190. otklanja zajednički rad sa hrvatskom strankom uz iolivaciju; da ona neće da stupi na izborima u i kakav dodir sa pravaškom strankom. Pravaška stran- ka shvativši odmah tendenciju one bi- zantinske poruke odmah izjavi: da ona neće ne samo postavljati svoje kandidate, već da će ona kompaktno glasovati za četiri koja bilo kandidata, pa makar sva četiri kandidata bila i iz srpske stranke. Ali Katurić, pred- sjednik srpske stranke, otkloni i ova- kav sporazum. Rodoljubima puklo je odmah pred očima. Srpska stranka ho- će na svaki način da spasi dalmatin- cije glasovaše radije za talijanaša Iva- nich-a nego li za vogju hrvatske na- rodne stranke Miha Klaića, jer Klaić ne bio vladi po ćeifu! Dok se ovo zbiva u Dalmaciji sa Srbima, Srbi radikali u Hrvatskoj ot- klanjaju sporazum sa narodnosnim za- stupnicima i bacaju se otvoreno u kri- lo Košutove stranke! Zbilja u ovo malo dana mnogo ču- dnih i zagonetnih pojava! Aneksija. Slutili smo u prvom broju ove godine, da bi Balkan mogao lasno biti pozorištem ske talijanaše. Izmegju dalmatinskih Srba i talijanaša uspostavio se je sta- ri sporazum pomoću Baljaka i Katu- rića, a kumovala mu je vlada; taj spo-. razum ide za tim kako će spriječiti ko- načno riješenje jezičnog pitanja u na- šoj pokrajini i udovoljiti hirima šačice autonomaša. To se razabire i odatle, što srpski klub nije složno sa klubom hrvatske stranke izdao svoj memoran- dum glede vladine osnove o riješenju jezičnog pitanja, on je u ovome pita- nju radio posve samostalno. Mi ne mi- slimo da prestavnici hrvatske stranke ne bi bili uvažili zahtjeve prestavnika srpske stranke; zašto dakle separatno izragjivati posebni memorandum? Bude li se srpski memorandum pa bilo u čemu razlikovao od hrvatskoga memo- randuma, to će dati vladi izliku, da sa jezičnim pitanjem još dugo i dugo za- teže; dok nasuprot zajednički memo- randum Hrvata i Srba vladi bi impo- nirao. Ali Katurić i Baljak, koji su na 28 rujna u večer imali dugu konfe- renciju sa Dr. Ghiglianovichem, u- glaviše kompromis sa vogjama dalma- tinskih talijana, i tu se odluči izaći sa posebnim memorandumom i odbiti iz- borni sporazum sa Hrvatima! Kako se vidi, vlada je pomoću složnih talijana i Srba uspjela ! Dr. Baljak prosta je lutka u vladinim rukama; on prima naloge od Tončića a savjete od Ghi- glianovicha kako da se ponaša pri iz- borima i pri riješenju jezičnog pitanja! Razumije se da se sve ovo zbiva u ime slavenske solidarnosti i sloge Hrvata i Srba!! Hoćeli Srbi, rasijani po našoj pokrajini, odobriti ovaj izdaj- nički korak Baljaka i Katurića? Ako kod njih ima i malo rodoljublja i sla- venske solidarnosti, oni moraju da de- savuiraju ovu nedoličnu političku igru svojih vogja. Sad nam je razumljivo zašto je, Dr. Baljak prigodom izbora za carevinsko vijeće nastojao izigrati D.ra Pugliesi-a, čovjeka koji je jedini bio sposoban voditi srpsku stranku, on je to uradio po savjetu 'one iste vlade, koja danas preko Baljaka i Ka- turića gura srpsku stranku u vladino- autonomaški logor — a pod vodstvom D.ra Pugliesi-a takova šta ne bi bilo moguće da se dogodi. Rek bi, da se | vraća 1879, kada Srbi gornje Dalma- vidika u velikom zanešenju za okolišnjim ljepotama zaori, kao dogovorno, iz sviju grla: »Lijepa naša domovina«, pak samo sa usklikom »divno!