a

Br. 203.

(U ovim stihovima bezsramni pisac izru-
gavao se je Isusovom božanstvu i pozivao
je Isusa da ako je on Bog, da ih uništi
svijeh s potresom!

Nakon dva dana potres je Messinu iz-
brisao sa geografske karte).

Preodani
Vincenzo Caudo
Ređaktor novine ,Scintilla“ u Messini
sada zaklonjen u Cataniji.

 

IBN Pošto je već skrajno vrijeme,
da se predbrojba podmiri, upozoru-
jemo ovim onu gg. predbrojnike,

| koji“su prošlih dana primili platežni

poziv, da nam dotični iznos neod-
vlačno odmah pošalju, jer ćemo ina-
če biti prisiljeni bez razlike List
im obustaviti a iznos utjerati. Isto
nek vrijedi i za one, koji nam du-
guju za razna uvrštenja i oglašiva-
nja.

stn ALS SLS SA A LAJSNE

Bezvjerstvo.

Više su puta stanoviti listovi prigovarali
D.ru Franku, da je »katolik iz špekulacije«,
a D.ru Kršnjavomu dopokon da je i »fra-
masun«; naravno da o toj objedi niko nije
donio kakovoga dokaza, niti ga je mogao
donijeti; tijem listovima Spevec € compa-
gnia bella mogli su pisati svega i svačesa
o vjeri: njima prigovarali nijesu, dočim su
u više puta sumnjičili vjersko uvjerenje ti-

Andro, knjižičar; kao revizorima : Ipšić Via-

ho i Gale Ivo ml., a u častni sud: Kulje-
van Petar, Konjuh Gjuro i Gale Ivo sta-
riji. Društvu je zadaća da se bori proti
svemu što hrvatsko nije — a osobito proti
takozvanom Smodlakovu demokratizmu, koji
je na uštrb svakome a osobito hrvatskom
radniku. — Lopugjanin.

Iz Cavtata.

(Zabava hrv. društva »Zora«). Dne 27.
pr. mj. hrvatsko društvo »Zora« dalo je
svojim članovima krasnu zabavu. Uz pre-
cizno izvedeni program vrijednih naših tam-
buraša, bilo je i krasnih deklamacija, a
završila je zabava lijepom igrom »gosp.
Bušurelić«, u kojoj je brilirala vrijedna di-

PRAVA CRVENA HRVATSKA.

Dum Jure Biancchini čvrsto drži gornjeg
gesla evo i ovoga dokaza: U »Narodnom

nje čipkarskog i domaćeg obrta u Dalma-
cjji, u pratnji dvorskih dama markgrofice

()) Listu« od 24. pr. mj. prigovara se zagre-
bačkim novinama — pak i »Crvenoj Hrvat-
skoj« — radi jezičnih nakarada, jer upotre-

Pallavicini i grofice Zamoyske.

Za promicanje ribarstva u

bljavaju veznik »ali« ne onako kako to za-
htijeva duh našega jezika, već onako kako
Nijemci upotrebljavaju svoj »aber« u svezi
rečenice, Osim t& ima i drugih jezičnih na-
karada, kao n. pr.: »A jeli bi Vuchetich..
mješte pisat ovako: »A bili Vuchetich ...

Mi se potpuno slažemo sa tim prigovo-
rima, jer je u istinu naš jezik u banovin-

Dalmaciji i Istri. Kako se javlja, mi-
sli se kod pomorske oblasti u Trstu osno-
vati još jedno mjesto ribarskog pristava.
Isto se tako pomišlja kod raznih lučkih pogla-
varstva uvesti mjesto ribarskih izvijestitelja.

Hrvatska pučka knjižnica u
Poli. Javljaju iz Pole: Ovdješnja čitaonica
preuzela je inicijativu, da. se u Poli osnuje
hrvatska pučka knjižnica. Potreba ove usta-

skim novinama sasvim makaragjen, i s toga

 

letantica g.ca Božica Kazilari; i ostali pre-

ko sjajno ispadne. — Zabava je svršila u
11 sati, te svi zadovoljni ostavismo prosto-
rije, zahvalivši gospodi dilelantima, a pre-
poručivši se g. Franiću. i

Iz Kotora.

