Br. 203. gacha o njegovim koracima, koje je podu - zeo kod srpske vlade. — Beograd, 6. ov. mj. U odgovoru na Forgachov upit odgo- vorio je ministar vanjskih posala Milovano- vić, da njegov govor nije u novinstvu to- čno objelodanjen i da će doskora izaći a- utentični tekst. Dotle je pridržan sud o za- mašitosti izjava. Srpsko hajdukovanje. Iz Beograda ja- vljaju : Do sada imade 400 ljudi u hajdu- cima. Glavno im je leglo u Valjevu, gdje zapovijeda potpukovnik Akanović, bivši kril- ni pobočnik kraljev i negdašnji nosioc kra- ljevskog stijega. Tu ima oko 100 hajduka, od kojih je polovica Macedonaca. U Zvor- niku ima četa od 20 hajduka pod vojvo- dom Gligom Sokolovićem. Kod Srebrenice utaborio se vojvoda Gjorgje Skopljanić sa petnaest hajduka. U Loznici zapovijeda ka- petan Nenadović sa 15 hajduka. U Ivanici stoji hajdučka četa od 25 glave pod vojvo- dom Jovanovićem. Druge su čete u Šapcu, Užicama, Kragujevcu, Čičku, Kraljevu, te u samostanima Studenici i Raški, u veličini od 15 do 30 glava. Hajduci dobivaju op- skrbu od privatnika i od odbora za naro- dnu obranu dnevno 3 dinara i 50 para na glavu. Razmještavanje hajdučkih četa poka- zuje, da se hoće u novopazarskom sandža- ku dignuti bunu. Ugovori izmegju Rusije i Austro-Ugar- ske. Kako je poznato, ruski je ministar iz- vanjskih posala u dumi u svojoj nedavno izrečenoj besjedi izjavio, da on mora raču- nati sa sporazumkom sklopljenim u Bu- dimpešti godine 1877. sa berlinskom dekla- racijom od godine 1878. kao i sa čitavim nizom drugih diplomatskih ugovora. Mnogi ti ugovori dašto da su izgubili svoju kre- post i snagu dok ostali ipak u neku ruku slobodu ruske diplomacije ograničuju. — Kako se u političkim krugovima treće ruske dume pronosi vijest, ne radi se kod tih izjava o sporazumku od godine 1881. sklo- pljenog izmegju tri cara, jer ovaj sporazu- mak nije obnovljen godine 1887. već se radi o ugovorima sklopljenim godine 1885. izmegju kralja Franje Josipa l. i cara Alek- sandra Ill. prigodom sastanka u Kromirži- ma, te sklopljenim u Petrogradu prigodom posjeta kralja Franje Josipa |. u godini 1897. DOF Jeste li platili predbrojbu? “4 Gradska kronika. 50-godišnjica misništva. Dobri, općeljubljeni i požrtvovni naš stari Dubrov- čanin, Prepoštovani Dum Jako Vukičević sasvim je čedno danas proslavio 50-godi- šnjicu misništva u crkvici zgrade »Domus Christi«. Općem radovanju i čestitanju pri- družujemo i mi naša najiskrenija čestitanja, željom da nam ga Bog još dugi niz godina poživi ! Drugi Jour-Fixe Starčevićan- ske akademske mladosti. Vjero- vao bi tek, da si vidio, kako goleme pro- storije »Hrv. Rad. Zadruge« postadoše dne 6 tek. sasvim uske, Bez pretjerivanja mogu reći, da je bilo 500 duša. Uz gradsku kra- soticu, sjedi seoca, uz gospara sjedi radnik, a to sve tako skladno, neprisiljeno i brat- ski, da ti se srce od milja rastapa. Ćestila- mo našoj zauzetnoj omladini, da joj je u- spjeo njezin najglavniji zadatak, da nas sve, koji starčevićanski ćutimo, upozna po- bliže megjusobno. Zabava počimje. Sve se sjatilo u krasnu