Br. 193.

najbolje je jamstvo, da će dobro i vijerno
odgovarati povjerenom mandatu. Nade je,
da se neće prevariti ni pokajati pravaši, koji
"su za nj glasovali, i koji su dapače odlu-
čili njegov izbor proti gadnim intrigama
Dr. Arneria, jer i ako g. Kunjašić nije bio
kandidat pravaške stranke, ipak se njegovo
političko mišljenje ne oOdalečuje puno od
onog pravaškog. Cijelo mjesto Blato bilo je
nakićeno narodnim trobojama, a mužari su
sa svojom grmljavinom još većma razvese-
ljivali onako razdragana svačija srca. Istog
a po podne po e izabratte-kita mješćana
u sustet biranim biračima, koji su dolazili
iz Korčule. Na pozdravni govor odvrati Mon-
sinjor Bačić, da su učinili ono što im je
nalagalo srce otačbeničko a da im je i sa-
vjest mirna, jer su izabrali čovjeka, koji će
se znati zauzeti za interese Blata i svega
izbornoga kotara. U večer bila je rasvjeta
uz sviranje glazbe i uz učestvovanje mno-
štva svijeta, koji su neprestano klicali svom
zastupniku. Dao Bog da bude na korist i
diku mile nam Hrvatske!

Izbor u veleporezničkom sre-
zu dubrovačko-korčulanskom.
Od otrag nekoliko dana srpska je stranka
bila proglasila kandidature Dr. Kneževića i
I. F. Lupisa. Naprotiv »samostalna organi-
zacija Hrvatske stranke« naišla je na jak,
skoro jednodušan otpor kod birača velepo-
reznika kotara korčulanskog, kojima je bilo
pripušteno da odrede osobu kandidata. Ipak
je stanovitoj klici uspjelo da profurtimaši
kandidaturu Lupisovu, ali se je kod toga
radilo na tako ogavan način, da je isti pre-
sjednik stranke Dr. Pero Cingrija označio
klikin postupak  »furfanterijom«. Sasvim
tim Lupis je kandidat stranke i biti će da-
nas izabran. Samo će mu falit glasovi onih,
koji ne mogu da odobre nešto što ima u
sebi mnogo imnogo truleži. Ovoliko za sada!

 

Politički pregled.

Carevinsko e sastat će se po svoj
prilici dana 17. Novembra.

(Saborski izbori u Donjoj Austriji). Dne
26. o. mj. u Beču su se na osnovu novoga
saborskoga izbornoga reda ovršili izbori za
donjo-austrijski sabor. U gradu Beču dobili
su od 48 mandata kršćanski socijali 43, a
socijaldemokrati 5 mandata. U seoskim opći-
nama izabrano je u 10 izbornih kotara 9
kršćanskih socijala i 1 socijaldemokrat.

(Zabrana prevoza oružja kroz Austro-
Ugarsku za Srbiju i Crnu Goru). Javljaju
iz Beča: Zvanični list objavljuje otpis mini-
starstva financije radi zabrane izvoza i pre-
voza ratnog pribora. Uslijed zaključka mi-
nistarskog savjeta u sporazumu s ugarskom
vladom, zabranjen je izvoz i prevoz oružja,
imunicije, baruta, praskavih i paljbenih tvo-
rina svake vrste, konja, magaradi i ostalog
za ratue svrhe potrebitog gradiva sa namje-
rom za Sibiju i Crnu Goru iz obadvije dr-
žave monarhije skupa sa Bosnom i Herce-
govinom.

(Silna uapšenja terorista u Petrogradu).
Javljaju iz Petrograda: Dne 22. ov. mj. u
noći uapšena su ovdje dvadesetpetorica o-
sumnjičenih zbog toga, da su navodni čla-
novi socijalno-revolucijonarne bojovne or-
ganizacije. Velika zaliha revolucijonarnih
spisa nagjena je u jermenskoj crkvi. Ko-
začke ophodnje prolaze i opet gradom.

(Porta i njemački poslanik). »Vossische
Zeitung« prima iz Carigrada vijest, da se
je porta obratila na njemačkog poslanika,
zamolivši ga, neka bi poradio na tome, ka-
ko bi njemačka vlada navela Austriju, da
pristane na megjunarodnu konferenciju.

