Br. 190.

jezika sa strankama i sa autonomnim vla-
stima dočim o unu'arnjem uredovnom dje-
lovanju nema ni govora. Po tome ove dvije
okružnice ne samo da ne zabranjuju na-
šem činovniku služiti se hrv. jezikom već
naprotiv - one mu to dozvoljuju. Ali gg.
na Pokraj. financij. ravnateljstvu pokušaše
da burokratskom firmom zataje onu pravu
okružnicu od g. 1866., koja podnipošto ne
odgovara drugoj od g. 1887., kako to kaže
g. Hočevar u svojoj zadnjoj okružnici 13.
3. '08. da je prva prenešena u drugoj.
Okružnica 1887. 10. 12. br. 640 pres.
glasi: »Naredba o uporabi dvaju zeimaljskih
jezika u Dalmaciji sa strane financijskih
vlasti i ureda sa strankama i sa autonomnim
organima«; dočim okružnica 1866., kojoj
gosp. Hočevar zameće trag, glasi: Što se
tiče unutarnje službe izmegju financijskih
vlasti i ureda megju sobom i s drugim
vlastima i uredima, mora ostati do drugih
naredaba današnji sustav uporabe, jezika

 

 

 

talijanskog ili njemačkog. Sada pitamo :
Zašto g. Hočevar nije izričito spomenuo u
svojoj zadnjoj  okružnici, što sadržava
minis. naredba 1866, naime da se mora |
uredovati na talijanskom ili njemačkom je-,
ziku, već kaže da je naredba 1866 prene-'|

pisu iz Donjeg Pijavičina u broju 188, jer
da nijesu smodlakovci zauzeli mjesta pje-
vača, već da su oni pjevali koji obično va-
zda pjevaju u crkvi sv. Matije, Ovoliko u
ime nepristranosti, po onoj: da se čuje i
drugo zvono. (Ur.).

 

Domaće vijesti.

Trgovcima vinom. Puljski »Omni-
bus» donaša ovo sa strane Gospodarskog
Društva u Pazinu: »Kako smo već javili,
ove godine biti će obilata berba u Istri, te
će i kakvoća biti veoma dobra ; grožgje
ima 17 do 22 grada sladora. Nu izvanjskih
kupaca ima veoma malo, i kolaju glasovi,
da je nekoliko trgovaca iz Istre stvorilo
tako zvani »kartel« i da su ustanovili ci-
jenu grožgja po K 8 za 100 kigr., a crno
skoro nema niti cijene. S toga se opomi-
nje gg. trgovce izvan Istre, da dogju na-
baviti svoju potrebu vina u Istru. Za sebe
učiniti će dobar posao a vinogradare će izba-
viti iz pandža krvopija. Bijelo vino proda-
vati će se po prilici po K 20-30, a crno
K 14 do 24, 100 litara«.

Velikosrpska propaganda. |

PRAVA CRVENA HRVATSKA.

kova mora sreća doći narodu?! Zar da
oni barabe i propalice učine kakovu korist
narodu kada su i svoje prosuli, upropa-
stili ?!

S toga svi umni i pošteni ljudi, svi vi-
gjeniji i prosvijetljeniji od njih su se pre-
krstili kao od hudobe, pa sada evo vidimo
svu imotsku krajinu gdje se je ustala pro-
tiva onomu otrovu, protiva ovoj zmiji otrov-
nici, kojoj je ime: »stranka damokratska«.
Pozivajući narod, da se sabere i da izabe-
ru čovjeka neporočna, čovjeka poštena, od-
važna i srčana, čovjeka pravedna i ljubezna
i prama bogatu i prama siromahu, a oso-
bito prama svojoj domovini, završuje: »Imot-
ski puče ! Vrli krajišnici! Neka vas u svim

 

 

izborima vode svete misli i sveta sloga za
sreću i napredak naše domovine. Hrvatski
barjak, barjak Stranke Prava neka svegjerno
leprši pred vašim očima. Meka imotski
krajišnik ovom borbom zadivi prosvijetljeni
puk i obraduje tužnu domovinu, a sebe
proslavili, goneći pod sobom tursku gamad.
U to Bog nam sreću dao !«

Gradska kronika.