(Dvije 11-stogodišnjice). Na 13 ov. mj.
navršuje se 11-stogodišnjica dolaska u Ko-
tor sv. moćiju sv. Trifuna, muč. i pokrovi-
telja kotorskog. Hrvatski i katelički narod
u Boci Kotorskoj pripravlja se da što sveča-
nije tekom ove godine proslavi ovaj rijet-
ki god, zajedno sa 11-stogodišnjicom opstan-
ka naše dične »Bokeljske Mornarice«. Na-
damo se, da će prisustvovati ovoj proslavi
i maroda iz svih hrvatskih krajeva, jer je

smo više puta prigovarali.

takse).

Ali — odobravajuć prigovor »Nar. L.«

Pak ima i dru-
gih: U zagrebačkim novinama kada ima
notica o potresu, bude joj stavljen naslov:
»Potresno izvješće«, te na prvi mah izgleda
stavljači bili su potpuno na svom mjestu.|k6 da se izvješćuje o kakovim smaknućima
— Evala g. Franiću, koji kako obično, ni-|ili o čemu sličnome. Opazili smo pak u
je žalio truda ni vremena da program ona-|»Qhbzoru« osim ovih još i ovu: donio je
jednu noticu pod natpisom: »Pasje marke«,
te će biti kogod pomislio da izvješćuje o
kakovoj zaraznoj bolesti, pošto ima i vrlo
pogibeljnog kašlja, koji se u puku zove
»kučiji kašalj«, a kad tamo »Obzor« je
javljao vlasnicima pasa, da su — na Op-
ćinu prispjele nove marke za pse (oznake

nove u ovom gradu, gdje nema srednjih
škola na hrvatskom jeziku, ćutila se je već
davno. Njom će se moći u prvom redu da
okoristi hrv. radništvo, a onda i svi oni
Hrvati, koji nakon pučke škole nijesu imali
prilike da se izobraze u materinjem jeziku.
Oni, koji bi htjeli poduprijeti ovu kulturnu
ustanovu, kojom knjigom, neka ju pošalju
čitaonici.

_Nowe Družbine škole. Družba sv.
Cirila i Metoda otvorila je ovih dana opet
dvije škole, i to u Ferencima, općina Mo-
tovun i u Uštrinama, općina Cres. Obe su
škole osobito ona u Ferencima bile potre-
bite. Cvale i napredovale !

Pučanstvo grada Rijeke. Prošle

— zamjeramo istomu »Narodnomu Listu«,
jer u tom istom broju čini ono, što drugo-
me prigovara: na trećoj strani u vijesti pod
naslovom »Kamora na djelu«, na prvoj
crti trećeg stupca stoji ovako napisano :
».... auktori zločina bili ostali bi....«,

 

godine imala je Rijeka sa kotarom 45.923
stanovnika, od tih su 28.492 naznačila ta-
lijanski kao materinski jezik, 17 hiljada 264

i povjesničke tradicije te individualne po-
trebe pučanstva, moći će se u najkraće vri-
jeme predati javnosti. Potankosti toga usta-
va nijesu još poznate, samo se toliko zna,
da će Bosna i Hercegovina?dobiti pokrajin-
ski sabor, jer te zemlje ne sačinjavaju dr-
žavu same za se. Iz toga se može zaklju-
čivati, kaže dopisnik, da o autonomiji sa
zemaljskim namjesnikom ili dapače potkra-
ljem nije bilo, niti je sada govora. _ Koliko
se doznaje, bit će ustav sastavljen u libe-
ralnom duhu, a narodnosti i vjere imati će
jednaka prava.

Prihvat austro-ugarskih prijedloga za
konferenciju. Kako »Reuterov Bureau« sa
službene strane doznaje, to je Engleška i
Rusija Austro-Ugarskoj vladi notificirala pri-
hvat prijedloga, koji je Austro-Ugarska u-
činila odnosom na pitanja, koja _se imadu
predložiti evropskoj konferenci.

Engleška i Austro-Ugarska. »Daily Mail«
objelodanjuje članak, u komu su sastavlje-
ni razlozi, koji su Austro-Ugarsku potakli
na njezinu aneksijonu politiku. U uvodnom
članku veli list, da je simpatija Engleške
za Austro-Ugarsku iskrena. Unatoč toga se
je bojati, da konačni zaključak engleškog
naroda ne će biti u prilog Austro-Ugarske.

