dogovor vigjeniji
političari u Banovini.

I još smo bolju doživjeli ovijeh da-
na: zloglasni »ban« Rauch, taj ekspo-
nent magjarske politike u Hrvatskoj,
postao je preuzvišeni, jer na pre-
dlog ministra Wekerle-a bio je imeno-
van tajnim savjetnikom krune. To ime-
novanje moglo bi »utješiti Hrvatsku,
jer mnogo puta onoga koga misle u-
kloniti, da mu nekako oslade odlazak,
običavaju uspokojiti naslovima i raznim
odlikovanjem : neka bi ga svega u
zlatu pretopili, samo da ga uklone, ali
ni tu utjehu neće dati tužnoj Hrvat-
skoj, jer je ministar Wekerle, kad su
u Pešti u saboru napadali bana, otvo-
reno kazao, da magjarska vlada ima
potpuno pouzdanje u »banu« Rauchu,

i da će on kao ban tako dugo upra-|sa

vljati javnijem poslima u Banovini, dok
svaki otpor nestane i dok se nepo-
zvani političari ne budu uklonili da ne
smetaju tvrdoj odluci magjarske vlade
utvrditi u Hrvatskoj po sedam zakona

plati — stoji samo 8 kruna, ako se novac
pošalje izravno na moju adresu (Zagreb,
Kačićeva ulica broj 20). Osim »Povjesti Hr-
vatske« predao sam u štampu svoju histo-
rijsku studiju »Ban Jelačić«. U tome djelu
prikazujem baruna Josipa Jelačića prije,
nego li je postao banon hrvatskim; zatim
opisujem burne dogogjaje god. 1848. i
1849., koje sam prvi put obratio u svojim
djelima: »Hrvatski pokret god. 1848«, i
»Rat Hrvata s Magjarima god. 1848 i 1849.«; |

napokon crtam Jelačićevo banovanje za ab-|

solutizma sve do njegove smrti (god. 1859.)
Ova će knjiga zapremiti preko 500 strana |
(velike osmine), te će biti ukrašena s ne-
koliko slika. U knjižarama prodavat će se
»Ban Jelačić po 4 krune, dočim sada —
u pretplati — stoji samo 3: krune. Primje-
ćujem, da sam se pobrinuo, kako: će mi|
ova djela biti lijepo uvezana. Ukusne origi-
nalne korice za »Povjest Hrvatske« stoje 2

krune, a za »Bana Jelačića« | krunu 60 fil. |

 

GLASNIK STRANKE PRAVA u DALMACIJI.

IZLAZI SVAKE SUBOTE. — POJEDINI BROJ STOJI 10 PARA.

Brzotisak DUBROVAČKE HRVATSKE TISKARE.
Odgovorni urednik FRANO SCHICK.

gordi svoj imperijalizam poviše Bano-
vine. Pak da ga i uklone, zar bi se
to mogla nazvati narodna tečevina,
narodno dobro ? Bio ban koji bio, dok
on buđe prosta lutka u rukama ma-
gjarskoga ministarstva, dok on bude
prosti eksponent hudijeh namjera i
zahtjeva magjarskog imperijalizma, bio
najplemenitiji, najčestitiji, najpošteniji
čovjek, on će uvijek za svoj narod
biti napasnik, biti će stafaža tugje vla-
sti, biti će narodna nesreća.

Pravedan je dakle naš strah i naša
bojazan, da svi ovi dogogjaji, koji čine
da narod zdvaja o svojoj budućnosti
i sreći, ne budu ga toliko zlovoljili
da okrene batinu prama onijem, koji
ga upućuju i osviješćuju, i tako da se
dogje do općega rasula i raspa u na-
rodnom dobru. Nije dosta što politički
pritisak mori narod, eto Magjari sad
nastoje da ga mori i ekonomički pri-
tisak, a pozvanici larmaju i viču, a
puštaju da sve propada.

