Br. 190. jezika sa strankama i sa autonomnim vla- stima dočim o unu'arnjem uredovnom dje- lovanju nema ni govora. Po tome ove dvije okružnice ne samo da ne zabranjuju na- šem činovniku služiti se hrv. jezikom već naprotiv - one mu to dozvoljuju. Ali gg. na Pokraj. financij. ravnateljstvu pokušaše da burokratskom firmom zataje onu pravu okružnicu od g. 1866., koja podnipošto ne odgovara drugoj od g. 1887., kako to kaže g. Hočevar u svojoj zadnjoj okružnici 13. 3. '08. da je prva prenešena u drugoj. Okružnica 1887. 10. 12. br. 640 pres. glasi: »Naredba o uporabi dvaju zeimaljskih jezika u Dalmaciji sa strane financijskih vlasti i ureda sa strankama i sa autonomnim organima«; dočim okružnica 1866., kojoj gosp. Hočevar zameće trag, glasi: Što se tiče unutarnje službe izmegju financijskih vlasti i ureda megju sobom i s drugim vlastima i uredima, mora ostati do drugih naredaba današnji sustav uporabe, jezika talijanskog ili njemačkog. Sada pitamo : Zašto g. Hočevar nije izričito spomenuo u svojoj zadnjoj okružnici, što sadržava minis. naredba 1866, naime da se mora | uredovati na talijanskom ili njemačkom je-, ziku, već kaže da je naredba 1866 prene-'| pisu iz Donjeg Pijavičina u broju 188, jer da nijesu smodlakovci zauzeli mjesta pje- vača, već da su oni pjevali koji obično va- zda pjevaju u crkvi sv. Matije, Ovoliko u ime nepristranosti, po onoj: da se čuje i drugo zvono. (Ur.). Domaće vijesti. Trgovcima vinom. Puljski »Omni- bus» donaša ovo sa strane Gospodarskog Društva u Pazinu: »Kako smo već javili, ove godine biti će obilata berba u Istri, te će i kakvoća biti veoma dobra ; grožgje ima 17 do 22 grada sladora. Nu izvanjskih kupaca ima veoma malo, i kolaju glasovi, da je nekoliko trgovaca iz Istre stvorilo tako zvani »kartel« i da su ustanovili ci- jenu grožgja po K 8 za 100 kigr., a crno skoro nema niti cijene. S toga se opomi- nje gg. trgovce izvan Istre, da dogju na- baviti svoju potrebu vina u Istru. Za sebe učiniti će dobar posao a vinogradare će izba- viti iz pandža krvopija. Bijelo vino proda- vati će se po prilici po K 20-30, a crno K 14 do 24, 100 litara«. Velikosrpska propaganda. | PRAVA CRVENA HRVATSKA. kova mora sreća doći narodu?! Zar da oni barabe i propalice učine kakovu korist narodu kada su i svoje prosuli, upropa- stili ?! S toga svi umni i pošteni ljudi, svi vi- gjeniji i prosvijetljeniji od njih su se pre- krstili kao od hudobe, pa sada evo vidimo svu imotsku krajinu gdje se je ustala pro- tiva onomu otrovu, protiva ovoj zmiji otrov- nici, kojoj je ime: »stranka damokratska«. Pozivajući narod, da se sabere i da izabe- ru čovjeka neporočna, čovjeka poštena, od- važna i srčana, čovjeka pravedna i ljubezna i prama bogatu i prama siromahu, a oso- bito prama svojoj domovini, završuje: »Imot- ski puče ! Vrli krajišnici! Neka vas u svim izborima vode svete misli i sveta sloga za sreću i napredak naše domovine. Hrvatski barjak, barjak Stranke Prava neka svegjerno leprši pred vašim očima. Meka imotski krajišnik ovom borbom zadivi prosvijetljeni puk i obraduje tužnu domovinu, a sebe proslavili, goneći pod sobom tursku gamad. U to Bog nam sreću dao !