Kraljev Imen-dan. Jer je siona

 

šena u onoj 1887., kad to ne odgovara istini | nadalje slijede uapšenja: U Glini su radi “Tv zatvorena, pošto se načinja, s toga je

kako smo gore dokazali. Znade li g. Ho-
čevar da poslije minis. naredbe, od g. 1866,
opstoji $. 19 temeljnog državnog zakona
21. 12. 1867 br. 142, kojim država priznaje
ravnopravnost jezika i koji izričito nagla-
šuje: »da su van kreposti svi propisi o
porabi jezika što se istome protive«; po
tome i, Ministarska Naredba od 26 svibnja
1866., na koju se gosp. Hočevar poziva.
A gdje su naša gospoda zastupnici ? ! Ovo,
čijem se mi danas bavimo, nije ništa nova,
sve se ovo već odavno dešavalo na Pokr.
financ. ravnateljstvu, ali naši zastupnici rekbi
da zaboraviše koja je njihova prva dužnost.
Ne, mi se ne čudimo vladi, koja na ovako
sablažnjiv način igra se sa ponosom cijele
zemlje, jer vlada vrlo dobro znade da sami
naši zustupnici u svojim privatnim poslo-
vima služe se sa talijanskim jezikom, kako
n. pr. naš Don Jure Biankini! Pitamo gospodu
zastupnike: Je li im poznato da se je ve
navršila godina dana otkada naši dični či-
novnici na financijskim uredima započeše
uredovati na hrv. jeziku i radi toga da su
veoma progonjeni i da se nekima ćak za-
prijetilo izgonom? Hoće li se gospoda sje-
titi da su oni hrvatski zastupnici i kao
takovima da je prva i sveta dužnost ispo-
slovat da se barem poštuje naš jezik i ne
proganjanju naši činovnici u državnim
uredima? Eto sada im je Vlada povjerila
temeljna načela, pak idemo da vidimo što
će oni s njima!

Magjarski list o Magjarima.

Požunski »Westungarische  Grenzbote»
piše povodom Apponyevog govora u Ber-
linu slijedeće : »Kossuth i Apponyi repre-
zentiraju ekstremni šovinizam sa geslom :
provedbe jednojezične magjarske države,
Ovi kućarci i kućare čitavom svijetu
sa ovom umišljenom đoktrinom, hoće, da
ju provedu u jedan mah, akoprem se to
kroz tisuću godina dokazalo neizvedivim.
Ugarska je bila vazda mnogojezična država,
a takova će i ostati. Dakle suvišan je
svaki šovinizam za izgradnju jednojezične
države, jer će samo mahuckati proti Ma-
gjarskoj protivničke instinkte; — prije ili
kašnje — mora sveopće pravo glasa uslije-
diti, jer kraljeva je to volja.

 

Vijesti iz naroda.
Sa Orjena.

(Blagoslov spomen-ploče Nj. Veličanstva).
Imao sam priliku da po prvi put pohodim
tu gordu našu planinu. Veličanstveni Orjen
uzdigao se povrh Risna i Crkvica i stao je
na granicu Crne Gore, Išao sam sa prija-
leljem R. na otkriće spomen-ploče Nj. Ve-
ličanstva. N. P. vojnički zapovjednik F. Z. M.
pl. Varešanin odredio je da se na uspomenu
60-godišnjice vladanja Nj. V. podigne ta
spomen-ploča, kao vijerni dokaz odanosti
njegove i vojske prama plemenitome vladaru-
kralju. Dne 25. u večer bili su rasvijetljeni
tvi vrhunci Crkvica i svečana večera. U ju-
tro 26. pr. m. bio je svečani blagoslov
tpomen-ploče, oko koje je stajala počasna
kumpanija sa glazbom i sa svojim genera-
lom, Preko funkcije pucalo se sa tvrgjava:
tv, Jaraj, gordi Vermač i ponosna Gorazda.
Bila je-izrečeno nekoliko govora, a osobiti
e bio onaj vojničkog kapelana g. Franti-
leka Knap-a, koji je počeo njemački a svr-
lio češki. U večer istoga dana sašli smo u

 

veleizdaje uapšeni: krojač Ljubomir Vilić,
trgovac Mito Gajić, trgovac Končar, brijač
Stevo Končar, blagajnik Stanko Rebrača,
trgovac Nikola Rebrača, gruntovničar Ri-
stović i šumar Gedeon Ogrizović.