(Naoružanje Turske). Carigrad, 27. o. mj.:
Treba uvažiti, da Turska od 15. listopada
dalje još nije prestala s naoružavanjem, da-
pače da ga povećava. U Anatoliji i Evropi
skupljeno je do 300.000 vojske. Što se Tur-
ska danas naoružava, svagja se na to, da
se Turska ne pouzdaje u Evropu, već želi
da se za konferenciju spremi s jakom voj-
skom.

(Turski listovi protiv srpskih vojnih pri-
prema). Nekoji turski listovi u Carigradu
opominju Srbiju, neka se sustegne od sva-
koga prenaglog i nepromišljenog koraka.

(Vojnička konvencija izmegju Srbije i
Crne Gore). Javljaju iz Beograda, 26. o. mj.:
Kralj Petar potpisao je jučer ugovor izme-
gju Srbije i Crne Gore na zajedničku vojnu
operaciju svih država.

Nezadovoljstvo sa sultanom). »Frank-
furter Zeitung« prima iz Carigrada, da je
sve jasnije raspoloženje megju mladoturci-
ma, da se skine s prijestolja sultana Abdul
Hamida. Ako se time oklijeva, čini se zato,
što se hoće da to progje bez trzavica.

Grčko brodovlje u Egejskom moru). Jav-
ljaju iz Atene: Iz Salamisa otploviše tri
oklopnjače i pet torpiljarka prema istoku.

(Ispražnjenje Sandžaka). Javljaju iz Bu-
dimpešte: Ispražnjenje Sandžaka sprema se
vrlo žurno, te ka pom o ispražnjen
na) početkom budućega mjeseca. Pre-
ra me stoji vijest, kao da hoće Aus-
tro-Ugarska ostati još neko vrijeme u San-
džaku, dok se ne riješe neka pitanja ili još
više pridržati Sandžak kao neku vrstu zaloga.

Gradska kronika.

+ Mato ivetta. U uiornik je stigla
nenadna tužna vijest iz Trsta, da je onamo
minuo g. Mato Ivetta. Pokojni
i r mladić; imao je 28 godi-
je činovnik kod »Jadranske «
Smrtni ostanci bil će preneseni u
robrodom »Šipan«, u dojdući
na $ ura pr. p. u gradsku luku, o-
će krenuti put grobišta sv.
na Boninovu. — Laka mu zemlja a
ožalošćenoj porodici naše iskreno

i

T

|
ih

je biol

 

 

R

Imenowanje. Naš sugragranin gosp.
Božo Frank, kanc. oficijanat, imenovan je
kanc. asistentom kod okr. Suda u Šibeniku.

estitamo !

+ Gjive Kelez. U ponedjelnik je pre-
minula u 69.0j godini g.gja Gjive Kelez
rogi. Miloslavić, majka g. Vlaha i učiteljica
g.gjica Ljubice i Marice Kelez. U utornik
joj je bio priregjen lijep pogreb. Laka joj
zemlja a ožalošćenim naša iskrena sućut.

»Waprednjaci“ na putu. U prošli
ponedjelnik je u naš grad prispjela neopa-
ženo čitava vojska od jedno...... dvade-
selak i to većinom generala t. zv. »napred-
njačke« stranke Hrvatske i Slavonije. T6
mizerne figure sa na čelu »sjenom od čo-
vjeka« prije nego razgledaše grad u društvu
nekolicine gjetića i mališa poznate kance-
larije, banke i općine, održaše u Sokolani
nekoliko »dubol predno-kulturnih
govorancija. Pred večer pola štaba isčezne,
a pola ostade da u večer naravno po na-
prednjačku protumači mjesnim telićima u
njihovoj »Ćitaonici«: ko je kriv podregje-
nosti Hrvatske, nagodbi, podržavanju Rau-
cha, aneksiji Bosne, kome u prilog ima
bosansko državopravno pitanje riješiti, ko
je kriv veliko srpskoj propagandi, nadalie
kako se imaju utući popovi, »klerikalizam«,
crkv. brak, crkveno-državna veza i. t. d.
Kažu, da je njihov papa Lorković na po-
slijetku od naprezanja u riješavanju tih pita-
nja promuko.

