ne smiju donositi pod zapelom državnog zatvora od 5 godina ili novčane globe od 4000 K. Suspensija grčko-ist. katehe- te. U Gospiću je, kako javljaju »Novosti«, suspendiran gimnazijski kateheta Nikola Maj- storović, jer se nije htio pokoravati vladi- noj naredbi, da u svom službenom položa- ju kao kateheta na jednom zemaljskom za- vodu ne smije rabiti ćirilice. Za sapun, Družbe Sv. Ćirila i Metoda. Primamo: Naša vrlo zaslužna družba Sv. Ćirila i Metoda za Istru pobri- nula se je, da namakne još jedan prihod ugroženom hrvatskom življu u Istri, te je povjerila uglednoj tvrtci Ivan Lentić, Milna (Dalmacija), da u promet stavi sapun u ko- rist i pod imenom družbe. Taj sapun ima već 3 mjeseca, da je u promet stavljen, a kako ga proizvagja jedna najbolja i na svim izložbama odlikovana tvornica, našao je li- jepog odziva kod hrvatskih i hvalevrijedno kod mnogih srpskih trgovaca. Nego uprav sada, kad na žalost prijeti, da Austrija uve- de monopol na žigice, tada naravno da bi morale da isčeznu družbine žigice, taj naj- glavniji izvor družbine koristi, dužnost nam je, da već unaprijed uznastojimo, kako da nadoknadimo taj eventualni udarac, koji bi nadošao družbi. To je moguće jedino, bu- demo li širili družbin sapun, tako da ne bude nijednog našeg mjesta ni sela, gdje ne bude »Družbinog sapuna«. Obzirom na svijesnost dobrog dijela našeg pučanstva, stavljamo na srce našim trgovcima taj sa- pun, koji bi mogao lako bez ničijih žrtava družbi više hiljada kruna godišnjeg priho- da donašati. Poznato nam je, da osobito sada s jedne strane njemački »Siidmark u. Schulverein«, a s druge moćna »Lega Na- zionale«, uz zaštitu i pomoć umjetno stvo- renog istarskog sabora, upregli su svim si- lama, da paralizuju uspjehe maše družbe, te nam se nameće dužnost, da potpomaže- mo družbu, e da njeno djelovanje, koje te- ži za posvemašnjom emancipacijom koli na gospodarskom, toli na narodnom polju, bu- de što prije oživotvoreno. Nagragjena hercegovačka vi- ma. Na poziv c. i kr. poljoprivrednog dru- štva u Mistelbachu (Donja Austrija) poslali su na tamošnju vinarsku izložbu, koja je bila 16. i 17. veljače t. g., i veći vinarski trgovci iz Hercegovine svoja vina. Hercego- vačka su se vina izvanredno dopala. Ima zato izgleda, da će naći prodju osobito za miješanje sa ostalim austrijskim vinima. Od priposlanih vina dobiše prvu nagradu, i to iz Mostara : Gj. i R. Jelačić, R. i M. Radu- lović, Sava Šantić, hercegovačka vinogra- darska zadruga. Peško i Kovačina, Lazar Golubović, Jovo Grković, Mićo Bilić i z.- erar. voćarsko-vinogradarska stanica; iz Sto- ca: Jovo L. Kurilić, Braća Ružić, Pero Ha- mović, Ivan Vukasović, Risto Perišić, Gj. i I. Popović; iz Trebinja: Jovo Andrić, Petar Jovović, Stjepo Vujičić i z.