« izrazismo zadovoljstvo i udivljenje svemu onomu, što vidimo. Osim svega onoga što putem opisah, vi- diš odatle toliko toga, da nije moguće sve niti napomenuti. Ispod nas eno lijepog se- oca Dube tako blizu te se čini, da ju mo- žeš kamenom dohvatiti, Dolje se u moru eno uz poluotok Pelješac, kao kakova morska neman protegnuo kršni Hvar sa bi- jelim Sućurjem na početku, a na sjeveru uzduž njega vidiš opet gojni Brač s milim Selcima ubavim Sumartinom i junačkim Bolom. Naprijed uočiš niz mjesta po kr- šnom Primorju sve do Neretve, ponosno Biokovo, pak sve južno-dalmatinsko gorje. Tu razabireš Tmor, Srgj, Sniježnicu, Orjen, sve hercegovačke visine, vas Klek, svu ra- vnu Neretvu sa Metkovićima a iza svega toga ti oko zabludi po beskrajnom moru, po kojemu se amo tamo bijele jedrenjače poput galebova a parobrodi se crne kao gavranovi. Pošto smo tu nekoliko vremena uživali u divnim pogledima okolo sebe, uputismo se kjednom nfalo uzdignutom brežuljčiću, gdje je prije bila crkvica sv, Ilije i Panta- lije, sada samo ruševine, te tu megju sile- |velikih zapletaja, i nijesmo se prevarili. Ti- \njala je vatra, razbojničke su se čete mno- \žile, vlade su stvarale reforme, doglavnici velesila dogovarali su se, okrunjene su glave osjećale i o svemu na dugo raspravljale; | sve je bilo spravno da se opet od Turske \ odvoji jedan dio, i to Maćedonija, kad na \Zlatnomu Rogu padiša prepustiv slobodne ruke mladoturcima poremeti sve niti diplo- matske mreže. Ustav bi podijeljen te po tome velesile nijesu imale prava da se mi- ta prozirna igra lukavoga Sultana nije za- tekla vlade nepripravne: one su po svoj prilici već znale što se pripravlja, te su u- desile svoj rad kako bi ipak dostigle što su željele, ograničiti na najmanjem dijelu silu i snagu umiruće Turske. Dvije su vlade nadasve zauzele dobro proračunani i odva- žni istup: Bugarska i naša monarhija. Bu- garski knez primljen u Budimpešti sa svi- jem počastima samodržca, dok je čestitao i poklonio se starcu našemu Vladaru, spra- van je jur bio da i faktično postane samo- držac, i uprav nakon malo dana proglasi Bugarsku neodvisnom kraljevinom, a sebi nagjede naslov: car svijeh bugara; Austro- Ugarska istodobno je proglasila aneksiju Bosne i Hercegovine, i tim jednijem ma- hom razvezala gordijski čvor, koji, jer je trajao trideset godina, cijenio se je nerazri- ješiv. Turski ustav bio bi izlika nekijem Muslimanima i većini Srba, da me samo priznavajući suverenstvo Sultanovo nad Bo- snom i Hercegovinom rovare, nego pružalo im je prigode da šalju proteste glavnijem vladama, očitom namjerom da sebi izvojuju potpunu slobodu i samostalnost od Austrije. Osim toga kad bi Austrija bila prisiljena dati im ustav u svome saboru, bili su vla- sni tužiti se i vapiti oslobogjenje od švap- skog iga, a da ne bi istodobno upali u mreže kakvijeh paragrafa Neizvjesnost, jer je po sebi velika slaboća i nevolja, morala se je ukloniti, a to je baš i učinjeno pro- glasom aneksije. Mi kao Hrvati vanredno se radujemo to- me željenome dogogjaju, jer i ako razdije- ljeni na troje sačinjavamo takovu grupu i takav broj, da ako budemo raditi kao pravi otačbenici, i usredotočili naše snage, lako ćemo dostignuti ono što želimo i vapimo odavna: sjedinjenje svih Hrvata; jer, kad je državopravni spor uklonjen, lasno će se u- kloniti i one protivštine, koje nam dolaze sa strane Nijemaca i Magjara: četiri pose- strime, Hrvatska, Slavonija, Bosna i Dal- macija danas su zahvatile divno kolo, na- rodno kolo, a Bog podario starcu Vladaru još i tu sreću da ih vidi sretne i ujedinjene pod svoj krov, pod jasnu svoju krunu. Hr- vatska od dobe velikoga svoga Zvonimira nije dočekala sretnijega dana do dana 5, ovoga mjeseca, kad je milostivi naš Kralj dao narodu Bosne i Hercegovine svoj pro- sije potpisa urezanih u kamenu, nagjosmo