Bio je prisutan tom naprednječkom ka. -
šiku oficijelno cijeli Upravni Odbor »Sam.
org. Hrv. Stranke« sa dr. M. i P. Čingri-
jom i dr.

Znali smo i znademo, da »Crvena Hr-
| vatska« * i njezini nadahritelji, vogje bez
\vojske, šuruju potajno sa napredniacima i
| gledaju zgodan čas, kad će se otiesti'' raz-
\nih Utvara i »samostalnih orgarizacija«, ali
sada smo se jasno osvjedočili o fa: izejštini
njihove gadne politike. Ko pozna u dušu
ljude, kako mi, mogao se je odmah bez
ovoga uvjeriti da izmegju Čingrija et kom-
pani i od Smodlake nema nikakve razlike;
njihov rad, načela i pisanje identično je
sa pogubnim i bezvjerskim načelima (& ne-
hrvatske stranke, jer ako je, kako je jedan
list pisao, ono bila skupština povjerenika
»napredne« stranke, onda možemo slobodno
ustvrditi, da se je »Sam. Org. Hrv. Stranke«
pretvorila u demokratsku. Pa tako i jest.
To svjedoči i pisanje »Slobode«, gdje pre-
poruča svojim, da njezini pristaše za nijed-
nu stranku ne glasuju, već za dubrovačku or-
ganizaciju »Hrv. Stranke«. Ta to je više nego
jasno! To je prvi stupanj nove politike, no-
vih načela. Njihova politika i nije drugo,
već vječno mijenjanje načela i programa.
Oni pod plaštem »sam. org. Hrv. Stranke«
kriju otrovnu guju, da je do zgodnog časa
puste, da truje naš hrv, narod. Ali Bogu
hvala, narod ih je pretekao, razumio i uvi-
dio tu podlu, pogubnu i farizejsku igru i
okrenuo slavosrbima svoja legja.

Ne shvaćamo jedino onu gospodu pro-
tivnike u našem gradu, koji ipak simpatizi-
raju s nama, da već jednom ne zavire dublje
u tu izvjesnu igru odviše prozirnu našijeh
političkih protivnika, a koje ipak, ima tomu
dosta, vuku za nos na propast dobre na-
rodne misli.

t Niko Krile, U četvrtak u večer je
umro g. Niko Krile, trgovac, u 23.oj godi-
ni. Sprovod će mu slijediti danas po podne
na 3/2 sata. — Počivao u miru, a teško oža-
lošćene Bog utješio!

(— Uprava »Hrvatske Radničke Zadruge«
pozivlje gg. članove, da dogju danas po
podne na 3 ure u društ. prostorije, odakle
će krenuti za pogrebom svoga člana).

Sjednica Trgovačko Obrtnič.
ke Komore obdržavala se u srijedu dne
28 tek. mj. na 4 sata po podne. Iza kako
je presjednik konstatovao zakoniti broj čla-
nova, proglasi sjednicu otvorenom. Zapis-
nik prošle sjednice bje jednoglasno odobren,
kako je bio sastavljen. Tajnik je zatim op-
šimo izvijestio o svome i presjednikovu
zastupstvu Komore u Pragu i o naučnom
boravku njihovu kod Posestrime u Beču.
Na presjednikov predlog bje jednoglasno
prihvaćen zaključak, da skupština ovlašćuje
presjedništvo, da posebnim dopisom zahvali
bečkoj Posestrimi na iskazanoj ljubavi i
usluzi. Povišenje predračuna za godinu 1909
presjednik digne sa dnevnog reda. Glede
[imenovanja mešetara za političku općinu
Korčulu odlučilo se otvoriti javni natječaj,
koji će trajati do uključno 31 Januara 1909,
Molba Antuna Linardovića i dr., kojom se
pitalo, da Komora podupre molbu uprav-
ljenu na Namjesništvo, da bude uveden
potpuni nedjelni počinak, bje odbivena a
odlučeno poduprijeti molbu Jova Berdovića
i družine, u smislu, da nedjelni počinak
ostane onakav, kakav je danas. Nakon što
je tajnik izvijestio o obavijestima crpljenim
ma Ministarstvu Nastave u Beču glede us-
troja večernje škole za trgovačke
pomoćnike i mladež u Dubrovniku, bje na

 

 

PRAVA CRVENA HRVATSKA.