Hoće li se naći dobar domorodac,
da tolikomu zlu doskoči ? Uhvamo da
hoće, kad gospoda od koalicije budu
svršila svojijem prozirnijem i lakoumni-
jem postupanjem.

 

Na čemu smo?

Čitateljima, koji ne prate razne pojave u
svijetli, danas hoćemo da iskažemo kakovo
je političko sadašnje stanje i da li su osno-
vane prilike mira, koje se na sva usta u
svečanijem prigodama naglašuju, i koji mir
može da spasi razne narode od prevrata,
nevolje i od pokolja;-što bi bez dvojbe sli-
jedilo kad bi se velevlasti zaratile te upo-
trebile vojenu silu ma ratnijem poljanama,
dok bi zemlja ostala bez oružane snage a
prevratne mase okoristile se da pakljene
svoje namjere izvrše. Značajni jedan primjer
— da bi se to dogodilo — imamo u ru-
skom carstvu; dok je isto na skrajnom Istoku
hudom srećom branilo svoj posjed od Ja-
pana, vlastiti su mu sinovi takove užasne
prevrate ishitrili i u istol oružanoj vojsci,
da je moralo upotrebiti svu svoju vojnu
snagu, e bi toj aždaji ma vrat stanalo.

Osvrnimo se najprije na našu mornarhiju :
ona nije znala okoristiti se, kad je Rusija
bivala u teškijem prilikama; zadovoljila se
je jednijem prostijem ugovorom 1 tijem ci-
jenila da je sve svoje probitke osigurala;
ali netom se je Rusija okrijepila o jednom
rastrgne ugovor, upušti se u tajne dogovore
Engleškom i Francuskom; opriječi se
osnovanoj željeznici do Soluna; a sad eto
posve o sebi daje ukor Bugarskoj i Srbiji
i tim kaže, da će samostalno raditi na Bal-
kanu. Ako skori posjet engleškoga kralja u
Išlu ne bude omekšao tvrdokornost Engleš-
ke, koja u Austriji gleda veliku podružnicu

U Zagrebu, dne 30. lipnja 1908. — Dr.
Rudolf Horvat, profesor kr. realne gimna-
zije.

Prijateljima trgovine i voditeljima knji-
ga. Prvim januara 1909 stupa u krijepost
zakon 16/12 1906 Br. 1 D. Z. L., po ko-
jem mi i naši društveni pomagači sa svim
mogućim posljedicam bivamo obezbijegjeni,
oslobogjeni od brige za buđući opstanak.
Dok je prije naša služba bila nestalna,

teligentni mladići zazirali od tog staleža,
dok će danas množina takovih odmah u
naše kolo, da slobodno a obezbijegjenom
budućnosti i opstankom: rade većim marom,
pouzdanosti i ljubavi oko razvitka, procvata
i napretka poduzeće. igentniji
odjel poduzeća obuhvaćaju voditelji knjiga,
računa i dopisivanja, to se ćuti potreba, da
tim novim prijateljima dogje u susret jedan

 

  

 

zahvale i priopćena plaća se

 

Pretplata | oglasi šalju se Administraciji. Pisma i dopisi Uredništvu. — Za

a koji se- više puta tiskaju po pogodbi — Rukopisi se ne vraćeje. Listovi
nefrankirani ne primaju se. — Plativo 4 ulužljivo-u Dubrovniku...

30 para po petit tetka. Za oglase 20 part po retka

 

 

Njemačke, moglo bi lasno doći do gustijeh
s dva razloga: jer Italija uporedno radi, da
stane tvrdom nogom na Balkan i jer je car
turski, koji veoma lukavo ravna svojim car-
stvom i star i bolestan a napokon jer javan
je nesporazum Bugarske i Srbije, svaka od
kojih napreže sile, da se što bolje u Maće-
doniji utvrdi. Značajne su za to riječi, koje
je kazao knjaz bugarski pri otvoru sobranja,
kad je rekao, da će živjeti u miru sa su-
sjedima ako ovi ne budu napadali prava i
interese njegove knjaževine. Očito je đakle,
da na Balkanu vri.