plesnu dvoranu. Ali, gdje Bože, kad nas ni trećina nemoglo stati, i ja sam bio zadovoljan da sam i iz kula druge sobe mogao da čujem — i ako sla- bo vidio. Dopraćen prilazi glasoviru vrije- dni učitelj gosp. Vj. Raha, te tako čuvstve- no otsvira lijepu fantaziju iz »Barbiere di Siviglia«, da je bio nagragjen dugotrajnim pljeskom, i da je morao na opći zahtjev ponoviti je. Na ovom mjestu želio bi upra- viti jedan prijateljski savjet uglednoj i ra- dišnoj Upravi »Hrv. Rad. Zadruge«: Uz onako: krasno pokujstvo, neka nabavi jedan glasovir, koji će trajno resiti dvoranu, pa joj neće biti para na daleko. Na podium stupa mladi deklamator gosp. B. Bura pljeska pozdravi deklamaciju a on nam još lijepo kaza dvije pjesme. Iza krat- kog odmora pristupa mandolinistički kvar- tet, pod ravnanjem gosp. A. Čingrije. Vrije- dni diletanti tačno izvedoše koliko prvu tačku »Rigoletto«, toli drugu »Paust«, na čemu neka im je hvala, i zasluženo prizna- nje, naročito gosp. A. Čingriji. Sviranje bilo je nagragjeno irenetičnim pljeskanjem. | Gosp. je Scattolini sa svojom ariom za te- nor solo iz »Pagliscci« pobrao veliko i za- služeno odobravanje, te je na opći zahtjev morao ponoviti. Peta tačka: »Hrvatsko državno pravo i Bosna«, predava kolega Tolentino, radi svoje važnosti, naročito u ovim vremenima, kad bi kojekakve usijane glave htjele da taj dio naše domovine sebi prisvoje, a mnogo na- ših na žalost popušta u tom — bila je sa skrajnom pozornosti saslušana, a argumen- tacija i izvodi mladog predavatelja bili su dugim pljeskom pozdravljeni. »Sada dolazi naš violinista«, čulo se neprestano megju razdraganom publikom, i g. je Kroutil to povjerenje zbilja i zaslužio. Isti je komad morao da ponovi. Nego vrijeme već dosta odmaklo, skorih 9, pa su se morale ispustiti 2 tačke pro- grama. Žao nam je, da nijesmo radi toga mogli još jednoć čuti vrijednoga g. učitelja Rahu, koji zbilja zaslužuje svaku hvalu i priznanje. Najavljen je ples, uz dobrohotno sviranje vrijednog diletantskog orhestra. Mi stariji sjeli za stolove, te uz čašu i razgo- vor veselo provagjali vrijeme; mlagjarija pak uhvatila se u kolo, pa udri da se pleše ko za inad. »Pa neka ih«, reko ja prijatelju što je sa mnom sjedao za stolom, »ta& mladi su«, a pri tom mi bilo skoro žao, da nije- sam i ja mlad, uz tako vrlu našu omladinu kojoj neka je svako priznanje. Čitulje. U Blatu na Korčuli je premi- nuo g. Antun Sardelić, posjednik, brat ka- nonika mjesne stone crkve preč. Dum Pera Sardelića. Dne 1. ov. mj.2 preminula je g.ca Kate Bibica, sestra našeg sugragjanina g. Frana Bibice, a dne 6. ov. mj. preminula je g.gja Luce ud. Hoppe. Laka im zemlja, a ucvijeljenim obiteljima i svojti naša iskrena sućut. Umrla uslijed pada. Čestitu obi- telj g. Pava Hazdovca, u Blatu na otoku Mljetu, zadesi teška nesreća : Kako je ku- hinja izvan kuće, u koju se ide preko dr- venog mosta, jer pod tim priličan ponor, majka mu starica Mare hodeći u kuhinju nekako poklizne, jer padala kiša i duvao silan vjetar; nevoljnica pade u ponor, te se sva zgruha i jednu