\ se urugi in- istom smislu. Mini- oč i veli, da se ima zanvaliti jedino trojnom savezu, što je vla- da u pitanju talijanskog sveučilišta u Au- strij! mogla poduzeti jednu akciju, jer bez trojnoga savezaljto nikako ne bi bilo mo- guće, te ne bifpreostalo bilo ni jedno dru- go sredstvo, do li sile. Nema razloga, da o“tom dalje govori, jer 'ni) jedan" govornik nije to nasjekao,*već_su/svi izjavili, da žele mir i'da su sporazumni s vladom. Talijan- ska vlada;nije' htjela niti /ne“će poduzimati nikakve akcije' protiv Austro-Ugarske i kad jena istoku nastojala“'da brani talijanske interese, nije“time“ htjela,“ niti je namjera- vala, da svoju politiku naperi protiv susjed- noj/i saveznoj mornahiji. Potpora Engleške bila je u“prvoj fazi povoljna za ltaliju, a isto tako će i u drugoj fazi sporazum s R u sijom pogodovati talijanske interese. Zanimiva slika iz drniške krajine. IV. U zadnjem našem članku rekli smo, da sadašnji naš načelnik dotično? i"cijela dana- šnja uprava“ nijesu“ ništa“ učinili? s čim_bi“se mogla unapredit ova“ nevoljna i,u svemu zapuštena drniška krajina. Doista ovo'su žalosni pojavi, koji"se na žalost u mnogim krajevima naše uže domovine opažaju, a koji jošiinačiveću našu tugu osobito se u našoj drniškoj okolici ističu. Kadžčovjek vidi ovake pojave, on treba dašim uzrok traži i da barem donekle raz- bistri ovako neugodne fenomene. Ako če- ljade često puta ispituje uzroke i o onim stva- rima, koje baš nijesu od tolike važnosti, ko- liko više on treba da zaviri u srce onim dogogjajima, koji su nuždni za njegov ži- votni napredak i konačnu ekonomsku sreću! Kojišje razlog ekonomskom propadanju mnogih dalmatinskih općina a naosob naše drniške općine? Nećemo, a niti možemo svesti samo na jedan uzrok, koji bi ništio vremenitu sreću naših općina. Kad bi če- ljade potanko išlo stvar proučavat, dosta bi se toj nevolji uzroka moglo naći. Po našem mišljenju, koga je u mašem duhu gorko i- skustvo porodilo, mi bi se usudili reći, da je izmegju glavnih rak-rana na tijelu općine ta, što je u upravama općinskim zavladala rodbinska sveza. Neke općine cijene se da su kao obve- zane na poslušnost i pokornost samo nekih stanovitih obitelji. Po rodbinskoj svezi na- stupaju razne svojte, prijateljstva, koja ni- er ništa drugo nego snažna iZmožna upo- “)nskog gubitka i nesreće. 'niškoj općini i u njezinoj u- sveze? Je li ona postala ko ttalnih obitelji, koje hoće »gobrojne drniške opći- opetovat ono, što se atskoj Kruni« ista- koje vežu drniško ' nam kaže sam Pave Nakić, Takogjer viti za- koga 'qm prilike, da su zauzimanjem rodoljubnog sve- ćenstva po svim selima već nazad dvije go- dine osnovane seoske blagajne. Od kolike su koristi po našeg siromašnog težaka ove ustanove, to bi znao naš svaki seljak pri- povijedat, jer sad više; ne drhće?pred/gvo- zdenom desnicom lihvara. Vidio je i to se bolno dojmilo našeg načelnika i svih nje- govih ljudi, dajse je težak: ekonomski pri- digao i da mu se seljak više onako ne kla- nja kaočšto je otrag malo vremena sa stra- hopočitanjem činio. On ni u ovoj plemeni- toj stvari niješihtjeo žrtvovati svoju rek bi prirogjenu ambiciju. Nek nam odgovori na- čelnik: jeli on radio proti plemenitom radu \dmiških rodoljuba? Nije li on javno i pri- PRAVA CRVENA HRVATSKA. Strahote užasne trešnje u Italiji. Iz cijele južne Italije