i dični potpis našeg velevrijednog i učenog profesora g. K. Krile, koji je Viperu posje- tio g. 1904. U ruševinama se te crkvice nalaze dva kipa, sv. Ilije i Pantalije, ali sasvim osaka- ćena. To ih je, kako pelješki narod pripo- vijeda, sam gromovnik Ilija trijesom slomio, da im ne bude spomena. ješaju u unutarnje stvari same Turske; ali | PRAVA CRVENA HRVATSKA glas. Turska na ispad !Bugarske iskečit će zube; a Srbija uzvijenut će na aneksiju Bo- sne; ali mi smo uvjereni da će biti malo vike, barem što se nas tiče, a da će na tome ostati, jer smo osvjedočeni da iskusni naš Kralj nije se odvažio na taj korak a da nije prije uklonio svaku pogibelj, koja bi mogla prijetiti općemu miru i općoj dobrobiti; a Srbija bude li odviše naglašivala izmišljene neke svoje zahtijeve proti očitomu pravu hrvatske krune, grdno će se obručiti a la- sno bi mogla dočekati i takovo razočaranje, koje bi je bez dvojbe osvijestilo na dugo i dugo. Danas naš hrvatski Kralj jest Kralj Bosne i Hercegovine; danas naš hrvatski barjak jest barjak onijeh zemalja; od danas nek nas on predvodi do potpune pobjede, dok kličemo: Živio hrvatski Kralj! Živjela Hrvatska! Donašamo glavne najnovije vijesti, koje | se odnašaju na taj znameniti dogogjaj: \Proglas na narod Bosne i Hercegovine. | Mi Franjo Josip [., car austrijski, kralj to i t. d. i apostolski kralj ugarski sta- | novništvu Bosne i Hercegovine, | Kada su pred jedan ljudski vijek naše čete prešle granice Vaše domovine, osigu- rano Vam je bilo, da ue dolaze k Vama dušmani, nego kao prijatelji, da Vam bude pomoženo u nevolji, koju ste trpili. Ova riječ dana u ozbiljno doba do danas je i pošteno iskupljena. Briga je naše vlade bila, da u mirnoj zakonitosti vodi zemlju sreći. Na radost našu vidimo, da je sjeme, bačeno u nemirno i razrovano onda tlo doneslo vreloga ploda. Vi danas dobro osjećate i sami, da red i sigurnost jača rad i privredu, da upliv prosvjete opleme- njuje i krijepi sile i da uregjena uprava doprinosi k tomu, da svatko može mirno uživati plodove svoga rada. Da na tom putu povedemo zemlju dalje, to je naša sveta dužnost. Držeći ovaj cilj pred očima, smatramo da je došao čas, da vam dademo svjedočbu zrelosti. Da podignemo zemlju na viši ste- pen političkoga života, odlučismo podijeliti Turska ne priznaje neodvisnost Bugarske. CARIGRAD: Car je Ferdinand bugarski brzojavio u Carigrad proglašenje nezavisno- sti Bugarske. Tursko je ministarsko vijeće na to odgovorilo: »Ne priznajemo progla- šenje neovisnosti Bugarske, jer ovo znači povredu berlinskoga ugovora«. Ruski car privoljuje na oslobogjenje Bugarske. PETROGRAD: Ruski je car Nikola II. o- dobrio dogogjaje u Bugarskoj, i izjavio, da će Rusija bez prigovora priznati proglaše- nje bugarskoga carstva. Manifestacije u Sofiji. SOFIJA: Danas je ovdje upriličena veli- ka manifesiacija, kojoj je prisustvovalo mno- go tisuća ljudi. Narod je krenuo pred zgra- de diplomatskih zastupnika velevlasti, te im priredio burne ovacije. Uz svirku glazba krenuli su manifestanti pred dvor cara Fer- dinanda. Na balkonu se je pojavio prijesto- lonasljednik, koji je sabrani narod oslovio ovim riječima; »S pomoću bugarskoga na- roda moj je otac dovršio veliko djelo, što ga je započeo car osloboditelje. Uz sveu- diljno klicanje, gradske ulice, Službeno najavljivanje neodvisnosti Bugarske, LONDON: Bugarski poslovogja danas prije podne službeno je najavio vladi pro- klamaciju neodvisnosti i uvjeravao, da Bu- garska želi osobito mir, PARIZ: Pichon je danas prije podne pri- mio bugarskoga poslanika koji