nogu prelomi a drugu navine. Treći je dan u gorkim mukama dušu ispustila. Pokoj joj vječni, a teško ucvijeljenoj o- bitelji naša iskrena sućut. Vrijeme. Odasvuda stižu vijesti o ve- likoj studeni, ledu i snijegu, a u Dubrov- niku osim što snijega, što no riječ, ni za lijeka nema od nazad više godina, ali je vrijeme tako ugodno da ne može ugodnije biti; jedino što je od jučer vrijeme malko kišovito. Svračamo pažnju na današnji o- glas g.gjice Tomasine Oriental, te ju pre- poručamo p. n. gragjanstvu, jer je vrijedna pomodna krojačica. »Brzina““ pošte. Tuži nam se jedan gragjanin, da je dne 31/12. 1908. upravio jednoj osobi u Dubrovniku dopisnicu, koju je adresant primio tek 4/1. 1909. Dakle je dopisnica putovala oko 5 dana iz Dubrov- nika — u Dubrovnik ! Je li se ovakove »br- zine« igda čulo! Priljepčiva nervoznost (šaljivo); Najmoderniji ophodi (veoma šaljiva kine- matografija); Pas osvetnik (dirljiva drama osobite zanimivosti); Gibivi sanduk (veo- ma uspjela šala): Ovaj je prekrasni program večeras i sutra (Subotu i Nedjelju) u do- maćem kinematografu »Admirinda«. Uprava Hrv. Pjev. Glazb. dru. stva ,,Gunduli6“* za god. 1909 bi iza- brana slijedeća : gg. : Orepić I. Petar, pre- sjednikom; Milovčić Edi, podpresjednikom ; Spiletak Dr. Andro, tajnikom ; Koprivica Luko, blagajnikom ;“ Dabinović Hektor, u- praviteljem. Slika ornogorskog činovni. štva. Iz Bara u Crnoj Gori bilo je upra- vljeno jedno pismo za Dubrovnik. Pošto je pismo bilo malo ođeblje posumnjaše na cr- nogorskoj pošti, e se ne radi opet o ka- kovim »bombama« ili o kakovoj »izdaji«, i otvoriše ga, u kojemu nagjoše nekoliko — uzoraka sukna. Učeni crnogorski činovnik u Baru, valjda iz veselja što pismo nije sa- državalo »bombe« ni »izdaje«, popratio je adresu da se ne izgubi, naime: ispod »Du- brovnik, ulica od Sigurate« napisao je cr- venom tintom: »America del Nord«. Tako je pismo otišlo u Ameriku, i nakon kako- vih 40 dana povratilo se u Dubrovnik i bilo uručeno dotičnoj osobi. Činovnik je u New- Yorku prekrižio riječi »Amerika del Nord« i modrom olovkom napisao: »Austria — Ra- gusa«. Dakle bolje oni u Americi znadu gdje se Dubrovnik nalazi nego li oni u Crnoj Gori, koji još imaju smjelosti svoja- tati ga! Ko ovo ne vjeruje a želio bi se o- svjedočiti neka se obrati u naše uredništvo, gdje ćemozobvoj pisma pokazati. izgledno. Za unesrećenu obitelj Ber- tolini u Zatonu nadalje udijeliše: Don N. N. Kr. 2, ggja Nike ud. Deanović Kr. 2, g. Ojivoje Kr. 1 i N. N Kr. 1. (Skupa Kr. PRAVA CRVENA HRVATSKA 6. — Zadnji iskaz Kr. 75 i 80 para. Uku- pno do danas Kr. 81 i 80 para). Vrlim do- bročincima i s naše strane najsrdačnija bla- godarnost. Lutrija. U Subotu dne 2. ov. mj. bili su izvučeni ovi brojevi od Tršć. drž. lutrije : 26, 78, 76, 51, 52. Za proslavu jubileja Nj. Veli. čanstva. XV. Popis milodara : Profesor- ski zbor c. k. Vel. Gimnazije: P. N. gg. Dr. Josip Posedel Kr. 30; — po Kr. 5: Mato Zglav, Kosto Kulišić, Josip Katić, Rafo Janni, Stjepan Lucianović, Miho Fabris, Silvij Mi- loslavić, Antun Gjivoje, Walter