predlog g. Mateja Šarića prihvaćen zaklju-
čak, da se ne osnuje ovakova škola u Du-
brovniku, nego da se poradi oko toga, da
bi vlada ustanovila u Dubrovniku jednu
potpunu redovitu trgovačku školu. Nagrada
u iznosu od 408 kruna iz zaklade »Franjo
Josip I« bje podijeljena gosp. Vicku Milja-
nu iz Cavtata. Izvješće presjedništva o dje-
lovanju Komore od 20/8 do 20/10 tek god;
bje dignuto sa dnevnog reda, jer radi pre-
opterećenosti tajnik nije imao vremena, da
isto pripravi. Petru Pallavicini, učeniku obr-
tne škole u Hotice u Češkoj bje udijeljena
potpora u iznosu od 500 kruna. Na enketu,
koju Ministarstvo Trgovine kani početkom
Novembra sazvati za dogovor kako da se
unapredi izvoz dalmatinskog vina, bje odlu-
čeno kao predstavnika ove Komore poslati
gosp. Joakima Kunjašića iz Blata. Zastup-
nikom Komore na dalmatinski sabor bje
izabran g. Dr. Milorad Medini iz Dubrov-
nika.

Za ,,Gundulićevu“ glazbu. Go-
spogja Kety ud. Mišetić položila je u fond
glazbe Hrv. Pjev. Glazb. Društva »Gundu-
lić« K. 20, za zahvalu prisustvovanja naše
glazbe sprovodu sina joj Pera. — Članovi
»Pravog Hrvatskog Sokola« darovaše u fond
glazbe prigodom izleta u Trebinje: po 50
para: Josip Posedel, Mato Koprivica, Ivo
Pekas, Božo Rašica, Franić Kovačević, Ga-
lić Bartul i Josip Žalud. (Skupa Kruna
23:50). Uprava gospodi darovateljima naj-
srdačnije zahvaljuje.

Konocerat. Sutra u 11 sati prije podne
glazba Hrv. Pjev. Glazb. Društva «Gundu-
lić« otsvirati će birani program na »Luži«.

Poučno-zabavni sastanak. U
Srijeđu dne 20. ov. m'. obdržavao se je u
kat. drušivu »Bošković« poučno-zabavni sa-
slanak, na kojem je govoi'o gosp. K. proi.
Krile o ILom dijelu svojih putopisvih crtica
»K ponoćnom suncu«.

Domaći kinematograf ,,Admi-
rinda““ svaki dan bolje napreduje, jer se
g. lija Nerdel'i svom dušom zauzimlje ka-
ko bi slike to življe i savršerije b'le, a
opet kako bi prikazao majskladnije i nai-
moralnije slike. DuZrost je javne štampe
da preporuči taj poihvat, koji naibolie u
mlagjijem pobugjuje plemenite misli i ču-
stva, i silno pripomagza uzornomu odgoju
mladeži. Jučerašnji program, koji će trajati
do utornika, jest slijedeći : 1) Udišući stroj,
šaljive slike; 2) Sreća u nesreći, 16 slika
iz života ; 3) Jeruzolim, snimci iz naravi ;
4) Zatvara se na 5 ura; vrlo šaljiva pre-
stava.

Iz ,,Gundulića“*, Uprava Hrv. Pjev.
Glazb. Društva »Gundulić« pozivlje gospo-
du pjevače, da izvole dolaziti na kušnje,
koje su svaki dan od 7 do 8 sati večer,

