Br. 193. najbolje je jamstvo, da će dobro i vijerno odgovarati povjerenom mandatu. Nade je, da se neće prevariti ni pokajati pravaši, koji "su za nj glasovali, i koji su dapače odlu- čili njegov izbor proti gadnim intrigama Dr. Arneria, jer i ako g. Kunjašić nije bio kandidat pravaške stranke, ipak se njegovo političko mišljenje ne oOdalečuje puno od onog pravaškog. Cijelo mjesto Blato bilo je nakićeno narodnim trobojama, a mužari su sa svojom grmljavinom još većma razvese- ljivali onako razdragana svačija srca. Istog a po podne po e izabratte-kita mješćana u sustet biranim biračima, koji su dolazili iz Korčule. Na pozdravni govor odvrati Mon- sinjor Bačić, da su učinili ono što im je nalagalo srce otačbeničko a da im je i sa- vjest mirna, jer su izabrali čovjeka, koji će se znati zauzeti za interese Blata i svega izbornoga kotara. U večer bila je rasvjeta uz sviranje glazbe i uz učestvovanje mno- štva svijeta, koji su neprestano klicali svom zastupniku. Dao Bog da bude na korist i diku mile nam Hrvatske! Izbor u veleporezničkom sre- zu dubrovačko-korčulanskom. Od otrag nekoliko dana srpska je stranka bila proglasila kandidature Dr. Kneževića i I. F. Lupisa. Naprotiv »samostalna organi- zacija Hrvatske stranke« naišla je na jak, skoro jednodušan otpor kod birača velepo- reznika kotara korčulanskog, kojima je bilo pripušteno da odrede osobu kandidata. Ipak je stanovitoj klici uspjelo da profurtimaši kandidaturu Lupisovu, ali se je kod toga radilo na tako ogavan način, da je isti pre- sjednik stranke Dr. Pero Cingrija označio klikin postupak »furfanterijom«. Sasvim tim Lupis je kandidat stranke i biti će da- nas izabran. Samo će mu falit glasovi onih, koji ne mogu da odobre nešto što ima u sebi mnogo imnogo truleži. Ovoliko za sada! Politički pregled. Carevinsko e sastat će se po svoj prilici dana 17. Novembra. (Saborski izbori u Donjoj Austriji). Dne 26. o. mj. u Beču su se na osnovu novoga saborskoga izbornoga reda ovršili izbori za donjo-austrijski sabor. U gradu Beču dobili su od 48 mandata kršćanski socijali 43, a socijaldemokrati 5 mandata. U seoskim opći- nama izabrano je u 10 izbornih kotara 9 kršćanskih socijala i 1 socijaldemokrat. (Zabrana prevoza oružja kroz Austro- Ugarsku za Srbiju i Crnu Goru). Javljaju iz Beča: Zvanični list objavljuje otpis mini- starstva financije radi zabrane izvoza i pre- voza ratnog pribora. Uslijed zaključka mi- nistarskog savjeta u sporazumu s ugarskom vladom, zabranjen je izvoz i prevoz oružja, imunicije, baruta, praskavih i paljbenih tvo- rina svake vrste, konja, magaradi i ostalog za ratue svrhe potrebitog gradiva sa namje- rom za Sibiju i Crnu Goru iz obadvije dr- žave monarhije skupa sa Bosnom i Herce- govinom. (Silna uapšenja terorista u Petrogradu). Javljaju iz Petrograda: Dne 22. ov. mj. u noći uapšena su ovdje dvadesetpetorica o- sumnjičenih zbog toga, da su navodni čla- novi socijalno-revolucijonarne bojovne or- ganizacije. Velika zaliha revolucijonarnih spisa nagjena je u jermenskoj crkvi. Ko- začke ophodnje prolaze i opet gradom. (Porta i njemački poslanik). »Vossische Zeitung« prima iz Carigrada vijest, da se je porta