u a. Br. 211 Gradska kronika. Zadušnice za Dra. Antu Star. čevića. U nedjelju se je navršila 13.sta godina, odkada se je preselila u vječnost velika duša našeg vogje i učitelja, slavnog utemeljitelja čiste stranke prava, blagopo- kojnog Dra. A. Starčevića. Koji Hrvat rodo- ljub, a da se na taj dan ne pokloni prahu velikog Oca otadžbine, ne zavapi Mu vječni pokoj ? Širom čitave Hrvatske domovine taj dan Njegovi vijerni učenici, pravi Starčevićanci, drže svečane zadušnice za Njegovu veliku dušu, pa i dubrovački Starčevićanci, sinovi hrvatske Atine, kako svake godine, tako i ove, na osobiti način iskazaže dostojni pie- tet svom trajnom vogji i slavnom Učitelju. Uoči dana objetnice Upravni Odbor naše stranačke organizacije pozvao je javno, po- sebnim osmrtnicama, sve svoje pristaše na zadušnice, takogjer i Uprave »Hrv. Radn. Zadruge« i Hrv. Pjev. Glazb. Društva »Gun- dulić« pozvaše svoje članove, da se sakupe u društvene prostorije, odakle će korporati- vno otići u crkvu. Na dan obljetnice naša mjesna društva izvjesiše zastave na po stijega, takogier i na prozorima sagove obavite u crnini. Žalobna povorka. U 10 sati u jutro, usprkos kišnom vremenu krene dostojan- stveno iz društvenih prostorija velika po- vorka članova »H. R. Zadruge« i »Gundu- lića«, sa »Gundulićevom« glazbom na čelu, i društvenim barjacima u crkvu sv. Vlaha. Crkva se za čas napuni našeg gragjanstva. Osim prestavnika i članova naših pravaških društava, vidjeli smo nazočan korporativno i Klub Starčevićanske Akademske Mladosti. Zadušnice otčita preč. kan. A. Liepopili. Po svršetku službe božje, pred crkvom saku- pljeno grazjanstvo odađe oduška svome srcu sa trokratnim »Slava A. Starčeviću«, zatim ta žalobna, mnogobrojna povorka kre- ne obašavši grad, natrag u društvene pro- storije. Tu sakupljeno mnoštvo prije rastan- ka otpjeva »Štarčevićansku himnu«, te uz klicanje Starčeviću, Hrvatskoj, Bosni, Star- čevićevoj hrv. stranci prava i prvacima, ra- zigje se. Spomen-večer. Zauzetni »Kiub Starč. A kad. Mladosti« na dan obljetnice Starčevi- ćeve smrti priredio je svečano spomen-ve- čer, e da i tim činom naše starč. gragjan- stvo ujedno sa svojim Akademičarima u o- vim mutnim danima posvjedoči svoju vijer- nost nauci velikog otadžbenika. U 7 sati na večer velika dvorana »Hrv. Rad. Zadruge« napuni se vrlim Starčevićan- kama i Starčevićancima. Dvorana je bila u žalobnom ruku, svjetiljke obavite u crnim koprenama. Posred dvorane visjela je slika blagopokojnog Staroga, lijepo okićena. Ža- lobnu večer otvori gosp. N. Caput, svrš. pravnik, sa proslovom, u kojem ocrta zna- čaj ovog dana u opće, a napose po budu- ćnost hrv. naroda. Preč. kan. A. Liepopili koji u oduljem patriotskom govoru o Starče- viću, prikazuje današnje teško političko vri- jeme, politički kaos, a ipak se nada, da će zdrava svijest hrv. naroda prevladati i uvi- djeti, da je Hrvatima jedini spas u krilu Starčevićeve stranke. Gosp. J. Dimović, pra- vnik, krasno i poletno govori u ime naše mladosti kao sadanje buduće braniteljice starčevićanskih načela. Obećaje u ime svoje i cjelokupne dubrovačke starčevićanske mla- dosti