Br. 207. Čestitomu i plemenitomu pismu o- dazvaše se sve stranke, jer jedan so- cijalistički zastupnik, koji je izostao, sažalio je da nije na vrijeme bio oba- viješćen i tako da nije pristupio; samo su izostali Srbi, koji su i u tome do- kazali kako ne pristaju u ikakvom po- slu gdje se radi o Hrvatskoj, i da do- laze samo u susret onda, kad je uhar- no njihovoj srpskoj namjeri i težnji. Što se je na tome zboru zaključilo, obaznat ćemo do koji dan, jer su se sve stranke obvezale, da će do 10. o- voga mjeseca dati izvjesni odgovor i obrazložiti svoje misli i nakane u po- sebnom pismu, a na ruke dičnoga na- šega vogje Dum Iva Prodana. Jur u izvjesnijem listovima diže se silna prašina, prigovara se resoluciji i predlogu našijeh prestavnika, ali osvje- dočeni i osviješćeni, kako stanoviti listovi znadu izvrtati, i tendencijozno lagati, mi ćemo se osvrnuti na stvar kad se bude silna prašina uklonila i svaka nam bude čista i očita. »Hrvatska Kruna« jur je navijestila o tome stvarno izvješće, a mi ćemo pričekati da ga pročitamo. Supilove uspomene ili pabirci iz nedavne prošlosti, I. . Što bi još htjeli dobiti Srbi? Možda bi htjeli da se trojedna kraljevina prozove srpsko-hrvatska? Ipak mi smo uvjereni da ni tada ne bi mirovali: njihov ideal sve je drugi: kako rekosmo i već je poznato, Ve- lika Srbija, veliko Dušanovo carstvo, gdje se svak mora krstit su tri prsta. (Supilo god. 1891.). Što se tiče tvrdnje, naime da Srbi teže preko granica, oni je odbijaju najvećim pre- zirom veleći, da je to pogana laž i denun- cija Hrvata protiva njih na austro-ugarsku vladu... Sasvim da se takove stvari tajno | rade, ipak nije moguće sve sakriti. U Sr- biji uvijek su gledali da u Bosni i Herce- govini na svaki način rašire srpstvo, eda bi te zemlje došle u njihove ruke. Isto tako radili su i rovali po Banaiu odakle je pre- šla propaganda u Hrvatsku, Slavoniju i u nas u Dalmaciju. Kako su pak našli u pro- bugjenoj hrvatskoj svijesti užasnu zaprijeku, valjalo je tu svijest ugušiti i hrvatstvo pot- kopati na svaki način, što rade i dan da- nas. Slična je njihova akcija koju vode me- gju macedonskim Bugarima. Naravno je da se za taj posao hoće mnogo novaca. Zato imadu jaki dispozicijonalni fond, iz koga ne štede zagrabiti kad treba. Mnogi će nam reći, da to nije istina, nu mi imamo dokaza. Poznato je kako je Ga- rašanin napadao na radikalnu vladu, koja da je udijelila tolike hiljade srpskim listo- vima u monarhiji, neka je brane protiv na- padaja liberalaca i naprednjaka. Oni dakle primali su novac iz Srbije, kako je doka- zivao Garašanin. U Zagrebu samome štampa se jedan veliko srpski list (»Srbobran«) uz vrlo jeftinu cijenu, dva puta je jeftiniji nego NMaprednjački svatovi u Primorju. Čepikuće slavlje slavi, tu se piruje; Svatovi se sakupili: jedan muđruje, Drugi pjeva, treći pije — ej, taki je dan! Smodlaka je megju njima, ali nije sam. Doveo je svate svoje, zorne, brkate, Sve goliće, srbičiće, hrčne, okate. Primorci će trošak dati — oni ne žale, Godina je rodna bila pa da omale !? Ne, gospodski gostit treba brčnu gospodu . . . A kad pogju ? — prošlo vino, pit će i vodu. Pečeno je pred svatima, čaše se nalijevaju, Dv'je Primorke redom rede te pripjevaju ; Sve će redom — i pravo je — nek ostane glas Naprednjačkog pirovanja sve u — dobar čas. 1. Prvijencu. Prvijenče, luda glavo, Uzmi tovara, Konj se meće, sedlo smeće, Ište samara. Pustite ga, ni konj neće 'Taka gospara. Prvijenče, što si mucav ? Pusti malko pas — Od konja je tovar bolji Ima dobar — glas. I vino i čelo, druge novine istoga formata. On se dijeli pravoslavnome narodu u banovini badava. Onaj list ima dosta radnika i sjajne