Osmanlije proti Grcima. »Jeni Gazetta«
doznaje iž autentičnog vrela, da će radi u-
vrijedljivog držanja Grčke u prilog aneksi-
je Krete u posljednje vrijeme, svi osman-

 

hrvatski kao materinski jezik, a 2964 ma. lije povesti žestoku bojkotnu borbu proti
džarskih. Škola je bilo devet talijanskih, se- grčima. Dokaže li se, da službena Grčka u-

dam madžarskih, a nijedne hrvatske!

\čestvuje kod akcije za aneksiju, onda se

jeh spobornika Starčevićanske stranke. Pla-
ha akademička mladež u Spljetu učinila ne-
kakvu rezoluciju proti klerikalizmu (čitaj:
katolicizmu), te je zastupnik Jemeršić javno
pozvao D.ra Franka da izjavi, odobrava li
| takav istup akademičke mladeži. Gosp. Dr.
da Frank na novo godište u svom govoru na
odgovor čestitanju osvrnuo se je i na 10, i
kazao je:

»I ja sam duboko uvjeren, da je hrvat-
skomu narodu neophodno potrebna čvrsto-

mješte pisati ovako: ,.... auktori zločina
bili bi ostali...“ Ali di! To je stari običaj
»Nar. L.«, jer ono što on i njegov gazda
čine uvijek drugome predbacuju, po onoj:
rijet ću ti — prije nego mi rečeš!

Gradnja nove sabornice u Za-
dru. »Hrv. Korr.« javlja, da je ratno mi-
nistarstvo sklono doći u susret molbi ze-
maljskoga odbora glede prodaje zgrade voj-
ničkih tamnica zvane »Quartieroni«, na ko-
jem bi se imala sagraditi nova sabornica, a

Nagjen brod bez ljudi. Javljaju |P7Ot Srihna mora provesti još oštriji boj,
nam iz Kotora : Parobrod ugarsko-hrvatskog | NP i
Savez Rusije i Austrije. »Cri de Paris»

društva »Skodra«, na svome putu za Kotor, | 34
tvrdi, da je Rusija znala za sve osnove Au-

našao je na otvorenom moru 12 morskih

milja daleko od rta Radoni zapušten grčki Stro-Ugarske glede aneksije. Za zadnjeg bo-

brod imenom »Evangelistria«, krcat drvom. Tavka kralja Eduarda u Marienbadu sastao

Na brodu nije bilo ni žive duše osim jedne $€ je barun Aehrenthal sa Izvolskijem, te

mačke. Ovaj brod bio je dovučen od paro- SU se o svim koracima sporazumjeli. Izvol-

broda »Skodra« u Sveti Ivan od Medove.|Ski je Milovanoviću i Pašiću dapače pred-
crtao olovkom zemljište, koje bi Srbija do-

Brod je velikom poteškoćom dovučen u|&
Kotor. Što je sa momčadi broda, do danas bila kao kompensaciju. »Cri de Paris« kri-

ovo najstarija institucija u cijeloj našoj Mo-
narhiji, i za to: odredit će se proslava u
koji dan, kada bude zgodno u ljetno doba.
»Mornarica« sada posjeduje lijepi muzej
starinskih oružja i odijela, a to je u prvom
redu zasluga revnog mornarićina blagajni-
ka, g. Josipa Jakičevića, koji, svim marom
i požrtvovnosti zauzeo se da prikupi i ure-
di lijepi muzej. U dobri čas bilo! — £.

 

 

ća i neporušiva snaga vjere, koja mu jedi-
no pomaže, da u najtežim časovima ovoga
i onako tužnoga života, može pregorjeti sve
neprilike i novom nadom gledati u bolju
budućnost. Slažem se posvema s vama, da
treba poštivati svačiju vjeru, a napose ob-
zirom na pretežnost katoličkoga hrvatskoga
naroda i našu katoličku vjeru. S mojim zna-
njem ne širi se u našim redovima nikako-
vo bezvjerstvo. Ja to nijesam nikada podu-
pirao, niti neću, jer znadem, što bi se hr-
vatskomu narodu dogodilo, da u njemu
preotme maha bezvjerstvo. U tom smjeru

upozorujem i podučavam kod svake prilike

mlagje naše prijatelje, i ja se nadam, da
časovite zablude pojedinaca neće moći na-
škoditi vjerskim osjećajima i vjerskomu od-
goju mlagjega naraštaja hrvatskoga naroda.
Mi ćemo dakle svi i nadalje raditi prema
geslu Ante Starčevića, što ste ga napome-
nuli, prema geslu: Bog i Hrvati!, te »oživ-
ljujte moral dobrim djelima za ovaj i za
onaj svijet«.