Umobonica u Šibeniku znatno
će biti proširena. Pokrajina će potrošiti oko
160.000 K, a učinit će se novih mjesta za
50-60 bolesnika. Tako će »biti doskočeno za
sada potrebi«, da se smjeste iz raznih mjesta
Dalmacije svi, za koje se to traži. Bilo je
i vrijeme i o tome se je mnogo pisalo i
raspravljalo, jer zgrada nije niti iz daleka
odgovarala potrebama cijele pokrajine. Osim
toga imalo bi se provigjeti i za jednog
vrsnog specijalistu za umobonike. Odlaskom
vrijednog i zauzetnog specijaliste g. D.ra
Aurela pl. Zlatarovića iz Šibenika, pokra-
jina je mnogo i mnogo izgubila, vrsnu i
vrlo rijetku liječničku silu; dobrog g. Zla-
tarovića, kojim se Tirol ponosi i divi, gdje
je prvijenac umobonice u Perginam.

Preuregjenje Pomorske Wla-
de. Pišu iz Trsta, 2. o m. : Odsječni pred-
stojnik dr. R. pl. Fries i ministarstveni sa-
vjetnik Wimmer došli su u Trst, da s no-
vim upravljačem pomorske Vlade, ministar-

 

stvenim savjetnikom Dellesom, drže neko-
liko konferencija, u kojima bi se utvrdile!
potrebite odredbe za opsežnu reformu po-|
morske Vlade kao i eksekutivne službe.
lučkih i sanitetskih oblasti što od nje ovise.
Tim se dakle poriče glas o ukinjenju po-
morske Vlade. Neprekidno sistemizovanje
novih  plovidbenih pruga, upotpunjivanje
postojećih pruga, provagjanje lučkih radnja
u Trstu i u drugim lukama na Primorju i
u Dalmaciji, prijeka potreba da se uredi
naše pomorsko zakonodavstvo, ustanove u
korist pomoraca i akcija za unapregjenje
ribarstva, sve su to zadatci; koje pomorska
Vlada mora provesti, pa se baš zato mora
sasma preurediti. — Ovako »Smotra Dal-
matinska«. Ne bismo pak rada da sve to
ostane samo — na papiru, a dalmatinske
luke nemadu što činiti sa drugim lukama,
jer su dalmatinske luke ne zapuštene nego
prezapuštene i — ko zaboravljene !

 

Poziv čeličnim krajišnicima.

Odbor Stranke Prava u Imotskom izdao
je na vrle i čelične krajišnike veoma rodo-
ljubiv poziv, u kojemu se kaže :

»Imotski puče, kad mi pogledamo na
današnja vremena, mi se odmah i kao ne-
hotice sjetimo starih prošlih vremena, kad
je sila turska našoj zemlji prijetila. Novi
nasilnici, novi Turci evo se ovih poslijednih
vremena pojaviše, Nijesu to one turske čete,
koje su na ljutomu handžaru nosile ljudske
glave, ali jesu ko razbojničke čete, što na
handžaru svoga otrovnoga jezika stadoše
odnositi poštenje poštenih ljudi i sijati ne-
moral i bezvjerstvo megju naš dobri narod.

Laž i ocrnjivanje to je njihovo svojstvo, rači

to je njihova oznaka. Što je bilo čovjeka
vigjena bilo:u građu, bilo po selima, to
je sve opoganio njihov nečisti jezik, U
njihovo kolo i pod njihov barjak skupile
su se sve gradske barabe i propalice, koje
megju poštenim ljudima ne mogu mjesta
imati. 1 baš ti ljudi kao bijesni vukovi, kad
zaviju, stali su ima nekoliko vremena kao
mahniti zavijati, Da lakše neuki puk pre-
vare i zavedu, stali su obećavati zajam bez
dobitka, da će davati cijenije, žito, vino,
sijeno itd., da će ukinuti lugare, poljare i
ostale sve danjke i namete, Oni koji je
bez pameti, mogao je povjerovati njihovu
povjerenju, ali ljudi pametni odmah su vi-
dili što je to. Kakovo je u bačvi vino, ta-

demonstri- | kim ona i zadahom daje. Od onakovih ljue

 

ovog puta na dan sv. Frana bila u crkvi
sv. Vlaha sv. Misa i »Tebe Boga hvalimo«,
u prisustvu svijeh vlasti.

