Br. 207. Engleški list hvali Aehrenihala, što je naveo i Izvolskoga, da u Sofiji ozbiljno digne glas proti mobilizaciji i zahvaljuje mu, što je na takovu akciju u Sofiji sklonuo i Nje- mačku. i Ustanovljenje »magjarske banke« za Herceg-Bosnu. Iznosimo nekoje tačke iz ustava te nove koncesionirane banke: 1) kmet, koji od banke dobiva zajam, ne smije ga vratiti prije 10 godina: osim ako nadoplati 3% posugjene svote; 2) Kmet, koji prima zajam od banke, ne dobiva cijele uzajmljene svote na ruke, nego mu se unaprijed ustežu dva polugodišnja obroka kao;»kaucija«; 3) Ka- mate na zajam ne će biti unaprijed usta- novljene, nego će se odrediti prema tome, kako će se prodavati bankine rasteretnice; 4). Seljak ne smije prodavati zemljišta, jer banka ima pravo uknjižbe sa oznakom, da dok je duga na tom zemljištu, ne smije se isto prodavati; 5. Banka može bez tužbe suda prodati seljaku zemljište, istjerati ga iz kuće van, ako samo sa jednim obrokom zakasni. — Tu ovrhu imadu zemaljski or- gani provesti na prostu prijavu banke. — Pravo veli »Reichspost«: da ovako besavje- sne koncesije u svrhu lihvarenja s naro- dom, nije još svijet vidio. — »Ostdeutsche Rundschau« piše o ustrojenju_ iste banke: »U značajnu žurbu poštanskih poslovnih gavana unijeti će već (pozvani faktori svi- jetla, te tražiti podjedno razjašnjenja, zašto novčani konsorcij iz Hrvatske nije na svoj stariji podnesak u stvari osnutka iste banke, dobio_ni odgovora. Prihvatom hrvatske po- nude osujetilo bi se na najljepši uačin ri- valiziranje izmegju Budimpešte i Beča, te Hrvatskoj dalo u Bosni onaj položaj, koji joj iz narodnih državopravnih i trgovačko prometnih razloga u konkretnom pitanju pripada.Nu Beč i Budimpešta skuhaše Hr- vatima i ovom zgodom poparu. Zagreb pri- redio, Beč privolio, a Pešta pobrala, to je stara pjesma u novoj varijaciji«. Gradska kronika. Svečanost sv. Vlaha. | ako je dan prije vrijeme bilo prilično tmurno i sniježano, ipak je dan Svečev osvanuo po- sve vedar; do oko podne bilo je studeno, a iza. podne i u večer posve ugodno. Ra- svjeta bila je sasvim sjajna i lijepa, ali niti su barjaci došli u onom broju, u kojem bi dolazili kad su bila i ružna vremena; niti su stupovi bili okićeni zelenilom i grbovi- ma; niti je Orlando bio u sjaju i u zele- nilu; niti je bilo običajnog puškaranja, a dopokon isti barjaci pri odlasku nijesu poz- dravili i poklonili se Svečevu hramu. Da li je to s toga, što se festanjuli ne imenjiva- ju; da li je to s nemara naše Općine — kako neki govore — mi ne znamo, niti ćemo da ispitamo: jednu konstatiramo: da s godine na godinu ta svečanost, koja je više domorodna nego crkvena, dolazi na manje, i bilo bi veoma za žaliti da se na samu crkvenu svečanost svede, jer bi bio najbolji dokaz da je u našemu puku do- morodno ćustvo posve oslabilo, što ne mo- žemo primiti kad znamo koja rodoljubna vatra plamti u duši našega naroda. Svaka- ko, do koga je, imao bi nastojati da do godine svečanost sv. Vlaha ožive u punom sjaju i slavi, kako je od starine bilo. Ovo smo