obratila na njemačkog poslanika, zamolivši ga, neka bi poradio na tome, ka- ko bi njemačka vlada navela Austriju, da pristane na megjunarodnu konferenciju. (Naoružanje Turske). Carigrad, 27. o. mj.: Treba uvažiti, da Turska od 15. listopada dalje još nije prestala s naoružavanjem, da- pače da ga povećava. U Anatoliji i Evropi skupljeno je do 300.000 vojske. Što se Tur- ska danas naoružava, svagja se na to, da se Turska ne pouzdaje u Evropu, već želi da se za konferenciju spremi s jakom voj- skom. (Turski listovi protiv srpskih vojnih pri- prema). Nekoji turski listovi u Carigradu opominju Srbiju, neka se sustegne od sva- koga prenaglog i nepromišljenog koraka. (Vojnička konvencija izmegju Srbije i Crne Gore). Javljaju iz Beograda, 26. o. mj.: Kralj Petar potpisao je jučer ugovor izme- gju Srbije i Crne Gore na zajedničku vojnu operaciju svih država. Nezadovoljstvo sa sultanom). »Frank- furter Zeitung« prima iz Carigrada, da je sve jasnije raspoloženje megju mladoturci- ma, da se skine s prijestolja sultana Abdul Hamida. Ako se time oklijeva, čini se zato, što se hoće da to progje bez trzavica. Grčko brodovlje u Egejskom moru). Jav- ljaju iz Atene: Iz Salamisa otploviše tri oklopnjače i pet torpiljarka prema istoku. (Ispražnjenje Sandžaka). Javljaju iz Bu- dimpešte: Ispražnjenje Sandžaka sprema se vrlo žurno, te ka pom o ispražnjen na) početkom budućega mjeseca. Pre- ra me stoji vijest, kao da hoće Aus- tro-Ugarska ostati još neko vrijeme u San- džaku, dok se ne riješe neka pitanja ili još više pridržati Sandžak kao neku vrstu zaloga. Gradska kronika. + Mato ivetta. U uiornik je stigla nenadna tužna vijest iz Trsta, da je onamo minuo g. Mato Ivetta. Pokojni i r mladić; imao je 28 godi- je činovnik kod »Jadranske « Smrtni ostanci bil će preneseni u robrodom »Šipan«, u dojdući na $ ura pr. p. u gradsku luku, o- će krenuti put grobišta sv. na Boninovu. — Laka mu zemlja a ožalošćenoj porodici naše iskreno i T | ih je biol R Imenowanje. Naš sugragranin gosp. Božo Frank, kanc. oficijanat, imenovan je kanc. asistentom kod okr. Suda u Šibeniku. estitamo ! + Gjive Kelez. U ponedjelnik je pre- minula u 69.0j godini g.gja Gjive Kelez rogi. Miloslavić, majka g. Vlaha i učiteljica g.gjica Ljubice i Marice Kelez. U utornik joj je bio priregjen lijep pogreb. Laka joj zemlja a ožalošćenim naša iskrena sućut. »Waprednjaci“ na putu. U prošli ponedjelnik je u naš grad prispjela neopa- ženo čitava vojska od jedno...... dvade- selak i to većinom generala t. zv. »napred- njačke« stranke Hrvatske i Slavonije. T6 mizerne figure sa na čelu »sjenom od čo- vjeka« prije nego razgledaše grad u društvu nekolicine gjetića i mališa poznate kance- larije, banke i općine, održaše u Sokolani nekoliko »dubol predno-kulturnih govorancija. Pred večer pola štaba isčezne, a pola ostade da u večer naravno po na- prednjačku protumači mjesnim telićima u njihovoj »Ćitaonici«: ko je kriv podregje- nosti Hrvatske, nagodbi, podržavanju Rau- cha, aneksiji Bosne, kome u prilog ima bosansko državopravno pitanje riješiti, ko je kriv veliko srpskoj propagandi, nadalie kako se imaju utući popovi, »klerikalizam«, crkv. brak, crkveno-državna