dolaze glasovi o ve- likom ' potresu, koji je prouzrokovao strašnih šteta i više žrtava pokopao. U Mesini više stotina kuća je srušeno. Mnoštvo ih usmr- ćeno i ranjeno. Ratni brodovi i parobrodi prispjeli su da pruže prvu pomoć stradal- nicima. Iz pokrajine Reggio dolaze vrlo oz- biljne i dirljive vijesti. U Bagnari; mnoštvo ljudi poginulo. U Palmi potres je bio oso- bito jak i veoma dug. Više stotina njih za- glavilo. I iz drugih mjesta Sicilije i Kala- brije dolaze vijesti 'o strašnim štetama i žrtvama. Vlada je poduzela sve mjere za prvu pomoć. — Potvrgjuje se da je veći dio grada Mesina srušen. Broj poginulih | vatno “i rovario _ protiva' onim, koji su zapu- \štenog težaka“ u njegovoj 'skrajnjoj bijedi |btjeli od gotove propasti otet? Nek nam on \još odgovori i na ovaj upit: nije li on bio | bar djelomičnim “uzrokom, da se je naš ne- \voljni težak u onako ekonomsku propast \strovalio? Zašto on nije, kad je vidio da \su blagajne korisne sam taj pothvat pohvalio i unapredio, \što ga je njegova dužnost zvala, jer on kao načelnik treba da pazi na dobro svojih op- ćinara? On je htjeo stati na put blagotvor- nom utjecaju seoskih blagajna, pa je naka- nio — jedino da nesklad stavi u ovu i ona- ko mukotrpnu općinu — osnovati nekakvu štedionicu. . Mi nijesmo protivni nikakvomu dobrom pothvatu, pa dosljedno ni štedionicama. Ako se mi ne protivimo ustanovljenju štedioni- ca, mi se protivimo načinu s kojim je htjeo gospodin Skelin i družina ustanoviti, i svr- hu, koju su oni tobože s njom mislili po- stignuti. Ustanovljenje štedionice dobra je i kori- sna stvar, i to u nekim prilikama; ali usta- noviti je na teret općinskog dobra, to je ono što mi osugjujemo. Načelnik na čelu sa svojom rodbinom smislio je podignuti štedionicu — to se razumije najviše na ko- rist svoju i svoje rodbine — a zajamčit nje- zin opstanak s dobrima nepokretnim i po- kretnim drniške općine. On je htjeo osigu- na | što mrtvih, što ranjenih. njegovim općinarima, nepoznat. Govori se, da ih je više tisuća SN tr LALA Nr LA SLANI DAS \Proganjanje narodnosti u Ugarskoj. \ Sud u Pešti osudio je Slovake Andriju. | Obaha na 8 mjeseci tamnice i 800'Kr. globe, \a Josipa Cipara na tri mjeseca tamnice i |800 Kr. globe, jer su u »Narodny Noviny« | kritikovali svirepstvo predstojnika Pereszle- I|myi-a Zeltana, Černovskog »junaka«. | U rumunjskoj konfesijonalnoj gimnaziji \u Bradu došli su državni odvjetnik, istražni |sudija i žandari iz Deve, da pronagju sli- | jedeći zločin: Direktor gimnazije Dr. P. O- | priša je za vrijeme predavanja povjesti uče- nicima kazao, kako je vlaški vojvoda Mi- hajlo Hrabri, sjedinio Erdelj sa Rumunj- skom prije tri stotine godina i preporučio je gjacima, da čitaju i kupe djelo »Povjest Rumunja«, koju je napisao sveučilišni pro- fesor N. Jorga u Bukareštu. Direktor je ka- zao dalje, da su Rumunji uvijek bili vijerni prijestolju, u ratovima da su vazda prvi bili, i da su rumunjski vojnici i sada otišli me- gju prvima u Bosnu. Istražna komisija otišla je izravno u gi- mnaziju, bez da je o tome obavijestila kon- istoriju u Sibinju, kao nadležnu vrhovnu komisiju dotične gimnazije. Istraga se vodi jedino na temelju neke denuncije. | rat štedionicu s pašnjacima i dati im. siro- mašnih općinskih sela. Zašto je gospodin aačelnik u ovom poslu ovako se ponašao? Zašto je