Vri takogjer na otocima turskoga carstva,
gdje grčki iredentisti proizvagjaju smutnju,
kako bi se oslobodili Turske i pridružili
Grčkoj; a ta se je stranka toliko osilila da
je podigla glavu u istom Cipru, koji pri-
pada Engleškoj, i ako po imenu imao bi
pripadati turskom carstvu. Vri i u Persiji,
gdje je nastala buna da odaleče šaha (cara):
tamo se križaju interesi Turske, Ruske i
Engleške, i već je Turska vojskom uljegla
u neprijepomi dio toga carstva, a sakuplja
vojsku na granici Ruske i kriomice oružava
nadasve Dardanele i Carigrad: Rusija je jur
prosvjedovala a Turska, jer nemoćna, mo-
rati će se primiriti, te će se tako izbjegnuti
jedan rat, koji bi izazvao velike zapletaje u
Evropi, jer kad bi Rusija dobila ne bi slo-
bodno dopuštila po drugi put, kako je do-
puštila na kongresu u Berlinu, da joj ispred

nosa ugrabe već ubranu jabuku. Vri i u Ma-
roku, gdje je ustao brat na brata, Hafiz na
Alila; gdje oružane vojske Francuske i Špa-
njolske stoje napetom puškom i čekaju, kako
će dospjeti bratoubilačka borba.

I govori njemačkoga cara, kad on nagla-
šuje, da je Njemačka spravna i da je nije
strah silom ukrotiti svakoga onoga, koji bi
napao interese Njemačke, ne slute na dobro.
Novi dogovori i novi susretaji možda razbi-
stre mutni položaj megjunarodne politike :
mnogo će tomu doprinijeti ljubav i štovanje,
koje kod svijeh uživa starac maš kralj, ali
je uz toliko nemira veoma trudno da se mir
na dugo održi, a trgovina i industrija, koja
dovode narod do procvata i do blagostanja,
siluju velike vlasti da se okoriste slaboćom
i neslogom slabijeh vlasti, i tako nemir u
narodima raste te što ne bi možda mogao
rat prouzročiti, lako je da bi mogao pre-
vrat, koji kad bi se pokazao u snazi na
jednomu kraju, naveo bi i druge, te bi ve-
liki prevrat opet svojom krvi naznačio u

v povijest ljudskoj novu jednu bijedu i nevolju.

 

 

Lupeštine u Srbiji.

U Srbiji niču i cvijetaju razne prevare i

pronevjerenja. Eto opet uslijed anonimne |

prijave otkrili sw beogradski novinari i ne-
koji zastupnici do sada nečuvenu prevaru.
Balkanska banka, kojoj su na čelu potpu-
kovnik Mišić i major Kostić, preuzela je
dobavu žita za vojsku. Doploviše u Beograd
tri lagje natovarene pšenicom za vojsku.
Novinari i zastupnici odmah ustanoviše, da
je pšenica na pola pomiješana s pijeskom.

vanje i vogjenje trgovine. Toga radi moju
knjigu u rukopisu promislio sam dat je na
vigjelo. Ta knjiga biti će pravi Vađemecum
(Vodić) trgovačkog i obriničkog prijatelja,
jer će moći naći sve potrebite razne modu-
lacije za razna poduzeća, koja realno da-
kako ne nalaze se u običnim tiskanim knji-
gama, jer su specialitet raznih knjigovoditelja
stečen po iskustvu i dugoj

poduzeća sa strane praktičnog pogle-
da. Knjiga zvati će se »Trgovačko-Obrtnički
Vademecum« opsegom oko 500 stranica.
Jedi ni ei izvini kabina. Sea
Razvitak trgovine i obrta. UI.