veza i. t. d. Kažu, da je njihov papa Lorković na po- slijetku od naprezanja u riješavanju tih pita- nja promuko. Bio je prisutan tom naprednječkom ka. - šiku oficijelno cijeli Upravni Odbor »Sam. org. Hrv. Stranke« sa dr. M. i P. Čingri- jom i dr. Znali smo i znademo, da »Crvena Hr- | vatska« * i njezini nadahritelji, vogje bez \vojske, šuruju potajno sa napredniacima i | gledaju zgodan čas, kad će se otiesti'' raz- \nih Utvara i »samostalnih orgarizacija«, ali sada smo se jasno osvjedočili o fa: izejštini njihove gadne politike. Ko pozna u dušu ljude, kako mi, mogao se je odmah bez ovoga uvjeriti da izmegju Čingrija et kom- pani i od Smodlake nema nikakve razlike; njihov rad, načela i pisanje identično je sa pogubnim i bezvjerskim načelima (& ne- hrvatske stranke, jer ako je, kako je jedan list pisao, ono bila skupština povjerenika »napredne« stranke, onda možemo slobodno ustvrditi, da se je »Sam. Org. Hrv. Stranke« pretvorila u demokratsku. Pa tako i jest. To svjedoči i pisanje »Slobode«, gdje pre- poruča svojim, da njezini pristaše za nijed- nu stranku ne glasuju, već za dubrovačku or- ganizaciju »Hrv. Stranke«. Ta to je više nego jasno! To je prvi stupanj nove politike, no- vih načela. Njihova politika i nije drugo, već vječno mijenjanje načela i programa. Oni pod plaštem »sam. org. Hrv. Stranke« kriju otrovnu guju, da je do zgodnog časa puste, da truje naš hrv, narod. Ali Bogu hvala, narod ih je pretekao, razumio i uvi- dio tu podlu, pogubnu i farizejsku igru i okrenuo slavosrbima svoja legja. Ne shvaćamo jedino onu gospodu pro- tivnike u našem gradu, koji ipak simpatizi- raju s nama, da već jednom ne zavire dublje u tu izvjesnu igru odviše prozirnu našijeh političkih protivnika, a koje ipak, ima tomu dosta, vuku za nos na propast dobre na- rodne misli. t Niko Krile, U četvrtak u večer je umro g. Niko Krile, trgovac, u 23.oj godi- ni. Sprovod će mu slijediti danas po podne na 3/2 sata. — Počivao u miru, a teško oža- lošćene Bog utješio! (— Uprava »Hrvatske Radničke Zadruge« pozivlje gg. članove, da dogju danas po podne na 3 ure u društ. prostorije, odakle će krenuti za pogrebom svoga člana). Sjednica Trgovačko Obrtnič. ke Komore obdržavala se u srijedu dne 28 tek. mj. na 4 sata po podne. Iza kako je presjednik konstatovao zakoniti broj čla- nova, proglasi sjednicu otvorenom. Zapis- nik prošle sjednice bje jednoglasno odobren, kako je bio sastavljen. Tajnik je zatim op- šimo izvijestio o svome i presjednikovu zastupstvu Komore u Pragu i o naučnom boravku njihovu kod Posestrime u Beču. Na presjednikov predlog bje jednoglasno prihvaćen zaključak, da skupština ovlašćuje presjedništvo, da posebnim dopisom zahvali bečkoj Posestrimi na iskazanoj ljubavi i usluzi. Povišenje predračuna za godinu 1909 presjednik digne sa dnevnog reda. Glede [imenovanja mešetara za političku općinu Korčulu odlučilo se otvoriti javni natječaj, koji će trajati do uključno 31 Januara 1909, Molba Antuna Linardovića i dr., kojom se pitalo, da Komora podupre molbu uprav- ljenu na Namjesništvo, da bude uveden potpuni nedjelni počinak, bje odbivena a odlučeno poduprijeti