je službeno objavio neodvisnost Bugarske, te izjavio da se Bugarska nada, da će biti priznata nje- na neodvisnost, Ruska štampa o Bugarskoj. PETROGRAD: Neovisnost Bugarske po- zdravljaju listovi simpatično, ali bez oso- bitoga oduševljenja. »Novoe Vremja« kaže, da proklamacija ima veliku moralnu, ali slabiju praktičnu cijenu, »Slovo« piše, da Bugarska vadi kestenje za njemačku poli- tiku na Balkanu. »Riječ« kaže, da je pro- klamacija neodvisnosti logična. Putovanje cara Ferdinanda. SOFIJA : Car Ferdinand u pratnji neko- narod je krenuo dalje kroz | Vam ustavne uredbe, koje će uvažujući jih članova vlade, poći će u Kazanlik, a prilike i interese pučanstva stvoriti zakonitu | odovle u Plovdiv. Sada se nalazi u Trnovi. \svoja suverenska prava i na Bosnu i Her- \cegovinu i za te zemlje ćemo staviti u krijepost red nasljedstva koji vrijedi za \našu vladajuću kuću. Novi red biti će jam- | stvo, da će kulturne tečevine do sada po- | | |mnogo velikih briga koje imamo, ne će za \cijelo briga za vaše duševno i materijalno | Ovdje malo posjednemo, nešto se okrije- pimo, urežemo naša imena pak se bolna srca stanemo opraštati s Viperom, obećava- jući joj pohod i do godine. Još se jednom, kao ma zadnji pozdrav, obrnemo oko sebe a duša nam u onom krasnom vidiku u velikom zanosu svom si- lom mašte zaplije u beskrajno more kćerke neba, blage i slatke poezije te promišlja- jući na Onoga, koji je to sve tako krasno iz ništa učinio, ne mogosmo na ino a da sa idealnim i nježnim srpskim pjesnikom B. Radičevićem ne uskliknemo: Naši velji Bože Ko ovako jošte može ? Oko deset sati već bijasmo u Orebiću, odakle se uputismo natrag k našem milom gnijezdu, da tamo prijateljima i znancima pripovijedamo na dugo i široko naše lutanje ire za izražavanje Vaših želja i potreba. | Car Ferdinand će iz Sofije izbivati do ne- | Vi ćete moći imati riječ, kad se bude \odlučivalo o poslovima Vaše domovine, \koja će imati kao i sve do sada posebnu |svoju upravu. | Ali za urerliti i ustaliti sve ovo, neop- |hodno je potrebno doći do jasnoće u dr- |žavnoj pripadnosti Bosne i Hercegovine. Iz toga razloga, sjećajući se onih veza, koje \su postojale izmegju slavnih pregja mojih \nosioca ugarske krune i Vaše domovine u \starim vremenima, protežemo mi ovime lučene, biti osigurane. Stanovnici Bosne i Hercegovine ! Izmegju dobro biti zadnja. Misao jednakog prava pred zakonom, udjel kod obave zemaljskih posala, jednakost u zaštiti vjerskih, jezičnih i nacionalnih osebina bit će provedena u potpunoj mjeri. Sloboda je pojedinaca i dobrobit cijeline, to će biti ciljem moje vlade. Vi ćete se za cijelo pokazati vrijedni- ma ovih sloboda i prava vjernošću i oda- nošćn nama i našem domu i harmonija izmegju naroda i vladara bit će zajednički put kojim ćemo poći, Dano u Beču i u Budimpešti dne 5. listopada 1908. | FRANJO JOSIP |, v. r. Uzbugjenost u Beogradu. BEOGRAD: Bojovno raspoloženje traje ovdje i dalje. Danas prije podne pokušalo je do 400 većinom djaka provaliti pred au- stro-ugarski konsulat, ali su bili od polici- je suzbijeni. Kralj je jučer bio već na ko- lodvoru te je htio poći na vojne vježbe, kad je dobio vijesti o dogogjajima, pak se je odmah vratio u grad i odmah je obdržava- no ministarsko vijeće. Jutros je izašao kraljev ukaz kojim se poziva u službu prvi odio reserve navodno na vojne vježbe, Listovi se natječu u javljanju senzacijo- nalnih vijesti, »Politika« izričito zahtjeva od vlade da navijesti rat Austro-Ugarskoj. List kaže: Neka se Bugarska i Turska izravna- ju kako znadu. Mi nećemo rata sa