Umirovljenje. Prepošt. Msgr. Don
Antun kan. Maffioli, dosadanji kateheta puč-
ke i gragjanske škole u ovom gradu, nakon
obilnih trideset godina revnog službovanja
postavljen je u trajno stanje mira. Nauživao
ga se!

Imenovanje. Vježbenik pri mjesnom
c. k. Lučkom Uredu g. Luka Krstelj ime-
novan je asistentom. Čestitarao !

Školski brod. U ponedjelnik je sti.
gao u grušku luku hrvatski brod »Vila Ve-
lebita«, novosagragjen za obrazovanje uče-
nika nautičke škole u Bakru. Ovo mu je
prvo putovanje. U utornik je po podne pro-
slijedio put Bakra. Ima jedra i stroj, a do-
sta je udoban i lijepo, ukusno sagragjen.
Koliko bi po mladež korisno bilo kad bi
i austrijska vlada dala sagraditi sličan brod
za dalmatinske nautikaše! Zanimanim fakto-
rima na razmišljanje, uz poruku: —- može
se — samo kad se hoće!

Premještaji. Presvij. Biskup ime-
novao je dosadašnjeg žup. upravitelja u
Malomu Stonu, mp. Du. Nika Fantelu, žup.
pomoćnikom na Pilama; žup. pomoćnika u
Čilipima, mp. Dn. Gjura Krečak, kapelanom
u Malomu Stonu; žup. upravitelja u Poni-
kvama, mp. Dn. Vicka Radecky, žup. upra-
viteljem na Luki Šipanjskoj; žup. pomoć-
nika ad personam u Liscu, mp. Dn. Frana
Milata, žup. upraviteljem u Ponikvama, a
svršenog bogoslova mp. Dn. Lovra Totića,
žup. pomoćnikom u Liscu,

Stana Crkva zatvorena je od proš.
log mjeseca radi unutrašnjih popravaka. Sve
službe sidnog  Kapitula vrše se u zbor-
noj crkvi sv. Vlaha.

»Dalmata““ i u predzadnjem broju
nastavlja sa bulaznjenjima i firadama. Neka
nam javi kada bude dokrajčiti sa /umbar-
darijama, da ju na sve možemo poslužiti
kako zaslužuje, jer nije nam ugodno u vi-
še navrata se osvrćati na »Dalm.« neistine i
tendencijozne dutade.

»Crvena Hrvatska““ donosi u za-
dnjem broju:

»Biankini likvidiran. Pod tim je naslovom
bila donijela prošla »Prava Crvena Hrvat-
ska« uvodni članak, »Narodni List« na to
reagira pa megju ostalim kaže: »Zast. Bian-
kinu bila je sa strane vodstva samostalne
telad. ponugjena kandidatura uz u-
vjet da stupi u nju, mif zast. Biankini je
to otklonio, navev za to temeljite razloge«.

Ovu vijest treba u toliko da ispravimo,
što se spominje vodstvo samostalne orga-
nizacije, a vodstvo je bilo izabrano na onoj
skupštini, u kojoj je zaključeno, da će se
od ae M oioezij Maičbii Ne
oni ljudi, koji organ pripadaju. Vod-

' 'akle uje ni moglo učiniti nikakve
ponude zast. Biankini. Vijest »Narodnoga
Lista« u tom je netačna, te se jamačno
odnosi na koji drugi korak pojedinih bi-

a

a4....
Ovoliko na odgovor »Narodnom (!!) Listu«1

Katehete. Mp. Di. Spaso Fabris,
stalni kateheta kod pučke škole u Blatu,
premješten je kao provizorni kateheta kod
gragjanske i pučke škole u ovom gradu,
mladomisnik mp. .Dn. Vido Rešić imenovan
je katehetom u Blatu, a žup. uprav. na Lu-
ki Šipanjskoj, mp. Don Frano Vučetić,
katehetom u Velojluci.