vijernost načelima Starčevićevim. Tam- buraški Zbor je svojim udaranjem patriot- skih himna i koračnica začinjao tu večer. Prisutnici su govornicima burno odobra- vali, te po svršetku klicanju Starčeviću, Hr- vatskoj Herceg Bosni, Starčevićevoj stranci prava, Dr. Franku i ost. nigda svrhe. Još jednom sakupljeno gragjanstvo na ulici ispod društvenih prostorija otpjeva golih glava »Starčevićansku himnu«, te se mirno ra- zigje. Izazivanja. Dok su još učesnici povorke bili poslije zadušnica na okupu u »Hrv. Rad. Zadruzi«, doznaše, da je »Općinska Glazba« najavila na večer javno svoj kon- cert. Znajući vrlo dobro naši protivnici, za žalostni značaj toga dana, za sve uvjerene Hrvate, pa i za one, koji su samo po ime- nu Hrvati, a osobito za nas Starčevićance, znajući takogjer da te večeri radi ružnog vremena nebi se moglo javno koncertirati, Usprkos svemu tome oni ipak najaviše kon- cerat. Uvidivši u tome naši pristaše očito i- zazivanje, htjedoše punim pravom pošto poto zapriječili taj dan svaki izazovni po- kušaj, t. j. Osigurati se, da glazba neće svi- rati. Stoga ne preostade im drugo nego za- moliše općinskog vijećnika gosp. P. Orepi- ća, koji se tu nalazio, da ih predvede na Općinu. Gosp. Orepić se najpripravnije o- dazove, te otidoše načelniku, kojega gosp. Orepić zamoli, (la to zapriječi, obzirom na značaj dana sviranje »Opć. glazbe«, jer i- mače to bi se smatralo izazov, u kojem slu- čaju bi se moglo bojati nereda. Načelnik se na to okosi, bez ikakvog razloga, na što se naravno i gosp. Orepić naljutio i punim pravom, kao cpćinski vijećnik i gragjanin, zahtjevao je od predstavnika jedne vlasti, koja mora štititi red i mir, da zapriječi o- naj čin, koji vrijegja osjećaj jednog dijela gragjanstva, tim više kad mu se predoči, da inače bi moglo biti nepredvidivih nere- da. Pošto je načelnik odgovorio, da će glaz- ba svirati, a da će se on pobrinuti za red (valjda da nas svih zatvori ispod »skale od komune«), gosp. Orepić, po tome ne do- bivši jamstvo, i uvidivši kao razuman čo- vjek, eventualne teške posljedice, htio je dobiti tvrde garancije reda i sigurnosti, te se s toga s ostalim uputi na Kotarsko Po- glavarstvo, gdje je dobio povoljan odgovor. Sviranje“ je bilo zabranjeno, te je dan prošao u miru. Ali ipak za pokazati naši protivnici svoju mizeriju i bedasti inad, iz- vjesiše na sokolskoj zgradi, odmah iz ju- tra istog dana društveni barjak, što inače nedjeljno ne običavaju. Ali hoće im se smu- tnje i nereda. Možda je kogod pak," bez znanja uprave nagovorio čuvara da onaj dan izvjesi ba- rjak, da tim pokaže svoju zlobu, što je ža- losno i više nego žalosno, jer ne samo što se takovim i sličnim postupcima zlorabi so- kolska ideja i što se tim uvagja u »Hrv. Sokol« pristranost jednog dijela Hrvata, već se tim vrijegja slavnu uspomenu neumrlog Starčevića, kojeg su i oni isti do nazad par godina zajedno s nami pravašima po- štovali i s nami korporativno na zadu- šnice hodili. Ali nadamo se, da se što sli- čna više nikada neće dogoditi, i da će ba- rem u Sokolužzavladati nepristranost. — Na lažnu pak pisaniju »C. H.