Br. 203.

gacha o njegovim koracima, koje je podu -
zeo kod srpske vlade. — Beograd, 6. ov.
mj. U odgovoru na Forgachov upit odgo-
vorio je ministar vanjskih posala Milovano-
vić, da njegov govor nije u novinstvu to-
čno objelodanjen i da će doskora izaći a-
utentični tekst. Dotle je pridržan sud o za-
mašitosti izjava.

Srpsko hajdukovanje. Iz Beograda ja-
vljaju : Do sada imade 400 ljudi u hajdu-
cima. Glavno im je leglo u Valjevu, gdje
zapovijeda potpukovnik Akanović, bivši kril-
ni pobočnik kraljev i negdašnji nosioc kra-
ljevskog stijega. Tu ima oko 100 hajduka,
od kojih je polovica Macedonaca. U Zvor-
niku ima četa od 20 hajduka pod vojvo-
dom Gligom Sokolovićem. Kod Srebrenice
utaborio se vojvoda Gjorgje Skopljanić sa
petnaest hajduka. U Loznici zapovijeda ka-
petan Nenadović sa 15 hajduka. U Ivanici
stoji hajdučka četa od 25 glave pod vojvo-
dom Jovanovićem. Druge su čete u Šapcu,
Užicama, Kragujevcu, Čičku, Kraljevu, te u
samostanima Studenici i Raški, u veličini
od 15 do 30 glava. Hajduci dobivaju op-
skrbu od privatnika i od odbora za naro-
dnu obranu dnevno 3 dinara i 50 para na
glavu. Razmještavanje hajdučkih četa poka-
zuje, da se hoće u novopazarskom sandža-
ku dignuti bunu.

Ugovori izmegju Rusije i Austro-Ugar-
ske. Kako je poznato, ruski je ministar iz-
vanjskih posala u dumi u svojoj nedavno
izrečenoj besjedi izjavio, da on mora raču-
nati sa sporazumkom sklopljenim u Bu-
dimpešti godine 1877. sa berlinskom dekla-
racijom od godine 1878. kao i sa čitavim
nizom drugih diplomatskih ugovora. Mnogi
ti ugovori dašto da su izgubili svoju kre-
post i snagu dok ostali ipak u neku ruku
slobodu ruske diplomacije ograničuju. —
Kako se u političkim krugovima treće ruske
dume pronosi vijest, ne radi se kod tih
izjava o sporazumku od godine 1881. sklo-
pljenog izmegju tri cara, jer ovaj sporazu-
mak nije obnovljen godine 1887. već se
radi o ugovorima sklopljenim godine 1885.
izmegju kralja Franje Josipa l. i cara Alek-
sandra Ill. prigodom sastanka u Kromirži-
ma, te sklopljenim u Petrogradu prigodom
posjeta kralja Franje Josipa |. u godini
1897.

 

DOF Jeste li platili
predbrojbu? “4

 

Gradska kronika.

50-godišnjica misništva. Dobri,
općeljubljeni i požrtvovni naš stari Dubrov-
čanin, Prepoštovani Dum Jako Vukičević
sasvim je čedno danas proslavio 50-godi-
šnjicu misništva u crkvici zgrade »Domus
Christi«. Općem radovanju i čestitanju pri-
družujemo i mi naša najiskrenija čestitanja,
željom da nam ga Bog još dugi niz godina
poživi !