« Gradska kronika. Kraljev Imen-dan. Jer je siona šena u onoj 1887., kad to ne odgovara istini | nadalje slijede uapšenja: U Glini su radi “Tv zatvorena, pošto se načinja, s toga je kako smo gore dokazali. Znade li g. Ho- čevar da poslije minis. naredbe, od g. 1866, opstoji $. 19 temeljnog državnog zakona 21. 12. 1867 br. 142, kojim država priznaje ravnopravnost jezika i koji izričito nagla- šuje: »da su van kreposti svi propisi o porabi jezika što se istome protive«; po tome i, Ministarska Naredba od 26 svibnja 1866., na koju se gosp. Hočevar poziva. A gdje su naša gospoda zastupnici ? ! Ovo, čijem se mi danas bavimo, nije ništa nova, sve se ovo već odavno dešavalo na Pokr. financ. ravnateljstvu, ali naši zastupnici rekbi da zaboraviše koja je njihova prva dužnost. Ne, mi se ne čudimo vladi, koja na ovako sablažnjiv način igra se sa ponosom cijele zemlje, jer vlada vrlo dobro znade da sami naši zustupnici u svojim privatnim poslo- vima služe se sa talijanskim jezikom, kako n. pr. naš Don Jure Biankini! Pitamo gospodu zastupnike: Je li im poznato da se je ve navršila godina dana otkada naši dični či- novnici na financijskim uredima započeše uredovati na hrv. jeziku i radi toga da su veoma progonjeni i da se nekima ćak za- prijetilo izgonom? Hoće li se gospoda sje- titi da su oni hrvatski zastupnici i kao takovima da je prva i sveta dužnost ispo- slovat da se barem poštuje naš jezik i ne proganjanju naši činovnici u državnim uredima? Eto sada im je Vlada povjerila temeljna načela, pak idemo da vidimo što će oni s njima! Magjarski list o Magjarima. Požunski »Westungarische Grenzbote» piše povodom Apponyevog govora u Ber- linu slijedeće : »Kossuth i Apponyi repre- zentiraju ekstremni šovinizam sa geslom : provedbe jednojezične magjarske države, Ovi kućarci i kućare čitavom svijetu sa ovom umišljenom đoktrinom, hoće, da ju provedu u jedan mah, akoprem se to kroz tisuću godina dokazalo neizvedivim. Ugarska je bila vazda mnogojezična država, a takova će i ostati. Dakle suvišan je svaki šovinizam za izgradnju jednojezične države, jer će samo mahuckati proti Ma- gjarskoj protivničke instinkte; — prije ili kašnje — mora sveopće pravo glasa uslije- diti, jer kraljeva je to volja. Vijesti iz naroda. Sa Orjena. (Blagoslov spomen-ploče Nj. Veličanstva). Imao sam priliku da po prvi put pohodim tu gordu našu planinu. Veličanstveni Orjen uzdigao se povrh Risna i Crkvica i stao je na granicu Crne Gore, Išao sam sa prija- leljem R. na otkriće spomen-ploče Nj. Ve- ličanstva. N. P. vojnički zapovjednik F. Z. M. pl. Varešanin odredio je da se na uspomenu 60-godišnjice vladanja Nj. V. podigne ta spomen-ploča, kao vijerni dokaz odanosti njegove i vojske prama plemenitome vladaru- kralju. Dne 25. u večer bili su rasvijetljeni tvi vrhunci Crkvica i svečana večera. U ju- tro 26. pr. m. bio je svečani blagoslov tpomen-ploče, oko koje je stajala počasna kumpanija sa glazbom i sa svojim genera- lom, Preko funkcije pucalo se sa tvrgjava: tv, Jaraj, gordi Vermač i ponosna Gorazda. Bila je-izrečeno nekoliko govora, a osobiti e bio onaj vojničkog kapelana