-erar. voćarsko- vinogradarska stanica u Lastvi kod Trebinja. su ga zatvorili: »Volim ubiti šokca, pa ići u Zenicu, nego ići u vojsku pa pucati u braću Srbe«. Nova hrvatska banka na Rije- oi. Na Rijeci opstoji »Banka i štedionica za primorje«, zatim podružnica »Prve hr- vatske štedionice« i »Hrvatske poljodjelske banke«, koji su čisto hrvatski novčani za- vodi. Osim "toga opstoji »Riječka pučka banka«, koja je većinom hrvatska, a sada se radi o tome da se osnuje »Hrvatska o- brtna banka«. Ideja je prihvaćena u svim hrvatskim krugovima veoma oduševljeno, te nema sumnje, da ćemo brzo imati taj novi novčani zavod. Ovim se počimlje da naš elemenat na Rijeci odijeljuje od tugjinskog ili odnarogjenog, koji imajući vlast ili slu- žeći jačemu od sebe ponaša se prama Hr- vatima bahato i neprijateljski. Buduć su pako na Rijeci Hrvati ekonomski najjači, to će ovakva koncentracija na narodnoj pod- lozi u velike koristiti narodnoj stvari. Kako se piše kod Talijana u 20. stoljeću o hrvatskim žena- ma. »Slovenec« bilježi: Neki »profesor« Robert Puccini napisao je nedavno knjigu: »O uzgoju savremene žene«. U toj knjizi piše o Hrvaticama, da su megju svim že- nama »najsurovije i najmanje izobražene«. (!l) Hrvatske djevojke pasu do 15. godine stado i vježbaju se u oružju . . . U noći stoje na straži kao najhrabriji momci . . Mnogo puta polaze mješte braće u vojničku službu (!!) i usprkos vojničkom životu osta- ju poštene i dobre. Njemački govore kao berličanke (!!), jer ovaj jezik nauče dobro u pučkim školama«!!!! Čestitamo dvotisu- ćnjoj kulturi na ovakim »učenjacima« ! ! Biskup Šarić kod kralja. Dne 22. ov. mj. je Njegovo Veličanstvo primilo u audijenciju presv. gosp. biskupa Šarića. Njegovo je Veličanstvo primilo biskupa vrlo milostivo, te se veoma interesiralo za bo- sanske prilike, — kao i za zdravlje nadbi- skupa Štadlera, pak je izrazilo svoju žalost radi nadbiskupove bolesti. Osobito je mno- go kralj ispitivao biskupa o katoličkom kleru. ke SA MA aL SSS rb alt JER SS A aLPSSSE 3 19 4 koji još nije Svaki naš prijatelj 010.7 platu za ovu godinu, neka to čim prije učini, jer je prvo četvrt godište na o- maku, a pretplata za list plativa je unaprijed. Gradska kronika. Naš Zvonik. Dosta se je govorilo i pisalo o našemu Zvoniku, pak su gospod- ska obična obećavanja redomice stizala, i nakon svega toga odjednom sve — zaspa- lo! I najzabitnija mjestanca imadu luksusne dobnike, a mi u jednom Dubrovniku nema- mo ga! Našeg Zvonika nema se nego par metara nadograditi, što je nazad nekoliko godina zbog pogibelji bilo demolirano, ali poznajući veliko »zauzimanje« neke gospo- de uvjereni smo, da će Messina biti nanovo podignuta a da ćemo mi i tada pitati: Što macije. Prošle je subote odijelni prestoj- je sa Zvonikom? Nije preše, n&; polaga- nik u ministarstvu trgovine, vitez Rikard Riedl držao predavanje u Beču o ekonom- skim prilikama Dalmacije, u prisutnosti mi- nistara Bienerth-a, Georgi-a, Haerdtl-a i Weiskirchner-a. Riedl, koji je tu medavno dugo putovao Dalmacijom, kaže da eko- nomski razvoj ove pokrajine leži u pobolj- šanju saobraćajnih sveza. Pomorske su sve- ze — rekao je on — donekle prilično po- voljne, ali na kraju su još primitivne. Go- vornik najtoplije preporuča gradnju želje- znice, u nadi da će biti uslijed kompromisa s Ugarskom, odregjena gradnja. Pogledom na željeznicu Split-Aržano-Bugojno, Riedl priznaje tehničke poteškoće, radi kojih bi se moralo ovo trasiranje popraviti; suviše opaža, da bi se u trasiranju željeznice, koja