Drugi Jour-Fixe Starčevićan-
ske akademske mladosti. Vjero-
vao bi tek, da si vidio, kako goleme pro-
storije »Hrv. Rad. Zadruge« postadoše dne
6 tek. sasvim uske, Bez pretjerivanja mogu
reći, da je bilo 500 duša. Uz gradsku kra-
soticu, sjedi seoca, uz gospara sjedi radnik,
a to sve tako skladno, neprisiljeno i  brat-
ski, da ti se srce od milja rastapa. Ćestila-
mo našoj zauzetnoj omladini, da joj je u-
spjeo njezin najglavniji zadatak, da nas
sve, koji starčevićanski ćutimo, upozna po-
bliže megjusobno. Zabava počimje. Sve se
sjatilo u krasnu plesnu dvoranu. Ali, gdje
Bože, kad nas ni trećina nemoglo stati, i
ja sam bio zadovoljan da sam i iz kula
druge sobe mogao da čujem — i ako sla-
bo vidio. Dopraćen prilazi glasoviru vrije-
dni učitelj gosp. Vj. Raha, te tako čuvstve-
no otsvira lijepu fantaziju iz »Barbiere di
Siviglia«, da je bio nagragjen dugotrajnim
pljeskom, i da je morao na opći zahtjev
ponoviti je. Na ovom mjestu želio bi upra-
viti jedan prijateljski savjet uglednoj i ra-
dišnoj Upravi »Hrv. Rad. Zadruge«: Uz
onako: krasno pokujstvo, neka nabavi jedan
glasovir, koji će trajno resiti dvoranu, pa
joj neće biti para na daleko.

Na podium stupa mladi deklamator gosp.
B. Bura pljeska pozdravi deklamaciju a on
nam još lijepo kaza dvije pjesme. Iza krat-
kog odmora pristupa mandolinistički kvar-
tet, pod ravnanjem gosp. A. Čingrije. Vrije-
dni diletanti tačno izvedoše koliko prvu
tačku »Rigoletto«, toli drugu »Paust«, na
čemu neka im je hvala, i zasluženo prizna-
nje, naročito gosp. A. Čingriji. Sviranje

bilo je nagragjeno irenetičnim pljeskanjem. |

Gosp. je Scattolini sa svojom ariom za te-
nor solo iz »Pagliscci« pobrao veliko i za-
služeno odobravanje, te je na opći zahtjev
morao ponoviti.

Peta tačka: »Hrvatsko državno pravo i
Bosna«, predava kolega Tolentino, radi svoje
važnosti, naročito u ovim vremenima, kad
bi kojekakve usijane glave htjele da taj dio
naše domovine sebi prisvoje, a mnogo na-
ših na žalost popušta u tom — bila je sa
skrajnom pozornosti saslušana, a argumen-
tacija i izvodi mladog predavatelja bili su
dugim pljeskom pozdravljeni. »Sada dolazi
naš violinista«, čulo se neprestano megju
razdraganom publikom, i g. je Kroutil to
povjerenje zbilja i zaslužio. Isti je komad
morao da ponovi.

Nego vrijeme već dosta odmaklo, skorih
9, pa su se morale ispustiti 2 tačke pro-
grama. Žao nam je, da nijesmo radi toga
mogli još jednoć čuti vrijednoga g. učitelja
Rahu, koji zbilja zaslužuje svaku hvalu i
priznanje. Najavljen je ples, uz dobrohotno
sviranje vrijednog diletantskog orhestra. Mi
stariji sjeli za stolove, te uz čašu i razgo-
vor veselo provagjali vrijeme; mlagjarija pak
uhvatila se u kolo, pa udri da se pleše ko
za inad. »Pa neka ih«, reko ja prijatelju što
je sa mnom sjedao za stolom, »ta& mladi
su«, a pri tom mi bilo skoro žao, da nije-
sam i ja mlad, uz tako vrlu našu omladinu
kojoj neka je svako priznanje.

Čitulje. U Blatu na Korčuli je premi-
nuo g. Antun Sardelić, posjednik, brat ka-
nonika mjesne stone crkve preč. Dum Pera
Sardelića.

Dne 1. ov. mj.2 preminula je g.ca Kate
Bibica, sestra našeg sugragjanina g. Frana
Bibice, a dne 6. ov. mj. preminula je g.gja
Luce ud. Hoppe.

Laka im zemlja, a ucvijeljenim obiteljima
i svojti naša iskrena sućut.

Umrla uslijed pada. Čestitu obi-
telj g. Pava Hazdovca, u Blatu na otoku
Mljetu, zadesi teška nesreća : Kako je ku-
hinja izvan kuće, u koju se ide preko dr-
venog mosta, jer pod tim priličan ponor,
majka mu starica Mare hodeći u kuhinju
nekako poklizne, jer padala kiša i duvao
silan vjetar; nevoljnica pade u ponor, te se
sva zgruha i jednu nogu prelomi a drugu
navine. Treći je dan u gorkim mukama
dušu ispustila.