g. Franti- leka Knap-a, koji je počeo njemački a svr- lio češki. U večer istoga dana sašli smo u veleizdaje uapšeni: krojač Ljubomir Vilić, trgovac Mito Gajić, trgovac Končar, brijač Stevo Končar, blagajnik Stanko Rebrača, trgovac Nikola Rebrača, gruntovničar Ri- stović i šumar Gedeon Ogrizović. Umobonica u Šibeniku znatno će biti proširena. Pokrajina će potrošiti oko 160.000 K, a učinit će se novih mjesta za 50-60 bolesnika. Tako će »biti doskočeno za sada potrebi«, da se smjeste iz raznih mjesta Dalmacije svi, za koje se to traži. Bilo je i vrijeme i o tome se je mnogo pisalo i raspravljalo, jer zgrada nije niti iz daleka odgovarala potrebama cijele pokrajine. Osim toga imalo bi se provigjeti i za jednog vrsnog specijalistu za umobonike. Odlaskom vrijednog i zauzetnog specijaliste g. D.ra Aurela pl. Zlatarovića iz Šibenika, pokra- jina je mnogo i mnogo izgubila, vrsnu i vrlo rijetku liječničku silu; dobrog g. Zla- tarovića, kojim se Tirol ponosi i divi, gdje je prvijenac umobonice u Perginam. Preuregjenje Pomorske Wla- de. Pišu iz Trsta, 2. o m. : Odsječni pred- stojnik dr. R. pl. Fries i ministarstveni sa- vjetnik Wimmer došli su u Trst, da s no- vim upravljačem pomorske Vlade, ministar- stvenim savjetnikom Dellesom, drže neko- liko konferencija, u kojima bi se utvrdile! potrebite odredbe za opsežnu reformu po-| morske Vlade kao i eksekutivne službe. lučkih i sanitetskih oblasti što od nje ovise. Tim se dakle poriče glas o ukinjenju po- morske Vlade. Neprekidno sistemizovanje novih plovidbenih pruga, upotpunjivanje postojećih pruga, provagjanje lučkih radnja u Trstu i u drugim lukama na Primorju i u Dalmaciji, prijeka potreba da se uredi naše pomorsko zakonodavstvo, ustanove u korist pomoraca i akcija za unapregjenje ribarstva, sve su to zadatci; koje pomorska Vlada mora provesti, pa se baš zato mora sasma preurediti. — Ovako »Smotra Dal- matinska«. Ne bismo pak rada da sve to ostane samo — na papiru, a dalmatinske luke nemadu što činiti sa drugim lukama, jer su dalmatinske luke ne zapuštene nego prezapuštene i — ko zaboravljene ! Poziv čeličnim krajišnicima. Odbor Stranke Prava u Imotskom izdao je na vrle i čelične krajišnike veoma rodo- ljubiv poziv, u kojemu se kaže : »Imotski puče, kad mi pogledamo na današnja vremena, mi se odmah i kao ne- hotice sjetimo starih prošlih vremena, kad je sila turska našoj zemlji prijetila. Novi nasilnici, novi Turci evo se ovih poslijednih vremena pojaviše, Nijesu to one turske čete, koje su na ljutomu handžaru nosile ljudske glave, ali jesu ko razbojničke čete, što na handžaru svoga otrovnoga jezika stadoše odnositi poštenje poštenih ljudi i sijati ne- moral i bezvjerstvo megju naš dobri narod. Laž i ocrnjivanje to je njihovo svojstvo, rači to je njihova oznaka. Što je bilo čovjeka vigjena bilo:u građu, bilo po selima, to je sve opoganio njihov nečisti jezik, U njihovo kolo i pod njihov barjak skupile su se sve gradske barabe i propalice, koje megju poštenim ljudima ne mogu mjesta imati. 