Rauochov sin došao s Vilom!
U ponedjelnik i utornik bio je u gradu sin
»bana« Raucha; došao je s Vilom, ali n&
s Vilom pjesnikinjom preko oblak&, nego
sa kr, brodom — »Vilom Velebitom«! Žan-
darmarija je u Gružu neprestano čuvala oko
broda. Ima ga bit putovanje — »puno« ko-

" 4

di, koji ne znadu upravljati ni svojim, ka-| stalo

Upravi dubrovačkog paro.
brodarskog društva. Pišu nam iz
Cavtata : Neznamo zašto parobrod »Pet-
ka« ne pristaje uz našu obalu na povrat:
ku iz Kotora. Istina je da nema mnogo
trgovine, ali bi je sigurno bilo više, kad
bi trgovci mogli bez većih troškova ukrca-
vati svoju robu na parobrod. Dokazom je
parobrod ugarsko-hrvatskog društva, koji
gdjekad krca po više sati. Za putnike je
opet trošak i neugodnost, osobito u zimsko
doba, prevoziti se lagjom do parobroda.
Putnika pak vazda ima dobar broj do Du-
brovnika; s toga molimo Upravu da na-
redi redovito pristajanje uz obalu.

Općinsko vijeće. U Srijedu dne 7.
o. mj. obdržavala se je sjednica općinskog
vijeća. Sav je dnevni red bio iscrpljen, koji
je sadržavao ove tačke: 1). Dopis br. 286
mjesnog c. k. Kot. Poglavarstva glede pro-
slave 60. godišnjice vladanja Njegova Ve-
ličanstva. 2). Doprinos g. Dra. P. Jordana
prigodom 60. godišnjice vlađalačkog jubi-
leja Njegova Veličanstva. 3). Odobrenje ko-
načnog računa za godinu 1907. 4), Odo-
brenje predračuna za godinu 1909. 5). Ime-

God. IV.

gram za večeras i sutra u večer, i to: Špa-
njolska vojska (zanimive slike iz naravi);
Brahmovo čudo (sjajna kinematografija u
bojama); Dobro učinjeno nije izgubljeno
(dirljiva drama u 16 umjetničkih slika; ve-
oma poučno); Prisiljena privola (deset mi-
nuta padanja od smijeha). Prestave od 6 do
9 ura u večer, Cijene: I. mjesto 40, a II.
mjesto 20 para.

Za Družbu sv. Ćirila i Metoda
poslao nam je Mp. Dum Marko Glunčić,
župnik u Liscu, Kruna 10, sakupljene pri
nazdravici domovini prigodom onamošnje
svetkovine BI. Gospe od Rozarija.

— U veselom društvu u gradu uz poklik
»Fora le cavre« bi sakupljeno Kr, 7, —
Gosp. Stanko Tuškan sakupio u obiteljskom
krugu Kr. 6 i 20 para.

— Gospodi darovateljima naj toplije bla-
godarimo.

 

Tamo-amo po Dubrovniku.

Tuga i nevolja! Dotur Bendoni bio je
veliki starčevićanac, i drži je kvadar Star-
čevića kako sveca; ali iz interesa kad se
je nado da će mu pokojni Klaić otenjat

 

novanje blagajničkog odbora. 6). Imenovanje
dvaju članova u povjerenstv6 za izbor za-
stupnika grada Dubrovnika. 7). Uregjenje
takse na kučke. 8). Odobrenje pogodbe za
pobiranje općinskih odredbina na klanje ži-
voga za potrošak grada i predgragja. 9).
Isto za potrošak Gruža-Lapada. 10). Natje-
čajne molbe na općinsku jubilarnu stinpen-
diju za pohagjanje viših škola. 11). Produ-
ljenje kolnog puta u zalijevu od Lapada.

Jednoglasno su primljeni svi predlozi i
odobren konačni račun i predračun, a ta-
kogjer jednoglasno bi primljen predlog vi-
jećnika g. Liepopili, da općinska uprava
nagje način kako bi ure udarale dok se
uredi stari Zvonik.