smislio na teret jadnijeh seljana njihovim se dobrotvorom prikazati? Ako je želio štedionicu ustanovit, zašto nije sa svo- jim bićem i svojih rogjaka i prijatelja jam- čio? To je on imao kao dosljedan čovjek učinit, jer se riječju gradi dobrotvorom na-' roda. S čim se još može načelnik pohvalit, da je za dobro općine uradio? Od nekih smo čuli, da se hvalio, da će redovinu ukinut i tim narod ekonomski pridignut. Ne vjeru- jemo, da se je Skelin dao i na taj posao. Ta on dobro znade, da mu nijedan seljak neće vjerovat, jer je cijeloj drniškoj općini poznat slučaj nevoljnog težaka Šuljka. Da nije bilo Dr. Ziliotta, jadni Šuljak kukao bi nad nepravdom, ali mu nikakve koristi nebi bilo. Mi sad ne branimo ni redovinu ni fratre, nami je to deseta briga. Žao nam je jadnog težaka, koji je barem u jednom selu nasjeo nagovaranjima, kako se glasa, načelnikovim, a poslije morao sam uačelnik izbrojit 1000 kruna i poslije ih od naroda sam utjeravat. s Je li gosp. Skelin nagovarao težake proti redovini ? Javno je mnijenje, da jest. Upi- tajmo do jednog težaka: je li mu teža re- lovina ili kamata i namet načelnika Skeli- ia, svaki će nam odgovorit, da mu je dra- će bit bez kamate i nameta Skelinova, ne- go li bez ono malo redovine, što svomu 'upniku godimice daje. Skelin sa svojom rodbinom obećavao pred zbore: puteve, vodu i škole, a još su go- ovo sva sela u drniškoj krajini bez pute- va, bez vode i bez škola. Vidi se, da je i u ovom obećanju Skelin ja svojom rodbinom ostao vijeran svomu načelu: »rič vitar — ja rekao, ja porekao«! kuša mt tt RS SAA al JESSE Žepnit Hlinka rehabilitiran od sv. Stolice. Siovački listovi javljaju, da je poznati slo- vački mučenik župnik Hlinka, koji je bio izložen toli čestim progonima sa strane u- garske vlade i napokon bio pod utjecajem ugarske vlade od biskupa Pavya suspendi- ran »ab ordine et officio«, te morao iz svo- je župe otići, rehabilitiran je naredbom pa- pinske kongregacije u Rimu. Ta je stvar 1- [pobudila u svima krugovima veliku pozor- at| nost. Župnik Hlinka apelirao"je'naprotiv bi- :ro|skupskoga suspenzijonoga dekreta na pa- ]li| pinsku kuriju, na što je došao iz Rima na ;e|biskupa Pavya naputak, da pošalje sva ak- w-|ta u Rim, koja se odnose na taj predmet. Nakon točnoga ispitivanja i istrage papin- ske kongregacije uslijedila je ovih dana o- dluka svete Stolice, u kojoj se izjavljuje, da Domaće vijesti. Podizanja pučkoga školstva u Dalmaciji. Jedan dalmatinski zastu- pnik piše u »Hrvatskoj Korespondenciji«: »U ovogodišnjem državnom proračunu na- lazi se isto kao i u prošlogodišnjem prora- čunu uvrštena svota od 300.000 Kr. za_una- pregjenje pučkog školstva u Dalmaciji. Kako sam imao prigode razgovarati više puta sa ljudima, koji u ovom pitanju odlučuju, to bi vlada imala kroz deset godina iz svojih sredstava dati svake godine svotu od 300.000 Kr. za ovu svrhu. — Cjelokupni vladin do- prinos iznašao bi po tomu ravnih 3,000.000 Kr. Stom se svotom može u Dalmaciji u- raditi dosta toga; može se stvoriti jednu novu generaciju ljudi, ali ja se bojim, da stva ono, što bi se dalo poslignuti, kada bi se taj sav movac upotrebljavao onako, kako bi se morao upotrebljavati«. Srpski djaci za talijansku u- provaljivanju srbijanskih ustaških četa u Novi Pazar, pojačana je znatuo vojua po- sada u Plevlju. Tako su već stigla dva