bi imala spojiti Dalmaciju sa ostalom mo- narhijom, naišlo na rudnike mramora i a- sfalta, koji bi povećali odškodninu; i pre- poruči proširenje luka u Spljetu i u Šibeni- ku, koje su u tijesnoj svezi sa željezničkom prugom. Osim toga se osvrnuo i na vodu, kojom obiluje Dalmacija, a koja bi mogla biti od velike industrijalne koristi, te najto- plije preporuči Dalmaciju kao zemlju bu- dućnosti. no gospodo! Bezdušnici vrebaju tugje nov- ce. Diljem naše države nekoji bezdušnici proširiše lažnu vijest, da će »država u slu- čaju rata zaplijeniti novce uložene kod ba- naka i štedionica«. Pomoću tih lažnih vije- sti pošlo je nekoj lopovskoj bandi za rukom, da n. pr. u Bukovini prevari nekoje ženice i neuke seljake, koji su im kankovne knji- žice prodavali za po cijene i niže. Vlasti istražuju e da ugju u trag toj lopovskoj grupi. Naravno da jedino mogu prevariti skroz neuku čeljad, pak je s toga dužnost svakog prijatelja puka da mu'istinu predoči i u slučaju da bi doznao za kojega zlotvora, koji bi širio slične izmišljotine, da ga od- mah prijavi nadležnoj vlasti, a žalosno je da ima tako neukih osoba, koje što sli- čna mogu 'povjerovati te pridizati novac i lutati amo-tamo, dok bi napokon mogli panuti na lijepak kojem sličnom bezdušniku. Netom je za ove glasine doznao ministar financija Bilinski, osvrnuo se je u zastupni- čkoj kući, gdje je megju ostalim i ovo kazao: »U slučaju rata poštuje se privatno ima- nje kako sveta stvar ćak i u zemlji ne- Prijetnje iz Beograda. Kako za- | prijatelja. Kako se tad može promisliti i grebačka »Hrvatska« javlja, primio je ovo dana zagrebački kotarski sud jedno pismo iz Beograda, pisano ćirilicom, u kome neki samo jedan čas, da država hoće svojim gragjanima oteti ono, što je njihovo?.... Ulozi u novčanim zavodima sasvim su si- anonimni »ubojnik« prijeteći zahtjeva, da|gurniiniko ih se ne će dotaknuti niti ako se »optuženici radi veleizdaje s mjesta pu- ste iz zatvora«, jer da će »inače netko svoje kosti tražiti po zagrebačkom laboratoriumu«. Ragje u tamnicu nego u rat. U sarajevskoj krčmi Talijana Columba, za- metnuo je neki grčkoistočnjak Petrović sva- gju, a kad ga je krčmar bacio van, probo je nožem krčmara, koji je sutradan umro, Petrović je pričuvnik, pa je govorio, kad| ustraje mir niti ako bukne rat, Ulagači dakle nemadu nikakva povoda, da dižu no- vac«. Srednjoškelska mladež u Du. brovniku za družbu sv. Ćirila i Metoda za lsteu. Družbino je Rav- nateljstvo primilo ovih dana od srednjoškol- ske mladeži u Dubrovniku pismo slijedećeg sadržaja : PRAVA CRVENA HRVATSKA »Stanje našeg bijednog i zapuštenog istar- skog naroda, koji već od nekoliko decenija strepi pod tugjinskim jarmom, pobudilo je u nama bratsku ljubav i potaklo nas da što većim radom pomognemo domorodnu ustanovu, koja se brine za dobrobit i bolji- tak istoga. Da, probudili smo se iz dugo- godišnjeg sna, te smo godinom 1909 sta- li marno kupiti članarinu, obol, na oltar prosvjete. Akademija, koju smo priredili dne 21/2 tek. god. u Sokolani u korist »Družbe«, uspjela je u moralnom i materijalnom po- gledu sjajno. S obzirom, da biste Vi no- vac; koji smo“ marno sakupili, mogli već sada zgodno upotrijebiti, šaljemo Vam po zaključku glavne skupštine prvi dio 1000 Kruna. Rad će naš i unaprijedbiti ' posve- ćen svetoj ideji, iqt. d.