molbu Jova Berdovića i družine, u smislu, da nedjelni počinak ostane onakav, kakav je danas. Nakon što je tajnik izvijestio o obavijestima crpljenim ma Ministarstvu Nastave u Beču glede us- troja večernje škole za trgovačke pomoćnike i mladež u Dubrovniku, bje na PRAVA CRVENA HRVATSKA. predlog g. Mateja Šarića prihvaćen zaklju- čak, da se ne osnuje ovakova škola u Du- brovniku, nego da se poradi oko toga, da bi vlada ustanovila u Dubrovniku jednu potpunu redovitu trgovačku školu. Nagrada u iznosu od 408 kruna iz zaklade »Franjo Josip I« bje podijeljena gosp. Vicku Milja- nu iz Cavtata. Izvješće presjedništva o dje- lovanju Komore od 20/8 do 20/10 tek god; bje dignuto sa dnevnog reda, jer radi pre- opterećenosti tajnik nije imao vremena, da isto pripravi. Petru Pallavicini, učeniku obr- tne škole u Hotice u Češkoj bje udijeljena potpora u iznosu od 500 kruna. Na enketu, koju Ministarstvo Trgovine kani početkom Novembra sazvati za dogovor kako da se unapredi izvoz dalmatinskog vina, bje odlu- čeno kao predstavnika ove Komore poslati gosp. Joakima Kunjašića iz Blata. Zastup- nikom Komore na dalmatinski sabor bje izabran g. Dr. Milorad Medini iz Dubrov- nika. Za ,,Gundulićevu“ glazbu. Go- spogja Kety ud. Mišetić položila je u fond glazbe Hrv. Pjev. Glazb. Društva »Gundu- lić« K. 20, za zahvalu prisustvovanja naše glazbe sprovodu sina joj Pera. — Članovi »Pravog Hrvatskog Sokola« darovaše u fond glazbe prigodom izleta u Trebinje: po 50 para: Josip Posedel, Mato Koprivica, Ivo Pekas, Božo Rašica, Franić Kovačević, Ga- lić Bartul i Josip Žalud. (Skupa Kruna 23:50). Uprava gospodi darovateljima naj- srdačnije zahvaljuje. Konocerat. Sutra u 11 sati prije podne glazba Hrv. Pjev. Glazb. Društva «Gundu- lić« otsvirati će birani program na »Luži«. Poučno-zabavni sastanak. U Srijeđu dne 20. ov. m'. obdržavao se je u kat. drušivu »Bošković« poučno-zabavni sa- slanak, na kojem je govoi'o gosp. K. proi. Krile o ILom dijelu svojih putopisvih crtica »K ponoćnom suncu«. Domaći kinematograf ,,Admi- rinda““ svaki dan bolje napreduje, jer se g. lija Nerdel'i svom dušom zauzimlje ka- ko bi slike to življe i savršerije b'le, a opet kako bi prikazao majskladnije i nai- moralnije slike. DuZrost je javne štampe da preporuči taj poihvat, koji naibolie u mlagjijem pobugjuje plemenite misli i ču- stva, i silno pripomagza uzornomu odgoju mladeži. Jučerašnji program, koji će trajati do utornika, jest slijedeći : 1) Udišući stroj, šaljive slike; 2) Sreća u nesreći, 16 slika iz života ; 3) Jeruzolim, snimci iz naravi ; 4) Zatvara se na 5 ura; vrlo šaljiva pre- stava. Iz ,,Gundulića“*, Uprava Hrv. Pjev. Glazb. Društva »Gundulić« pozivlje gospo- du pjevače, da izvole dolaziti na kušnje, koje su svaki dan od 7 do 8 sati večer, Gradnja nove crkve na Brga- tu. Pišu nam s Brgata: Nećemo počet od godine 1895. niti od 1900. i 1901., kad je g. gragjevni savjetnik Ć. Iveković radi gra- dnje crkve amo dolazio. Početi ćemo od najnovijih molba, koje su poslate na c, k. Namjesništvo u Zadar. Molbe su počele [.) na 13/1V. 1903.; — IL) na 2/XI. 1904.; — 11.) na 10/XII. 1905.; — IV.) na 4/VI. 1906.; — V.) na 17/4ll. 