«ne odgo- varamo, jer je gotovo sve zlonamjerna laž i izvrtanje. Kompatiškamo ih! Promaknuće. Upravitelj mjesnog ć. k. ženskog preparandija mp. Don Marko Topić promaknut je u VI. razred čina. Sr- dačno čestitamo ! Čitulja. U četvrtak u večer je premi- nula u 55.oj godini g.gja Tere Radulić, že- na gosp. Nika a sestra gosp. Dr. Vlaha Ma- tijevića. Sprovod će joj biti danas na 3 ure po podne. Laka joj zemlja a ožalošćenim naša iskrena sućut. Oluja i potres. U utornik je bije- snila strašna oluja, kakove ne pamtimo od nazad triestak godina: valovi su se bacali preko gradskih zidina, i more je teklo uli- cama; kažu da su u vrtu vojničke bonice našli nekoliko riba, koje su valovi bacili; porazbijalo je i neke prozore na bonici. U Pilama je pak oštetilo nekoliko kuća; va- lovi su se bacali i na »Brsalje«, što nikada do sada. Preko gradske luke nije se od poplave moglo prolaziti. Mnogo je čeljadi hrlilo na »Brsalje«, da motri bijesne valo- ve, koji najednom više gledaoca okupaše. Dok je bijesnila oluja osjetio se je u više navrata i potres, i to na 4 sata, te na 5, na 6%. a najzadnji i naj jači na 8. Položio ispit. Naš sugragjanin i vri- jedni mladić g. Nikša Goga položio je u Zagrebu drugi državni ispit, s odlikom. Ra- dujuć se, srdačno čestitamo! »Dubrovnik““* nastavlja sa zabada- njima: i u predzadnjem broju osim ostalog oborio se i na prošli naš članak »katolički centrum«. Na sve njegove neumjesne pri- mjetbe nećemo odgovarati, već ćemo jedi- no spomenuti da »Dubrovnik« svemu be- gena što odiše grčko-istočnjaštvom, a nika- ko mu ne prija što odiše katoličanstvom. Ipak — ako se ne varamo — urednik je »Dubrovnika« katolik! Imenovanje. Namjesništveni konce- pni vježbenik pri mjesnom ć. k. Poglavar- stvu g. Dr. Hinko Gliick imenovan je na- mjesništvenim koncepistom. Čestitamo! Godišnja skupština Družbine Podružnice. Pozivlju se gg. članovi mjesne »Podružnice Družbe Sv. Ćirila i Metoda« na godišnju skupštinu, koja će se držati u prostorijama »Hrvatskog Sokola« sutra (dne 7. marča) na 3 sata po p. sa ovim dnevnim redom: 1.) Odobrenje kona- čnog računa za g. 1908. 2.) Biranje upra- ve za tek. godinu. 3.) Eventualia. Bojadisari i drvodjeloi. Mjesni bojadisari tužili su se nadležnoj vlasti, da drvodjelci poduzimlju i obavljaju radnje bo- jadisanja, što ne spada pod njihov zanat, i nadležna je vlast došla u susret opravdanoj tužbi i poduzela shodne mjere. Pošto smo se mi uvijek zauzimali i da- pače izlagali za radništvo, za sve ono što im je korisno i što je pravedno, pak ćemo s toga i ovom zgodom iskreno kazati svo- ju: Drvodjelci bi imali baviti se i poduzi- mati samo onu radnju, koja spada pod nji- hov zanat, što i sam zakon strogo zabra- njuje, isto kao što bi i bojadisarima zabra- njivao kad bi oni počeli poduzimati drvo- djelske radnje; pak osim zakona i sama | kolegijalnost imala bi im nalagati, da se PRAVA CRVENA HRVATSKA. svaki bavi samo svojim zanatom, tim više što je dobro poznato da u gradu ima ne- koliko bojadisara, ot ca obitelji, koji skapa- ju jer od nazad mjeseca i mjeseca nemaju gdje da zasluže za komad crnog hljeba sebi i svojim ukućanima. Priznajemo, da