«iDružbino? je? Rav- nateljstvo primilo" priposlatih mu K. 1000, na čemu je srdačno zahvalilo vrijednoj du- brovačkoj omladini, kojoj i mi zahvaljujemo i želimo, da bi se u njezin primjer ugle- dala i druga mladež, te što većma poradi- la oko napretka?ove naše tako potrebne družbe. Čast dubrovačkoj omladini! Družbine podružnice u Šihe- niku i Dubrovniku. Primamo: Ne davno javismo, da je družbina podružnica u Dubrovniku poslala Ravnateljstvu u Volo- sko 820 kruna. Sada nam pako javlja dru- žbina podružnica u Šibeniku, da šalje dru- .|žbi 1295 K. 22 hel., i to u ime prihoda sakupljenog tekom godine 1908. — Hrvatskoj stvari u Istri koristilo bi u ve- like, da se i ostale podružnice ugledaju u ove doista rijetke primjere. Kao svake, tako je i ove godine naše Ravnateljstvo pozvalo sve naše podružnice, da što prije pošalju svoja izvješća na družbino Ravnateljstvo. Na žalost moramo priznati, da ima još uvijek nekoliko podružnica, gdje ne koriste ni mol- be ni pozivi ni opomene. Ne dogagja se to samo u pustim zabitnim selima, već i u mjestima velikim, u kojima je narodna svi- jest inače živa i budna. Naše Ravnateljstvo pozvati će ih ponovno da se oglase, a ovom prilikom postavljamo im na srce, da urede svoje račune s družbom. Primjerom neka im budu naše dvije uzorne podružnice u Šibeniku i Dubrovniku ! Bezobzirno postupanje podu- zeća Missoni prama općinstvu. Pišu nam iz Gruža: Mi Gružani bili smo zamolili gospara Missonia, dotično njego- vog konduktera omnibusa, da nam stavi na raspoloženje potla kažalištne prestave jedan omnibus, i zbilja sve do 14. o. mj. omni- bus bijaše na Pilama na raspoloženje gru- škoj publici. Opazili smo da je bilo večeri kad je bilo 15 do 20 osoba u omnibusu, te po 40 hel. svaka, iznašalo je od 6 do 8 kruna, dobitak neloš, tim više kad se po- misli da se ne prevozi u kasno doba noći, nego u 10 sati a koji put i 9/2, jer baš tada svršava prestava. Dakako da svake ve- čeri nije mogao da bude takav masan po- sao, te jedne od zadnjih večeri nije bilo nego 4 ili 5 osoba iz Gruža, i ove moradoše iznenagjene pješice po glibu i po kiši do- ma, a u 10 sati večer ni jednog omnibusa ni cigle kočije na Pilama. — Da li je ova- kovo postupanje prama općinstvu baš u- pravo škandalozno ? pitamo nč poduzetnika Missona, koji pravom kaže da nije njegovo poduzeće za općinstvo, nego da je ovo za nj, niti pitamo dotične kočijaše, kad "koji nema nikakvog reda ni upravljanja, nego pitamo Općinu, jer bi se ona morala nešto više starat u interesu svojih općinara. Mi ne znamo da li Općina može prisilit Misso- nia da stavi na raspoloženje općinstva potla kazališta jedan omnibus, ali ako nemože, jedna riječ, recimo jedna preporuka u tom smislu mogla bi zaista koristit, tim više što bi mogla Općina drugovačije postupati kad su omnibusi gnjusni i neuredni, kad se o- vaj ne drži tačno propisanog voznog reda, kad je uslijed njegovog nemara prepun omnibus čeljadi, kad u putu