1907. Sadržaj ovih molba je jedan te isti, biva: Vlado! gradi novu Cr- kvu, jer ćemo jedan dan ostat pod ruševi- nama. Zanimiviji su odgovori na ove molbe, pa ćemo ih u kratko prikazati, I, Namje- sništvo u Zadru dana 10/XII. 1904. br, 43908. odgovara: predhodne se osnove pospješuju. (Hvala Bogu!) ll. Isto Namjesništvo na 8/IV. 1905. br. 7238/Il. priopćuje: osnove se od- gagjaju za drugo polugodište 1905. (Kuku! pred 5 mj. pospješivale a sad odgagjaju!) I. Na 5/Il. 1906. br. 37589. c, k. Namje- sništvo blagohotno i veselo javlja: osnove su poslate u Beč! IV. G, Glavar Brgata Gor- njega prima dopis Općine u Dubrovniku od dana 11'XI. 1906. br. 4401., u kojemu pri- općuje dopis poglavarstva u Dubrovniku od 30/X. 1906. br. 25989., koje obznanjuje od- luku Ministarstva za bogoštovje i nastavu u Beču dana 5/X. 1906. br. 9521., da se je o- snova odobrila te se pospješuje Namjesni- štvo, da pošalje Ministarstvu potanku osnovu. V. Na 6/V. 1907. primio je ovdašnji kape- lanski Ured dopis Prisvj. Biskupskog Ordi- narijata u Dubrovniku dana 3/V, 1907. br. 416., u kojemu priopćuje dopis Namjesni- štva od 27/IV. 1907. br. 15221/Il., da će potanka osnova bit sastavljena nmajkašnje do konca srpnja 1907. i poslata Ministar- stvu na odobrenje. Napomenut je \ovdje, da su preko prvog potpisanog g. kapelana na molbi, dobili od c. k. Vlade ukor svi sta- novnici Brgata, jer su pitali konačno rije- šenje glede crkve. Više se nije pitalo ništa, jer potanka osnova učinjena, bit će bila po- slata i u Beč, a opel primat zaludu ukore ne koristi! Prigodom lanjskih izbora za ca- revinsko vijeće, došao je bio k nama i g. kan- didat J. Biankini, baš — kako su govorili — |radi crkve,-vidio je i kazao da će sigurno bit u proračunu za god. 1908. Sad ko i tad! Postao zastupnik, ne sjetio se crkve! A komu se obratit, kad svaki zastupnik mora se bri- gat za interese svojeg kotara. Obraćamo se na javnost, pitajući c. k. vladu: Gdje potka, gdje osnova za novu crkvu na Brg$tu? Znaš vlado, da je već počelo otpadat kamenje u crkvi? Spominješ se vlado, da se je crkva imala zatvorit prvih setembra 1905. kako je bio maredio c. k. arhitekt g. Ć. Iveković. Mi znamo, mi se spominjemo. Još bolje znamo, da smo pripravili zemljište, kupili klak, ucijepili kamenje i još obećavali odmah dat nekoliku svotu novaca, ali uzalud! Opet pitamo: Kad će se počet? — Brgačani. Iz Gruža nam pišu: Neki već imadu namještene drvene barake a neki namjera- vaju namjestiti ih po našoj obali, što je po ures mjesta sasvim grdno. Tome bi se mo- ralo doskočiti, jer neka unajme dućane pa slobodno im, ali ne da nagrgjuju našu neg- da divnu obalu. Preporučujemo koliko op- ćini toliko Društvu za poljepšanje, da na- stoje što prije ukloniti grdesije. Naš je Gruž u mnogočemu zapušten, a o putevima da i ne govorimo, što ćemo najbolje osjetiti kad pane dobra kiša, jer su i konali, u ko- je bi se imala voda s puta slijevati, natr- pani sovrnjom i smećem. Ima još toga, ali drugi put, a uhvamo se da će ugl. Općina odazvati se opravdanim molbama, što bi bilo na korist mjesta i pučanstva. — Gru- žani. Lutrija. U Subotu dne 24. o. mj. bili su izvučeni ovi