Fina logika!! Zadnji »Dubrovnik«
prigovara nam e smo ustali radi dogogjaja
u Cavtatu, i ništa manje nego usporegjuje
prošle demonstracije u Dubrovniku sa onim
u Cavtatu ! Ali će svak razborit i nepristran
priznati, da ono nijesu »nevine*demonstra-
cije« u Cavtatu, jer očepiti barkun i staviti
kamenja pod provu i pod krmu, namjerom
da sokolski podmladak nagje smrt u mor-
skoj dubini — to je teško zločinstvo, kaž-
njivo sa više godina tamnovanja. Zar sve
to dakle »Dubrovnik« sa svojim mđkom
odobrava ?

Pogibelj. Opet u Nedjelju omalo da
se nije dogodila velika nesreća radi go-
njenja volova putem od Gruža, tako da je
jedan v6 mahnito trčao za jednom učeni-
com, nego srećom bila su jedna obližnja
vrata otvorena, gdje se zaklonila, a vo o-
djurio u Pile kroz ulicu »Dumanjsku«. Ho-
će li se tome jednom stati na kraj? Zašto
se ne bi moglo odrediti da se volove iskr-
cava na štaciji na Brgatu, te ih goniti pu-
tem od Ploča, ili ako se baš hoće putem
od Gruža, tada odrediti na 1 sat po podne,
kada nema toliko prolaznika?

Za pogrehe i ukope. C. K. Po-
glavarstvo izdalo je g. A. Arsenaliću svje-
dodžbu : da pozna propise glede ukopavanja,
iskopavanja, prevoza lješina i da je vješt
zdravstveno-redarstvenim propisima glede
postupka sa lješinama od priljepčivih bo-
lesti.

Razjašnjenje. U zadnjem broju u
opisu dogogjaja i zločinstva u Cavtatu, spo-
menut je i gosp. Pattiera. Pošto neki krivo
shvaćaju izjavljujemo, da se ne odnosi na
g. Pattieru kao krivca, dapače se ovim za-
hvaljuje g. Pattieri, koji je priskočio, dao
čep za lagju i iz iste crepao more, Sin g.
Pattiere spomenut je samo nuzgredno radi
nekog A. Miljana.

Vojničke takse. Primamo iz Cav-
tata : C. K. Poglavarstvo izdalo je nalog
isplate svima koji su podložni vojnoj taksi.
U tom isplatnom nalogu stoji da naznače-
ni iznos valja platiti 1. oktobra kod po-
reznog ureda u Dubrovniku. Pošto minu
četiri sedmice od roka dospijevanja, utjerat

plaćeni«.

Pitamo c. k. Poglavarstvo, kako se je
moglo izdati naredbu da se utjeraju. vojni-
čke takse prije odregjenog roka, kao što
je učinilo ovih dana još prije 1. oktobra,
kad pod gornjem nije smjelo već poslije
4 sedmice iza |. oktobra? — Jedan za
svijeh.

Izgubio se jedan zlatni prsten sa dra-
gim kamenom. Ko ga je našao neka ga do-
nese našem uredništvu, gdje će primiti. li-
jepu nagradu.

će se ovrhom iznosi, koji još ne budu i

mjesto na ošpedalu, divento je teribili na-
rodnjak, ži fatigo je na sve bande da u
elecijonima ne bi pravaš izišo; kad se je
persvado da za njega nema mjesta u ošpe-
dalu, učinio se uvjereni pravaš i bio je fe-
del Dum Juri Bijankinu; iza fuzijoni par-
tila na Senjskoj Rijeci privrnuo se i osva-
nuo tremendi magjar; kad su se hrvaski
partiti svadili s magjarima on se je dikjaro
resolucijonaš; sad ne zna ni on kako se
našo u menažeriji Smodlake i proglasio se
potenti naprednjak, a kustos menažerije iz
harnosti hoće da ga učini deputatom. Ali
kako se kolurita diiga raspline i od nje ne
bude ništa, tako i od njegovoga mandata
biti će — ništa. Ako mu guveran iza ele-
cijoni da mjesto na ošpedalu, diventat će
guvernijalan; ako mu pak neda minača da
će bit soćjalista i fetivi korispondenat rim-
skoga »L' Asina«.