. e
Vijesti iz naroda.
\ S Lopuda.

(Društvo »Kumičić«). Na 2. ov. mj. i-
malo je na Lopudu društvo »Kumičić« bi-
ranje uprave za god. 1909, te bijahu iza-
brana slijedeća gospoda: Petinić Gjuro-
presj.; Buconić Ivo, potpresi.; Pawlina stje-
pan, tajnik; Labaš Luko, blagajnik; Žmirak

PODLISTAK.
Srpskoj uzdanici
dubrovačkoj omladini
dariva
na njihovo graktanje
ovaj malen darak
njihov

Dubrovački Hrvat. *)

Stante jednom ! Kaosa djeco
Dogorjelo nam do nokata;
Slušajuć kako nas grdite,

I grakćete ko vrana jata.
A osim toga mrski
Kličete : »Dubrovnik je srpski !«

Stante jednom ! Došljaka čete
to grad vas primi pune blata,
I pošto novac ovdje stekli
Tad vičete : »Nema Hrvata,«
I na taj način samo mrski
Pjevate: »Dubrovnik je srpski.«

 

 

Domaće vijesti.

»Jutru“4, Poštovano nas je »Jutro« u
dopisu iz Dubrovnika zakinulo ni krive ni
dužne; prigovara nam da je naš list »bor-
ba denuncija, borba personalna«; da mi
»radi političkih zadjevica mnogo škodimo,
dočim bi smo mnogo i mnogo mogli kori-
stiti vjerskom značaju u gradu Dubrovni-
ku«. Žalimo dopisnika, koji piše o čemu
nije obaviješćen, jer da čita naš list bio bi
se davno osvjedočio da u našem smo listu
ukinuli sve one napadaje, koji bi mogli
izgledati kao lični, i da smo nastojali ne
dati povoda odurnim polemikama. Jer je
pak: list politički, gledamo nigda ne vrije-
gjati katolička ćustva našega puka, a u više
smo prigoda očito i ustali na obranu naših
svetinja, i tako smo uvijek pošteno vršili
program, po kojemu smo isti list pokrenuli.

Hrvatski službeni jezik u Dal.
madciji. Od nove godine uvela je dalma
tinska vlada u sve svoje urede tiskanice
s hrvatskim jezikom, dok su do sada tiska-
nice bile samo štampane talijanski. Time je
uslišana opravdana težnja hrvatskog naroda,
da u hrvatskoj Dalmaciji bude i hrvatski
uredovni jezik, koji na žalost nije bio do
sada uveden, već se upotrebljavao talijanski
jezik, premda Talijana nema ni tri postotka.

Rijet ću ti — prije nego mi re-

ta bi istodobno služila i za zemaljski od-

bor, eventualno i za vjeresijski zavod.

Koliko se ragja, vjenčaje i u-
mire u Dalmaciji. God. 1903, rodilo
se je 20.832, a 1904. g. 23.364, dok 1905.
g. 21.419. Zakonite djece je bilo 63.009, a
nezakonite 2606. Godine 1903. spadalo je
jedno vjenčanje na 137 stanovnika, 1904.
god. na 124, a 1905. g. na 119 stanovnika.

nije poznato.

Broj stanovništva u hrvatskoj
prijestolnici. Po izvješću zagrebačkog
gradskog poglavarstva o brojnom stanju pu-
čanstva u glavnom gradu za g. 1907. bilo
je 73.389 stanovnika, i to bez vojništva. Me-
gju tim stanovnicima ima Magjara preko
2000, Nijemaca 2500, a Židova 4000. Pu-
čkih škola bilo je 26, od tih jedna njema-

Godine 1903. umrfo je 14816, a 1904. g.
16.124, dok 1905. god. 16.010. Za pobija-
nje kužnih bolesti država je g. 1903. po-
trošila 29.000 kruna, 1904. g. 78.000 kruna,
a 1905. g. 98.000 kruna. Zdravstvenu slu-

čka i jedna magjarska. Te je škole polazilo
5884 djece. U srednjim školama bila su

svega 2582 učenika.