brojevi od Tršć. drž. lutri- je: €4, 13, 31, 71, 5. Upozorujemo na oglas graditelja i popravljača o:gulja i glasovira, g. Karela Šalat, koji se sada nalazi u Dubrovniku. Dobrotvorni prinosi. Prigodom godišnjega bilansa mjesno »Prvo Dalma- tinsko Trgovačko Društvo« priložilo je u fond Zakloništa »Domus Christi« i »Pučke Kuhinje« K 70. — O smii g.gje Ane Šarić udate Brašić iz Kune, udijelio je Dječijem Zakloništu g. Ivan Šarić K 10, a o smri? g. Pera Mišeti- ća u istu svrhu g. N. N. K 10. Razne vijesti. Pomorska snaga država. Interesantan je ovaj uporedni pregled ubojnog brodovlja pojedinih država: Engleška ima oklopnjača 65, oklopljenih krstaša 62, svega 127 oklop- ljenih brodova; Njemačka ima oklopnjača 42, oklopnjenih krstaša 20, svega 62; Sje- verno Američke Države 40 +- 26 = 66; Francuska 30 + 24 = 54; Japan 26 + 25 = 851; Rusija 20 ++ 6 = 26. Kao što se vidi po broju oklopnjača i oklopljenih kr- staša, ovakov je red pomorske snage u dr- žava: Engleska, Sjev. Amer. Država, Nje- mačka, Francuska, Japan, Rusija. Za Rusi- jom dolazi ltalija, a iza ove Austro-Ugar- ska. Broj ruskih žrtava u rusko-japanskom ratu. U Mandžurskoj, koliko se sada zna- de, palo je na bojištu rusko-japanskog rata ruskih častnika, i vojnika 70,000; u samom Port-Arthuru 10.000. Ranjenih je bilo tri puta toliko. Mnogi su kasnije podlegli ra- nama. Rat taj Rusiju stoji okruglo 5 mili- jarda i 100 milijuna kruna, ili 2 miljarde rubalja, a ljudi ubijenih, kažnjenih i osa- kaćenih, učinjenih za rad nesposobnim, računa se u svemu 200 tisuća. A kolik je gubitak u privatnom imetku, ni broja se ne zna! Sto bi se sve dalo za kulturne svrhe urediti sa 5 miljarda ? Koliko ima liječnika. Prema najnovijoj medicinskoj statistici, u svijetu ima 228.234 diplomiran:: liječnika. Od ovoga na Evropu samu dolazi 162.234 liječnika, i to na En- glešku 34.976, na Njemačku 22.518, na Ru- siju 21.489, na Francusku 20.348, na ltali- ju 18.345. Kakovih je sve vijernika na svijetu. Rimokatolika ima na svijetu 264 milijuna, protestanata 185, grčko-istočnjaka 110, mu- hamedanaca 187, židova 11, pogana 125, budhista 438, indijskih vjera 210 milijuna. Vijernika, koji vjeruju u jednoga boga ima 757, a onih koji vjeruju u više bogova 773 milijuna. Zabranjeno pušenje, U Abisiniji je za- branjeno pušenje tako, da se Evropeljani moraju sakrivati kad puše. Ova je zabrana potekla od tuda, što se tamo nekada stra- šno pušilo. Da bi se io iskorijenilo, izdana je zabrana, koja se toliko širila, da se prostrla na cig narod, Kako će propasti svijet? Tako je gla- silo pitanje jednoga lista na više znamenitijih učenjaka. Jedan od njih, Sir Oliver Lodge izjavljuje kratko i jezgrovito, da on toga ne zna. Lord Avenbuiy upućuje ga na astronome; ma da se megju njih ne broji, drži, da će zemlja pasti u sunce, Profesor E. I. Garvood drži, da je moguća velika poplava i opisuje ju ovako: Razvoj God. IV. zemaljske kore ovisi od dva faktora: jedno o potresu, koji zemlju uzruja i pravi na njoj uzvisine, a drugo zemaljska se kora troši. Sad se, kako je poznato zemlja nala- zi u stanju neprestanoga ohlagjivanja. Kad jedamput ohladjene, ukočene naslage