Jedan upit. Redacijon »Crljene Hrvaske«
pita redacijon »Dubrovnika«: — »lzjavite
se jeste li za anesijon Bosne oli za autono-
miju ?« Čeka rispostu i — Ile Peckalović.

 

Diskoras ispod Zvonika.

Vlaho : Blažene oči, koje te vidu! Da che nova,
pripovigji, što je od tebe?

fo : A evo ti me, kako vrag u malo vode. Sad
sam izišo učinit dva-tri gjira. Homo baš za-
jedno. Da che nova dunque ?

Vlaho : Elecijoni su blizu ma ...... vigji, vigji,
podne pasalo a moleta još fatiga .... che af-
faroni !

Io : A proposito, a ne vidiš unutra !

Vlaho : Koji su ono vragovi: sve hangjari, jata-
gani, demeškinje, štileti, nožine .....

Io : Ah, evo ti ga na: pdra mi ga vigjet da
ne zna za ništo!

Vlaho : (začugjeno) Ne ja, zdravljami.

Ivo: Armi di attacco za Ercegovinu, pa su mu
dali da hi naoštri, ma sutra do šes ura, per-
ke parčivaju, a staromu Todoru na Ploče su
dali gjeverdare, ostraguše, kremenjače, ma-
škule; sve su pokupovali u terzij.

Vlaho : Ma skjariškaj mi, ko ide?

Ivo : Jučer je komitat onega ,Silnoga“ iz Pila
pokupila svu municijon, pa su ono dali moleti
da naoštri a puške 'Todoru na Ploče, da spra-
va do sutra,

Vlaho: Pa gje idu?

Ivo: Razumiješ li, radi Ercegovine, anesijoni, pa
idu na konfin... hitaš i me?

Vlaho: Ma da ko će stezijem komandat ?

Ivo: »Silnoga« će vodit Matej, kako ofičo crno-
gorski; ajutanat mu Andro Car, Ilija Sparavalo
barjaktar, pa Glišani, Mijati, Ristani eccetera,
a ispod Dakse će surgat iregade od flotilje
srbijanske i crnogorske, insoma biće tremen-
doga poštribula !

Vlaho: Dunque Ercegovina njihova, vedremo!

Too: E, a da što misliš, kad eto ti i sami kan-
taju da im ni puška ni prah ne zadaje strah!

Vlaho: Ha... ha... ha... ali ne govoru: ni o-
lovo .... nego da spara pistola zabijali bi tre-
sendale iza vrata ....

fo: Da, da, neznaš ti kakvi su oni... još kad
Matej samo zaškripi zubima i d4 komandu ...!

Vlaho: A otkle parćivaju?

fvo; Iza grada priko Ploča, pa po nogama dokle
arivaju na konfin.

Vlaho: A hoće li hodit u monturi od »Silnoga«?

fo: A che, perke kad bi hi naši soldati adoćali

u gaćama crljenijem misljeli bi da su Furbezi

što gonu kare; nego će od ćiviloga, samo što

će svaki na glavi imat kapicu crnogorsku.

'laho: Biće partenca komoventa, i toka svakako

prokurat bit na Pločama!

Teo: I ja ća doć, nego sad ti idem, porke sam se
odocnio, i arivederći !

Vlaho: Zbogom !
koji je dovršio nižu gimnazi-
i želi u slobodne ure podu-
vati njemački ili drugi "
predmet za niže gimnazije, Obratiti se U-
redništvu. : (147)

Ko se želi napiti dobre i zdra-
ve kaštelanske kapljice neka dogje u kono-
bu Špira Savina u ulici »Pucićevoj«, gdje
će naći više vrsti dobrog vina.

 

Malo miral Tuže nam se iz Gruža,
da se češće do gluho doba moći razliježe
pjevanija i derača, a dne 5. o. mj. trajalo
je cijelu noć. Molimo Općinu da doskoči.

& U domaćem kinema-

 

Razne vijesti.

Oporuka neprijatelja ženitbe. U Nottin-
ghamu u Engleškoj umro je nedavno bo-

 

nAdmirinda““
tografu »Admirinda« veoma je zanimiv pro- |

gati tvorničar Wilkinson Smith. On je bio