Bugar- skom. Ali ne smijemo dati da se ukopa Bosna i Hercegovina u grob, Srbija mora tražiti svoje pravo pa stavila na kocku i svoju samostalnost(?) Ili se s Bosnom sje- diniti, ili bez nje poginuti! Neka vlada od- mah mobilizira yojsku i 380.000 vojske sa 'djelje. Ovdje se njegovo izbivanje tumači stako, da car ne će da daje razna razjašnje- nja, dok se vanjski položaj ne ustali. Car Ferdinand će se ovamo povratiti u nedjelju, te se već sada prave silne pripreme za do- ček njegov u Sofiji, Amerika i Bugarska. WASHINGTON ; Amerikanska Unija će priznati neodvisnost Bugarske, čim se po» ložaj malko razbistri, Sazov kongresa velevlasti. PARIZ: Danas prije podne posjetio je ministar Pichon Izvolskoga, Onda su došli u dodir Clemenceau, Pichon i engleski po- slanik. Odlučeno je, da se što brže pred- loži nova internacijonalna konferencija. PARIZ: Novi kongres vlasti prema pred- logu Rusije, Engleske i Franceske sazvati će se za početak novembra ove godine. Poteškoće se nalaze samo u tome, što se u programu ne smije odviše kritizovati postupak Austro-Ugarske, niti osuditi Bu- garsku. PARIZ : Pichon je danas opomenuo bu- garskog poslanika, da se Bugarska ne is- trčava, da ukroti nemirnjake, da počeka na odluku Evrope, jer, je naročito potrebno da ostane u Macedoniji mir, i Brzojavka cara Ferdinanda Sultanu. CARIGRAD ; Car Ferdinand je brzojavio Sultanu, da je on uvijek gojio osjećaje vjernosti i odanosti, ali narodni pokret u Bugarskoj je tako silno narastao, da je on morao pristati na proglašenje neodvisnosti, Ou žali ako je time Suliana povrijedio, Mi- God. IV. Cirkular unutr. ministra Bugarske. SOFIJA : Unutarnji ministar razaslao je na sve prefekte cirkular u kome javlja i obrazlaže proglašenje bugarske nezavisnosti. Porta se obraća na balkanske države. CARIGRAD : Porta je zatražila od ostalih balkanskih vlasti mnijenje o proglašenju neovisnosti bugarske. Priključenje Hrvatskoj. Iz BUDIMPEŠTE javljaju : Ovdješnji, list »Ui Hirek« dobiva iz Beča, da se u kom- petentnim političkim krugovima drži, da će Bosna i Hercegovina biti u najskorijoj budućnosti gospodarski priključene Hrvat- skoj. Ban' kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije, bio bi ujedno i glavar Be i Hercegovine. Zastupnici Bosne i Hercego- vine izašiljati će se u hrvatski sabor u agrebu. I drugo nenadno veselje dolazi nam iz Beča: Slovenci, da suzbiju njemačko nasi- lje, dogovoriše se, Klerikalna i liberalna stranka fuzijonirat će se, kako javlja »Hr- vatska Korespondencija« ovijem dopisom: Za vrijeme ljubljanskih demonstracija, ko- iko na strani slovenske pučke stranke to- liko izmegju liberalnih Slovenaca, opažalo se je momenata, koji su opravdali nadu, da li izmegju obih političkih struja moglo doći do pregovaranja u namjeri, e da bi se po- stignuo jedan sporazum izmegju političkih slovenskih klubova dajbudi u pitanjima za- jedničkim svim Slovencima. Ta je nada na- lazila opravdanje u činjenici, da klerikalni Slovenci nijesu ni najmanje zaostali za li- beralcima u obrani domaćeg praga protiv njemačkih nasrtaja. Ovaj zajednički rad o- bih slovenskih krila dao je povoda nekim novinama, da su znale javiti, e će se obe slovenske stranke fuzionirati, Kako vaš izvje- stitelj saznaje za sada nema izgleda, da bi se liberalni i klerikalni Slovenci mogli fu- zionirati u jednu stranku. Liberalni Slovenci stoje na principu paniteta u eventualno fu- zioniranoj novoj slovenskoj stranci. Taj prin- cip nemogu poprimiti klerikalci, jer oni sada posjeduju u zemlji ogromnu većinu naroda, te ne vide