Gradnja nove crkve na Brga-
tu. Pišu nam s Brgata: Nećemo počet od
godine 1895. niti od 1900. i 1901., kad je
g. gragjevni savjetnik Ć. Iveković radi gra-
dnje crkve amo dolazio. Početi ćemo od
najnovijih molba, koje su poslate na c, k.
Namjesništvo u Zadar. Molbe su počele [.)
na 13/1V. 1903.; — IL) na 2/XI. 1904.; —
11.) na 10/XII. 1905.; — IV.) na 4/VI. 1906.;
— V.) na 17/4ll. 1907. Sadržaj ovih molba
je jedan te isti, biva: Vlado! gradi novu Cr-
kvu, jer ćemo jedan dan ostat pod ruševi-
nama. Zanimiviji su odgovori na ove molbe,
pa ćemo ih u kratko prikazati, I, Namje-
sništvo u Zadru dana 10/XII. 1904. br, 43908.
odgovara: predhodne se osnove pospješuju.
(Hvala Bogu!) ll. Isto Namjesništvo na 8/IV.
1905. br. 7238/Il. priopćuje: osnove se od-
gagjaju za drugo polugodište 1905. (Kuku!
pred 5 mj. pospješivale a sad odgagjaju!)
I. Na 5/Il. 1906. br. 37589. c, k. Namje-
sništvo blagohotno i veselo javlja: osnove
su poslate u Beč! IV. G, Glavar Brgata Gor-
njega prima dopis Općine u Dubrovniku od
dana 11'XI. 1906. br. 4401., u kojemu pri-
općuje dopis poglavarstva u Dubrovniku od
30/X. 1906. br. 25989., koje obznanjuje od-
luku Ministarstva za bogoštovje i nastavu u
Beču dana 5/X. 1906. br. 9521., da se je o-
snova odobrila te se pospješuje Namjesni-
štvo, da pošalje Ministarstvu potanku osnovu.
V. Na 6/V. 1907. primio je ovdašnji kape-
lanski Ured dopis Prisvj. Biskupskog Ordi-
narijata u Dubrovniku dana 3/V, 1907. br.
416., u kojemu priopćuje dopis Namjesni-
štva od 27/IV. 1907. br. 15221/Il., da će
potanka osnova bit sastavljena nmajkašnje
do konca srpnja 1907. i poslata Ministar-
stvu na odobrenje. Napomenut je \ovdje, da
su preko prvog potpisanog g. kapelana na
molbi, dobili od c. k. Vlade ukor svi sta-
novnici Brgata, jer su pitali konačno rije-
šenje glede crkve. Više se nije pitalo ništa,
jer potanka osnova učinjena, bit će bila po-
slata i u Beč, a opel primat zaludu ukore
ne koristi! Prigodom lanjskih izbora za ca-
revinsko vijeće, došao je bio k nama i g. kan-
didat J. Biankini, baš — kako su govorili —
|radi crkve,-vidio je i kazao da će sigurno

 

bit u proračunu za god. 1908. Sad ko i tad!

Postao zastupnik, ne sjetio se crkve! A komu
se obratit, kad svaki zastupnik mora se bri-
gat za interese svojeg kotara. Obraćamo se
na javnost, pitajući c. k. vladu: Gdje potka,
gdje osnova za novu crkvu na Brg$tu? Znaš
vlado, da je već počelo otpadat kamenje u
crkvi? Spominješ se vlado, da se je crkva
imala zatvorit prvih setembra 1905. kako je
bio maredio c. k. arhitekt g. Ć. Iveković.
Mi znamo, mi se spominjemo. Još bolje
znamo, da smo pripravili zemljište, kupili
klak, ucijepili kamenje i još obećavali odmah
dat nekoliku svotu novaca, ali uzalud! Opet
pitamo: Kad će se počet? — Brgačani.

Iz Gruža nam pišu: Neki već imadu
namještene drvene barake a neki namjera-
vaju namjestiti ih po našoj obali, što je po
ures mjesta sasvim grdno. Tome bi se mo-
ralo doskočiti, jer neka unajme dućane pa
slobodno im, ali ne da nagrgjuju našu neg-
da divnu obalu. Preporučujemo koliko op-
ćini toliko Društvu za poljepšanje, da na-
stoje što prije ukloniti grdesije. Naš je Gruž
u mnogočemu zapušten, a o putevima da
i ne govorimo, što ćemo najbolje osjetiti
kad pane dobra kiša, jer su i konali, u ko-
je bi se imala voda s puta slijevati, natr-
pani sovrnjom i smećem. Ima još toga, ali
drugi put, a uhvamo se da će ugl. Općina
odazvati se opravdanim molbama, što bi
bilo na korist mjesta i pučanstva. — Gru-
žani.

Lutrija. U Subotu dne 24. o. mj. bili
su izvučeni ovi brojevi od Tršć. drž. lutri-
je: €4, 13, 31, 71, 5.

Upozorujemo na oglas graditelja i

popravljača o:gulja i glasovira, g. Karela
Šalat, koji se sada nalazi u Dubrovniku.