barun Lju- bibratić, Krsto Krile, Pavao Burić; — po Kr. 3: Antun Budmani, Dr. Mato Tentor, Nikola Kessler. Ukupno Kr. 94. (Pregjašnji popisi Kr. 1731.20. Svega do danas Kr. 1825.20). Dobrotvorni prinosi. Da počasti uspomenu pok. g.gje Margarite ud. Negrini, ugl. obitelj c. i k. Nadporučnika g. Emilija pl. Schludermann priložila je u fond Zaklo- ništa »Domus Christi« Kr. 20. — Gg. Podčinovnici i Poslužnici cc. kk. mjesnih Vlasti, pri zajedničkoj večeri na 2. pr. mj., dan proslave jubileja Njegovog Ve- | ličanstva, sakupiše megju sobom na korist \fonda »Pučke Kuhinje Kr. 12:70. | — O smrti g. Dinka Domića udijelila je \Dječjem Zakloništu ugl. obitelj Raše Kr. 5. | — O smtti g.ce Kate Bibica udijeliše Dje- "čijem Zakloništu : ugl. obitelj g. D.ra Mar- \ka Bibice Kr. 25; g. Ivo kap. Papi Kr. 5; \g. Dr. Filip Smolčić Kr. 5, g. Dr. |Miho \Papi K 5 i g. Niko GjikK5 —G. Abramo Tolentino udijelio je Kr. 2 o smrti oca g. Luke Sasunića a Kr. 2 o smrti g.ce Kate Bibica. — O smrti svoje sestre Kate udije- lio je g. Frano Bibica Kr. 50. — O smrti g.gje Luce ud. Hoppe, ggja Roza Glavić K 10 i g. Niko Nunić K 3. — Da počasti uspomenu pok. g.gje Lu- ce ud. Hoppe g. Niko Kobila priložio je u fond Zakloništa »Domus Christi« kruna 10. Zahwala. Mnogobrojnim znancima i prijateljima, koji su mi čestitali Blagdane i Novu Godinu, jer ne mogu posebno odgo- voriti i zahvaliti se, ovim se putem služim da im iz sve duše odvratim željom da ih svako dobro od Boga prati ove i još dugi Opet je bio buknuo požar u Messini, koji se je brzo proširio. Od silnog vonja po izgorjelom, ljudskom mesu nije se mo- glo ni disati. Izgorjele su do temelja zgra- de: talijanske banke, municipalna palača i kolodvor, te još nekoliko kuća. U Reggio je stanje nesnosno. Opaža se, da se tlo spušta na nekim točkama; mrtva tjelesa silno zaudaraju, psi i svinje žderu lješine, pljačkaši dolaze oboružani u grad, te pucaju čak i na vojsku, a osobe, koje su ostale na životu prigodom katastrofe, navaljuju kao gladne zvijeri na skladišta živeža, — u opće vladaju tako užasne pri- like, da se i najhladnijem posmatraču mo- raju živci potresti. Jedan je talijanski no- vinski izvjestitelj formalno pobjegao, jer nije mogao više svega toga izdržati. Rimski službeni list priopćuje kraljevski dekret, kojim se proglašuje iznimno stanje u pokrajinama Messina i Reggio, dotično u čitavom području katastrofe. U Messini je osugjen od ratnog suda na smrt i od- mah strijeljan jedan stražmeštar, kod kojeg se je našlo bankovnih nota u iznosu od više hiljada lira, a da nije miogao dokazati, od kuda potječu. Dne 3. o. mj. osjetio se na otoku Strom- boli žestok potres, koji je megju ondješnjim pučanstvom prouzročio silnu stravu. Srušilo se je četrdeset kuća. Ubijen nije nitko. Vul- kan Stromboli stao je jače rigati. U austro-ugarskoj monarhiji sakupljeno je do sad za nastradale u južnoj Italiji pre- ko po milijuna kruna, a neprestano se jav- lja o novim doprinosima. Njeg. Visost pre- jasni gospodin nadvojvoda Josip dao je u tu svrhu 2000 kruna. seta at aL