1 baš ti ljudi kao bijesni vukovi, kad zaviju, stali su ima nekoliko vremena kao mahniti zavijati, Da lakše neuki puk pre- vare i zavedu, stali su obećavati zajam bez dobitka, da će davati cijenije, žito, vino, sijeno itd., da će ukinuti lugare, poljare i ostale sve danjke i namete, Oni koji je bez pameti, mogao je povjerovati njihovu povjerenju, ali ljudi pametni odmah su vi- dili što je to. Kakovo je u bačvi vino, ta- demonstri- | kim ona i zadahom daje. Od onakovih ljue ovog puta na dan sv. Frana bila u crkvi sv. Vlaha sv. Misa i »Tebe Boga hvalimo«, u prisustvu svijeh vlasti. Umirovljenje. Prepošt. Msgr. Don Antun kan. Maffioli, dosadanji kateheta puč- ke i gragjanske škole u ovom gradu, nakon obilnih trideset godina revnog službovanja postavljen je u trajno stanje mira. Nauživao ga se! Imenovanje. Vježbenik pri mjesnom c. k. Lučkom Uredu g. Luka Krstelj ime- novan je asistentom. Čestitarao ! Školski brod. U ponedjelnik je sti. gao u grušku luku hrvatski brod »Vila Ve- lebita«, novosagragjen za obrazovanje uče- nika nautičke škole u Bakru. Ovo mu je prvo putovanje. U utornik je po podne pro- slijedio put Bakra. Ima jedra i stroj, a do- sta je udoban i lijepo, ukusno sagragjen. Koliko bi po mladež korisno bilo kad bi i austrijska vlada dala sagraditi sličan brod za dalmatinske nautikaše! Zanimanim fakto- rima na razmišljanje, uz poruku: —- može se — samo kad se hoće! Premještaji. Presvij. Biskup ime- novao je dosadašnjeg žup. upravitelja u Malomu Stonu, mp. Du. Nika Fantelu, žup. pomoćnikom na Pilama; žup. pomoćnika u Čilipima, mp. Dn. Gjura Krečak, kapelanom u Malomu Stonu; žup. upravitelja u Poni- kvama, mp. Dn. Vicka Radecky, žup. upra- viteljem na Luki Šipanjskoj; žup. pomoć- nika ad personam u Liscu, mp. Dn. Frana Milata, žup. upraviteljem u Ponikvama, a svršenog bogoslova mp. Dn. Lovra Totića, žup. pomoćnikom u Liscu, Stana Crkva zatvorena je od proš. log mjeseca radi unutrašnjih popravaka. Sve službe sidnog Kapitula vrše se u zbor- noj crkvi sv. Vlaha. »Dalmata““ i u predzadnjem broju nastavlja sa bulaznjenjima i firadama. Neka nam javi kada bude dokrajčiti sa /umbar- darijama, da ju na sve možemo poslužiti kako zaslužuje, jer nije nam ugodno u vi- še navrata se osvrćati na »Dalm.« neistine i tendencijozne dutade. »Crvena Hrvatska““ donosi u za- dnjem broju: »Biankini likvidiran. Pod tim je naslovom bila donijela prošla »Prava Crvena Hrvat- ska« uvodni članak, »Narodni List« na to reagira pa megju ostalim kaže: »Zast. Bian- kinu bila je sa strane vodstva samostalne telad. ponugjena kandidatura uz u- vjet da stupi u nju, mif zast. Biankini je to otklonio, navev za to temeljite razloge«. Ovu vijest treba u toliko da ispravimo, što se spominje vodstvo samostalne orga- nizacije, a vodstvo je bilo izabrano na onoj skupštini, u kojoj je zaključeno, da će se od ae M oioezij Maičbii Ne oni ljudi, koji organ pripadaju. Vod- ' 'akle uje ni moglo učiniti nikakve ponude zast. Biankini. Vijest »Narodnoga Lista« u tom je netačna, te se jamačno odnosi na koji drugi korak pojedinih bi- a a4.... Ovoliko na odgovor »Narodnom (!!) Listu«1 Katehete. Mp. Di. Spaso Fabris, stalni kateheta kod pučke škole u Blatu, premješten je kao provizorni kateheta kod gragjanske