ba- taljuna, a očekuje se još dva bataljuna i jedna baterija. ni Gazetta« javlja, uručio je Sultan veliko- i u kojoj mu se saopćuje, da je onamo stiglo 60 američkih anarhista, da izvedu će se kroz ovo razdoblje od 10 godina po- gientat, Drži se, da su ovo pismo napisala stignuti u Dalmaciji na polju pučkog škol- qya pukovnika, koji su radi toga brisani kao Sultanovi pobočnici. Polcajni ministar oprovrgava vijest novina, k& da je uapšen jedan američki anarhist. ta mana Reittera. Vatra sa je velikom brzinom raširila, te je dohvatila i prvi kat, te je jedva živu glavu iznijela stanujuća obitelj draguljara g. I. Bauera, a sve pokućstvo postalo žrtvom plamena. Isto tako nastra- dala je i I. dionička tiskara, kojoj je osim radioničkih prostorija izgorjela knjižara sa svom robom do temelja. Šteta se računa na 100.000 kruna, a većim dijelom je osigurano kod društva »Croatia«. Mnoge osobe su i nastradale, Nadalje je prodro požar i u stan g. Lermana, te mu je uništilo nekoliko pred- meta iz njegove skupocjene. zbirke, Kako je požar nastao, još nije ustanovljeno. i Pošto je već skrajno vrijeme, da se predbrojba podmiri, upozoru- jemo ovim onu gg. predbrojnike, koji su prošlih dana primili platežni poziv, da nam dotični iznos neod- vlačno odmah pošalju, jer_ćemo ina- če biti prisiljeni bez razlike List im obustaviti a iznos uijerati. Isto nek vrijedi i za one, koji nam du- guju za razna uvrštenja i oglašiva- nja. sep Sr Ape S Politički pregled. Austro-Ugarska i Turska. Javljaju iz Bu- dimpešte 22. pr. mj., da glede odštete, koju bi imala Austro-Ugarska dati za Bosnu i Hercegovinu, postoje protuslovne vijesti. Dopisnik »Frkit. Zig.« javlja, da je Austro- Ugarska spremna dati odštetu od 100 mi- lijuna franaka. Dopisnik pak »Beil. Tgbit.« javlja, da je markgrof Pallavicini bio kod Porte, te prema svojim uputama nudio od- štetu od750 milijuna franaka, ali pod uvje- tom, da se ta svota nema smatrati tributom. Tim se je osujetila namjera turske vlade, da stvori procedens za pregovore s Bugar- skom. Crnogorske željice. Bečki »Zeit« prima iz Rima: Crnogorska vlada upravila je na diplomatske raprezentante Rusije, Engleške, Francuske i ltalije jedan novi memorandum, u kome se kazuje, da bi Crna Gora u slu- | čaju, da bi se Bosna Hercegovina definitivno | anektirala Austro-Ugarskoj, zatražila uki- nuće 29. čl. berlinskog ugovora i neposre- | dno zaposjela Spič (!!) Vojska u Plevlju. Da se stane na put! Pokušani atentat na Sultana. Kako »Je- mu veziru prijavu, koja je na njega stigla Zavjera proti španjolslom kralju. Iz God. V. Gradska kronika. Našijem čitaocima svesrdno čestita- mo Novo Ljeto is Godinu, želeći im krijepko zdravlje, svako dobro i sreću, a nadasve kućni mir, ljubav i spokoj- nost sa svojijem milijem. | ako godina prikaživa se sa prijetnjom i stra- hom, ipak uhvamo da će dobri Bog od naše domovine odalečiti bič rata i poraza. Tom željom"i za sebe i:za sve mile našeiHrvate kličemo: Sretna vam Nova Godina! Rodilo i kopno i mo- re; napredovalašhrvatska naša stvar, a mili"našiGrad svakil'se dan to bolje poljepšavao; divili se inostranci našemu podneblju; biložsvakomu obilato za- rade i dobiti. To7nam donijela sretna Nova Godina! Promaknuća. Profesori gg. M. Jak- ša, R. Janni i J. Katić promakuuti su u VII. r. čina. Čestitamo! Božićne svetkovine. Božićni