aLL da SSA LEE PSS Razne vijesti. Radnje na razvalinama messinskim. Iz Napulja javljaju: Na razvalinama u Messi- ni i u Reggiu radi dan i noć 10.000 tali- janskih vojnika i preko 1500 mornara raz- nih vlasti. Iz svih krajeva Italije prispjelo je mnogo dobrovoljaca u Messinu i Reggio, da pomognu kod akcije oko spasavanja. Ali njima nije dopušteno, da dolaze do raz- valina. Vojnički zapovjednici mailaze sada megju razvalinama samo na mrtvace a rijet- ko na kojega ranjenika. niz godina. Ponovna im svijem hvala. — A. Liepopili. Prodala bi se za gotovo ili garantirano na vjeresiju jedna kuća u Gru- žu, na najboljem i najzgo- dnijem vidiku i položaju za obrt, trgovinu i slično. Even- tualno bi ju dali i u najam. Potanje obratiti se uredni- štvu. BF Lijepo i najbrže izragjeno odijelo ko želi imati, neka se obrati Tomasini Oriental, švelji — Du. brovnik (»Prijeki«, kuća Orepić). (203) 208 Zadnje vijesti o potresu u južnoj Italiji. Iz privatnih vijesti i iz službenih izvješća razabire se sada, da je katastrofa u pokra- jinama Messina i Reggio užasnija nego što se je isprva mislilo. Same oblasti priznaju, da je poginulo više od 150 hiljada ljudi, a ima novinskih izvjestitelja, koji tvrđe, da broj žrtava iznosi do četvrt milijuna. Uni- štena su potpuno 24 grada, te |mnogobroj- ni gradići, sela i zaselci. Eto i nakon osam dana nailaze kolone za spasavanje pod ruševinama na žive stvo- rove, teže ili laglje ranjene, koji su čudno- vatim slučajem ostali na životu. Oblasti su zabrinute radi velikog broja osoba, kojim se je od straha smračio um. Mnogi ranje- nici upravo zaklinju vojnike, da ih puste umrijeti, jer da bi inače živjeli u vječitom strahu, da se katastrofa ne ponovi. Mno- gobrojne je pako osobe spopalo formalno bijesnilo, kad se je opet neki dan zatresla zemlja. Uništeni su, dakako, i mnogi umjetnički | predmeti ueprocjenive vrijednosti. | unište- nje messinske prvostolne crkve nenadoknia- div je umjetnički gubitak. To je bio jedan od najljepših umjetničkih spomenika. Isto tako je propalo mnogo starinskih slika od glasovitih umjetnika, rezbarija i mramornih kipova, fino izragjenih i-cizeliranih srebrnih i zlatnih umjetnina. Stručnjaci drže, da već ova šteta iznosi oko sto milijarda lira. A što da se kaže o privatnom posjedu, o gu- bitku prekrasnih palača i raskošnih villa ? Čitava starina i gospodarstvena šteta od potresa iznosi jamačno preko 11/a milijarde Ponovna izgradnja razvaljenih gradova. Javljaju iz Rima: Ministarsko je vijeće u načelu zaključilo, da se imadu razrušeni gradovi Messina i Reggio izgraditi na dr- žavni trošak. Tom prigodom podignut će se osobite zidane obrane protiv valova. Drži se, da će u tu svrhu biti potrebna svota od 500 milijuna lira. Zakonska osnova u tu svrhu predložit će se doskora talijanskoj komori, pa je njezin jednoglasni primitak osjeguran. Isprebijan srpski kraljević. U svojem mahnitanju srpski se kraljević Gjorgje do- mogao batina. Izdevetao ga srpski nadpo- ručnik Tankošić, koji je kod umorstva kralja Šaše i kraljice Drage odigravao