i pučke škole u ovom gradu, mladomisnik mp. .Dn. Vido Rešić imenovan je katehetom u Blatu, a žup. uprav. na Lu- ki Šipanjskoj, mp. Don Frano Vučetić, katehetom u Velojluci. Rauochov sin došao s Vilom! U ponedjelnik i utornik bio je u gradu sin »bana« Raucha; došao je s Vilom, ali n& s Vilom pjesnikinjom preko oblak&, nego sa kr, brodom — »Vilom Velebitom«! Žan- darmarija je u Gružu neprestano čuvala oko broda. Ima ga bit putovanje — »puno« ko- " 4 di, koji ne znadu upravljati ni svojim, ka-| stalo Upravi dubrovačkog paro. brodarskog društva. Pišu nam iz Cavtata : Neznamo zašto parobrod »Pet- ka« ne pristaje uz našu obalu na povrat: ku iz Kotora. Istina je da nema mnogo trgovine, ali bi je sigurno bilo više, kad bi trgovci mogli bez većih troškova ukrca- vati svoju robu na parobrod. Dokazom je parobrod ugarsko-hrvatskog društva, koji gdjekad krca po više sati. Za putnike je opet trošak i neugodnost, osobito u zimsko doba, prevoziti se lagjom do parobroda. Putnika pak vazda ima dobar broj do Du- brovnika; s toga molimo Upravu da na- redi redovito pristajanje uz obalu. Općinsko vijeće. U Srijedu dne 7. o. mj. obdržavala se je sjednica općinskog vijeća. Sav je dnevni red bio iscrpljen, koji je sadržavao ove tačke: 1). Dopis br. 286 mjesnog c. k. Kot. Poglavarstva glede pro- slave 60. godišnjice vladanja Njegova Ve- ličanstva. 2). Doprinos g. Dra. P. Jordana prigodom 60. godišnjice vlađalačkog jubi- leja Njegova Veličanstva. 3). Odobrenje ko- načnog računa za godinu 1907. 4), Odo- brenje predračuna za godinu 1909. 5). Ime- God. IV. gram za večeras i sutra u večer, i to: Špa- njolska vojska (zanimive slike iz naravi); Brahmovo čudo (sjajna kinematografija u bojama); Dobro učinjeno nije izgubljeno (dirljiva drama u 16 umjetničkih slika; ve- oma poučno); Prisiljena privola (deset mi- nuta padanja od smijeha). Prestave od 6 do 9 ura u večer, Cijene: I. mjesto 40, a II. mjesto 20 para. Za Družbu sv. Ćirila i Metoda poslao nam je Mp. Dum Marko Glunčić, župnik u Liscu, Kruna 10, sakupljene pri nazdravici domovini prigodom onamošnje svetkovine BI. Gospe od Rozarija. — U veselom društvu u gradu uz poklik »Fora le cavre« bi sakupljeno Kr, 7, — Gosp. Stanko Tuškan sakupio u obiteljskom krugu Kr. 6 i 20 para. — Gospodi darovateljima naj toplije bla- godarimo. Tamo-amo po Dubrovniku. Tuga i nevolja! Dotur Bendoni bio je veliki starčevićanac, i drži je kvadar Star- čevića kako sveca; ali iz interesa kad se je nado da će mu pokojni Klaić otenjat novanje blagajničkog odbora. 6). Imenovanje dvaju članova u povjerenstv6 za izbor za- stupnika grada Dubrovnika. 7). Uregjenje takse na kučke. 8). Odobrenje pogodbe za pobiranje općinskih odredbina na klanje ži- voga za potrošak grada i predgragja. 9). Isto za potrošak Gruža-Lapada. 10). Natje- čajne molbe na općinsku jubilarnu stinpen- diju za pohagjanje viših škola. 