 

 

 

 

 

 

češ | Da se gazda »Narodnoga (I) Lista«

| da te glase poduprete
Skupiste čete plaćenika,
Da već i samom plavom nebu
Dogrdila je njina vika:
I na taj način samo drski
Vičete: »Dubrovnik je srpski.«

Nebraćo naša! Osim toga
Imate svoju Štampariju,
Iz koje vaši plaćenici
Razdor i mržnju samo siju;
A u svom listu preveć drski
Trubite: »Dubrovnik je srpski.«

Sastali ste se s Talijanom,
Dajete ruku Magjarima,
Sakuje propast da se samo
Svojoj si braći Hrvatima ;

I sa tog stanja odveć mrski
Grakćete: »Dubrovnik je srpski.«

Pa jošte da se sv'jetom čuje
Bogumrska ta vaša bruka,

 

vete, ali u toliko dovagjamo u pamet gornje retke i

onome, koji ih je napisao, pošto g. Kahn nije na-
pisao već samo na svoj trošak objelodanio i po gra-

žbu vrši 140 liječnika. Zagora najviše osku-
dijeva tako, da na svakih 13.000 stanovnika

dolazi po jedan liječnik.

Dalmatinska narodna umje-
tnost u Berlinu. U Beču u polači
Hedvige barunice Haas-Teichen, potpresje-
dnice radnog odbora u društvu za promi-
canje čipkarskog i domaćeg obrta u Dal-
maciji, bila je privremeno izložena jedna
zbirka dalmatinske narodne umjetnosti, što
je odregjena za austro-ugarski odsjek inter-
nacijonalne izložbe narodne umjetnosti u
Berlinu, koju priregjuje berlinski »Lyceum-
Club«, a trajati će od 20 januara do 28

februara.

Privremenu izložbu pohodila je 23 pr. m.
prejasna gospogja mnadvojvotkinja Marija
Josepha, pokroviteljica društva za promica-

Vi kličete tom srpskom tjelu
Dubrovnik da je desna ruka;

I radi toga odveć drski,

Htjeste da »Dubrovnik je srpski.«

A kad vam jošte, vaša" braća
Preko Save, vi djeco sreće !
U vašu gladnu trbušinu
Nanose pune blaga vreće,
Tad jošte više bogumrski
Grmite: »Dubrovnik je srpski !«

Oj hvala, naša vi nebraćo,
I sve blago i zlato sve to
Pomoći sad vam je od male,
Jer Hrvat brani pravo sveto;
Pa makar vi na način drski
Brujili: »Dubrovnik je srpski 1«

Povjest naša kroz sve vijeke
Može ko žarko sunce sjati,
Da odkad svijet za nas znade
Da smo uvijek bili Hrvati;
Pa zalud vama odveć drski
Stucati : »Dubrovnik je srpski !«

Stante jednom ! Kaosa djeco
Od vavljeka smo mi Hrvati,
I hrvatska je domovina

 

 

je. Opet je nova serija veleizdajnika uap-
šena i to: Plato Solarić, paroh iz Katinaca
(zet vladike Mirona), Dr. Dušan Mioković,
opć. liječnik iz Gjulovca i Nikola Čudić, bi-
lježnik iz Gjulovca. Nadalje je izdan nalog,
da se uapse slijedeći: Gjoka Jagnić, vele-
posjednik iz Pakraca, Danilo Podanavac,
protoprezbiterski kapelan iz Pakraca, Šimo
Vuksan, učitelj iz Pakraca, Stevo Zukono-
vić, gostioničar iz Pakraca, Kosto Dragosa-
vac učitelj iz Kusonja kod Pakraca.

Sada je dakle uapšeno novih 8 veleizdaj-
nika. Ukupno prošlog mjeseca uapšeno ih
je 10. Sada se nalaze 52 veleizdajnika u
istražnom zutvoru.

Hrvatska Pučka Štedionica

u
DUBROVNIKU
otvorila je | Siječnja 1908
uPIS

Vi. Kolo

Upise i uplate obavlja svakim danom.
Najniža uplata 50 para sedmično. Po-
tanje informacije pruža dragovoljno u svo-
jim prostorijama u ulici ,Izmegju Bačvara“,

Politički pregled.

Ustav za Bosnu i Hercegovinu. Dopi-
snik gradačke »Tagespost« razgovarao se
je sa ministrom Burianom o budućnosti
pripojenih pokrajina, te je razabrao iz raz-
govora, da će tečajem ove godine biti is-
punjene neke želje bosansko-hercegovačko-
ga pučanstva. Od dana, kada je barun Bu:

 

 

 

 

 

vi Rusiju, da nije tako lojalna prema Fran-
cuskoj kao prema Austro-Ugarskoj.