ispadne jedno kolo, te se putnici ne samo strašno pre- plaše nego budu i ozlegjeni, kako se to dogodilo nedavno pred bolnicom, kad ko- čijaš ostavlja same konje s kolima, te se ovi uplaše i jure mahnito po obali, kako se ovo nazad malo dogodi;o i za čudo bez ikakove nesreće, te ga globit kad gnjusi sa gjubrom i ostavlja na javnom putu na »Ba- tali« kola danju i noćju, i t. d. Ne znamo zašto baš Općina ima toliko obzira prama njemu, kad ga on nema nimalo prama op- ćinstvu ? Kad nas omnibus na Pilama čeka, posje- ćujemo rado kazalište, ali kad moramo se brinut za povratak, te naredit kočiju i platit 2 i 3 krune, to za stalno nije na korist kazalištnoj družini. Pozivljemo nikoga drugoga nego gospo- dina načelnika, kao našeg prestavnika, da se za ovu stvar zauzme i uredi, jer smo i mi Gružani »cives ragusei« | Gružani svi, bez razlike stranaka. Iz Sokola. Pozivlju se svi izvršujući članovi sutra na 10 /2 sati na redovitu pri- javu. Sokolska akađemija. Kako je već naja- vljeno, prirediti će naš Sokol u proslavu peigo- dišnjice svog opstanka sjajnu akademiju sa ple- som na Uskrsni pone- djeljak dne 12 travnja. Sudeći po pripremama i darovima koji su već pri- spjeli, opaža se, da je T veliko zanimanje u gia- gjanstvu za ovu zabavu. Hrvatsko narodno kazalište iz Osijeka blagohotno će sudjelovati one večeri sa o- peretom »Momci na brod«, u 1 činu od I. pl. Zajca. Svraćamo pozornost posjetioca, da će prednjački zbor izvesti nekoje vježbe na troje ruča. — Ne treba da opetujemo na odziv publike, jer nam je njena susretljivost i izdašna pot- pora prama ovom društvu poznata. Našoj Općini. Općina Spljetska na sve nove zgrade, što se budu gradile u Spljetu, opraštati će svoje prireze za 12 ggo- dina. To je velika oblakšica, što ju je op- ćina učinila gradu Spljetu, i svi su joj Splje- ćani za to harni. Urednik »Pučkoga Lista« na sjednici općinskoga vijeća, kad se je o ovome raspravljalo, uložio je riječ, da op- ćina spljetska oprosti prireze i na sve nove zgrade u svojim odlomcima. Odlučeno je, da će se ovo“ pitanje iznijeti pred seoske zborove na pretres.' Ovako općina Spljeta, a u zadnjem smo broju donijeli kako Općina Kotorska radi i zauzimlje s2, da doskoči skupoći, što joj je i pošlo za rukom, pak i ovom prilikom pitamo: a što naša Općina radi i što je barem u tem pogledu učinila? Tim više pitamo jer je dokazano da je u Dubiovniku kud-kamo veća skupoća nego li u Kotoru. Ko- liko sino puta naglašivali i molili, da bi se i na drva i na ugljen odredila cijena; pak? Je li se iko maknuo? Dosta je da spome- nemo, da imadu smjelosti po 2 Krune pro- davati kaniar zelenih, tek usječenih drva, a za ponos sa Ribarnice do u srediiiu gra- da po 40 para! O ostalim pak cijenama živeža ne treba da trošimo riječi, jer cije- nimo da će biti gospodi poznato da su po- peterostručene. Takogjer bi bilo suvišno da spominjemo zapuštenost grada, jer gospari imadu oči, pak se mogu prošetati da se osvjedloče kako su neke ulice ispod svake kritike ! Hajdemo da vidimo hoće li i ovo biti -- glas vapijućeg.....! »Hrvatskoj Radničkoj Zadru. zi““ darovao je u fond za bolesne radnike