zna- menitu ulogu. Do neprijateljstva izmegju prijestolonasljednika i nadporučnika došlo je ovako: Ovoga proljeća pozvao je Gjorgje Tankošića, da na čelu jedne bande provali u Macedoniju. Tankošić se pokorio kralje- vićevoj' želji uz uvjet, da se za vrijeme nje- gove otsutnosti skrbi za njegovu staricu majku, koja živi u Beogradu. Gjorgje obe- ćao da će se brinuti za staricu, na što je Tankošić krenuo u Macedoniju. Povrativši se pred nekoliko sedmica, našao je svoju majku zagladnjelu, živi koštur, za koji se nije nitko brinuo, najmanje pako Gjorgje, čije obećanje ludom je radovanje. Ogorčeni Tankošić potražio je prijestolonasljednika, da ga upita, žašto mu je zanemario majku. Oholi Gjorgje ne samo da se prostački o- kosio na nadporučnika, nego da mu poka- že svoju vlast, tvorno ga napao, ali u zao čas. Tankošić, vogja bande, ne uzmaknu pred golobradim Gjorgjom, nego mu uzvra- ti šilo za ognjilo. KO ris oborio se na jad- noga Gjorgja, kojega jedva oslobodiše pri- sutni sluge. Prijestolonasljednik: je htio ovaj po se sramotni dogogjaj zabašuriti, za to nije zatražio da se nadporučnika kazni, nu ovaj se stidio biti vojnikom u službi jedno- ga Gjorgje, pa je sam radio o svom otpu- stu iz srpske vojske, što je i postigao. Interesantan dvoboj. Radi kritizovanja kragujevačke srpske državne barutane poz- vao je general Vlajić, upravitelj barutane u Kragujevcu, urednika »Štampe« Jakšića na dvoboj. Jakšić je izazov primio, pristao da se dvoboj bije poštoljima, ali samo uz u- vjet, da se isti imadu nabiti barutom iz kra- gujevačke barutane. (Za razjašenje čitaocima moramo spomenuti, da je »Štampa« iznije- la, da kragujevački barut ne valja, a službe- na komisija je to konstatirala, ali se nastoji stvar zabušuriti). Selo bez muškaraca. U Ugarskoj imade Lira. selo Korison, u kojem nema nijednog mu- God. V. škarca. Svi odoše u Ameriku. Nedavno je otišao i posljednji, ondješnji sudac Sada nije drugo preostalo, nego su izabrali čitavo žen- sko zastupstvo i jednu 24-godišnju ženu za načelnika. Monopol žigica u Austriji. U Austriji se radi na tom, da će država u buduće sa- ma žigice proizvagjati i prodavati. Stvar još nije posve zaključena, ali je već odregje- no, da se ne smiju više podizati nove tvor- nice žigica. »Peć“ za spalivanje mrtvaca u Budim- pešti. Peštanskom gradskom zastupstvu po- dastrt je od strane zdravstvenog odbora predlog, da se u Budimpešti sagradi troš- kom od 300 hiljada kruna t. zv. krematorij za spalivanje mrtvaca. Rodila petero djece u jednoj godini. U Kapelni kod Dolnjega Miholjca u Slavo- niji rodila je Joka Radosaljević u godini dana petero djece. O Božiću godine 1907. rodila je dvoje muške djece, a godine 1908. baš na Božić troje, i to dvoje žensko a jedno muško dijete, Ali djeca nijesu ostala na životu. Česko kazalište u Beču. Nekadašnji rav- natelj »Narodnoga Davidla«, gosp. Šubert, predložio je u »Hlasu Naroda«, da se osnu- je u Beču stalno češko kazalište, i to u novom češkom domu. Potrebita glavnica od 300.000 K_ već je pribavljena. Poznavajući žilavost Čeha, ni