pro- storije jedne palače kao uredništvo, te bi se morali čuditi odkuda to sve. I ovaj list bio je imenovan od Garašanina da je po- dijelio one hiljade sa svojim srpskim dru- govima u monarhiji. Imamo mi još dokaza i podataka' ob o- voj stvari, navlaš glede škola, knjiga i t. d., ali pošto su nam prispjeli sa hrvatske strane, to iznosimo samo one, koje su nam Srbi pružili, Dakle novci se daju. Tako se kod nas podupire protuhrvatska struja u na- rodu. Što pak radimo mi Hrvati? Mi mo- trimo sa višega gledišta, gladimo Srbe i hvalimo radikalnu vladu, koja po našoj ze- mlji sipa dinare u protuhrvatske svrhe! A ako koji od naših na take sablazni di- gne glas, kažemo mu da huška razdor, i raspiruje strasti! E da se jednom opa- (Supilo god. 1892.). metimo! (Nastaviće se). Domaće vijesti. Pretplatnici, sjetite se vaše PRAVA CRVENA HRVATSKA. pregledanju. Cijena sjemenu snižena je za 70 po sto ispod kupovne, te će se unča od 30 grama plaćati 3 krune. Prijave moraju se prikazati za unče od 30 grama, preko dotičnog kotarskog Poglavarstva, ali nikako poslije 20 nastajnog mjeseca ožujka, jer se neće inače uzeti u obzir. Vino u konobama; glad u na. rodu 1 Spljetski »Pučki List« u zadnjem broju donaša članak pod ovim naslovom, iz kojega prenašamo ove retke : »Gori je bič, što se nemože prodati vino nego li žiloždera. Što žiloždera uništi — hvala Bogu! — propao vinograd; ne imaš više o njem troška, a ovako: imaš vinograd, trošiš na nj po svu godinu; saliješ vino u konobu; nemožeš ga da prodadeš; gotova propast! Sa svih strana Dalmacije jadikov- ke; odasvud ista pjesma žalovanka. Valja platiti i kraljevu i općinsku i ličnu dohodarinu (umela se!)a čime ? Treba'ku- piti djeci kruha; hoće se odjeće i obuče, a odkud novca? Sve dalmatinsko primorje visi samo o onoi, kapi vina, a kad vinu ne- ma progje, ne ima krajcara u 1uci ni težak ni baštinik, pa da ih zakolješ..... « Molbe za odgodu plaćanja po- dužnosti! Svim dužnicima bili smo u reznih zaostataka ne smiju biti pri- svoje vrijeme poslali opomene, molbom, da!kazane kumulativno sa strane glavara od- podntire zaostalu pretplatu, pak neki do danas još nijesu izvršili svoju dužnost. S toga ponovno molimo, da nam najdalje do 15. ov. mj. pošalju dugujuću pretpla- tu, da ne budemo prisiljeni slati poštanske naloge, jer bi nam se tim dalo dosta dan- gube a dužnicima suvišnih troškova. Pret- plata se unaprijed plaća! Imenowanje. Profesor kod državne gimnazije s nastavnim jezikom talijanskim u Zadru g. Marćel Kušar imenovan je u- praviteljem državne gimnazije sa hrvatskim nastavnim jezikom u Zadru. Čestitamo ! Nova godina muslimanima. Bra- ći muslimanske vjere srdačno čestitamo No- vu Godinu 1327. pNarodnom Listu“, Na neumjesne primjetbe »Nar. L.« odgovorili smo objek- tivno, te dokazali da u samom naslovu no- itice »Nezvana se odazivlje« ima pogrije- 'ška, koju »Nar. L.« ne može opravdati sa običnom njegovom isprikom: »prosta štam- parska pogriješka«. Ipak se sa našim stvar- inim odgovorom nije zadovoljio, već hoće | prijestolnici. Promjene su se ticale, koliko nosnih odiomaka, jer su takove molbe po opstojećim propisima nepripustljive. Za ta- kovu odgodu treba da se svaki pojedini poreznik obrati na c. k, kotarsko poglavar- stvo posebnom molbom, opskrbljenom bi- ljegom od 1 krune. Politički pregled. Mladočeski eksekutivni komite i za- konska osnova o jezičnom uregjenju. Mladočeski eksekutivni odbor zaključio je na predlog dra. Kramarža imenovati pose- bni odbor, koji se ima da pozabavi oko za- konske osnove za jezično uregjenje za kra- ljevinu Česku. Mladočeski eksekutivni od- bor izrazio je vladi svoje negodovanje radi njezinog držanja prema