Pokoj joj vječni, a teško ucvijeljenoj o-
bitelji naša iskrena sućut.

Vrijeme. Odasvuda stižu vijesti o ve-
likoj studeni, ledu i snijegu, a u Dubrov-
niku osim što snijega, što no riječ, ni za
lijeka nema od nazad više godina, ali je
vrijeme tako ugodno da ne može ugodnije
biti; jedino što je od jučer vrijeme malko
kišovito.

Svračamo pažnju na današnji o-
glas g.gjice Tomasine Oriental, te ju pre-
poručamo p. n. gragjanstvu, jer je vrijedna
pomodna krojačica.

»Brzina““ pošte. Tuži nam se jedan
gragjanin, da je dne 31/12. 1908. upravio
jednoj osobi u Dubrovniku dopisnicu, koju
je adresant primio tek 4/1. 1909. Dakle je
dopisnica putovala oko 5 dana iz Dubrov-
nika — u Dubrovnik ! Je li se ovakove »br-
zine« igda čulo!

Priljepčiva nervoznost (šaljivo);
Najmoderniji ophodi (veoma šaljiva kine-
matografija); Pas osvetnik (dirljiva drama
osobite zanimivosti); Gibivi sanduk (veo-
ma uspjela šala): Ovaj je prekrasni program
večeras i sutra (Subotu i Nedjelju) u do-
maćem kinematografu »Admirinda«.

Uprava Hrv. Pjev. Glazb. dru.
stva ,,Gunduli6“* za god. 1909 bi iza-
brana slijedeća : gg. : Orepić I. Petar, pre-
sjednikom; Milovčić Edi, podpresjednikom ;
Spiletak Dr. Andro, tajnikom ; Koprivica
Luko, blagajnikom ;“ Dabinović Hektor, u-
praviteljem.

Slika ornogorskog  činovni.
štva. Iz Bara u Crnoj Gori bilo je upra-
vljeno jedno pismo za Dubrovnik. Pošto je
pismo bilo malo ođeblje posumnjaše na cr-
nogorskoj pošti, e se ne radi opet o ka-
kovim »bombama« ili o kakovoj »izdaji«,
i otvoriše ga, u kojemu nagjoše nekoliko
— uzoraka sukna. Učeni crnogorski činovnik
u Baru, valjda iz veselja što pismo nije sa-
državalo »bombe« ni »izdaje«, popratio je
adresu da se ne izgubi, naime: ispod »Du-
brovnik, ulica od Sigurate« napisao je cr-
venom tintom: »America del Nord«. Tako
je pismo otišlo u Ameriku, i nakon kako-
vih 40 dana povratilo se u Dubrovnik i bilo
uručeno dotičnoj osobi. Činovnik je u New-
Yorku prekrižio riječi »Amerika del Nord«
i modrom olovkom napisao: »Austria — Ra-
gusa«. Dakle bolje oni u Americi znadu
gdje se Dubrovnik nalazi nego li oni u
Crnoj Gori, koji još imaju smjelosti svoja-
tati ga! Ko ovo ne vjeruje a želio bi se o-
svjedočiti neka se obrati u naše uredništvo,
gdje ćemozobvoj pisma pokazati.

izgledno. Za unesrećenu obitelj Ber-

tolini u Zatonu nadalje udijeliše: Don N.
N. Kr. 2, ggja Nike ud. Deanović Kr. 2,

 

g. Ojivoje Kr. 1 i N. N Kr. 1. (Skupa Kr.

PRAVA CRVENA HRVATSKA

6. — Zadnji iskaz Kr. 75 i 80 para. Uku-
pno do danas Kr. 81 i 80 para). Vrlim do-
bročincima i s naše strane najsrdačnija bla-
godarnost.

Lutrija. U Subotu dne 2. ov. mj. bili
su izvučeni ovi brojevi od Tršć. drž. lutrije :
26, 78, 76, 51, 52.