rekli bez zamjerke, a nadamo se da će se svi zauzeti, kako bi se želja većine našega pučanstva posve izvršila, a ta je da se svečanost sv. Vlaha slavi najsvečanijim načinom. Osmina sv. Vlaha. Sutra u jutro gradska bratstva sa svojim barjacima i gla- zbama polaze na Goricu sv. Vlaha, a vra- ćaju se oko 10 ura. Lične vijesti. Ovijeh dana boravi na dopustu megju nama, naš sugragjanin g. Luco pl. Ziegler, €. i k. kontraadmiralj, neput pok. Mata grofa Pozze, sa svojom plemenitom gospogjom rogjenom grofica Kaboga i kćerkom. Dobro nam došao! Da Bog da do brzo vigjeli ga nastanjena me- gju nami, na korist i diku našeg grada! Čitulije. Dne 1. ov. mj. preminuo je u cvijetu mladosti g. Pero Kulić, pomoćnik kod kot. Poglavarstva. Pokojnik je bio do- bar mladić i požrtvovan Hrvat. Dne 29. pr. mj. preminula je u dubokoj starosti g.gja Tome ud. Nardelli, majka bra: va ia Antuna, Ilije, Petra i Marice Nar- Dne 3. ov. mj. preminuo je g. Aleksan- dar Schweinberger. Pokojnik je rodom iz Ugarske, ali je od nazad 45 godina nasta. njen u Dubrovniku, gdje je bio došao kao vojnik, te se ovdje i oženio. Bio je uzor dobrote i poštenja, i vrlo pobožan, a bio je poznat pod imenom »meštar Lesandro«, jer je bio vrlo vrijedan drvodjelac. Laka im zemlja, a ožalošćenim porodica- ma i svojti naša iskrena sućut. Položio odvjetnički ispit. Naš sugragjanin g. Dr. Andro Svilokoš, odvje- tnički kandidat, prošlih je dana u Zadru položio dobrim uspjehom odvjetnički ispit. Čestitamo ! Otsutni Dubrovčani, gdje god se nalaze u višem broju, zajednički su i na dostojan način proslavili svog pokrovitelja, sv. Vlaha. Tako u Beču, Zadru, Spljetu i dr. Ove su godine za prvi put i u Trstu proslavili, u društvu »Dalmatinski Skup«, što nas tješi da se Dubrovčanin, pa gdje god se nalazio, brine da što svečanije pro- slavi sveti nam dan pokrovitelja drevnog nam grada, sv. Vlaha. »Gunduličeva““ akademija. Na- še su se želje i nade u potpunoj mjeri is- punile, dapače i preko očekivanja. Naš »Gun- dulić« sa svojom akademijom doživio je pravi triumf, kojega je pravom i zaslužio. Možemo slobodno mirne duše ustvrditi, a i po samom priznanju nesklonih nam ljudi, da, u ovo:zadnje doba, nijedna akademija bilo kojeg političkog društva nije uspjela onako sjajno, animirano, i nije bila u ona- kvom broju posjećena, kako »Gundulićeva« u ponedjeljak večer. Te je večeri u Bondino Kazalište pohrlilo mnogobrojno, odlično i pribrano naše hrv. gragjanstvo, da se na- uživa neprisiljene i krasne zabave. Tu se pokazala velika ljubav i priznanje, koje prati »Gundulića« i njegovu glazbu, te kako je on u našem građu obljubljeno društvo. Kroz čitavu zabavu vladala je osobita :živahnost i veselje, što je vrlo rijetko kod sličnih za- bava. To se osobito pokazalo u kazališnom atriumu, koji je posjetiocima podavao ne- običnu sliku ukusnog makita. Rijetko, da- pače viloj rijetko si vidio onako ukusno i- skićeni jedan kazalištni atrium, ko one večeri. Tu su se redali elegantni šareni umjetno napravljeni paviljoni, u kojima su posjeti- oci nalazili