Česima u sjevernoj Českoj. Sporazum izmegju Turske i Austro- Ugarske. Otpremljen je iz Beča u Carigrad zapisnik o sporazumu sa nekim neznatnim promjenama, što su učinjene u austrijskoj da i dalje zabada. Ali mi, ko što smo i|se čuje, poštanskih ureda u Turskoj. Da će prvi i drugi put sasvim objektivno mu od- govorili, pak tako i sada odgovaramo: da osim već spomenute pogriješke u naslovu »Nezvana se odazivlje«, ima i druga kru-! pna pogriješka, jer je list muškog spola, pak je s toga imalo stati: »Mezvan..... « Zar je i to — »prosta štamparska pogrije- ška«?1! Jezikoslovci okolo »Nar. L.« koli- ko bi bolju figuru bili učinili da su — mu- čali, jer kud će te više kad u samom na- slovu vrve pogriješke! Izbačena ćirilica iz škole. Jav- ljaju iz Modruša: Općinski školski odbor u Modrušu zaključio je jednoglasno u svo- joj sjednici dne 24. pr. mj., da se ćirilića kao zastarjelo, nezgrapno i nepotrebno pismo iz škole ostrani. Za gojenje svilne bube. Namje- sništvo je stavilo uz sniženu cijenu, na ras- polaganje gojiteljima svilenih buba celularno sjeme domaće žute vrsti, podvrgnuto već najtačnijemu fiziologičnom i mikroskopičnom Ne ćeš biti sam! I vino i čelo, Sve nam zdravo veselo, veselo. 3. Starom svatu. U našega starog svata Kozja bradica, Vit i previt a tankovit Ko šipkova mladica. Sve je lijepo, Sve je dobro, Samo — šuplja glavica. Ne plaši se, stari svate, Nijesi ni ti sam, Šuplja glava svih svatova Vrijedi karantan. I vino i čelo, Sve nam zdravo veselo, veselo. 4. Gjeveru. Oj, gjevere, moj gjevere, Vele ti mi znaš! Mukte piti, mukte jesti, Zoveš se Muktaš. Skini s raka rukavice Stavi ih za pas, Kako ćemo i mi mukte — Nauči i nas. I vino i čelo Sve nam zdravo veselo, veselo. erbaši 5. Gj i, i glede tih promjena doći do sporazuma, o tom nema dvojbe, usprkos svemu nastoja- nju sa srbijanske i crnogorske strane, da se sporazum osujeti. Broj onih u turskom sa- boru, koji će glasovati proti sporazumu, veo- ma je malen, kako to javljaju iz Carigrada. Sada broji opozicija trideset glasova. Ona se nada doduše, da će se taj broj podvo- stručiti, ali ni taj broj ne bi bio dovoljan, da sruši sporazum. Dogogjaji u Srbiji. U Beogradu se gla- sa, da je bivši ministar presjednik Nikola- k jević išao obavijestiti članove megjunarod- noga parlamentarnoga društva o situaciji, koja je nastala aneksijom Bosne i Herce- govine. Nikolajević se je vratio sa pula, te je obavijestio presjednika skupštine, da čla- novi žele, neka Crna Gora i Srbija uprave memorandum na interparlamentarnu uniju u Bernu. — Odbor za megjunarodnu obra- nu u Beogradu izdao je bombastičan poziv na dobrovoljce, u kojem ih pozivlje, da bu- Tvoje veselje; Rodilo ti niz Primorje Kupus i zelje. Da omastiš mrke brke Da omastiš do uha, Ludi plaća — da mu ćaća Nabije to trbuha. Iz Spljeta si došo lijepo U Jovovoj kočiji, Drugim putem gledati ćeš Da ne bude po šiji. Gjuveglija mlad-junače Rgjavo ide glas: Da ćeš brzo ti sit i pjan Gladne pustit nas. I vino i čelo, Sve nam zdravo veselo, veselo. 7. Vjerenici, mladoj. Vjerenica-naprednica Po gradu se skitala, Došla gola u Primorje I za Mata pitala. Udaj mene brzo, Mato, Što su mi druge sašile Što su je drugo nosilo I tobi I njemu I od svatova svakomu, Jer su gospodski sinovi. I vino i čelo Sve nam zdravo veselo, veselo. 