De Sočo i dašceai, IV, Negiji
dvostrukom,

praksi poslo- | nakladom
a|vanja, radi bolje kontrole i uregjivanja, vo-
|opstanak ne obezbijegjen, to su mnogi in- | gjenja

 

Maniti Ok Ak Cr ika: Zi

Unatoč tomu komisija je preuzela pošiljku.
Novine zahtijevaju, da se strogo kazne ot-
segno i komisija. Ova će se' stvar izni-
jeti pred skupštinu. Zadnja vijest iz Be&o-

grada glasi, da je'u subotu bio ttapšen di-
rektor Banke, M. Mi Malo dana iza
toga opet se je otkrila s! NOE ES U
ministarstvu pak otkrivena je kra
gja kupona, koja izhoši oko deset hiljaća
dinar4. To je u velike uzrujalo javno mni-
jenje u Beograđu. Mnogi su ljudi bilt za-
Dee pod sumnjom, a sađ se

da su glavni krivci neki Bogdan Jukić, Vi.
tomir Nikolić i Milutin Savković. Svi su ovi
činovnici ministarstva financija, a prvi je
bio pomoćnik blagajnika ministarstva nafo-
dne privrede.

.
+. .

Ovih pak dana izaći će u Beogradu »Pi-
sma odličnih ličnosti», u kojima se osvje-
tljuje vladavina kralja Aleksanđra. —fz tih
pisama vadimo za sađa prama pariškom
»Matinu» dva. — Jedno je pisala neka dvor-
ska gospogja o svečanosti, koja je na dvo-
ru priregjena, kad je Aleksaniđar proglašen
punoljetnim. Tom je prilikom na dvoru pri-
mio- | regjen ples. U listu se dalje veli: »Pfes je
bio u jednoj velikoj dvorani konaka, a dvo-
rana je bila vrlo slabo rasvijefljena. No što
je bilo još gore, pod njom se nalazila ku-
hinja, iz koje je dopirao netigdđnii von] bfa-
vetine. Za kralja nije u dvorani bilo odre-
gjeno kakvo posebno mjesto, a kad je ušao
u dvoranu sa jednim časnikom; vrlo ih. je
malo bilo, koji su se na nj osvinuli. Kralj
nije došao u gala odijelu, već je bio: obu-
čen u obični crni kaput, a manšete su mu
bile tako široke, da ih je jedva sa savije-
nim prstima:držao i često ih je morao po-
micati u rukave. Kralj je samo jedanput i-
grao »kolo« a onda se je postavio sređ dvo-
rane i promatrao ples. Plesači ga turali,
gazili mu po nogama sve bez isprike, a
on se samo na sve smiješio« . ..,.,
Drugo je pismo bilo pisano odmali iza u-
morstva kraljevskih supruga, te megju 0-
stalim veli: »Kralj je znao, da se radi o
glavi njegove supruge, ali on je istom onda
opazio ozbiljnost pogibije, kad je već bilo
prekasno, da iz Beograda umakne. Ne može
se reći, đa se je kralj iz kukavičlake sakrio
sa kraljicom, kad su ubojice provalili u kra-
ljeve odaje, ali zato, jer je znao, da kraljicu
neće štediti, htio ju je spasiti, Dragin krik
odao mam ;je kraljevo: zaklonište... + on je
bio zajedno s njome usmrćen... Draga se
zdvojno borila... nije joj se nikako dalo
umrijeti... Odmah iza umorstva prozvali
smo kraljem Petra Karegjorgjeviće«.

 

Zaključi haške konferencije.
Kako javljaju iz Haaga, potpisani sw za-
ključci druge mirovne komferencije, koji

zadržavaju slijedeće predmete: 1. megjune-
rodne konflikte; 2. državne dugove; 3. 2a-

vačko pravo, X. Stečaj. Toga radi molim
sve prijatelje da mi jave adrese, jer da
bude mogla čim prije u tugjoj nakladi u po»