je teško dan-danas življenje koliko drvodjelcima to- liko bojadisarima, kao i svim ostalim radni- cima, ali nameće se pitanje: što bi drvo- djelci kazali kada bi bojadisari ili zidari počeli poduzimati i obavljati drvodjelske rad- nje ? Pošli bi tada i oni tužiti se nadležnoj vlasti, i imali bi potpuno pravo! Za fond ,,Gunduličeve“ glaz- be. Prigodom razdijeljenja tantieme Hrv. Pučke Štedionice položili su u fond glazbe Hrv. Pjev. Društva »Gundulić«: g. Dr. S. Mandolio K 44:16, g. Mato Guska K 20, Preč. Don Ante kan. Liepopili K 10, g. Vla- ho Pata K 10, g. Vlaho Regjo K 4. Nada- lje darovaše g. Ivo Njirić K 2 prigodom prošle zabave. Nekolicina omladinaca po- ložila u fond K 14. (Skupa K 10416). U- prava gospodi darovateljima najsrdačnije zahvaljuje. Trgovačka i Obrtnička Komo- ma. U ponedjelnik dne 15. ov. mj. obdr- žati će se sjednica Trgovačke i Obrtn čke Komore, na 10 ura pr. podne, sa ovim dne- vnim redom: 1. Izvješće presjedništva o dje- lomičnim izborima za Komoru obavljenim dne 22. i 24. decembra 1908. 2. Odobrenje zapisnika prošle sjednice. 3. Izvješće pre- sjedništva o djelovanju Komore od 20. a- ugusta do 31. decembra 1908. 4. Izbor pre- sjednika za g. 1909. 5. Izbor podpresjednika za g. 1909. 6. Izbor privremenog presjednika za g. 1909. 7. Odobrenje konačnog računa Komore za g. 1908. 8. Odobrenje konačnog računa mirovinske zaklade za g. 1908. 9. Odobrenje konačnog računa zaklade »Fra- njo Josip I.« za g. 1908. 10. Imenovanje dvaju revizora za g. 1909. 11. Imenovanje mešetara za političku općinu Korčula. 12. Izbor člana u obrtničko vijeće (mali obrt). 13. Opredijeljenje odaslanika Komore za sjednicu 27. marča o..g. u Trstu odnosno uregjenja polica »Dalmatie« i »Dubrovačke Plovidbe«. 14. Molba za potporu br. 13. ex 1909. 15. Molba za potporu br. 335. ex 1909. 16. Obavijest presjedništva vrhu pritužbe je- dnog člana Komore. (Br. 32. ex 1909.) 17. Eventualia. Iz Hrvatskog Sokola. Pozivlju se svi izvršujući članovi na redovitu prijavu sutra u 10/2 sati. — Ko želi da kupi spomen-spis prošlog sve- sokolskog sleta u Zagre- bu, nek se obrati br. L. Bogdanu, jer je svaki so- kolaš dužan imati ovu uspomenu. — Ugledna Općina da- rovala je sokolskoj knjiž- nici djelo »Pad Dubrovnika« od L. Vojnovi- ća, na čemu joj budi hvala. — Brat Pasko Kolić darovao je Kr. 20, jer je bio zapriječen doći na prošlu akade- miju. — Doprinosi za Sokolanu u Zadru: Hrvatski Soko! Kr. 10, po Kr. 1: Luko Bo- gdan, Niko Sabioncello, Niko Šutić, Antun Standinger, Stanko Tuškan, Pero Katičić, Petar Ortolani i Vicko Lujak; Mato Knego K. 2; Nikola Stipanović, Antun M. Sez, Gjildo Novaković, Mato Obradović, Karlo Kocelj po K. 1. —; Stanić Stijepo, B. B. po 50 para; N. N. 30 para. Dražba. Imadu se dati u zakup radnje popravka Župničke Crkve u Maranović, te će se kod c. k. Kotarskog Poglavarstva dr- žati javna dražba dneva 29. Marta od 10 ura pr. p. do podne. Dražba će biti otvo- rena prvim dražbenim glasom od Kr. 2680, na teret vjerozakonske zaklade, osim Kr. 449.46, na teret župljana i Kr. 120, na teret crkve. Natjecatelji valja da polože jamčevinu od Kr. 268. Primati