11). Produ- ljenje kolnog puta u zalijevu od Lapada. Jednoglasno su primljeni svi predlozi i odobren konačni račun i predračun, a ta- kogjer jednoglasno bi primljen predlog vi- jećnika g. Liepopili, da općinska uprava nagje način kako bi ure udarale dok se uredi stari Zvonik. Fina logika!! Zadnji »Dubrovnik« prigovara nam e smo ustali radi dogogjaja u Cavtatu, i ništa manje nego usporegjuje prošle demonstracije u Dubrovniku sa onim u Cavtatu ! Ali će svak razborit i nepristran priznati, da ono nijesu »nevine*demonstra- cije« u Cavtatu, jer očepiti barkun i staviti kamenja pod provu i pod krmu, namjerom da sokolski podmladak nagje smrt u mor- skoj dubini — to je teško zločinstvo, kaž- njivo sa više godina tamnovanja. Zar sve to dakle »Dubrovnik« sa svojim mđkom odobrava ? Pogibelj. Opet u Nedjelju omalo da se nije dogodila velika nesreća radi go- njenja volova putem od Gruža, tako da je jedan v6 mahnito trčao za jednom učeni- com, nego srećom bila su jedna obližnja vrata otvorena, gdje se zaklonila, a vo o- djurio u Pile kroz ulicu »Dumanjsku«. Ho- će li se tome jednom stati na kraj? Zašto se ne bi moglo odrediti da se volove iskr- cava na štaciji na Brgatu, te ih goniti pu- tem od Ploča, ili ako se baš hoće putem od Gruža, tada odrediti na 1 sat po podne, kada nema toliko prolaznika? Za pogrehe i ukope. C. K. Po- glavarstvo izdalo je g. A. Arsenaliću svje- dodžbu : da pozna propise glede ukopavanja, iskopavanja, prevoza lješina i da je vješt zdravstveno-redarstvenim propisima glede postupka sa lješinama od priljepčivih bo- lesti. Razjašnjenje. U zadnjem broju u opisu dogogjaja i zločinstva u Cavtatu, spo- menut je i gosp. Pattiera. Pošto neki krivo shvaćaju izjavljujemo, da se ne odnosi na g. Pattieru kao krivca, dapače se ovim za- hvaljuje g. Pattieri, koji je priskočio, dao čep za lagju i iz iste crepao more, Sin g. Pattiere spomenut je samo nuzgredno radi nekog A. Miljana. Vojničke takse. Primamo iz Cav- tata : C. K. Poglavarstvo izdalo je nalog isplate svima koji su podložni vojnoj taksi. U tom isplatnom nalogu stoji da naznače- ni iznos valja platiti 1. oktobra kod po- reznog ureda u Dubrovniku. Pošto minu četiri sedmice od roka dospijevanja, utjerat plaćeni«. Pitamo c. k. Poglavarstvo, kako se je moglo izdati naredbu da se utjeraju. vojni- čke takse prije odregjenog roka, kao što je učinilo ovih dana još prije 1. oktobra, kad pod gornjem nije smjelo već poslije 4 sedmice iza |. oktobra? — Jedan za svijeh. Izgubio se jedan zlatni prsten sa dra- gim kamenom. Ko ga je našao neka ga do- nese našem uredništvu, gdje će primiti. li- jepu nagradu. će se ovrhom iznosi, koji još ne budu i mjesto na ošpedalu, divento je teribili na- rodnjak, ži fatigo je na sve bande da u elecijonima ne bi pravaš izišo; kad se je persvado da za njega nema mjesta u ošpe- dalu, učinio se uvjereni pravaš i bio je fe- del Dum Juri Bijankinu; iza fuzijoni par- tila na Senjskoj Rijeci privrnuo se i osva- nuo tremendi magjar; kad su se hrvaski partiti svadili s magjarima on se je dikjaro resolucijonaš; sad ne zna ni on kako se našo u menažeriji Smodlake i proglasio se potenti naprednjak, a kustos menažerije iz harnosti hoće da ga učini deputatom. Ali kako se kolurita diiga raspline i od nje ne bude ništa, tako i od njegovoga mandata biti će — ništa. Ako mu guveran iza ele- cijoni da mjesto na ošpedalu, diventat će guvernijalan; ako mu pak neda minača da će bit soćjalista i fetivi korispondenat rim- skoga »L' Asina«. Jedan upit. Redacijon »Crljene Hrvaske« pita redacijon »Dubrovnika«: — »lzjavite se jeste li za anesijon Bosne oli za autono- miju ?