poslastica, piva, likera, šaljive pošte, telefon, i t. d.; pod svodom spuštene hrv. trobojnice i emblemi isprepleteni sa umjetnim raznobojnim kolajnama lišća, pod kojim su visjele lijepo iskićene slike naših hrvatskih velikana, blagopokojnog nam _Uči- telja Starčevića i slavnog hrv. pjesnika Gun- dulića, to je sve plivajući u električnom svi- jetlu, uz izmjenično pridolaženje posjetioca paviljona, podavalo našim očima osobitu čar, živahnost i milinu te večeri. Zabavu o- tvori glazba sa gracioznom ouverturom »So- uvenir«, koju prisutnici popratiše sa plje- skom. Na pozornicu stupi naš poznati i vri- jedni deklamator, koji dubokim čuvsivom i lakoćom ispripovjedi prilično dugu i krasnu Šenoinu »Smrt Petra Svačića«. Njegova de- klamacija bude frenetično pozdravljena, što je dokaz, koliko je mladi deklamator našoj publici omilio. Vrijedni violiniste g. Vučetić i g. Kroutil svoju »Das Grossmiitterchen« izvršili su čuvstveno i precizno, na opće o- dobravanje. Pjevački zbor uz pratnju dru- štvenog orhestra izvršio je krasnu Zajčevu skladbu »Hrvaticam« preko očekivanja. Iz- vedba nas je zadivila, tako te nam se je či- nilo biti prisutni izvedbi kakvog opernog hora, a ne jednog pjevačkog diletantskog zbora. Ovom prigodom našim pjevačima preporučamo, da ne sustanu, već da ih opet kojom prigodom možemo čuti. Gospogjica M. Orepić izvršila je na glasoviru Brinlei- ovu »U tugjini« tačno, na opće odobrava- nje. Mladoj pianistici čestitamo na uspjehu. »Hrv. Dil. Tamburaški Zbor« izvršio je bi- rani i dosta mučan potpourri iz op. »Fa- ust« dosta dobro i tačno, a asobito se ista- knula jakost našeg zbora, što je potrebito u jednom kazalištu. Takogjer ovom prigo- dom i našim tamburašima stavljamo na srce, da uznastoje, te ih možemo što češće čuti. Veliki potpourri iz op. »Trovatore« društveni je orhestar izvršio uprav umjetni- čki. Izvagjanje melodija ove Verdijeve o- pere zanijelo je publiku, koja je naš orhe- star nagradila frenetičnim aplauzom. Sve je to teklo brzo, lijepo i ugodno. Po dovršenom prvom dijelu, slijedila je šaljiva Kalićeva igra »Lijek proti ljubomor- nosti«, koju je vrijedna »Hrv. Dubr. Dil. Kazališna Družina«, majstorski izvela. Naši diletanti zaslužuju svako priznanje, jer su bili svi na svome mjestu. Lijepo igranje, a k tome vrlo šaljivi komad izazvalo je kod publike grohotan smijeh, to se osobito zbi- valo, kad bi se pokazao na pozornicu gosp. Beasić, koji se istakao lakoćom humora i vještim igranjem. Gospogjica Rašica u ulo- zi ljubomorne žene igrala je?poznatim nje- zinim glumačkim darom. Gospogjica Žu- ljević, kao stara majka, bila je na svome mjestu, u kretnjama glasa vigjao si prepa- dnutu majku, koja nezna što se zbiva u kući njezine kćeri. Gosp. Caputa pozna- mo! kao starog diletantskog glumca, koji je svoju ulogu dobro shvatio a još bolje izvršio. Nećemo dalje u sve potankosti i PRAVA CRVENA HRVATSKA laskanja pojedincima, jer ih sama igra one večeri hvali, a mi želimo, da tako i nastave. Po svršetku programa slijedila je večera, a zatim vrlo