Za proslavu jubileja Nj. Veli.
čanstva. XV. Popis milodara : Profesor-
ski zbor c. k. Vel. Gimnazije: P. N. gg. Dr.
Josip Posedel Kr. 30; — po Kr. 5: Mato
Zglav, Kosto Kulišić, Josip Katić, Rafo Janni,
Stjepan Lucianović, Miho Fabris, Silvij Mi-
loslavić, Antun Gjivoje, Walter barun Lju-
bibratić, Krsto Krile, Pavao Burić; — po
Kr. 3: Antun Budmani, Dr. Mato Tentor,
Nikola Kessler. Ukupno Kr. 94. (Pregjašnji
popisi Kr. 1731.20. Svega do danas Kr.
1825.20).

Dobrotvorni prinosi. Da počasti
uspomenu pok. g.gje Margarite ud. Negrini,
ugl. obitelj c. i k. Nadporučnika g. Emilija
pl. Schludermann priložila je u fond Zaklo-
ništa »Domus Christi« Kr. 20.

— Gg. Podčinovnici i Poslužnici cc. kk.
mjesnih Vlasti, pri zajedničkoj večeri na 2.
pr. mj., dan proslave jubileja Njegovog Ve-
| ličanstva, sakupiše megju sobom na korist
\fonda »Pučke Kuhinje Kr. 12:70.
| — O smrti g. Dinka Domića udijelila je
\Dječjem Zakloništu ugl. obitelj Raše Kr. 5.
| — O smtti g.ce Kate Bibica udijeliše Dje-
"čijem Zakloništu : ugl. obitelj g. D.ra Mar-
\ka Bibice Kr. 25; g. Ivo kap. Papi Kr. 5;
\g. Dr. Filip Smolčić Kr. 5, g. Dr. |Miho
\Papi K 5 i g. Niko GjikK5 —G. Abramo
Tolentino udijelio je Kr. 2 o smrti oca g.
Luke Sasunića a Kr. 2 o smrti g.ce Kate
Bibica. — O smrti svoje sestre Kate udije-
lio je g. Frano Bibica Kr. 50. — O smrti
g.gje Luce ud. Hoppe, ggja Roza Glavić
K 10 i g. Niko Nunić K 3.

— Da počasti uspomenu pok. g.gje Lu-
ce ud. Hoppe g. Niko Kobila priložio je u
fond Zakloništa »Domus Christi« kruna 10.

Zahwala. Mnogobrojnim znancima i
prijateljima, koji su mi čestitali Blagdane i
Novu Godinu, jer ne mogu posebno odgo-
voriti i zahvaliti se, ovim se putem služim
da im iz sve duše odvratim željom da ih
svako dobro od Boga prati ove i još dugi

 

Opet je bio buknuo požar u Messini,
koji se je brzo proširio. Od silnog vonja
po izgorjelom, ljudskom mesu nije se mo-
glo ni disati. Izgorjele su do temelja zgra-
de: talijanske banke, municipalna palača i
kolodvor, te još nekoliko kuća.

U Reggio je stanje nesnosno. Opaža se,
da se tlo spušta na nekim točkama; mrtva
tjelesa silno zaudaraju, psi i svinje žderu
lješine, pljačkaši dolaze oboružani u grad,
te pucaju čak i na vojsku, a osobe, koje
su ostale na životu prigodom katastrofe,
navaljuju kao gladne zvijeri na skladišta
živeža, — u opće vladaju tako užasne pri-
like, da se i najhladnijem posmatraču mo-
raju živci potresti. Jedan je talijanski no-
vinski izvjestitelj formalno pobjegao, jer
nije mogao više svega toga izdržati.

Rimski službeni list priopćuje kraljevski
dekret, kojim se proglašuje iznimno stanje
u pokrajinama Messina i Reggio, dotično
u čitavom području katastrofe. U Messini
je osugjen od ratnog suda na smrt i od-
mah strijeljan jedan stražmeštar, kod kojeg
se je našlo bankovnih nota u iznosu od
više hiljada lira, a da nije miogao dokazati,
od kuda potječu.

Dne 3. o. mj. osjetio se na otoku Strom-
boli žestok potres, koji je megju ondješnjim
pučanstvom prouzročio silnu stravu. Srušilo
se je četrdeset kuća. Ubijen nije nitko. Vul-
kan Stromboli stao je jače rigati.