« Čeka rispostu i — Ile Peckalović. Diskoras ispod Zvonika. Vlaho : Blažene oči, koje te vidu! Da che nova, pripovigji, što je od tebe? fo : A evo ti me, kako vrag u malo vode. Sad sam izišo učinit dva-tri gjira. Homo baš za- jedno. Da che nova dunque ? Vlaho : Elecijoni su blizu ma ...... vigji, vigji, podne pasalo a moleta još fatiga .... che af- faroni ! Io : A proposito, a ne vidiš unutra ! Vlaho : Koji su ono vragovi: sve hangjari, jata- gani, demeškinje, štileti, nožine ..... Io : Ah, evo ti ga na: pdra mi ga vigjet da ne zna za ništo! Vlaho : (začugjeno) Ne ja, zdravljami. Ivo: Armi di attacco za Ercegovinu, pa su mu dali da hi naoštri, ma sutra do šes ura, per- ke parčivaju, a staromu Todoru na Ploče su dali gjeverdare, ostraguše, kremenjače, ma- škule; sve su pokupovali u terzij. Vlaho : Ma skjariškaj mi, ko ide? Ivo : Jučer je komitat onega ,Silnoga“ iz Pila pokupila svu municijon, pa su ono dali moleti da naoštri a puške 'Todoru na Ploče, da spra- va do sutra, Vlaho: Pa gje idu? Ivo: Razumiješ li, radi Ercegovine, anesijoni, pa idu na konfin... hitaš i me? Vlaho: Ma da ko će stezijem komandat ? Ivo: »Silnoga« će vodit Matej, kako ofičo crno- gorski; ajutanat mu Andro Car, Ilija Sparavalo barjaktar, pa Glišani, Mijati, Ristani eccetera, a ispod Dakse će surgat iregade od flotilje srbijanske i crnogorske, insoma biće tremen- doga poštribula ! Vlaho: Dunque Ercegovina njihova, vedremo! Too: E, a da što misliš, kad eto ti i sami kan- taju da im ni puška ni prah ne zadaje strah! Vlaho: Ha... ha... ha... ali ne govoru: ni o- lovo .... nego da spara pistola zabijali bi tre- sendale iza vrata .... fo: Da, da, neznaš ti kakvi su oni... još kad Matej samo zaškripi zubima i d4 komandu ...! Vlaho: A otkle parćivaju? fvo; Iza grada priko Ploča, pa po nogama dokle arivaju na konfin. Vlaho: A hoće li hodit u monturi od »Silnoga«? fo: A che, perke kad bi hi naši soldati adoćali u gaćama crljenijem misljeli bi da su Furbezi što gonu kare; nego će od ćiviloga, samo što će svaki na glavi imat kapicu crnogorsku. 'laho: Biće partenca komoventa, i toka svakako prokurat bit na Pločama! Teo: I ja ća doć, nego sad ti idem, porke sam se odocnio, i arivederći ! Vlaho: Zbogom ! koji je dovršio nižu gimnazi- i želi u slobodne ure podu- vati njemački ili drugi " predmet za niže gimnazije, Obratiti se U- redništvu. : (147) Ko se želi napiti dobre i zdra- ve kaštelanske kapljice neka dogje u kono- bu Špira Savina u ulici »Pucićevoj«, gdje će naći više vrsti dobrog vina. Malo miral Tuže nam se iz Gruža, da se češće do gluho doba moći razliježe pjevanija i derača, a dne 5. o. mj. trajalo je cijelu noć. Molimo Općinu da doskoči. & U domaćem kinema- Razne vijesti. Oporuka neprijatelja ženitbe. U Nottin- ghamu u Engleškoj umro je nedavno bo- nAdmirinda““ tografu »Admirinda« veoma je zanimiv pro- | gati tvorničar Wilkinson Smith. On je bio