animirani ples, koji je trajao do pred zoru, preko kojega je svirao dru- štveni orhestar. Četvorku je plesalo preko 50 para. Osim moralnog uspjeha i materijalan je bio vrlo obilan, dapače ko nikada i nigdje do sada. Našem »Gunduliću« napokon preporuča- mo, da ustraje na putu svoga korisnog i rodoljubnog | rada. Čestitamo cijelom dru- štvu, a osobito njegovoj vrijednoj i požr- tvovnoj Upravi i kapelniku. Neka bude o- vaj sjajan uspjeh njemu i našoj stranci, ko- ja ga uzdrži, na čast i diku! Veliki maškarani bal parć. Društvo za unapregjenje Dubrovnika i oko- lice prirediti će u dojduću subotu dne 13. ov. mj. veliki maškarani bal pare, u Bon- dinom kazalištu, na korist društvenog fon- da. Cijenimo da bi svaka preporuka bila suvišna, jer ovo zaslužno društvo zaslužuje svaku potporu i opći odaziv, pak smo s to- ga tvrdo uvjereni da će zabava lijepo u- spjeti. Ko se ovom društvu odazivlje i pot- pomaže ga, tim potpomaže naš mili grad i ubavu okolicu, gdje je rečeno društvo kroz kratko vrijeme dosta toga uradilo, po- napravilo i poljepšalo, te će i unaprijed i još bolje djelovati, samo treba da svaki gragjanin, koji ljubi rodnu grudu, dopri- nese svoj obol. Sjajni ples u ,,Zadruzi“. Dne 14. ov. mj. prirediti će »Hrvatska Radnička Zadruga« akademiju i sjajni ples, na korist zaklade za bolesne radnike. O pučkoj školi u Župi. Primamo iz Plata: U broju 8. »Crvene Hrvatske« od ove godine ima dopis iz Župe: »0 školski- jem vijećima«. Pošto rečeni dopis cilja na mjesno školsko Vijeće u Smokovijencu a buduć smo mi bili potpisani na utok proti odluci općinskog Vijeća glede novo biranih članova, to cijenimo, da smo mi pozvani na odgovor gospodinu dopisniku, koji bi bio bolje učinio da je svojim imenom izi- šao — kao što evo mi činimo — nego li da se je sakrio za uredništvo lista. Tako bi barem naslov bio iz Dubrovnika mijesto iz Župe. Ako smo mi ustali proti neraz- mjerno odregjenog broja članova, odnosno. našeg mjesta, na to smo bili od svoje du- | žnosti pozvani. Selo, koje privremeno i to \ našom dobrom voljom ima pristupa za svoju djecu u našoj školi, nema zato prava na svoga člana, ako to pak ne bi imalo biti po »amerikanskom zakoniku«. Nu taj pre- stupak mavlaš je učinjen da Plat bude li- šen jednoga člana. Ako je zastupatelj_ žup- skih »interesa« (!) cijenio shodnim bilo za kakove svoje probitke, ustati na obranu vlasnika škole, nek ne cijeni, da mi nije- smo dužni štititi zdravlje naše djece, izlo- ženo u sadašnjoj zgradi, jer uvijek ćemo ostati pri svom mišljenju, da je vlaga naj- opasnija po zdravlje školske djece. Buduć smo mi htjeli da se to zlo ukloni, oduzelo nam se je jednoga člana, da se naša na- misao onemogući. Neka vlast pozvana zato razvidi školsku zgradu, da se uvjeri o na- šoj tvrdnji. To mi tražimo i hoćemo, a ne treba imenovati članove tako, da se pitanje zabaci. Zašto se ne smije sagraditi nova školska zgrada, kad je to narodu korisno? U tomu grmu leži zec, Da nije to od »pre- velike brige« za Župu, kao što nam poka- zuje pitanje tvornice srgjela