su se blagdani u našem gradu kao uvijek spro- veli lijepo u svakom pogledu. Veselja, pje- \vanja i zabavljanja bilo ja na sve strane, a vrijeme je — ko pod ovim blagim pod- jnebljem — bilo da nije moglo ljepše i | ugodnije, ka da smo u Maju mjesecu: zime uprav nikakove, a posvuda zelenila i cvije- ća, da se stranci čude, koji za prvi put naš grad pohodiše. — Opazismo pak da sve to više iščezava stari običaj pucanja na Badnju-večer i na Božić. — Na Badnju-ve- čer na ponoća bila je stdna crkva dopkom puna svijeta, a zatim su se i u drugim crkvama služile sv. Mise, gdje je takogjer bilo dosta puka, a osobito u crkvi Male Braće. — Opazit ćemo pak, da mješte sta- rog običaja pucanja iz pušaka uvagja se ono pogibeljno pucanje »bomba« (pras- kavica), koje donašaju iz Italije, i ako su strogo zabranjene. Nijesu uistinu pogibeljne zbog pucanja, ali što se hoće da koji zlo- [tvor u fabrikama metne u koju komadić | denamite ? Oproštaj sa ,,Srgjom““, List je »Srgi« dakle prestao bitisati — preselio se e u vječnost! Opraštajuć se s njim posve- ćujemo mu ove retke : Naši Srbi rado ističu u dokaz tobožnjeg dubrovačkog srpstva, kako su stari Dubrov- čani uvzik gojili »najbolje odnošaje sa srp- skim ktaljevima i knezovima«. Ma da bi to bilo bd neznatue važnosti za dokaz je. dne narodnosti, osobito kad se zna da su Dubrovčani trgovali po Srbiji ipak — da budemo Srbima na ruku u njihovoj tvreji oslužit ćemo ih jednim dokazom još'z god. 1471. Republika je te godine posa dva vlasielina ser Dobre de Calich eter Johan de Grede, da se na ime Bogef misser sancto Blasio sa strane iste prika. ugarske-hrvatskome kralju i da mu se (jo. tuže na veksacije, koje trpe sa strane S#a (Rašijara). Nadasve imadoše nalog da te potuže na nekog župana Nikolu, a to »e zo che intra tutti li altri baroni de Ra a vegnoe che tuti sia falsi et iniqui, + niversu u Trstu. Gradački akadem- [isaboma javljaju, da se ped nekoliko da- ski klub »Srbadija« opet je oćutio »potre-|na začudilo pučanstvo Liabona, opazivši, bu«, da se digne protiv Hrvata i Slovenaca: | da kraljevska kočija juri velikom brzinom pošli su, da za Talijane vade kestenje iz kroz grad. »Central Ne/s« javlja, da je vatre. Ti su kestenji u ovome slučaju: tali- | onog dana otkrita jednakavjera proti životu janska universa u Trstu! Hoće Srbi, hoćel kralja Manuela. Neki bii redarstveni čas- Jer je ta »iskrena bratija« sve kadra poči- niti samo kad se tiče za nanijeti štete Hr- vatima i Slovencima! I oni će se još s time dičiti ! Ungaro-Croata. Iz Budimpešte ja- vljaju: Kako se u dobro upućenim krugo- vima pogovara, vlada je hrvatsko-ugarskomu parobrodarskomu društvu zajamčila znatno povišenje subvencije. Dosele je poduzeće uživalo državnu potporu u iznosu od 590,000 kruna, ali u buduće će kroz deset godina dobivati godišnju subvenciju od 1,030.000 kruna. Napose riječki gubernij i grof Teo- dor Bathannyi zagovarali su, da se odobri ovaj iznos. Kao uzdarje za ovu uslugu za- | htjeva vlada, da se imade pomnožati parobro- darska služba izmegju Rijeke i Dubrovnika. Zakon o patvorenju vina. Ta- kav zakon stvoren je nedavno u zajednič- kom saboru u Budimpešti, te je to važan zakon i po vinogradarstvo i po trgovinu $ vinom, po društvo i njegovo zdravlje. Taj zakon zabranjuje uopće patvoriti (fabri- cirati) vina bilo za trgovinu, bilo za