8. Kumu. Kume, kume, Pogledaj i nase, du spremni, jer se približuje doba rata. — Kako »Dnevni List« javlja, potakli su sta- roradikali opet rekonstrukciju kabineta. — Poziv pričuvnika, koji se do sad ograniča- vao samo na pješake, protegnuo se je sa- da i na konjanike. U Rusiju je otišlo po- vjerenstvo, da kupi daljnih tisuću konja. — U Ženevi se konstituirao megjunarodni od- bor, komu je svrha, da skine kralja Petra i da Srbiju proglasi republikom. Naši Hercegovci u crnogorskoj službi. Bečki »Zeit« dobiva iz Trebinja, da engle- ški agenti naše Hercegovce snube za Crnu Goru. Mnogo se Hercegovaca iselilo u A- meriku, da izbjegnu tako vojnoj dužnosti. Kako je dne 2. prosinca vladar pomilovao sve vojne bjegunce, to se počelo imnogo hercegovačkih bjegunaca vraćati u svoju do- movinu engleškim novcem, a onda ih snu- be engleški agenti za crnogorske ustaše. Kad pregju crnogorsku granicu, to ih ve- ćinom onda na Cetinju i Nikšiću naoruža- vaju. Velevlasti proti Srbiji. Javljaju iz Beča: U diplomatskim se krugovima saznaje, da će ovih dana sve signatarne vlasti upraviti na Srbiju oštru notu, u kojoj će zahtjevati, da u roku od 14 dana odredi razoružanje svoje vojske, jer da će inače Austro-Ugar- ska odmah stupiti u akciju, pri čemu je ne- će spriječavati nijedna velevlast. Srbija i Crna Gora. »Beogradske No- vine« govore vrlo opširno o gospodarskoj krizi u Srbiji. Posljednja dva ultima svla- dana su velikim poteškoćama, a sada pred novim ultimom megju trgovcima jest prava strava. Kako trgovački krugovi misle, mo- rala bi se baviti skupština ovom krizom, ne će li, da se domala svi dućani pozatva- raju. Prošle sedmice u jedan je dan prote- stovano 250 mjenica i predano 50 ovršnih molba. Banke su posvema obustavile es- kompt i mnoge banke oduzimaju trgovcima redovite kredite. — »Times« javlja iz Be- ograda, da je srbijanska vlada otposlala komite na Cetinje, da bi se sporazumile obe zemlje u noti, koja će se ovih dana upra- viti velevlastima. Oklijevanje oko zaključka austro-ugarsko-turskog sporazuma pobudilo je u Biogradu nove nade. — Petrogradski »Svet«, list za opće slavenske interese o- tvorio je supskripciju za ratni fond Crne Gore, te dodaje na kraju poziva izjavu, da list čvrsto vjeruje u pobjedu srpske stvari. Od sakupljene svote imade se nabaviti je- dna Wrightova leteća mašina za Crnu Goru, iz koje bi se na Austro-Ugarsku bacalo di- namitnim bombama(!). Za ovu je osnovu već prvi dan sakupljeno oko 5000 kruna. Zašto je došlo do aneksije Bosne i Hercegovine ? Ministar presjednik Wekerle odgovarajući na Politovu interpelaciju o par- nici proti veleizdajnicima odbio je, da je tobože izazvana aneksijom. Pravi povod aneksije Bosne i Hercegovine -— reče We- erle — bio je u tom, što se je u Turskoj proglasilo ustavno stanje, pa se je onda moralo i u Bosni-Hercegovini uvesti slično stanje, a to nije inogla zajednička vlada provesti prije nego što se protegne suvere- nost monarhije na dosadašnje okupirane zemlje. Pitanje Spiča. Glavni organ srpske radi- kalne strinke »Samouprava« bavi se pita- njem odreke habsburške monarhije na po- godnosti čl. 29. berlinskoga ugovora, pa Kume, kume — Konj ti kupus pase. Vojvodu mi neka vide Da mi ne zaspi, Neka vide i zavide Što si meni ti. Slanjani su čudne ćudi, Stonjanin je mlad, A Primorci — sami ludi I — napredni sad. Rodit će se, Povit će se Nedonošće svijetu, Kum si meni, Kum si i tom Mojemu djeteta, I vino i čelo, Sve nam zdravo veselo, veselo. 9. Zastavi. Stari svate od zastave, Dobro ti sjediš, Oko tebe sve se sleglo Čuti što veliš : Ne karaj mi ti svatova Svi su jednaci, Naprednjaci Naprdnjaci Svi Smo—u—dlaci. I vino i čelo, Sve nam zdravo veselo, vosel», Pirmcima. “God. V. dolazi onda i na pitanje Spiča, i veli: »O- dista držanje Spiča, koji dominira barskim pristaništem, daje mah Austro-Ugarskoj, da svoju vlast u tome pristaništu svrati kad god joj se prohtjedne. Ustupanje Spiča Crnoj Gori, to je jedna od garancija, da Austro- Ugarska neće izigrati sadašnji svoj odusta- nak. od