na Srebrnomu! Nu ovo za danas budi dosta. Samo još na \svrsi moramo izjaviti, da nije utok sastavio \onaj na koga dopisnik smijera. U tomu se. je jadan prevario. Osoba o kojoj on govori, \uživa naše najveće simpatije kao osoba i- | ikoja druga. Nije joj trebalo dobiti »izgu- bljene simpatije«. To bi trebalo možda za- stupniku župskih »interesa«(!) Idemo da vidimo! — Plat, 4. Veljače 1909. — lvo Begović, seoski glavar; Vlaho Račić. Plesna škola. Od ponedjelnika dne 8. ov. mj. obdržavat će se u »Hrvatskoj Radničkoj Zadruzi« svako večer na 7 ura plesna škola salonskog kola, i to redovito do uoči dana zabave, koja će biti priregje- na dneva 14. ov. mj. Sutra zabava u ,Zadruzi“, Hrv. Pjev. Društvo »Gundulić« sutsa na 7 ura u večer u blagohotno ustupljenim pro- storijama »Hrvatske Radničke Zadruge« pri- regjuje zabavu, preko koje će se vuči lu- trija. Na zabavu mogu doći svi pozvanici prigodom akademije dne 1. ov. mj. (Cijenjena imena gospode darovatelja do- nijet ćemo u dojdućem broju). Za skupoću. Općinska uprava u Ko- toru održala je u prošli utorak sjednicu na kojoj su prisustvovali izaslanik , vlade. c. kr. kotarski poglavar Mikuli, c. kr. savjetnik Zotti, poslovogja ljubljanske gospodarske bavku mesa za grad. — U svoje vrijeme se je općina obratila na vladu, da se nagju sredstva, kako da se doskoči velikoj sku- poći i uopće nestašici hrane. Vlada je sada predložila, da općina od ljubljanske gospo- darske sveze nabavlja meso za grad za vrijeme od 2 mjeseca. Načelnik M. Radi- miri opro se je tome zahtijevajući, da se barem ugovor sa gospodarskom vezom sklo- pi za 6 mjeseci, a ako stanje ovako ustra- je, za čitavu god. 1909. Gospodarska veza slati će općini meso iz Trsta brzim Lloydo- vim lagjama u čerecima, a uz cijenu od 1.10 K po kilu prve vrste po 400 kg. dne- vno. Općina će u svom lokalu davati gragjanstvu meso bez dobitka, računajući samo svoje troškove i konsum. Vlada će plaćati ljubljanskoj vezi razliku. Meso će se klati u Trstu. Gosp. Mikuli izjavio je nadu, da će vlada pristati na ovaj predlog, koji će u tom slučaju biti iznešen pred vijeće. — (Ovo donaša »Boka«. Eto kako se radi u Kotoru, a u Dubrovniku, i ako je ista skupoća, ipak se gospoda na našoj općini nijesu ni maknula! — »Crvena 'Hr- vatska« je pakćjavila, da je g. Mikuli pro- šao kroz Dubrovnik, ali da nije stupao u dogovore sa mjesnim faktorima, kako je »Smotra« javila. Sada je dakle dužnost | »Smotre« da kaže, zašto g. Mikuli nije s nikim u Dubrovniku stupio u dogovore !) Hrv. Radn. Zadruzi“. U iond zaklade za bolesne radnike »Hrv. Radn. Zadruge« darovao je g. Luko Koprivica Kr. 1, na čemu Uprava zahvaljuje. Dječije zaklonište. Prihod god. 1908: Najmovi Kr. 2698; pogrebi Kr. 1091; godišnji članovi Kr. 462; mjesečni članovi Kr. 314; privatnici 918; kamate 1725:70; potpore 800; razno 200. Ukupno Kr. 8.208:70. — Rashod: Hrana Kr. 3.818:07; obuča Kr. 277:90; dumnama Kr. 792; poslužniku 360; porez 783:24; popravci 483:59; mali po- trošci 1051:12; vanredni troškovi 358:64. Ukupno Kr. 