će se i pismenih po- nuda, jedan sat prije dražbe, samo ako budu opskrbljene biljegovinom i odnosnom jam- čevinom. Svakomu će biti dopušteno pre- gledati tehničke spise toli na dan dražbe, koli i tri dana prije iste. Pučka Kuhinja u mjesecu januaru i februaru izdala je 7772 porcije, od kojih 4056 siromasima besplatno. Ravnateljstvu Pošta. Prošlog u- tornika poštarski je parobrod bio u zaka- šnjenju, te je stigao u Gruž na 4% po podne, pak da ne potroše par šestica za prevoz do poštarskog ureda na Pilama, če- kali su poštu sa željeznice sve do noći, i s toga se je u gradu pošta imala tek oko 9 sati. To je prouzrokovalo dosta štete, o- sobito trgovcima, a nije prvi put da se to dogagja. Tako su prije u Kotoru imali po- štu od istog parobroda nego li mi u Du- brovniku ! Molimo da se tome doskoči, jer radi škrtarenja za par šestica prouzrokuje se t»govcima dosta štete, kao i svim zanima- nim. Molimo da bi se i Trgovačka Komora obratila na nadležno mjesto, da se jednom svrši sa sličnim škrtarenjima ! Zabranjeno primanje crno- gorskog novca. Primamo : Usljed ot- pisa c. k. ministarstva financija od 18/1. t. g. br. 2191. priopćuje se radi znanja i sho- dnoga obaviještenja pučanstva, da je c. k. državnim blagajnicam i uredima zabranjeno primati u platežnom saobraćaju crnogorski i u opće strani sitni novac. — C. K. Na- mjesništveni Savjetnik : Skarić s. r. Lutrija. U subotu dne 27. pr. mi. bili su izvučeni ovi brojevi od tršć. drž. lutri- je: 29, 55, 6, 67, 16. i. Svjetska novina, šaljivo; 2. Li- ce u lice, posve nova krasna drama; 3. Četvrta i zadnja serija o po- tresu u Messini; 4. Dvoboj gospara Pauere, veoma šaljivo: Ovaj je obilati pro- gram večeras i sutra u večer u kinemato- grafu »Admirinda«. Dobrotvorni prinosi. O smrti g. Pava kap. Drobca udijeli mjesnom dječjem zakloništu njegova g.gja udovica Kate Kr. 50, ugl. obitelj g. Luja pl. Rendića K 8 ugl. obiteij g. Antuna pl. Rendić-Miočević K 20, g.gja Filomena pl. Rendić-Miočević K 10, a o smrti g.gje Ane ud. Trošić udi- jeli ugl. obitelj g. Vlaha Regja K 6 — Da počasti uspomenu g. kap. Pava Drobca, g. Rikardo Vernazza, sudac,u Cav- tatu, položio je u fond Pučke Kuhinje K 10. — Da počasti uspomenu pok. g.gje Ane Pitarević priložiše u fond Pučke Kuhinje gg. Tere i Miho pl. Gradi Kr. 10, Mare Cur- ćija Kr. 4. Ko pati ušima ko teško čuje, ko- mu curi u ušima, zuji ili ko trpi na pri- vremenom glušilu, upozorujemo ga na ulje za sluh od vojničkog nadliječnika i fizi- ka Dr. G. Schmidt-a, koje se od nazad 30 godina dobrim uspjehom upotrebljava i koje je dokazalo, da je veoma dobro sre- stvo proti bolesti uši; ovo se može doba- viti skoro u svim ljekarnama i, kako se vi- di iz našeg današnjeg oglasa, kod ljekarne C. Zanetti u Trstu, »Via muova« 35. Kazalište. Davna se je želja svih Dubrovčana eto ispunila: stiglo nam je naše vrijedno doma- će kazališno društvo iz Osijeka, sa dramat- skim i opernim ensemble-om na podulje gostovanje. Za srijedu najavljena prva pred- stava, Vojnovićeva Smrt majke Jugovića bila je radi tehničkih poteškoća odgogjena za četvrtak. Ovim se krasniwn djelom našega Dubrovčanina