Glasovi o konferenciji radi aneksije.
Londonski list »Morning Post« veli: Pošto
\ Austro-Ugarska na konferencu pristaje samo
\uz uvjet, da se pitanje aneksije nema više
pretrešivati, jedva će se konferenca i sasta-
ti... Engleška vlada danas je mnogo ma-
nje sklona, da upotrijebi silu za priznava-
nje njezinog nazora o pravnim odnošajima
ovih zemalja, ne stoga, što je njezino mni-
jenje sumnjivo, već jer Engleška imade sla-
bije odnošaje u Evropi nego prije pedeset
godina. O pravu i nepravu diplomatskim
notama raspravljati, ako se ne misli upo-
trijebiti poslijednji argumenat, jest nema
koji je dostojan jedne vlasti, što se naziva
velevlašću.

Evropejska konferenca u Parizu. Rim-
ski list »Vita« saznaje, da se je ministar
Tittoni obratio na evropejske velike sile za
obdržavanje cvropejske konference u Parizu.
Odustalo se od prvobitne namjere, da se
drži u Rimu, radi žalosti, koja je ltaliju
zadesila.

Osnivanje srpskih četa za provalu u
Bosnu. Javljaju iz Skoplja: Ovdašnji je
srpski klub odaslao svoje delegate u Be-
ograd, da tamo stupe u doticaj sa odbo-
rom, koji sprema čete za provalu n Bosnu
i Hercegovinu. Klub će ponuditi svoje pr-
vake kao vogje i ujedno dati svoje ljude,
koji su već privikli četničkom ratu.

Pobjede kršćanskog radništva. Kako od
dana do dana radništvo sve više pristaje
uz kršćanski socijalizam, svjedoče pobjede,
što ih kršćanski socijali dan na dan izvoj-
šte nad socijalnim demokratima. Tako su
opet kod izbora delegata za bolesničku
blagajnu u St. Ingbertu pobijedili sa 161
glasom socijalne demokrate, koji su dobili
106 glasova, a u Bonnu dobili kršćansko-
narodni radnici 366 glasova, a socijalisti
522 glasa. Ovdje je prvi put izabrano i 10
ženskih delegata, koje je kandidirao krš-
ćansko-narodni izborni odbor.

Srpski sastanak. Vojne pripreme Tur-
ske. Bugari hoće utursku vojsku. Počet-
kom veljače biti će u Skoplju skupština Sr-
ba izaslanika iz turskog carstva njih 106
na broju.

U Koprittu će biti velike artiljerijske vjež-
be s brzohitnim topovima, a iza toga će
slijediti opće vojne vježbe. — U Vilajetu
Sereš uskratili su Bugari da plaćaju vojni-
čku pristojbu, nego hoće da ih se uvrsti u
vojnu službu.

 

navlima. Što pak ovo preštampavamo sada nakon 15|du i okolici raspačavao. Zabllježit ćemo i ovo, čega $ : ii oi. A . kod
godina e što je sada g. Kohn veliki »re-|se dobro sjećamo: Kad je g. Dr. Pero Čingrija u Vavijek bila naša mati : "ii SENNA SOVA 2 SAVE oim ; sta vlada. Dieii an E ki test
nijesmo i me Svim i: ra i O a e tisH u kula - oli .. eko SRJ m Na zajedničkom ministarstvu financija posebno | ugarski poslanik u Beogradu grof Forgach
madajima i klevetama protiv nas nl smo davali ni-|isoj bio | glubar — te pitanja uprave razbucao — Dubrovnik Je 'vjek hrvatski! —|novierenstvo o osnovama za bosanski ustav. | posjetit će u podne ministra vanjskih po-
ti dajemo ikakove važnosti, pak se nebi ni sada o-|i uništio sve partiture » marš« ! A sada je Norme Pesljedak toga rada, koji je bez predsuda sala da prosvjedujeprema uputama, koje je
A O o o ni vljev #00 vei opne A AVA RI, uzeo u obzir sve ustavne, političke i go-|dobio od Aerenihala. — Beč, 6. ov. mj.: Do
+ ia, a žita | :

rom na sve njegove i buduće napadaje i kle-|će se kakovom boljem i masnijem mjestu!.... spodarske potrebe pripojenih zemalja, kano |sada nije došla nikakva vijest od grofa For