zem- lje ne bude voda mogla probiti, ne će više biti ni stvaranja brda, ni potresa. Naprotiv će se zemaljska kora uslijed neprestanoga trošenja sve više približavati razini morskoj uslijed neprestanog trošenja past će povr- šina zemlje do dubine od neko 30 met. — po računanju profesora Garvooda — ispod površine vode. Vrlo interesantna je teorija fizičara Sir William Ramsaya. On ne traži uzroka propasti zemlje ni u prirodnoj ka- kovoj pojavi, već se boji, da će ljudi usli- jed prevelike napučenosti morati od gladi pogibati. Sir William Hugins, glasoviti astro- nom, zastupa mnijenje, da zemlja može isto tako kroz veliku vrućinu propasti, kao i kroz zimu. Osobito mu se vjerojatnim čini koli- zija sunca s kojim drugim sviježgjem. Najmlagji urednik svakako je od 9 go- dina Hemiy Cambell, koji izdaje u Tranto- nu (sjevero-američka država Ohio) svoj časopis pod imenom »Boys Ocan Paper«. Taj/dječački list čita se u mnogim državama. Sad se je mladi urednik dovezao u Njujork, da prouči uredovanje kod velikih časopisa, jer misli svoj list pretvoriti u dnevnik. List Cambellov prodaje se vrlo jeftino. Cijena mu je na godinu samo 5 centa. Uz Broj 878. Natječajni Oglas. Po zaključku Općinskoga Vijeća od 20/10 t, g. raspisuje se natječaj na ispražnjeno mjesto liječnika ove Općine za liječenje nje- zinih općinara i vršenje zdravstvene službe u opće, uz godišnju platu od kruna 4000. — isplative u mjesečne obroke iz ove općin- ske blagajne. Pošto u ovoj Varoši nema ljekarne, du- žan je držati dobro opskrbljeni ljekarnički ormar. Natjecatelji mogu svoje molbe podnijeti pišućemu kroz 14 dana iza prve uvrstbe ovog oglasa, dokazujuć svoje Austrijsko dr- žavljanstvo, poznavanje hrvatskog jezika i osposobljenje u sveukupnom liječništvu uz dosadanju praksu. : Ostale uvjete natjecatelji mogu dobiti u- smeno ili pismeno kod pišućega sve do da- na 15 studenoga t. g. Od Općinskog Upraviteljstva. U VELOJLUCI, na 21. Oktobra 1908. M. P. Načelnik : T. Tabain. Prisjednik: P. Farčić. zuianališih JAVNA ZAHVALA. Svim onim, koji na kojimudrago način nastojaše ublažiti našu tešku bol prigodom gubitka mile žene, odnosno majke GJIVE, ovim putem najtoplije zahvaljujemo, ostajuć im doživotno harni. Dubrovnik, 30. Oktobra 1908. Ucviljena Obitelj Kelez. Daje se u najam čimnos" sm sa svim namještajem u Gružu, u blizini željezničke ia Obraliti se g.gji Pavli Šoletić u Gružu. 163 Ivan Glegi pok. Antuna bi proglašen mrtvim. Njegovi naslijednici neka se prija- ve sudu ili potpisanome do 27. Avgusta 1909. Ivan Zaldler de Rosemberg pok. Ivana odsutan je i nepoznatog boravišta. Ako ko zna za njega, neka se javi potpisanome. Imanje prvoga iznosi preko 40.000, a dru- goga preko 50.000 kruna, koje danomice rastu. Dubrovnik, 11. Oktobra 1908. 156 Dr. Ljudevit Marotti advokat. BEE“ Parobrodić na raspoloženje. Uregjeni i na novo popravljeni parobrodić ve ws 4 + je zgodan za pri- ne izlete. Ide priličnom brzinom a mo- udobno stati do 60 osoba. Cijene vrlo , Potenje obratiti se vlasniku, $; Jaku Batinić-u u Dubrovniku. 4 Prodaja slanih srgjela. Ko želi kupiti na barjele dobrih slanih sr- oOreaeamvČv ue -. ceČEFf = tz Rmme=>og