najmanje ne sumnjamo o tome, da će se oživotvoriti i ova namisao češka usred austrijske prijestolnice, gdje ži- ve do 400.000 Čeha. Slovenski jezik kod sudova u Koruškoj. Presjednik okružnog suda u Cjelovcu *'do- zvolio je uporabu slovenskog jezika kod rasprava i u podnašanju pismenih podne- saka. Umro stogodišnjak — otac 24 djece. Pišu iz Valpova: U valpovačkim Ivanovci- ma umro je ovih dana starina Josip Finc, rodom iz gospićke Kaniže. Rodio se g. 1808. a preminuo je 1908., dakle je navršio 100 godina. Sa svojom pokojnom suprugom imao je pokojni Finc ravno 24 djece. Poruke Uredništva ; G. D, M. L. — Pupnat p. Korčula; $a po- slatih Kr. 6 podmirena cijela g. 1909. Kotor: Jedno je ušlo a o drugoj stvari u na- rednom. Hvala Vam! Prosvjetni glasnik. Poziv na pretplatu. Javljam svim visoko poštovanim prijateljima i znancima širom krvatske domovine, da se moje književno djelo o prvom hrvatskom hodočašću u Lurd doštampava, i da će skoro izaći pod na- slovom: ,Hrvati u Lurdu“. Ovoliko javljam onima, koji naručivši ovu moju knjigu, »već ju jedva čekaju«. — Slo- bodan sam ovom zgodom ujedno upozoriti, da će djelo biti dosta sjajno opremljeno, a provigjeno sa koje 40, a možda i više slika iz Italije, Francuske a navlastito i iz samog Lurda. Vanjski omot bit će provigjen originalnom slikom, gdje će u narodnim nošnjama iz Hrvatske, Slavonije, Dalmacije, Bosne, Hercegovine, Istre, Slovenije i Me- gjumurja — biti prestavljena ujedinjena Hr- vatska, pred kipom Majke Božje u Lurdu. Knjiga opisuje svestrano najljepše predjele Italije i Francuske, kuda prolazismo, a na- vlastito znamenite gradove Veneciju, Pa- dovu, Genovu, Milan, Marsilju i druge. — O Lurđu prikazano je najveće i najzanimi- vije poglavlje, gdje se u raznim odsjecima najtemelju posebnog študija i vlastitog o- pažanja opisuju točno sve lurdske zname- nitosti i dogodovštine. — Ako spomenem, da sam jedini od Hrvata u Lurdu prisu- stvovao i u liječničkom uređu za ovjerovlje- nje čudom ozdravljenih bolesnika, i to u prisuću mnogih liječnika sa raznih strana svijeta, što najsavjesnije opisujem, onda držim, da će već i sama ta činjenica u sva- kom čestitom Hrvatu bez razlike vjere i po- litičkog uvjerenja uzbugjivati i najveće za- nimanje za djelo. — Zbog lijepe hrvatske knjige i dobre stvari pouzdajem se u svaku prosvijetljenu a i prosvjetu tražeću dušu u Hrvatskoj, da će moje nastojanje — bez obzira na osobne, a možda i političke sim- patije ili antipatije spram mene — u- prijeti. Pozivljem s toga najuljudnije i mo- lim svakoga, koji ove retke pročita, a još naručbe učinio nije, neka mi odmah dobro- stivo dopisnicom uz svoju tačnu adresu javi, smijem li mu knjigu poslati i koliko pri- mjeraka? — Cijenu knjizi ne mogu još stalno označiti, jer mi nije poznat sveuku- pni trošak, dok će prema tomu, a i prema broju pretplatnika biti odregjena razmjerno najniža cijena, a da će knjigu i najveći si- romašak rado i veselo moći preuzeti. Imu- ćniji sigurno će i više knjiga nabaviti, a da ih ma bilo kome od svojih poklone, — groz LA