U austro-ugarskoj monarhiji sakupljeno
je do sad za nastradale u južnoj Italiji pre-
ko po milijuna kruna, a neprestano se jav-
lja o novim doprinosima. Njeg. Visost pre-
jasni gospodin nadvojvoda Josip dao je u
tu svrhu 2000 kruna.
seta at aL aLL da SSA LEE PSS

Razne vijesti.

Radnje na razvalinama messinskim. Iz
Napulja javljaju: Na razvalinama u Messi-
ni i u Reggiu radi dan i noć 10.000 tali-
janskih vojnika i preko 1500 mornara raz-
nih vlasti. Iz svih krajeva Italije prispjelo je
mnogo dobrovoljaca u Messinu i Reggio,
da pomognu kod akcije oko spasavanja.
Ali njima nije dopušteno, da dolaze do raz-
valina. Vojnički zapovjednici mailaze sada
megju razvalinama samo na mrtvace a rijet-
ko na kojega ranjenika.

 

niz godina. Ponovna im svijem hvala. —
A. Liepopili.

Prodala bi se

za gotovo ili garantirano na
vjeresiju jedna kuća u Gru-
žu, na najboljem i najzgo-
dnijem vidiku i položaju za
obrt, trgovinu i slično. Even-
tualno bi ju dali i u najam.
Potanje obratiti se  uredni-
štvu.

BF Lijepo i najbrže izragjeno
odijelo ko želi imati, neka se obrati
Tomasini Oriental, švelji — Du.
brovnik (»Prijeki«, kuća Orepić). (203)

 

208

 

Zadnje vijesti o potresu
u južnoj Italiji.

Iz privatnih vijesti i iz službenih izvješća
razabire se sada, da je katastrofa u pokra-
jinama Messina i Reggio užasnija nego što
se je isprva mislilo. Same oblasti priznaju,
da je poginulo više od 150 hiljada ljudi,
a ima novinskih izvjestitelja, koji tvrđe, da
broj žrtava iznosi do četvrt milijuna. Uni-
štena su potpuno 24 grada, te |mnogobroj-
ni gradići, sela i zaselci.

Eto i nakon osam dana nailaze kolone
za spasavanje pod ruševinama na žive stvo-
rove, teže ili laglje ranjene, koji su čudno-
vatim slučajem ostali na životu. Oblasti su
zabrinute radi velikog broja osoba, kojim
se je od straha smračio um. Mnogi ranje-
nici upravo zaklinju vojnike, da ih puste
umrijeti, jer da bi inače živjeli u vječitom
strahu, da se katastrofa ne ponovi. Mno-
gobrojne je pako osobe spopalo formalno
bijesnilo, kad se je opet neki dan zatresla
zemlja.

Uništeni su, dakako, i mnogi umjetnički
| predmeti ueprocjenive vrijednosti. | unište-
nje messinske prvostolne crkve nenadoknia-
div je umjetnički gubitak. To je bio jedan
od najljepših umjetničkih spomenika. Isto
tako je propalo mnogo starinskih slika od
glasovitih umjetnika, rezbarija i mramornih
kipova, fino izragjenih i-cizeliranih srebrnih
i zlatnih umjetnina. Stručnjaci drže, da već
ova šteta iznosi oko sto milijarda lira. A
što da se kaže o privatnom posjedu, o gu-
bitku prekrasnih palača i raskošnih villa ?
Čitava starina i gospodarstvena šteta od
potresa iznosi jamačno preko 11/a milijarde

Ponovna izgradnja razvaljenih gradova.
Javljaju iz Rima: Ministarsko je vijeće u
načelu zaključilo, da se imadu razrušeni
gradovi Messina i Reggio izgraditi na dr-
žavni trošak. Tom prigodom podignut će
se osobite zidane obrane protiv valova. Drži
se, da će u tu svrhu biti potrebna svota
od 500 milijuna lira. Zakonska osnova u
tu svrhu predložit će se doskora talijanskoj
komori, pa je njezin jednoglasni primitak
osjeguran.