ovdje ne bavimo, jer se je o njemu mnogo i govorilo i pisalo, a dobro je poznato dubrovačkoj ne samo čitalačkoj, nego i kazališnoj publici, kojoj ga je ništa dalje nego larii na 27 Veljače prikazalo Mar- kovićevo društvo kao svoju oprosnu pred- stavu. — Suditi već sada o vrsnoći društve- nih sila, iza kako smo čuli cigli jedan ko- mad — ne možemo. Opći je utisak dramat- skog ensemble-a sasvim povoljan, a potanje ćemo u narednom broju. Inscenacija je (ob- zirom na prilike) bila dobra. Orhestar je precizno izvršio ono malo glazbe pri sve- čanijim momentima. Kazalište je bilo dup- kom puno, što nas veoma veseli. — Sinoć je bio odmor, a večeras je Barun Trenk, od Albinija. Molili bismo ugl. društvenu upravu, da bi se po mogućnosti osvrnula na teške pri- like, u kojim u sred ove nesnosne skupoće žive naše vrijedno radništvo, kao i na po- trebu, da se i ono izobrazi; pak da bi i redovitim članovima dvaju mjesnih radničkih društava »Hrvatske Radničke Zadruge« i »Dubrovačkog Radničkog Društva« dozvolila onaj isti popust u plaćanju ulaznice, što ga već uživaju podoficiri, mjesni djaci i člano- vi mjesnih pjevačkih društava. Uvjereni smo, da bi u tome slučaju posjet kazališta bio kud i kamo veći, pak uhvamo, da će nam ova topla molba biti uslišana. Molili bismo takogjer, da bi se unaprijed večernji poče- tak predstava odredio u 7/2 ur4, jer je dan poskočio, pak je u 7 ur4d još preveć rano. ERE E E a o sitni Aaaa Priopćena. Mudri Doktore! Ti znaš za onu našu: »reci, prije no ti rečem«. Ti, ex profesore, kada osjetiš da nijesi kadar, da stvarno po- biješ, ili da protivno dokažeš svome pro- tivniku, ti ga naprosto krstiš ludovom! Jeftini posao doista, ex profesore... ta to je tvoja filozofija di buon senso e logica. Ex profesore! Ti mješte pripoznat svoju zloču, što bi bilo logično, ti vrijegjaš i psu- ješ. Ali zaludu, ex profesore uglagjeni, jer tvoje uvrijede opet padaju na te! Stojim ti na biljezi kako ti rekoh: ućeraj me u laž, ponovno ti poručujem. Neućeraš li me, iznaći ćeš ono što si i tražio... A uz — epiteta ornantia — |prilijepi i onaj, što si ga meni upravio, Istina je ex profesore, da »Crvena« nije God. V. s za mene, nč ona nije za mene, za tebe | tebi slične! Rožat, 4. Marta 1909. O. Evangjelista Brajnović. Poslanica. Don Rodrigu ,Crvene Hrvatske“. (Motto) PDottore ...1....... Tito] magnifico, titolo caro, Che costa, & vero, qualche denaro Ma da diritto fino agli sciocehi Di farsi credere gente coi fiocchi La mania di Sere Imbroglia, Che nel cranio ti gorgogoglia, Ti fa spinger fuor di squadro Netom si se jednom nadro“. Simpatiki moj Don Rodrigo! Ima već i po treći put da ti tražiš moju adresu preko »Crvene Hrvatske«. Tebi ipak moralo je biti \poznato da se ja, fratar Tadin, ne nalazim u našoj Rijeci t. j. u Rožatu, već u Dubro- vniku; te, i ako smo i ja i O. Brajnović fratri, ipak nije on ja, ni ja on — ovo su riječi jednoga od žvojijek. | ako si ti, moj Don Rodrigo, imao šta proti O. Brajnoviću, ti si se morao obratiti na njegovu adresu, a pustiti fratra Tadina u miru. To je od tebe zahtjevala i skladnost i akademska i- zobrazba. Ti