razloga, da li će liberalcima po- pustiti u internim slovenskim pitanjima. Glede stvari, koje su svim Slovencima za- jedničke, kao n. pr. borba proti Nijemcima, zahtjeva da se u tršćanskoj okolici i u ju- žnoj Štajerskoj osnuju slovenske škole, onda slovenska universa i t. d.; klerikalni Slovenci \su mnijenja, da nije nužde sklapati nikakva posebna ugovora sa liberalcima, jer kako to prošlost najbolje dokazuje, oni su u svim ovim pitanjima uvijek se borili proti vladi paralelno sa akcijom liberalnih njihovih su- narodnjaka. Većina članova pučke sloven- ske stranke drži, da se obe stranke u na- vedenim pitanjima mogu i unaprijed para- lelno boriti proti vladi, bez da bi se radi toga morale stranke fuzionirati. Zar se ovako ,riješava“ jezično pitanje!? *) Poslije veoma kratka vremena ponovno smo prisiljeni da podignemo glas prosvjeda radi protuzakonitosti fanatične grupe, kojoj stoji na čelu g. Denaro, predstojnik raču- narskog odjela u Zadru. Upravo je nepoj- mljivo kako se kojekakovi činovnici usugjuju da krše zakon i k tome da vrijegjaju po- nos i najvišu svetinju cijelog hrvatskog naroda — maš jezik. Koliko se o tome pi- salo pred par mjeseci! Čitava hrvatska štampa podigla je glas prosvjeda proti ne- zakonitosti i proganjanju naših činovnika, pak, poslije svega toga sada se ponovno povraćamo na stare dame kada je našim činovnicima ugroženo stanje na financijskim uredima, jedino radi toga, jer uredovno do+ pisuju na hrvatskom jeziku, Kako nam javljaju iz Zadra sa vrlo pouzdanog izvora, na 12 prošlog mjeseca g. Denaro povratio je računarsk. vježb. g. Brajeviću pri mje- nistarsko je vijeće zaključilo poslati Ferdi- nandu brzojav u kome kaže, da će Turska protestirati i poduzeti ozbiljne mjere proti prekršenju berlinskoga ugovora. Vlada pre- poručila novinstvu da mirno piše i ne uz- bugjuje duhove, CARIGRAD : Listovi donose dvije verzije o telegramu kneza Ferdinanda Sultanu, Jedni kažu da depeša glasi: »Pošto je bu- garski narod jednoglasno tražio, prisiljen sam bio proglasiti neovisnost Bugarske, uvjeren, da ću moći podržavati dobre od: nose sa Turskom. Nailam se pouzdano, da će ovo proglašenje biti 0,« Drugi opet kažu, da brzojavka glasi suho i to ovako: » proklamacije bu- garske neovisnosti dali su se knez Ferdi- nand i Bugari voditi samo i jedino od po- trebe iskrenosti i iskrenih odnosa«. Turska megjutim oštro prosvjedovala i odmah prosvjed razaslala svim vlastima najaviv, da će ih pozvati na konferenciju, po Viperi i zadovoljstvo, koje osjetismo, kad se na vrhu nagjosmo. (Svrha). vježaba pošalje ma Drinu još noćas. snom ravnat. financija, sav njegov štesto- mjesečni rad, a na 24. prošlog mjeseca (dakle samo poslije 12 dana) presjedništvo u Zadru podijeljuje ukor g. Brajeviću radi nepo- slušnosti, £. j. radi uredovanja na hrv. je- ziku i nalogom da od sada unaprijed sve radnje moraju biti izvršene na onom je- ziku kako to nalaže zadnja okružnica 13. 3.'08. Br. 844 pres. Pred nama leži spo- menuta okružnica iz koje proizlazi da se ona odnosi samo na računarske činovnike i to na jedan dio unutarnjeg uredovanja ali ne kaže izričito kojim se jezikom ima slu- žšiti račun. činovnik nego se pozivlje na Minis. Naredbu 24, 3, 1866 Br. 23695. prenešenu u ravnat. okružnici 10. 12. 1887. br. 640 pr. (prilog L. N. br; 23). Sada da vidimo što kaže ova druga okru- žnica, na koju se pozivlje g. Hočevar! Na prvi pogled pada u oči da druga okružnica govori samo o uporabi dvaju zemaljskih da se izjave o koraku Bugarske, *) Op. Ur.: Zbog izobilja gradiva izostalo prošlog broja.