Dobrotvorni prinosi. Prigodom

godišnjega bilansa mjesno »Prvo Dalma-
tinsko Trgovačko Društvo« priložilo je u
fond Zakloništa »Domus Christi« i »Pučke
Kuhinje« K 70.
— O smii g.gje Ane Šarić udate Brašić
iz Kune, udijelio je Dječijem Zakloništu g.
Ivan Šarić K 10, a o smri? g. Pera Mišeti-
ća u istu svrhu g. N. N. K 10.

 

Razne vijesti.

Pomorska snaga država. Interesantan je
ovaj uporedni pregled ubojnog brodovlja
pojedinih država: Engleška ima oklopnjača
65, oklopljenih krstaša 62, svega 127 oklop-
ljenih brodova; Njemačka ima oklopnjača
42, oklopnjenih krstaša 20, svega 62; Sje-
verno Američke Države 40 +- 26 = 66;
Francuska 30 + 24 = 54; Japan 26 + 25
= 851; Rusija 20 ++ 6 = 26. Kao što se
vidi po broju oklopnjača i oklopljenih kr-
staša, ovakov je red pomorske snage u dr-
žava: Engleska, Sjev. Amer. Država, Nje-
mačka, Francuska, Japan, Rusija. Za Rusi-
jom dolazi ltalija, a iza ove Austro-Ugar-
ska.

Broj ruskih žrtava u rusko-japanskom
ratu. U Mandžurskoj, koliko se sada zna-
de, palo je na bojištu rusko-japanskog rata
ruskih častnika, i vojnika 70,000; u samom
Port-Arthuru 10.000. Ranjenih je bilo tri
puta toliko. Mnogi su kasnije podlegli ra-
nama. Rat taj Rusiju stoji okruglo 5 mili-
jarda i 100 milijuna kruna, ili 2 miljarde
rubalja, a ljudi ubijenih, kažnjenih i osa-
kaćenih, učinjenih za rad nesposobnim,
računa se u svemu 200 tisuća. A kolik je
gubitak u privatnom imetku, ni broja se ne
zna! Sto bi se sve dalo za kulturne svrhe
urediti sa 5 miljarda ?

Koliko ima liječnika. Prema najnovijoj
medicinskoj statistici, u svijetu ima 228.234
diplomiran:: liječnika. Od ovoga na Evropu
samu dolazi 162.234 liječnika, i to na En-
glešku 34.976, na Njemačku 22.518, na Ru-
siju 21.489, na Francusku 20.348, na ltali-
ju 18.345.

Kakovih je sve vijernika na svijetu.
Rimokatolika ima na svijetu 264 milijuna,
protestanata 185, grčko-istočnjaka 110, mu-
hamedanaca 187, židova 11, pogana 125,
budhista 438, indijskih vjera 210 milijuna.
Vijernika, koji vjeruju u jednoga boga ima
757, a onih koji vjeruju u više bogova 773
milijuna.

Zabranjeno pušenje, U Abisiniji je za-
branjeno pušenje tako, da se Evropeljani
moraju sakrivati kad puše. Ova je zabrana
potekla od tuda, što se tamo nekada stra-
šno pušilo. Da bi se io iskorijenilo, izdana
je zabrana, koja se toliko širila, da se
prostrla na cig narod,

Kako će propasti svijet? Tako je gla-
silo pitanje jednoga lista na više
znamenitijih učenjaka. Jedan od njih, Sir
Oliver Lodge izjavljuje kratko i jezgrovito,
da on toga ne zna. Lord Avenbuiy upućuje
ga na astronome; ma da se megju njih
ne broji, drži, da će zemlja pasti u sunce,
Profesor E. I. Garvood drži, da je moguća

 

velika poplava i opisuje ju ovako: Razvoj

God. IV.