g. Autun Njirić pok. Vicka iz Zatona iznos od K 3, a to jer nije mogao prisustvovati Akademiji u korist iste zaklade. -— Nadalje bi primljeno od Uprave »Prave Crvene Hr- vatske« K 5, darovanih preko iste od g. L. P. Relje, iz Arbanasa kraj Zadra, a to u počast uspomene blagopokojne g.gje I. Mic'ć, preminule u Biogradu na moru. Čestitim darovateljina Uprava harno zahvaljuje, U- gledali se i drugi! Dobrotvorni prinosi. Poznati du- brovački dobročinac, g. Inje vit. Amerling, prilikom kad je odlikovan redom Franja Josipa I., udijeli gimnazijskoj Zakladi »Gun- dulić« za siromašne učenike 8000 K. — O suiti g.gje Kate Gruber udijelio je dječjem zakloništu g. Ilija Miletić K 4. Našla se zlatna narukvica (»mani- na«); ko je izgubio neka se obrati čuvaru kazališta. s s Mestu ut pk tua za “e O l Častim se javiti P. N. Općin- g as stvu, da sam preuzeo i preu- redio tvornicu soda-vode, koja se nalazi u ulici ser. Istodobno molim sve one, kod kojih ima u pohrani boca (»šifuni») od prijašnjeg vla- snika rečene tvornice, da mi izvole javiti ili mi ih donijeti, a trud će biti svakome len. Dubrovnik, 26 Marta 1909. (255) Ivo Kojaković. Najnovije vijesti. Jučer su stigle ove vijesti: Beč: Velesile su priznale aneksiju Herceg- Bosne. Sipski se je IVRIRSNE e e odrekao prijestolja, jertfosupnut ne- vanim preokretom položaja. Prama da- našnjen: stauju mir je sjeguran. Uslijed toga prijestolonasljednik ostavlja Srbiju. grad: Zastupnik Dr. Kozlarević (soci- God. V. Kazalište. . U prošli je petak bila primiera, a u su- botu reprisa Straussove operete Čar gal- cera (==»Ein Walzertraum«). Glazba, premda ležerna, ima ipak privlačivosti; stoga se ova opereta uzdrži na repertoirima i pove- ćih evropskih (osobito njemačkih) kazališta. Najljepši je svakako svršetak, koji potpuno opravdava hrvatski naslov; jer ono doista nije »san«, nego »čar«. Inače je opći uti- sak mnogo bolji uz njemački izvorni tekst. Prijevod mnogo kvari, a ne može nikada — barem kod opereta, gdje je vanjština glavno — da nadomjesti original. Duša je u egzekuciji ove operete bila g.gja Zach, koja je svojim pjevanjem, a osobito svojim dražesnim kretnjama i izvrsnim glumljenjem zanašala slušateljstvo i više put4 izmamila entuzijastički aplauz. Gosp. se je Stojković i ovaj put istaknuo kao vrijedan komičar, a tako isto i g. Milovanović. G.gja Marti- nek dobro kao uvijek. Hori su u svojoj kod opereta neobično maloj ulozi bili sasvim dobri. Orhestru ne hvalimo — one je dvije večeri bila najnepotpunija. — U nedjelju smo po treći put čuli Prodanu nevjestu, koja je ovaj put najbolje uspjela. — U u- tornik je bila poznata francuska komedija Domišljati Anatol (== »Le coup de fouet«, u talijanskom prijevodu »La frustata«) od A. Hennequina i Duvala, prijevod P. Brani. Hennequin je poznat kao pisac frivolnih ko- medija (n. p. »Les dominos roses«, »B6bć«, »Nounou« it. d.), a ta frivolnost uz obične quid pro quo nije ni ovdje izostala. Čovjek uzalud traži u ovakovim komadima ma bilo koju dobru stranu, pak napokon žali izgu- bljeno vrijeme. Gosp. je Stojković u gla- vnoj ulozi naišao na opće simpatije, a ne manje g.gjice Stokić i Hrvojić i g.gja Mar- tinek u glavnim ženskim ulogama. Svi su ostali bili na svome mjestu. U četvrtak smo napokon dočekali oda- vna željenu primieru Hal&vy-eve opere Ži- dovka. Halćvy (uprav Jacques Francois Elie Fromental Halćvy, živio 1799.