pri- vatnu porabu. Za pojedine kotare biti će imenovani povjerenici, t. j. naglednici, koji- ma će svatko u svako vrijeme biti dužan pokazati svoju zalihu vina, tako te se u buduće ne će moći, kao do sada, pravo vino na pokus poslati, a patvoreno proda- vati. Ovaj zakon vrijediti će i u Hrvatskoj. | Veliki požar. Kako nam iz ubave Požege javljaju, buknuo je u noći 18. pr. suspenzija župnika Hlinke nije osnovana» respektive suspenzija se diže. mj. veliki požar, i to u trgovini g. Kolo-| | Atentator se bijaše postvio u zasjedu, te jetko danoćju progje oružnička patrulja a policija sta kral Goricomsv. Vlaha) posjekli sav kupus. Na putu ku se ide u sv, Mihajla jedan je ščepio 2 prsa jednog mladića, koji je kući hodio, ila slučajno nije u ruci nosio oviši kamen bb bi slabo prošao, jer kamenom udario rtbojnika u čelo, i tako se hitro izbavio i razbojničkih ruku i spasio se bi- jegom kti. Valjda je ovaj koga drugoga očekivaopa pogrešno ščepio toga mladića, koji je somah radnik. Dobro bi bilo da nik da je bio odregji da ubije kralja. , kralj imade svoj spas (a zahvali jedino br- zini svojih konja. Srbija. Iz Beograda stižu glasovi, da od-: nošaji izmegju kralja Petra 1. i sina mu pri- | jestolonasljednika princa Gjorgja bivaju sve napetiji, te bi moglo doći do ozbiljnoga zapleta u zemlji, ako sin ne dogje k svije- sti, ali teško, Došlo je ponovno do sukoba izmegju kralja Petra i princa Gjorgja. Kra- ljević je pod silu htio prisustvovati zadnje- mu ministarskomu vijeću i pozivao se na svoje pravo kao budući kralj. Kad se prije- stolonasljednik nije htio pokoriti pozivu ot- čevu, da izagje iz dvorane, ostavili su ju svi ministri, te je kralj ostao sam sa sinom. Isto tako beztaktno ponio se je prijestolo- nasljednik Gjorgje u subotu prigodom pro- slave imendana ruskoga cara Nikolaja u ruskom poslaništvu. Kad su izrečene obi: čajne zdravice caru, ustao je prijestolona- sjednik, te se je vatreno izjavio za sjedi- njenju Bosne i Hercegovine sa Srbijom. Prisutni diplomati našli su se u vrlo neu- godnoj situaciji te su šuteći saslušali go- vor, a zatim je konversacija posve zapela, dok nije prijestolonasljednik ostavio posla- ništvo. tete mati hiti mat gra pt hPa Up Jeste li platili he lo pizor uomo plui arogante et tradit Ovo su oni »prijateljski« odnosi izm: Dubrovčana i Srba! Lupri na poslu. Ovo zadnjih da- na pojajlo se je nekoliko lupeža, koji su se dali a posao najviše po Lapadu, jer amo imje campo franco, pošto tamo ri- ikada! Tako su na nekoliko mje- a u baštini g. Kukuljana (pod žandarsk patrulja češće i kroz Lapad noćju prolazi. ijemo da su se i po Konalu i po Nuncijatbočeli lopovi javljati. Elek ični tramway. U puku je sve to tće zanimanje za pohvalnu nami- sao okopstvarenja električnog tramwaya, te se svi znatiželjno pita, kada će se ta vrlo kocka namisao oživotvoriti. Izvješćuju nas sa fluzdane strane, da ćemo što prije imati spvan projekat, na osnovu kojega će Općirt odmah zapitati koncesiju. Po- znajući gžrtvovnost osoba, koje sačinjava- ju odborivjereni smo da ćemo kroz ne dugo vrjie vigjeti spojen Gruž s Gradom sa elekt/)im tramvajem, jer znamo da ugl. odboru |q srcu stoji procvat i svaki napre: dak u grada. Dao Bog da im sretno pogje #*ukom što brže oživotvorenje, a to će biti | meprocjenive koristi koliko po predbrojbu?. I Grad | 0" Gruž.' i