si se sjegurno ćudio da ti fra- tar Tadin nije odmah odgovorio, ali: ' Non ti capaciti, Com io resista Al turpiloquio D' un libelista Che nel frenetico Ciarlio d' adesso Ruttando infamie Rutta se stesso“. (Giusti). Tebi valjda je poznata ona sentencija kra- ljice Kristine: »Niko se ne drži uvrijegje- nim, ako ga konj, mazga ili tovar udre nogom. Valjalo bi gojiti i ista čuvstva i prema onijem, što nas vrijegjaju«. Ti ćeš me sad razumjeti, moj Don Ro- drigo, zašto se ja ma tvoju skladnost nije- sam osvrnuo. A vjeruj mi, ne bi ni sada, da mi Giusti nije turio pero u ruke. Danu, kako on ono pjeva u L' arrutfa — Popoli : Ateo, salmista, apostolo d' inganno; Vile, se t' odia: se ti palpa, abietto; Monco al ferro, centimano al sacchetto; Nel no, maestro di color che sanno; Sotto P ammanto dello stoico panno Cela il cor marcio e 'I mal dell' intelletto; Invidioso, oitracotante, inetto; Libera larva di plebeo tiranno: Tutto sfa, nulla fa, tatto disprezza; Sonnambulo ha il cervelle e la scrittura, Sofista pregno d' infeconda asprezza ; Zar ne?... divno! Gotovo bi kazao da \je i Giusti poznavao neke ljude u Dubro- ! vniku ! Kani se ti, moj Don Rodrigo, pozivati iz grobnica stare fratre, jer su oni učili logiku i imali dva zrna soli u glavi — a ti sina logiku odavna zaboravio, a drugo neznam jesi li ikada i posjedovao; kako ono o tebi Giusti pjeva: Briaco di gazzette improvisate Pazzi assiomi di governo sputa Sulle attonite zneche, erba d' estate Che il verno mata. Ragje se pozovi na grobnice dubrovačkog vlastelina barona Gondole i novinara Fa- brisa, i oni će ti potvrgjeti da nije »Crve- na« za Tadine, ona je za klevetnike, poli- tičke denuncijante i špijune vrlo dobro po- znate iz njihove ere! Ne zaboravi inače, što je Gobineau na- pisao, da je čovjek: »/' animal mechant par excellencc!« Preporučam ti se, moj Don Rodrigo, za drugi put — budi uvjeren tvome se pozivu neću oglušiti. Dubrovnik, Marta 1909. O. Kalist Tadin. Poruke | otporuke uredništva. Gg. Dopisnici, koji me vide svoje uvršteno u današnjem broju, umoljeni su da se ustrpe. Ući će sve redom. Nekoliko Župljana : U narednom. Živjeli ! Širom svijeta. Katolička vjera u Engleškoj. Engleška je bila pred nekoliko stotina godina sva katolička, ali je bila tako nesretna, da je imala jednog kralja, koji se je hotio ženiti onako, kako Crkva ne dopušta. A što je još gore, htio je, da papa blagoslovi taj njegov divlji brak. Zvao se je Henrik VII, a vladao je u šesnaestom stoljeću. Razumije se, da papa toga nije mogao, ni htio, učiniti, pa da se taj nesretni kralj osveti papi natjerao je sve engleze na otpadništvo od katoličke vjere. Današnji Englezi nijesu zadovoljni tom svojom skalupljenom vjerom, nego uče i istražuju, koja je vjera prava i od Krista ustanovljena. Učenjem dolaze do uvjerenja, da je jedina prava vjera katolička, i onda prelaze na katoličku vjeru. Sawmo ovih zad- njih godina prešlo je u Engleškoj u kato- ličku Crkvu 500 svećenika; 417 narodnih zastupnika i političara; 205 vojničkih zapo- vjednika, 162 pisca, pjesnika i novinara; 129 pravnika; 60 liječnika; 30 pomorskih časni, lr