-1862.) fran- cuski je Židov iz Pariza, te je prvi put stu- pio pred širu javnost svojom kantatom »Herminie« g. 1819. Bio je vrijedan učitelj glazbe kod pariškog konservatorija; a_u nje- gove se učenike ubraja i slavni Gounod. Halćvy je uglazbio priličan broj o iba- leta; poznatije su mu o »L' Eclair« (u 3 čina, a bez hor4, sa sama 4 lica) i »Dame de pique«. Nu svjetski je glas postigao o- perom »Židovka« (»La Juive«), koja je prvi put bila pjevana u Parizu g. 1835. | zaista se ovo veliko djelo, koje odaje vješta maj- stora, pravom cijeni draguljem megju fran- cuskim operama. Tekst mu je napisao E. Scribe, taj najplodniji kazališni pisac (do 900 dramatskih Nem? opernih libreta), kojemu je mnogo do lišnog efekta; pak je shvatljivo, što inscenacija ove opere može da bude dobra samo u najvećim kazališti- ma. U nas je ovaj put bila prilično slaba. I izostavljeno je bilo nekoliko prizor4, uz ostale i prekrasni duet Rehe i Eudoksije na početku četvrtog čina. U ulozi je Eleazara prvi put gostovao kr. komorni pjevač g. Werner Alberti uspješno pjevao i u velikim kazalištima, pa i u dvorskoj operi u Beču. On je pravi u- mjetnik i kao pjevač i kao glumac, pak se ne čudimo, što je kazalište usprkos . šenim ulaznicama bilo dupkom puno je on bio u više navrata počašćen zasluže- nom burom aplauza i obdaren mnim lovor-vijencem. Od ostalih je glavnih u osobitu hvalu zaslužila g.gja Savić kao Reka svojim glasom, sigurnošću, kretnjama i u opće cijelom pojavom. Gosp. je Savić kao Brogni potpuno odgovorio očekivanju pu- blike, - umije cijeniti njegove sposobno- sti. G.gjica je Varlandy ovaj put pjevala poveću u pa udokse, te je imala prilike, da istakne svoju darovitost, premda loi glas nema dovoljno jakosti. Žalimo samo, to je uloga kneza Ida imala slaba tumača, pak je opća želja, da je kod re- prisa ove krasne opere preuzme koja vrije- dnija sila. Hori su bili izvrsni. Orhestra je za ovu operu bila uregjena i pojačana; nu usprkos tomu nije mogla da zadovolji gla- zbene vještake. — Sinoć je bio Ogrizovi- ćev dramolet Proljetno j i Leoncaval- lova opera llacci; nu rađi odmjerena prostora osvrnut ćemo se i na jedno i drugo u narednom broju. Odmori su bili u ponedjelnik i u srijedu, a večeras se po- navlja Židovka. Poruke i otporuke uredništva. Stankovci: Svo što je za javnost ući ć, ali redom, jer ne možemo sav list dopisima ispuniti. Ustrpite se. N. N. — Sarajevo: Pošlo je u koš, jer ano- nimno. Šiba — KEreegnovi: Primili smo; hvala Vam! Dr. M Drinković — Sibenik. Biti će to po- služeni u narednom broju. Na znanje! uzi o Spend Beo, i i a tanje kod SEE i mm pa o je ubio nedužnoga s ugu. U u- : [Sirom svijeta. koje ririo pr Obratio se Ve Španjolski veliki uu ludnicu. (O rm. gm 3 i pjesnik Sebastijan de Lueque bio trice Ča A Začnje pak vije- | mnogo e Boga IGA. ei mu sti kažu, da isl škandala bio prišljen odreći se prijestolja)