7.924:56. (Čisti ostatak Kr. 284:14). Kinematograf. Kišobran koji se ne zatvara (šaljivo); muha (iz naravi); navije- stitelj potresa (veoma šaljivo); mova godi- na siromašnog djeteta (veličajni dramatski čin iz života); varošani u prijestonici (sa- svim šaljivo): Ovaj je program večeras i sutra u večer u kinematografu »Admirinda«. Lutrija. U Subotu dne 30/1 .bili su izvučeni ovi brojevi od tršć. državne lutrije : 77, 5, 7, 85, 6. Dobrotvorni prinosi. O smrti g.gie Tomice ud. Nardelli udijeliše Dječijem Zakloništu : g. Marko Tadić Kr. 10, g. Lujo Suhor Kr. 2 i g. Abramo Tolentino Kr. 4. — U fond »Sirotinjskog Vijeća« u Du- brovniku priložio je g. Vlaho Čurčija K 10 da počasti uspomenu blagopokojnog lva Ljubimir iz Trebinja. — O smrti g.ce Kate Bibica udijelio je Dje- čijem Zakloništu. g. D.r Baldo Bibica Kr. 10, o smrti g.gje! Luce ud. Hoppe udi- jeliše: g. Dr. Baldo Gradi Kr. 10, g. Kli- mo pl. Ghetaldi Kr. 10 i ugl. obitelj Welzek Kr. 10, o smrti g.gje Elize Lale u Cerro de Pasco g. Mato Kesovija K 10 a o smrti g.gje Hinke Persić u Spljetu, profesor g. Augustin Zuviteo K_ 10. Oglašivanje u ,Pravoj Crvenoj Hrvatskoj““ donosi lijepih uspjeha. Poruke | otporuke uredništva. Kuna : U narednom. Velć. Ivan Nep. J. — Grubišnopolje. Primljeno zobražena i koja vrši svoje dužnosti kao gr, 10; i to Kr. 6 za podmiru g. 1908, a Kr. 4 na račun g. 1909. G. Ivan J. Marinović — Zadar. Po želji Vas predbrojismo, ali nam list tamošnja pošta povraća sa oznakom »nepoznat«. Javite nam tačnu adresu. Našim domorodcima. Moj brat Vicko Stražičić rečeni Milordo nalazio se je otrag 4 godine u Buenos- Ayres-u (u Campu), i od to doba neznam da li je živ ili mrtav. Star je preko 70 go- dina. Ako koji maš domorodac za nj išta znade, toplo ga molim da bi me izvolio obavijestiti, na čemu bi mu doživotno harna ostala, jer želim znati kao no ti za svog brata, a i radi mekretnina, s kojim sam u zajednici. Babinopolje na Mljetu, 1/1l. 1909. Anica udov. Vicka Stražičić reč. Biskupa (222) = rogjena Stražičić-Milordo. DE“ Jeste li platili predbrojbu? “IB banke Mali, da raspravljaju o akciji za na IEEE EEE an God. V. OBJAVA. Vjekoslav Fabris i drug. otvara dne 15 Veljače u Boki Ko- torskoj, sa sjedištem u Budvi, prvu tvornicu izvrsnih, ljekovitih i uspješnih likera vlastitoga proizvoda, koji su, u- sljed njihova uknsa i do sada već po- lućenoga mnogogodišnjega uspjeha i djelovanja već do danas bili odliko- \vani: |. sa dvije zlatne kolajne na megjunarodnoj izložbi u Beču god. 1894; Il? sa dvije zlatne kolajne na megjunarodnoj izložbi u Parizu god. 1895; IIl.* sa dvije zlatne kolajne na megjunarodnoj izložbi u Londonu god. 1906 i IV.