Isprebijan srpski kraljević. U svojem
mahnitanju srpski se kraljević Gjorgje do-
mogao batina. Izdevetao ga srpski nadpo-
ručnik Tankošić, koji je kod umorstva
kralja Šaše i kraljice Drage odigravao zna-
menitu ulogu. Do neprijateljstva izmegju
prijestolonasljednika i nadporučnika došlo
je ovako: Ovoga proljeća pozvao je Gjorgje
Tankošića, da na čelu jedne bande provali
u Macedoniju. Tankošić se pokorio kralje-
vićevoj' želji uz uvjet, da se za vrijeme nje-
gove otsutnosti skrbi za njegovu staricu
majku, koja živi u Beogradu. Gjorgje obe-
ćao da će se brinuti za staricu, na što je
Tankošić krenuo u Macedoniju. Povrativši
se pred nekoliko sedmica, našao je svoju
majku zagladnjelu, živi koštur, za koji se
nije nitko brinuo, najmanje pako Gjorgje,
čije obećanje ludom je radovanje. Ogorčeni
Tankošić potražio je prijestolonasljednika,
da ga upita, žašto mu je zanemario majku.
Oholi Gjorgje ne samo da se prostački o-
kosio na nadporučnika, nego da mu poka-
že svoju vlast, tvorno ga napao, ali u zao
čas. Tankošić, vogja bande, ne uzmaknu
pred golobradim Gjorgjom, nego mu uzvra-
ti šilo za ognjilo. KO ris oborio se na jad-
noga Gjorgja, kojega jedva oslobodiše pri-
sutni sluge. Prijestolonasljednik: je htio ovaj
po se sramotni dogogjaj zabašuriti, za to
nije zatražio da se nadporučnika kazni, nu
ovaj se stidio biti vojnikom u službi jedno-
ga Gjorgje, pa je sam radio o svom otpu-
stu iz srpske vojske, što je i postigao.

Interesantan dvoboj. Radi kritizovanja
kragujevačke srpske državne barutane poz-
vao je general Vlajić, upravitelj barutane u
Kragujevcu, urednika »Štampe« Jakšića na
dvoboj. Jakšić je izazov primio, pristao da
se dvoboj bije poštoljima, ali samo uz u-
vjet, da se isti imadu nabiti barutom iz kra-
gujevačke barutane. (Za razjašenje čitaocima
moramo spomenuti, da je »Štampa« iznije-
la, da kragujevački barut ne valja, a službe-
na komisija je to konstatirala, ali se nastoji
stvar zabušuriti).

Selo bez muškaraca. U Ugarskoj imade

 

 

Lira.

selo Korison, u kojem nema nijednog mu-

God. V.

škarca. Svi odoše u Ameriku. Nedavno je
otišao i posljednji, ondješnji sudac Sada nije
drugo preostalo, nego su izabrali čitavo žen-
sko zastupstvo i jednu 24-godišnju ženu
za načelnika.

Monopol žigica u Austriji. U Austriji
se radi na tom, da će država u buduće sa-
ma žigice proizvagjati i prodavati. Stvar
još nije posve zaključena, ali je već odregje-
no, da se ne smiju više podizati nove tvor-
nice žigica.

»Peć“ za spalivanje mrtvaca u Budim-
pešti. Peštanskom gradskom zastupstvu po-
dastrt je od strane zdravstvenog odbora
predlog, da se u Budimpešti sagradi troš-
kom od 300 hiljada kruna t. zv. krematorij
za spalivanje mrtvaca.

Rodila petero djece u jednoj godini.
U Kapelni kod Dolnjega Miholjca u Slavo-
niji rodila je Joka Radosaljević u godini
dana petero djece. O Božiću godine 1907.
rodila je dvoje muške djece, a godine 1908.
baš na Božić troje, i to dvoje žensko a
jedno muško dijete, Ali djeca nijesu ostala
na životu.

Česko kazalište u Beču. Nekadašnji rav-
natelj »Narodnoga Davidla«, gosp. Šubert,
predložio je u »Hlasu Naroda«, da se osnu-
je u Beču stalno češko kazalište, i to u
novom češkom domu. Potrebita glavnica od
300.000 K_ već je pribavljena. Poznavajući
žilavost Čeha, ni najmanje ne sumnjamo o
tome, da će se oživotvoriti i ova namisao
češka usred austrijske prijestolnice, gdje ži-
ve do 400.000 Čeha.