zemaljske kore ovisi od dva faktora: jedno
o potresu, koji zemlju uzruja i pravi na
njoj uzvisine, a drugo zemaljska se kora
troši. Sad se, kako je poznato zemlja nala-
zi u stanju neprestanoga ohlagjivanja. Kad
jedamput ohladjene, ukočene naslage zem-
lje ne bude voda mogla probiti, ne će više
biti ni stvaranja brda, ni potresa. Naprotiv
će se zemaljska kora uslijed neprestanoga
trošenja sve više približavati razini morskoj
uslijed neprestanog trošenja past će povr-
šina zemlje do dubine od neko 30 met. —
po računanju profesora Garvooda — ispod
površine vode. Vrlo interesantna je teorija
fizičara Sir William Ramsaya. On ne traži
uzroka propasti zemlje ni u prirodnoj ka-
kovoj pojavi, već se boji, da će ljudi usli-
jed prevelike napučenosti morati od gladi
pogibati. Sir William Hugins, glasoviti astro-
nom, zastupa mnijenje, da zemlja može isto
tako kroz veliku vrućinu propasti, kao i kroz
zimu. Osobito mu se vjerojatnim čini koli-
zija sunca s kojim drugim sviježgjem.

Najmlagji urednik svakako je od 9 go-
dina Hemiy Cambell, koji izdaje u Tranto-
nu  (sjevero-američka država Ohio) svoj
časopis pod imenom »Boys Ocan Paper«.
Taj/dječački list čita se u mnogim državama.
Sad se je mladi urednik dovezao u Njujork,
da prouči uredovanje kod velikih časopisa,
jer misli svoj list pretvoriti u dnevnik. List
Cambellov prodaje se vrlo jeftino. Cijena
mu je na godinu samo 5 centa.

 

Uz Broj 878.

Natječajni Oglas.
Po zaključku Općinskoga Vijeća od 20/10
t, g. raspisuje se natječaj na ispražnjeno
mjesto liječnika ove Općine za liječenje nje-
zinih općinara i vršenje zdravstvene službe
u opće, uz godišnju platu od kruna 4000. —
isplative u mjesečne obroke iz ove općin-
ske blagajne.
Pošto u ovoj Varoši nema ljekarne, du-
žan je držati dobro opskrbljeni ljekarnički
ormar.
Natjecatelji mogu svoje molbe podnijeti
pišućemu kroz 14 dana iza prve uvrstbe
ovog oglasa, dokazujuć svoje Austrijsko dr-
žavljanstvo, poznavanje hrvatskog jezika i
osposobljenje u sveukupnom liječništvu uz
dosadanju praksu. :
Ostale uvjete natjecatelji mogu dobiti u-
smeno ili pismeno kod pišućega sve do da-
na 15 studenoga t. g.

Od Općinskog Upraviteljstva.
U VELOJLUCI, na 21. Oktobra 1908.
M. P. Načelnik :
T. Tabain.
Prisjednik:
P. Farčić.

zuianališih

JAVNA ZAHVALA.

Svim onim, koji na kojimudrago način
nastojaše ublažiti našu tešku bol prigodom
gubitka mile žene, odnosno majke

GJIVE,
ovim putem najtoplije zahvaljujemo, ostajuć
im doživotno harni.
Dubrovnik, 30. Oktobra 1908.
Ucviljena
Obitelj Kelez.

 

 

Daje se u najam čimnos" sm

sa svim
namještajem u Gružu, u blizini željezničke
ia Obraliti se g.gji Pavli Šoletić u
Gružu. 163

 

Ivan Glegi pok. Antuna bi proglašen
mrtvim. Njegovi naslijednici neka se prija-
ve sudu ili potpisanome do 27. Avgusta 1909.

Ivan Zaldler de Rosemberg pok. Ivana
odsutan je i nepoznatog boravišta. Ako ko
zna za njega, neka se javi potpisanome.

Imanje prvoga iznosi preko 40.000, a dru-
goga preko 50.000 kruna, koje danomice
rastu.

Dubrovnik, 11. Oktobra 1908.
156 Dr. Ljudevit Marotti
advokat.

BEE“ Parobrodić na
raspoloženje.

Uregjeni i na novo popravljeni parobrodić
ve ws 4 + je zgodan za pri-
ne izlete. Ide priličnom brzinom a mo-
udobno stati do 60 osoba. Cijene vrlo

, Potenje obratiti se vlasniku, $;

Jaku Batinić-u u Dubrovniku. 4

Prodaja slanih srgjela.
Ko želi kupiti na barjele dobrih slanih sr-

 

 

 

oOreaeamvČv ue -.

ceČEFf =

tz Rmme=>og