* sa diplomom osobite za- Ihvalnosti i priznanja od društva za unapregjivanje narodno-ekonomskih in- teresa kraljevine Dalmacije pod viso- im pokroviteljstvom Njeg. c. k. Vi- očanstva prejasnoga Gospodina Nad- Vojvode Franje Ferdinanda od Austrije —Este u Beču god. 1906. Liker »Budva« jest prokušano naji- vrsnije piće proti grčevima i bolovima eludca. | Liker »Fabris« jest prokušani i naj- uspješniji lijek proti groznici, osobito u mjestima gdje malarija vlada. Ko želi, nek se obrati na spomenutu tvrtku, koja će točno i brzo sve na- tučbe opremati. Spomenuta tvrtka obraća se svim znancima i prijateljima, da preporuče, razglase i prošire ove likere, više nego uvjerena, da kad samo jednom oku- šaju, da će dragovoljno sve uložiti, da što više stupe u promet. (221) Razne vijesti. Frano Josip I. kralj je hrvatske krvi. U sarajevskom »Hrvatskom Dnevniku“ iz- nesena je historička bilješka, po kojoj bi naš kralj Frano Josip I. bio potomak bo- sanskoga kralja Tvrtka I., a prema tomu ne samo kralj hrvatski, nego kralj hrvatske krvi. Evo kako se to dokazuje: Tvrtko L., kralj bosansko hrvatski — rodi Katarinu, ženu Herm. Geljskoga, koja rodi Hermana I. Celjskog, koji rodi Barbaru, ženu kralja Sigismunda, koja rodi Elizabetu, ženu Al- brechta V. Luxenburškog, koja rodi Eliza- betu, ženu Kazimira IV. sestru Lad. Post- humusa, koja rodi Vladislava II. Jagelovca, koji rodi Anu, ženu Ferdinanda I. Habsbur- govca, koja rodi Karla, nadvojvodu, a ovaj Ferdinanda Il., ovaj Ferdinanda Ill., ovaj Leopolda I., ovaj Karla VI., ovaj Mariju Te- reziju, ova Leopolda II., ovaj nadvojvodu Frana Karla, a ovaj opet rodi Frana Jo- sipa I., sadanjeg kralja hrvatskoga. Reklama na groblju. U Americi se re- klama ovih dana udomila i na groblju. Na jednom nadgrobnom kamenu newyorškog groblja piše: »Pod ovim će kamenom jed- noć počivati James Bolton; ali sada još | upravlja, i to na vanredan način, poznatom | trgovinom cipela I. Bolton i drug XV | Avenue broj 57«. Malko dalje piše: »Ovdje počiva John Smith . . . On se ustrijelio »Colt« revolverom. Revolver »Colt« je najbolje oružje za svakoga, koji hoće da se ubije«. Kada već zidovi, kuće, željeznice i dr. ne dostaju za plakate, onda eto Amerikanac | oglašuje i na groblju! Mjenicom uzimao mjeru za cipele, Pre- predeni način varanja izmislio je neki ci- pelar u Skviru, u kijevskoj guberniji (u Ru- \siji). Savijao je mjenične blankete, (pa kad uzme mjeru s mušterije, zamoli ovu, da napiše na njoj svoje ime i prezime, jer je, veli, on sam nepismen. Za tim je potpisane mjenice ispunjavao tekstom i dizao na njih novce. Ali prepredeni cipelar je na poslje- tku dolijao zajedno sa tri svoja pomagača, koji su mu pomagali u toj varanciji. Svi su osugjeni na mjesec i po dana tamnice. Pametan zakon. Kod nas u Austriji ne smije se obrtniku radi dugova zaplijeniti orugje, kojim radi i zaslužuje kruh svakda- nji. Isto tako ne može se činovnicima zapli- jeniti plaća, ako ista ne prekoračuje 1200 kr. Za seljaka takav zakon ne vrijedi, njemu se može prodati i zadnji pedalj zemlje, pa i sam krov nad glavom. U Ugarskoj su u tom [pogledu mnogo napredniji od nas. Tamo su stvorili zakon, koji zabranjuje staviti se- ljački posjed na bubanj, ako nije taj posjed veći od 12 rali. Je li seljački posjed veći od 12 rali, to se može baciti na dražbu ra- di dugova jedino onaj dio posjeda, koji je | preko 12 rali. Isto tako se ne može po tom a M ka