Slovenski jezik kod sudova u Koruškoj.

Presjednik okružnog suda u Cjelovcu *'do-
zvolio je uporabu slovenskog jezika kod
rasprava i u podnašanju pismenih podne-
saka.
Umro stogodišnjak — otac 24 djece.
Pišu iz Valpova: U valpovačkim Ivanovci-
ma umro je ovih dana starina Josip Finc,
rodom iz gospićke Kaniže. Rodio se g. 1808.
a preminuo je 1908., dakle je navršio 100
godina. Sa svojom pokojnom suprugom
imao je pokojni Finc ravno 24 djece.

 

Poruke Uredništva ;
G. D, M. L. — Pupnat p. Korčula; $a po-
slatih Kr. 6 podmirena cijela g. 1909.

Kotor: Jedno je ušlo a o drugoj stvari u na-
rednom. Hvala Vam!

 

Prosvjetni glasnik.

Poziv na pretplatu. Javljam svim visoko
poštovanim prijateljima i znancima širom
krvatske domovine, da se moje književno
djelo o prvom hrvatskom hodočašću u Lurd
doštampava, i da će skoro izaći pod na-
slovom: ,Hrvati u Lurdu“.

Ovoliko javljam onima, koji naručivši ovu
moju knjigu, »već ju jedva čekaju«. — Slo-
bodan sam ovom zgodom ujedno upozoriti,
da će djelo biti dosta sjajno opremljeno,
a provigjeno sa koje 40, a možda i više
slika iz Italije, Francuske a navlastito i iz
samog Lurda. Vanjski omot bit će provigjen
originalnom slikom, gdje će u narodnim
nošnjama iz Hrvatske, Slavonije, Dalmacije,
Bosne, Hercegovine, Istre, Slovenije i Me-
gjumurja — biti prestavljena ujedinjena Hr-
vatska, pred kipom Majke Božje u Lurdu.
Knjiga opisuje svestrano najljepše predjele
Italije i Francuske, kuda prolazismo, a na-
vlastito znamenite gradove Veneciju, Pa-
dovu, Genovu, Milan, Marsilju i druge. —
O Lurđu prikazano je najveće i najzanimi-
vije poglavlje, gdje se u raznim odsjecima
najtemelju posebnog študija i vlastitog o-
pažanja opisuju točno sve lurdske zname-
nitosti i dogodovštine. — Ako spomenem,
da sam jedini od Hrvata u Lurdu prisu-
stvovao i u liječničkom uređu za ovjerovlje-
nje čudom ozdravljenih bolesnika, i to u
prisuću mnogih liječnika sa raznih strana
svijeta, što najsavjesnije opisujem, onda
držim, da će već i sama ta činjenica u sva-
kom čestitom Hrvatu bez razlike vjere i po-
litičkog uvjerenja uzbugjivati i najveće za-
nimanje za djelo. — Zbog lijepe hrvatske
knjige i dobre stvari pouzdajem se u svaku
prosvijetljenu a i prosvjetu tražeću dušu u
Hrvatskoj, da će moje nastojanje — bez
obzira na osobne, a možda i političke sim-
patije ili antipatije spram mene — u-
prijeti. Pozivljem s toga najuljudnije i mo-
lim svakoga, koji ove retke pročita, a još
naručbe učinio nije, neka mi odmah dobro-
stivo dopisnicom uz svoju tačnu adresu javi,
smijem li mu knjigu poslati i koliko pri-
mjeraka? — Cijenu knjizi ne mogu još
stalno označiti, jer mi nije poznat sveuku-
pni trošak, dok će prema tomu, a i prema
broju pretplatnika biti odregjena razmjerno
najniža cijena, a da će knjigu i najveći si-
romašak rado i veselo moći preuzeti. Imu-
ćniji sigurno će i više knjiga nabaviti, a

 

da ih ma bilo kome od svojih poklone, —

groz LA