prava, koja joj je davao članak 29. berlinskog ugovora. Od toga zahtjeva Sr- bija i Crna Gora ne smiju odustati. Spič sam po sebi, ne prestavlja nikakvu vrije- dnost za Austro-Ugarsku. On za nju može imati strategijske vrijednosti samo u tome slučaju, ako ona, prema Crnoj Gori, ne mi- sli iskreno na održan'e koncesije o ukida- nju članka 29. berlinskog ugovora«. Rusi o Slovencima. Petrogradsko »Novo Vrijeme« (»Novoe Vremja«) u članku »Slo- vjenstvo u godini 1908«, piše izmegju osta- loga i slijedeće : »Ne manje je težak polo- žaj Slovenaca. Bijelu je Ljubljanu oškropila mučenička slovenačka krv koncem kongre- sa slovenskih novinara, koji su bili primljeni sa bratskom gostoljubivošću. Pritisak alpin- skih Nijemaca na taj maleni narod slaven- ski, koji prebiva na podnožju Triglava, je, doista, silan, te s toga i sila slovenačkog otpora sve to više raste u zadnje doba. Ta- mo se ne daju strašiti, i kulturni uspjesi tršćanskih Slovenaca dobrim su znakom za budućnost čitavoga Slavenstva«. Bojkot austro-ugarske robe u Turskoj postoji još uvijek, ali megju pučanstvom vlada već radi toga veliko nezadovoljstvo, jer ono trpi više od bojkota, nego li sama Austro-Ugarska. Sigurno je, da mladoturski odbor podržava bojkot time, što novčano podupire trgovce. Turska susretljiva napram Austro-Ugar- skoj. Javljaju iz Carigrada: Dok se odno- šaji izmegju Bugarske i Turske zaoštruju, oni izmegju Austrije i Turske približavaju se konačnom mirnom riješenju. Turska će pristati, da Austro-Ugarska isplati ustanov- ljenu oištetu u obrocima, kroz dvije godine. Iza toga biti će utanačen trgovački ugovor. Turska priznaje i austro-ugarski protektorat nad katolicima u Albaniji. Rusija za isplatu otštete. Javljaju iz Sofije: Car Ferdinand primio je ruskoga poslanika u podulju audijenciju. »Večernje Novosti«, list blizu ministra vanjskih posala, piše, da je ruski posianikQsvjetovao cara, da plati Turskoj otštetu od 100 milijuna kruna. Zajam da će dati Rusija. Ultimatum Bugarske, Engleške novine javljaju, da zadnja nota, što ju je Bugarska upravila na Tursku, sadrži ultimatum. Vlada cara Ferdinanda izjavljuje, da ne daje Tur- skoj više od 10 dana razmišljanja. Ako ne primi otštetu, što joj Bugarska daje i ne prizna neodvisnost Bugarske, da će ova po- vući konsekvence. Veliki vezir, kako javlja- ju iste novine, odaslao jeiveoma energičnu notu na turskog diplomatskog agenta u So- fiji, uoblaštujuć ga, da zatraži od Bugarske vlade da se izjavi, hoće li ili ne će stupiti u pregovore. Oružje za Bugarsku. U luku Gjurgjevo stigla je velika zaliha oružja i ratnog ma- terijala za Bugarsku. »Times“ hvali akciju Aehrenthala. Lon- donski »Times« piše, da se je ministar Ae- hrenthal u zadnje vrijeme zauzeo posredu- juć u sporu izmegju Bugarske i Turske. Gnijezda ne vije A u tugju Mukte jede i pije. I vino i čelo, Sve nam zdravo veselo, veselo, Ej, Slanjani, mudre glave, skrijte se u kut Kad vam smije slijepac jedan pokazivat put. Zar ste ludi pa he znate kud vas vodi taj On vas vuče kao marvu u — napredni kraj. Banićani, Grgurićani, pa, i vi ste tu ? Mravinčani, Trnovljani, ko je od vas gluh Pa vam služi da vas drpa — a sve za svoj žep, Složite se, skočite se, slomijte mu rep. A, Liščani, ne čujete ! da već kroz Čepikuće Kukavica — a da šta je? crn glas kukuće, Točionik već je prošla, neće za dugo, Visočanin na straži je, strest:će to rugo: Kukavicu otjerajte, strgnite joj rep, Kuku vama, kuku svima, a njoj — pun jo žep. Doli Gjonta do Zabreža, gdje je ponos vaš Pa plištate da vas vara, ma ko? — taj muktaš ? 'Topoljani, Smokovljani, progledali su, A Ošljani? Kaži, Pero, ti znaš kakvi su. EEE EEE Ooo —_====